Skip to main content

Area of Cooperation: Economy

Svijet upoznaje hercegovački bijeli luk

Written on . Posted in Priče.

Kompanija iz Bosne i Hercegovine postala je regionalni tržišni lider u proizvodnji bijelog luka uz podršku projekta koji finansira EU

Preko 300 sunčanih dana u godini i zemlja bogata krečnjakom samo su neke od karakteristika koje izdvajaju zemljište u okolini mjesta Ljubinje na jugu Bosne i Hercegovine. Nekada su njive u Ljubinju bile zasađene hercegovačkim duvanom, koji je zahvaljujući svom kvalitetu nudio pristojan život stanovništvu ovog kraja. Međutim, zbog propasti domaće duvanske industrije, poljoprivrednici su morali da diversifikuju svoju proizvodnju.

Pošto je zemljište veoma plodno, nisu imali mnogo problema da to urade, usmjeravajući se na beli luk koji se vjekovima proizvodi i koristi u regionu kao zdrav sastojak za kuvanje, ali i kao narodni lijek. Poslovnu priliku je u belom luku videlo preduzeće Farmavit iz ljubinjskog kraja, i odlučilo je da se okuša ne samo u proizvodnji, već i u preradi ovog proizvoda za distribuciju na strana tržišta.

„Analiza svjetski priznatih ustanova pokazala je da se hercegovački bijeli luk nalazi u prvih pet na svijetu po kvalitetu i uticaju na zdravlje.”

Savremena tehnologija za unapređenje proizvodnje

Stefan Šalvarica je rukovodilac zadužen za proizvodnju i preradu bijelog luka u preduzeću u kojem radi od 2020. godine. Farmavit je osnovan 2000. godine da bi se uglavnom bavili proizvodnjom stočne hrane. Međutim, vidjevši potencijal za proizvodnju niza drugih usjeva, odlučili su da pokušaju nešto što bi bilo interesantnije i privlačnije širim tržištima. „Analiza svjetski priznatih ustanova pokazala je da se hercegovački bijeli luk nalazi u prvih pet na svijetu po kvalitetu i uticaju na zdravlje”, kaže Stefan.

Farmavit je danas vodeća kompanija za proizvodnju bijelog luka u Bosni i Hercegovini, a većina njihovih proizvoda namijenjena je izvozu, uključujući i tržište EU. Na putu ka uspjehu podržala ih je i inicijativa koju finansira EU a sprovodi UNDP – EU4Business. Ova podrška pomogla je preduzeću da riješi veliki problem sa izvorima toplote, kao i problem sa parom koja nastaje u procesu termičke obrade bijelog luka, što je otežavalo proizvodnju. „Sada kada imamo novu ventilaciju i klimatizaciju objekta, rešavamo se pare za nekoliko minuta. Pored toga, ranije smo veliki dio posla obavljali ručno, ali sada su procesi punjenja, etiketiranja i zatvaranja tegli uz pomoć novih mašina unaprijeđeni i ubrzani“, objašnjava Stefan.

Kompanija ima sopstvene plantaže belog luka, ali i kupuje određene količine od svojih kooperanata u Hercegovini. Sav kupljen bijeli luk šalje se na analizu prije nego što se stavi u proizvode dostupne kupcima na policama supermarketa u Bosni i Hercegovini pod brendom „Miris Hercegovine“.

„Zahvaljujući projektu EU4Business, uspjeli smo da poboljšamo uslove rada i produktivnost, smanjimo troškove i našim kupcima ponudimo jedinstvene proizvode. Otkad smo unaprijedili pogone za obradu bijelog luka, naše godišnje količine su porasle za 10 tona.“

O projektu

EU4Business je projekat EU koji ima za cilj jačanje kapaciteta Bosne i Hercegovine za ekonomski rast i zapošljavanje podsticanjem konkurentnosti i inovacija u odabranim sektorima. Ima budžet od 16,1 miliona eura: 15 miliona eura finansira Evropska unija, a 1,1 milion eura Savezna Republika Njemačka.

EU4Business je dio Strategije lokalnog razvoja njemačkog Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ) – Programa razvoja lokalne samouprave i privrede u Bosni i Hercegovini.

