Skip to main content

Area of Cooperation: Economy

Otvaranje novih Evropskih centara za digitalne inovacije širom Zapadnog Balkana

Written on . Posted in Priče.

Od januara 2025. godine, mreža Evropskih centara za digitalne inovacije (EDIH) proširena je otvaranjem novih centara širom Zapadnog Balkana.

Proširenje mreže, čiji je cilj da pomogne ovoj regiji u integraciji u Jedinstveno digitalno tržište EU, odvija se u okviru šireg Plana rasta EU za Zapadni Balkan. Pridruživanjem ovoj mreži, korisnici iz regije proširenja dobit će prijevremeni pristup digitalnim alatima, platformama za razmjenu znanja i mogućnostima finansiranja i prije formalnog prijema u članstvo EU. Prednosti će biti osjetne, naročito za MSP-ove, startup preduzeća i javne institucije koje rade na provođenju digitalne i zelene transformacije.

„Pomažemo javnim institucijama i poslovnim subjektima da koriste digitalne alate u rješavanju stvarnih problema kao što su pojednostavljivanje usluge radi ulaska na nova tržišta. Olakšavamo im da se povežu i prošire djelatnosti preko granica, što je zapravo ideja jedinstvenog digitalnog tržišta“, kaže Prof. dr. Slavica Tomović, vanredna profesorica na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Crnoj Gori. Ovo je važan iskorak za napore Evropske unije na digitalnoj transformaciji u regiji proširenja i otvara zanimljive nove mogućnosti za lokalne privrednike, javne institucije, i startup preduzeća koji će postati dio naprednog digitalnog ekosistema Evrope.

Evropski centri za digitalne inovacije (EDIH) funkcionišu kao jedinstvena administrativna mjesta koja pomažu preduzećima i organizacijama javnog sektora da se nose sa digitalnim izazovima i unaprijede konkurentnost. Nude čitav niz usluga, uključujući pristup tehničkom stručnom znanju, obuci i razvoju vještina, savjetima o finansiranju i mogućnost „provjere prije ulaganja“ posredstvom digitalnih tehnologija. Pored toga, pružaju podršku zelenoj tranziciji tako što organizacijama pomažu u provođenju održivih i cirkularnih digitalnih praksi.

Uz podršku programa Digitalna Evropa (DEP), finansiranje za EDIH se osigurava iz više izvora, i to 50% doprinosi DEP-a, a preostali dio se izdvaja na nivou država, regija ili iz privatnih izvora. Njihova misija je osigurati da nijedna regija ne bude izostavljena u prelasku u digitalnu eru.

U Sjevernoj Makedoniji, INOFEIT EDIH predstavlja prvi zvanični Evropski centar za digitalne inovacije. Izgrađen na čvrstim osnovama INNOFEITDIH okuplja predstavnike akademske zajednice, privrede, poslovnih udruženja i subjekata iz javnog sektora. U naredne četiri godine, INOFEIT EDIH će osigurati besplatne digitalne usluge vrijedne 2 miliona eura MSP-ovima i organizacijama javnog sektora sa svojim ključnim uslugama.

„U današnjem digitalnom okruženju koje se ubrzano razvija, za poslovne subjekte i javne organizacije je od ključne važnosti da održe korak s najnovijim tehnologijama. Integracija Sjeverne Makedonije u Mrežu centara za digitalne inovacije EU kroz INNOFEIT EDIH pruža jedinstvenu priliku za MSP-ove i organizacije javnog sektora da unaprijede konkurentnost i predvode društveni napredak“, kazao je Dimitar Taskovski iz INNOFEIT-a Sjeverne Makedonije.

U Kosovu, projektom DIG-4K upravlja konzorcij koji se sastoji od nekoliko aktera, i to iz civilnog društva, poslovnog i akademskog sektora, a među njima su i Park za inovacije i obuku (ITP) koji je vodeći partner i Edutask; Makerspace centar za inovacije iz Prizrena, UBT univerzitet, Univerzitet Ukshin Hoti, QUANTIX, ALT SHPK, CACTTUS obrazovanje su nosioci implementacije, a Ministarstvo privrede Kosova i Mreža za istraživanje i obrazovanje Kosova (KREN) su pridruženi partneri.