Stefan dalje objašnjava da oni proizvode i pire od bijelog luka, kao i marinade sa začinima i maslinovim i suncokretovim uljem. Pored toga, zahvaljujući projektu EU4Business, Farmavit sada proizvodi i takozvani crni bijeli luk. Crni bijeli luk nastaje procesom fermentacije svežeg bijelog luka. U ovom procesu ubrzanog starenja, bijeli luk mijenja boju i karamelizuje se, a njegova svojstva su pojačana. Ova vrsta bijelog luka veoma je cijenjena na svjetskom tržištu. Kupovinom mašine za vrenje i zahvaljujući podršci EU, preduzeće Farmavit je postalo jedini proizvođač ove vrste bijelog luka u Bosni i Hercegovini.

„Zahvaljujući podršci EU4Business projekta, uspjeli smo da poboljšamo uslove rada i produktivnost, smanjimo troškove i našim kupcima ponudimo jedinstvene proizvode. Otkad smo unaprijedili pogone za obradu bijelog luka, naše godišnje količine su porasle za 10 tona“, kaže Stefan.

Preduzeće Farmavit nastavlja da ulaže u svoj razvoj, pored već postojećih planova za nove marinade, kao i za plasman crnog i svježeg bijelog luka na međunarodno tržište, kako bi zadržalo poziciju lidera na tržištu. „Uložili smo svoja dodatna sredstva u kupovinu opreme koja će nam pomoći u proizvodnji želatinskih kapsula punjenih ekstraktom bijelog luka. Bićemo prva firma u regionu koja će proizvoditi dodatke ishrani ovog tipa“, sa zadovoljstvom kaže Stefan.

Kompanija Farmavit podržana je kroz projekat EU4Business sa 150.000 KM, dok je vrijednost investicije iznosila ukupno 300.000 KM.

RCC domaćin ministarske konferencije o razvoju turizma na Zapadnom Balkanu

Written on . Posted in Vijesti.

Savet za regionalnu saradnju (RCC) organizovao je 12. maja u Tirani ministarsku konferenciju o razvoju turizma na Zapadnom Balkanu. Manifestacija je okupila ministre zadužene za turizam sa Zapadnog Balkana, predstavnike Evropske komisije i druge bitne faktore u turističkom sektoru. Pod nazivom „Uklanjanje prepreka za održivi razvoj turizma“ manifestacija je poslužila kao forum o temama od značaja za regionalni turizam.

 

Skup su otvorili generalna sekretarka RCC Majlinda Bregu; ministarka turizma i životne sredine Albanije Mirela Kumbaro, gradonačelnik Tirane Erion Veljaj i vršilac dužnosti šefa evropske delegacije u Albaniji Aleksis Hupin. Učesnici na četiri tematska panela bili su Tatjana Matić, ministarka trgovine, turizma i telekomunikacija Srbije; Krešnik Bekteši, ministar privrede Sjeverne Makedonije; Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine; Rozeta Hajdari, ministarka trgovine i industrije Kosova; i Aleksandra Gardašević-Slavuljica, generalna direktorka u Ministarstvu privrednog razvoja i turizma Crne Gore.

 

Usputna manifestacija pod nazivom „Ovladavanje aktuelnim izazovima u turističkoj industriji“ biće održana 13. maja, a okupiće turističke operatere Zapadnog Balkana, tvorce javnih politika i nacionalne turističke organizacije, koji će razgovarati o izazovima u turističkoj industriji i načinu unaprjeđivanja turističke ponude regiona.

Zapadni Balkan proslavio Dan Evrope

Written on . Posted in Vijesti.

Kao i svake godine tokom više od dvije decenije, 9. maja širom Zapadnog Balkana obiljeležen je Dan Evrope. Građani su mogli da uživaju u aktivnostima kao što su muzički koncerti, umjetničke izložbe i sport. Mladi evropski ambasadori takođe su učestvovali u aktivnostima vezanim za Dan Evrope u gradovima širom Zapadnog Balkana, dajući svoj doprinos kroz radionice, diskusije i akcije podizanja svijesti koje su uključivale teme kao što su ljudska prava, digitalna i zelena budućnost, izgradnja mira i jednakost polova.

 

Dan Evrope obiljeležava potpisivanje „Šumanove deklaracije“ 9. maja 1950. godine. To je bio ambiciozan plan za obezbjeđivanje dugoročnog mira u poslijeratnoj Evropi i smatra se začetkom današnje Evropske unije. U svom govoru u Parizu 1950. godine, tadašnji francuski ministar spoljnih poslova Robert Šuman iznio je svoju ideju o novom obliku političke saradnje u Evropi, koja bi rat između evropskih nacija učinila nezamislivim. Ovaj dan je prilika da se sjetimo Šumanove deklaracije, prvog temeljnog dokumenta u stvaranju današnje EU i da zajedno proslavimo evropske vrijednosti.

EU i EBRD odvojile nova finansijska sredstva za preduzeća u Srbiji

Written on . Posted in Vijesti.

Mala i srednja preduzeća (MSP) u Srbiji imaće koristi od novih sredstava Evropske unije i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) dostupnih preko Intesa Leasing-a.

 

Intesa Leasing će firmama u Srbiji pozajmiti novu kreditnu liniju u iznosu od 5 miliona eura za lizing opreme i vozila, što će im omogućiti da ulože u svoje standarde i procese poslovanja i postanu konkurentniji na lokalnom i tržištu EU. MSP će moći da pristupe bespovratnim sredstvima Evropske unije u vrijednosti do 15% ukupnog iznosa lizinga.

 

Cilj finansiranja je podsticanje malih i srednjih preduzeća da ulažu u unaprjeđenja u tri ključne oblasti: zaštitu životne sredine, zdravlje i bezbjednost i kvalitet proizvoda. Posebnu pažnju će dobiti ulaganja u zelenije tehnologije, kako bi se pomoglo malim i srednjim preduzećima da se prilagode ekološkim standardima EU i da bi se poboljšala njihova energetska efikasnost, tako da će najmanje 60 odsto svih lizinga podržati mjere štednje energije.

 

Ova nova mogućnost je dio Programa podrške konkurentnosti malih i srednjih preduzeća na Zapadnom Balkanu, kojem Evropska unija doprinosi isplatama podsticaja i tehničkom pomoći, a EBRD obezbjeđuje kredite. Cilj je da se pomogne malim i srednjim preduzećima da modernizuju svoje aktivnosti i iskoriste trgovinske mogućnosti u regionu Zapadnog Balkana i na širem evropskom tržištu.

EIB će podržati Zapadni Balkan u rješavanju trenutne krize

Written on . Posted in Vijesti.

Krajem aprila, Evropska investiciona banka (EIB) bila je suorganizator osme Međunarodne istraživačke konferencije o izgradnji otpornosti u kriznim vremenima: Uloga javnih politika. Konferencija je organizovana u saradnji sa Narodnom bankom Sjeverne Makedonije i održana je na 30. godišnjicu monetarnog suvereniteta te zemlje. Manifestacija se bavila trenutnim izazovima, neizvjesnošću koja je proizašla iz postpandemijskog prilagođavanja javnih politika i javnim politikama koje treba donijeti kao odgovor na rastuće robne i energetske šokove izazvane ratom u Ukrajini. Svi ti izazovi ilustrovali su pojačanu saradnju EIB-a – kreditne ustanove EU – sa njenim partnerima u Sjevernoj Makedoniji i podršku koju Banka pruža ekonomskoj stabilnosti zemlje i procesu integracije u EU duže od 40 godina.  
Potpredsjednica EIB-a Lilijana Pavlova naglasila je da je, kao banka EU, EIB spremna da podrži region Zapadnog Balkana u prevazilaženju trenutnih izazova. „Pored finansiranja izgradnje bezbjednijih i raznovrsnijih energetskih mreža, pomažemo regionu da poveća svoju otpornost na klimatske promjene i razvije nove održive projekte u okviru Ekonomskog i investicionog plana Evropske komisije za Zapadni Balkan. EIB je prošle godine odvojila 257 miliona eura za podršku dekarbonizaciji i prelasku na zelenu ekonomiju u regionu“, rekla je ona.  

Međunarodna konferencija pozdravila je preko 40 učesnika, među kojima su bili guverneri i članovi odbora centralnih banaka, visoki zvaničnici međunarodnih finansijskih ustanova i predstavnici regionalne i međunarodne akademske zajednice.