„Integracija Kosova u Mrežu centara za digitalne inovacije (EDIH) pruža priliku za transformaciju poslovnih subjekata, obrazovnih institucija i zainteresovanih strana iz javnog sektora. Kroz projekat DIG-4K, korisnici će dobiti pristup stručnom znanju, resursima i finansiranju za ubrzane digitalne transformacije“, kazao je Arsim Nimanaj iz GIZ-a Kosovo, koji je u nastavku pružio konkretne informacije o načinu na koji korisnici mogu iskoristiti ovo članstvo. „Savjetodavne usluge će pomoći poslovnim subjektima i institucijama u provođenju digitalnih strategija, optimizaciji procesa i unapređenju konkurentnosti. Akademija za digitalne vještine će kroz obuke, certifikaciju i praktične radionice premostiti problem nedostatka vještina osiguravajući radnu snagu spremnu za budućnost. ‘Tech Access and Testing Lab’ će osigurati prostor za inovacije, čime će poslovnim subjektima omogućiti izradu i ispitivanje prototipova umjetne inteligencije, sigurnosti na internetu i zelenih tehnologija. Podrška u finansiranju i investicijama usmjeravat će zainteresovane strane u osiguranju finansijskih sredstava, unapređenju njihove sposobnosti da izrade i održe projekte. Međunarodno umrežavanje i saradnja otvorit će pristup globalnim tržištima i partnerstvima, jačajući tako digitalni ekosistem Kosova. Pored toga, napori na procjeni i održavanju uspješnih digitalnih rješenja osigurat će dugoročan učinak kroz vidljivost, tržišni domet i kontinuiranu evaluaciju“, zaključio je Nimanaj.

Digitalna transformacija od poljoprivrede kojom upravlja umjetna inteligencija do pametnih javnih usluga, uz podsticaj centara koji su sada dio EDIH mreže podržat će inkluzivni rast, održivost i pripremiti regiju za budućnost rada i poslovanja.

Za lokalne organizacije na Zapadnom Balkanu, uključivanje u mrežu EDIH podrazumijeva da postaju dio sveevropskog pokreta za inovacije, efikasnost i održivost.

Više informacija o Planu rasta za Zapadni Balkan Evropske unije možete naći ovdje.

Interreg i Green-tex: Recikliran tekstil – manje zagađenje

Written on . Posted in Priče.

Od 1. januara 2025. godine sve zemlje EU moraju odvojeno prikupljati tekstilni otpad, no mnoge članice, kao   i zemlje zapadnog Balkana nemaju efikasan sistem za te namjene. Da bi se našao odgovor na ovaj izazov i rješenja upotrebljiva za sve zemlje regije, 11 organizacija iz 9 zemalja okupilo se oko projekta Green-Tex.

Partnerske organizacije su Razvojna agencija SERDA (BiH); Općina Postojna (Slovenija); Institut za održivi rast Active Nativa (Slovenija); Udruženje građana Eko Charity Slovakia For Slovakia (Slovačka); Eurotex Ltd. (Bugarska); Opština Majur (Hrvatska); Fakultet Tekstilna tehnologija Sveučilišta Zagreb (Hrvatska); Univerzitet “Donja Gorica” (Crna Gora); Regionalna razvojna agencija Zlatibor (Srbija); Udruženje za razvoj među zajednicama “Metropolitansko područje Bukurešta” (Rumunija) i Inovativno udruženje “Prvi odgovorni Mađarski” (Mađarska).

Naime, proizvodnja tekstila je jedna od najzagađujućih industrija – proizvodi 20% industrijskih otpadnih voda koje emituju velike količine stakleničkih gasova. Primjera radi, za izradu jedne pamučne košulje potrebno je 2.700 litara što je  količina koju jedna osoba pije 2,5 godine. Istovremeno, 86% odjeće biva odloženo na deponiju ili  spaljeno nakon upotrebe, a 1% reciklira.

Green-Tex će kreirati i testirati nova rješenja u lancu proizvodnje od dizajna novih proizvoda do  prikupljanja tekstilnog otpada, a digitalna rješenja poput mape s ucrtanim sabirnim mjestima biće sastavni dio Green-Tex platformu za učenje i inovacije.   Primjera radi, Općina Postojna u saradnji s Udrugom Prostor podiže svijest o posljedicama prekomjerne potrošnje tekstila tako što kroz angažovane radionice i zamjenu odjeće nude održive alternative tradicionalnim kupovnim navikama.