1,9 miliona eura za veću saradnju Srbije i Sjeverne Makedonije

Written on . Posted in Vijesti.

Drugi javni konkurs za unaprjeđenje prekogranične saradnje Srbije i Sjeverne Makedonije predstavljen je na onlajn konferenciji predstavnika Ministarstva za evropske integracije Srbije, Operativne strukture Programa prekogranične saradnje Srbije i Sjeverne Makedonije 2016–2020, i Ministarstva lokalne samouprave Sjeverne Makedonije, u saradnji sa Ministarstvom finansija Srbije.

Pomoćnik ministarke za evropske integracije Srbije Mihajilo Dašić rekao je na onlajn konferenciji da je Program Srbija – Sjeverna Makedonija omogućio unapjređenje postojećih kapaciteta i otvorio put za saradnju koja je nedostajala, unaprjeđujući kvalitet života u lokalnim i pograničnim oblastima kroz primjenu inovativnih i održivih rješenja za zajednička pitanja.

 

Konferencija je obuhvatila predstavljanje sedam projekata koji su realizovani u okviru prvog konkursa, kao što su „Sjeme inkluzije – socijalna preduzeća za ekonomski razvoj i socijalnu inkluziju“, „Unaprjeđenje i zaštita zdravlja ljudi i životne sredine smanjenjem rizika od zagađenja kroz efikasno upravljanje otpadom“ i „Manje smeća, manje rizika, bolje zdravlje“.

 

Predlozi projekata za drugi ciklus Programa prekogranične saradnje Srbije i Sjeverne Makedonije, koji predviđa skoro 1,9 miliona eura za promociju zapošljavanja, mobilnosti radnika, socijalne i kulturne inkluzije, kao i razvoja turizma, kulturnog i prirodnog nasljeđa dvije zemlje, mogu se podnijeti do 8. juna.

Povratak zlatoveza

Written on . Posted in Priče.

Savremeno žensko preduzetništvo i drevni crnogorski zanat protkani su podrškom EU

Crnogorski zlatovez koristi se na narodnim nošnjama više od tri vijeka, ali je bio izložen opasnosti pada u zaborav zbog promjene ukusa i prekida u prenošenju zanata sa starijih na mlađe generacije. Drugi razlog je bio taj što je čak i tamo gdje su ljudi željeli predmete sa zlatovezom, dodavanje zlata na ionako skupu narodnu nošnju ili svilene košulje bilo je veoma skupo. Međutim, zanat je nedavno podstaknut inicijativom lokalne crnogorske organizacije civilnog društva i podrškom Evropske unije.

Biserka Raičević je prevalila šezdesetu i potiče iz crnogorske porodice koja njeguje tradiciju, posebno u vezi sa rukotvorinama. Iako je veći dio života radila kao ekonomista, iz hobija je nastavila da se bavi i tradicionalnim rukotvorinama koje je naučila u mladosti. Međutim, do nedavno se nikada nije okušala u zlatovezu, vrhuncu tradicije crnogorskog veza. To se promijenilo kada se pridružila radionici organizovanoj uz podršku projekta ReLoAD koji finansira EU.

„Rad na zlatovezu zahtijeva mnogo strpljenja i veoma specifičnu i zahtjevnu vještinu izrade.“

Oživljavanje zaboravljenog umijeća

Biserka kaže da je za radionicu čula od svog supruga koji je vidio poziv na društvenim mrežama i skrenuo joj pažnju na priliku, znajući da voli ručni rad. Nije bila sigurna da li da se prijavi, jer je rad na zlatovezu veoma zahtjevan, a i skup zbog zlatnog konca koji se koristi. Međutim, ipak je otišla na radionicu, vođena osjećajem poštovanja i velike ljubavi prema tradiciji, iako ju je iskustvo naučilo da rad na zlatovezu iziskuje, kako ona kaže, „mnogo strpljenja i vrlo specifičnu i zahtjevnu veštinu izrade“.

Obuka je organizovana u okviru projekta „Očuvanje i razvoj tradicionalnog crnogorskog zanata – zlatoveza“ koji je finansirala EU, a ciljna grupa koja je pokrivena su bile žene različitih godina i društvenog porijekla. Starije vezilje prenijele su svoje znanje na polaznice. Pored obuke, projekat je obuhvatio i podršku komunikaciji i izradi marketinškog plana za promociju zlatoveza, kao i pokretanje publikacije koja detaljno opisuje istoriju i značaj zanata.

„Ova obuka mi je bila velika inspiracija.“

O projektu

Projekat „Očuvanje i razvoj tradicionalnog crnogorskog zanata – zlatoveza“ sprovodi Institut za preduzetništvo i ekonomski razvoj u saradnji sa Udruženjem likovnih i zanatskih umjetnika NIT. Projekat ima podršku Regionalnog programa za lokalnu demokratiju (ReLOaD), koji finansira Evropska unija, a sprovodi Program za razvoj Ujedinjenih nacija (UNDP).

Cilj projekta je promocija crnogorskog zlatoveza kroz izradu marketinškog plana, unapređenje ekonomskog i društvenog statusa žena kroz širenje vještine zlatoveza i popularizaciju zlatoveza kroz saradnju sa modnim kreatorima.

„Ova obuka mi je bila velika inspiracija“, kaže Biserka, a sa vještinama koje je stekla kroz projekat, odlučila je da pokrene mali biznis sa ciljem da predstavi i omogući pristup ovim lijepim kreacijama što većem broju ljudi. Modeli sa zlatovezom preovlađuju među proizvodima preduzeća RB Ethno Fashion Hand Made, uključujući moderne predmete za svakodnevnu upotrebu kao što su tašne, marame ili maske.

Pored proizvodnih i prodajnih aktivnosti, Biserka je organizovala i besplatne radionice kroz koje doprinosi prenošenju ove vještine na druge žene iz svoje zajednice. „Smatram da ova tradicija treba da se održi, tako da sam zainteresovana da pomognem da što više mladih ljudi nauči ovu vještinu“, kaže ona.

Stara receptura za nove klijente

Written on . Posted in Priče.

Uz podršku EU, proizvođači sira iz Bosne i Hercegovine povećavaju proizvodnju i broj zaposlenih

Kada je Tomislav Puđa imao 20 godina, otac mu je umro, a Tomislav je preuzeo porodičnu tradiciju pravljenja sira. Porodica Puđa se specijalizovala za proizvodnju tvrdog livanjskog sira od kravljeg, ovčijeg ili mješavine ova dva mlijeka. Kolut sira prirodno sazrijeva ispod sopstvene kore najmanje 60 dana i robusnog je ukusa koji može biti blago pikantan. Receptura je stigla u livanjski kraj u vrijeme austrougarske vladavine i bila je prilagođena ukusu plemstva.

„Moj otac je oduvijek sanjao da proširi posao, da imamo malu komercijalnu mljekaru. Moj brat i ja smo odlučili da ostvarimo taj njegov san.“

Od domaćeg sira do velikog preduzeća

Tomislavovi baba i djed su proizvodili sir u malim količinama u svom podrumu. Sedamdesetih godina odlučili su da komercijalizuju ovaj proizvod i prodaju ga u turističkom regionu duž Jadranske obale. Iako količine nisu bile velike, prodaja je bila dovoljno dobra da se porodica od toga izdržava. Tomislavov otac je nastavio ovu tradiciju, a Tomislav mu je pomagao.

„Moj otac je oduvijek sanjao da proširi posao, da imamo malu komercijalnu mljekaru. Moj brat i ja smo odlučili da ostvarimo taj njegov san“, kaže Tomislav.

Mljekara Puđa Eko sir osnovana je 2003. godine i od tada raste. Mljekara danas proizvodi desetak različitih vrsta sira, a dobitnik je niza međunarodnih nagrada za kvalitet, od kojih je najznačajnija zlatna medalja sa Međunarodnog sajma sira u Austriji 2014. godine.

Preduzeće Puđa se 2019. godine, vođena idejom modernizacije proizvodnog procesa i jačanja dugoročne pozicije mljekara na domaćem i stranom tržištu, odazvala javnom konkursu za dodjelu bespovratnih sredstava objavljenom u okviru EU4Business projekta, koji finansiraju Evropska unija i njemačka vlada, a sprovode ga Program za razvoj Ujedinjenih nacija (UNDP), Međunarodna organizacija rada (ILO) i njemačka organizacija za razvojnu saradnju GIZ. Zahvaljujući projektu EU4Business, mljekara je zamijenila zastarele bačve za sir sa većim, savremenim bačvama, nabavila mašine za sječenje i mjerenje i nove police u prostorijama za sazrijevanje i instalirala sisteme za održavanje mikroklime u mljekari. Građevinski radovi takođe su doprinijeli poboljšanju ukupnog kvaliteta proizvodnog procesa.

Ukupna vrijednost ove investicije iznosila je preko 380.000 eura, od čega je Evropska unija obezbijedila gotovo 150.000 u bespovratnim sredstvima. Savremena oprema je poboljšala kvalitet proizvoda i proces rada, smanjila troškove proizvodnje i doprinijela povećanju produktivnosti. „Savremena tehnologija je greške svela na minimum, što nam je bitno u smislu stalnosti kvaliteta. Jedna stvar koju smo odmah vidjeli je da sa novom opremom imamo veću iskorišćenost mlijeka, što znači da danas dobijamo više sira sa istom količinom mlijeka. To je sve doprinijelo da se naša tržišna konkurentnost poboljša“, kaže Tomislav. Poboljšanja postignuta kroz EU4Business projekat takođe znače nove mogućnosti za proširenje proizvodnje i promocije sira van granica Bosne i Hercegovine.

„Ljudi su naša najveća vrijednost. Sa novim mašinama naši radnici imaju bolje uslove za rad i mogu brže i lakše da rade svoj posao.“

O projektu

EU4Business je projekat EU koji ima za cilj jačanje kapaciteta Bosne i Hercegovine za ekonomski rast i zapošljavanje podsticanjem konkurentnosti i inovacija u odabranim sektorima. Raspolaže budžetom od 16,1 miliona eura: 15 milionaeura finansira Evropska unija, a 1,1 milion eura Savezna Republika Njemačka.

EU4Business je dio Strategije lokalnog razvoja – Programa lokalne samouprave i ekonomskog razvoja u Bosni i Hercegovini Njemačkog saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ).

Skoro 40 ljudi radi u mljekari, uključujući sedam radnika koji su dobili posao zahvaljujući investiciji EU4Business. S većim brojem radnika povećala se i proizvodnja, a obezbijeđena je i bolja kontrola kvaliteta proizvoda. Kako kaže Tomislav: „Ljudi su naša najveća vrijednost. Sa novim mašinama naši radnici imaju bolje uslove za rad i mogu brže i lakše da rade svoj posao.“

4,65 miliona eura za podršku preduzetništvu u romskim zajednicama

Written on . Posted in Vijesti.

Evropski investicioni fond (EIF) potpisao je garantni sporazum sa kompanijom REDI Economic Development S.A. koji će preduzetnicima koji posluju u romskim zajednicama u Rumuniji, Bugarskoj, Srbiji i Sjevernoj Makedoniji staviti na raspolaganje 4,65 miliona eura. Ovom inicijativom, koju podržava Evropska unija i koja je obezbijeđena u okviru Programa EU za zapošljavanje i socijalne inovacije, obezbijediće se finansiranje za više od 300 malih preduzeća i otvaranje najmanje 1.000 radnih mjesta.

 

Sredstva će biti dostupna mikro preduzećima aktivnim u marginalizovanim romskim zajednicama, koja će moći da podignu kredite u iznosu do 25.000 eura. Osim finansijske podrške, REDI će pružiti i tehničku pomoć preduzetnicima i podršku ovim romskim zajednicama. Ovo je prvi finansijski instrument EU koji je posebno usmjeren ka romskim zajednicama i koji obezbjeđuje inkluzivne mogućnosti zapošljavanja.

Uzmi me za ruku

Written on . Posted in Priče.

Uz podršku EU, srpski startap razvio je „pametnu rukavicu“ koja povećava nezavisnost slabovidih osoba

Nikola Krstić je mladi preduzetnik iz Srbije čiji izum je nedavno privukao veliku pažnju na međunarodnom tržištu. Za manje od dve godine, Nikola je od srednjoškolca postao generalni direktor. Njegov izum je „pametna rukavica“ pomoću koje slijepe i slabovide osobe mogu da se orijentišu u prostoru i prepoznaju boje, razlikuju novčanice i druge predmete i preko koje njihovi njegovatelji ili prijatelji mogu da prate njihovo kretanje.

Priča o ovom izumu počela je u vrijeme kada je Nikola bio u srednjoj školi i učestvovao na konkursu na kojem su mladi bili pozvani da razvijaju i predlažu inovativne poslovne ideje. Njegov predlog bio je inspirisan sopstvenom slabovidošću na jedno oko. „Sama ideja je došla veoma spontano, jer sam se nosio s tim problemom od rođenja“, kaže Nikola.

„Razvoj ideje bio je samo početak: pred nama je bio dug put.“

Neophodna podrška

Međutim, u svijetu startap kompanija znanje o sprovođenju ideja u djelo nikada nije dovoljno. „Razvoj ideje bio je samo početak: pred nama je bio dug put“, kaže Nikola. Njemu i njegovom timu i dalje su bili potrebni stručna i finansijska podrška.

Potencijal Nikoline ideje prepoznao je srpski Fond za inovacije koji je kroz svoj Program ranog razvoja sredstvima Evropske unije podržao razvoj ovog inovativnog proizvoda koji je Nikola nazvao Anora.

Nikola objašnjava da se sredstva uglavnom koriste za razvoj hardvera u rukavici sa kojim kompaktna elektronika obezbjeđuje sve funkcije neophodne za svakodnevnu upotrebu slijepe osobe. Uspjeli su i da ulože više u dizajn rukavice, tako da sada imaju jedan nenametljiv dizajn od vrhunskog materijala koji može da traje mnogo godina čak i uz svakodnevnu upotrebu. „Dakle, najvažnije stavke – hardver i dizajn rukavice – omogućene su podrškom EU“, kaže on.

Rukavica ima deset osnovnih funkcija. Među njima je otkrivanje objekata u prostoru i vraćanje vibracionih signala na osnovu blizine objekata, kao neka vrsta radara. Pored toga, razlikuje boje i novčanice i govori datum i vrijeme. Takođe pomaže u orijentaciji i ako se osoba koja je nosi izgubi, rukavica može da pošalje lokaciju prijateljima ili njegovateljima.

„Podrška EU bila je presudna, jer sam pre nje bio samo maturant sa idejom, a sada sam na čelu preduzeća koje pravi neophodan proizvod koji će biti priznat na globalnom nivou.“

O projektu

Srbija je jedna od prvih zemalja u regionu koja je usvojila takozvani inovacioni imperativ – ideju da uspješno učešće u svetskoj ekonomiji zasnovano na znanju zahtijeva sposobnost prilagođavanja i unaprjeđenja tehnoloških i istraživačkih kapaciteta kroz saradnju javnog i privatnog sektora. Aktivan od 2011. godine, njen Fond za inovacije je pionir u institucionalnom sprovođenju ovog imperativa – prije svega povećanjem kapaciteta startapa i resursa dostupnih za njihov rast. Od početka rada Fonda 2011. godine, Evropska unija je dala suštinski podsticaj ovom finansiranju inovacija u Srbiji i jačanju veza između istraživačkog i privatnog sektora. Do sada je iz sredstava Instrumenta za pretpristupnu saradnju (IPA) za ove programe izdvojeno više od 17 miliona eura.

Kompanija Anoris Technology na čelu sa Nikolom sada je sklopila ugovor za proizvodnju i distribuciju pametne rukavice Anora u SAD-u i planiraju da tamo vrlo brzo otvore filijalu svoje kompanije. U toku je i kontakt i koordinacija sa partnerima u zemljama EU.

Nikola objašnjava da je njihova strategija i namjera da krajnjim korisnicima ovaj proizvod obezbijede besplatno, tako što će troškove pokrivati javno odgovorna preduzeća, organizacije za pomoć ili državne ustanove. U Srbiji su blizu besplatne isporuke preko 5.000 rukavica uz podršku srpske vlade. Prema Nikolinim riječima, ništa od toga se ne bi desilo bez evropske podrške. „Podrška EU bila je presudna, jer sam prije nje bio samo maturant sa idejom, a sada sam na čelu preduzeća koje pravi neophodan proizvod koji će biti priznat na globalnom nivou“, kaže on.