Za sada Slovenija, Slovačka, Hrvatska, djelimično Mađarska i Bugarska imaju dobre prakse koje mogu biti prenesene u zemlje koje kaskaju poput Rumunije i kandidatkinja BiH, Crne Gore i Srbije.

Sarajevska regionalna razvojna agencija SERDA, osnovana 2003. godine, podržava ekonomski razvoj u Sarajevskoj makroregiji i BiH – provodi projekte u oblastima inovacija, poduzetništva, ekologije i održivog razvoja, te često sarađujući s domaćim i međunarodnim partnerima uključujući EU s ciljem jačanja konkurentnosti privrede, privlačenja investicija i pružanja podrške malim i srednjim preduzećima.

„Radeći s partnerima iz Slovenije smo zaključili da imamo zajednički problem s tekstilnim otpadom i da bismo mogli  pokušati doprinijeti smanjenju tekstilnog otpada što bi omogućilo i razmjenu znanja i iskustava članica EU sa zemljama kandidatima“, priča Amela Ikić Suljagić, voditeljica  projekta u SERDA-i. Pojašnjava da je prošle godine (2024.) u 9 partnerskih regija urađeno mapiranje potencijala tekstilnog sektora i da s početkom 2025. godine  provode pilot-aktivnosti poput sakupljanje tekstilnog otpada, primjene prirodnih vlakana i kreiranja zelenog modnog dizajna.

„SERDA u BiH sakuplja tekstilni otpad,  nabavili smo 10 pamentih kontejnera s pripadajućim senzorima, i analiziraćemo lokalne obrasca potrošnje i sistema otpada, optimiziraćemo rute prikupljanja, a tokom godine ćemo raditi na pronalaženju najboljeg rješenja za prikupljeni otpada što će podrazumijevati recikliranje, ponovno korištenje ili prenamjenu“, kaže Ikić Suljagić i naglašava da su im partneri lokalno komunalno preduzeće i resorno ministarstvo u Vladi Kantona Sarajevo. Pojašnjeva da će u Bugarskoj, u postrojenju za mehaničku reciklažu, koristeći uzorke prikupljenog otpada iz Bukurešta, razviti prototipove novog proizvoda od pohabanih vlakana; u Hrvatske, Srbije, Slovenije će u tekstilnoj proizvodnji testirati širu primjenu prirodnih vlakana lokalnog porijekla i razviti prototip novog netkanog proizvoda koji će biti mješavina reciklirane vune i recikliranog tekstilnog otpada neprikladnog za ponovnu upotrebu, te ponuditi rješenja za višestruko korištenje vune koja većinom završava odbačena na divljim deponijama dok će u Crno Gori i Sloveniji testirati inovativna rješenja za održivi i zeleni modni dizajn kreiranjem održivih modnih kolekcija.

Napominje da će Green-tex ponuditi i inovativne tehnologije u proizvodnji poput bojenja bez vode; veću upotrebu recikliranih materijala; podršku održivim brendovima i proizvođačima koji koriste ekološke metode; povećanje reciklaže tekstila postavljanjem lakše dostupnih sabirnih mjesta na vidljivim lokacijama – u trgovačkim centrima ili školama; poticaje za građane poput popusta u prodavnicama ili zamjenu stare odjeće za novu, ali i kampanje o štetnosti bacanja odjeće i prednostima reciklaže, programe reciklaže u radnjama, promociju vintage mode, razmjenu odjeće i thrift shopova…

Green-Tex za ove aktivnosti raspolaže budžetom od 1,79 miliona eura od čega je 80 posto obezbjedio Interreg Program. Za sada u Slovačkoj, Sloveniji i Hrvatskoj, te  djelimično u Mađarskoj i Bugarskoj imaju dobre prakse koje se mogu prenijeti u zemlje poput Rumunije ili kandidatkinje BiH, Crnu Goru  i Srbiju.

Interreg je ključni instrument Evropske unije (EU) za jačanje saradnje između regiona zapadnog Balkana i zemalja članica EU. Za period 2021-2027 ovaj program je fokusiran na rješavanje izazova poput klimatskih promjena, digitalne transformacije i socijalne uključenosti. Raspolaže budžetom od 10 milijardi eura s tim da je dio sredstava predviđen za najudaljenije regije EU i susjedne zemlje, ali i specifična geografska područja značajna za Evropu poput Gvinejskog zaliva, Indijskog okeana ili Mozambičkog kanala. Ideja ovog Programa je jačanje kohezione politike EU kao jedne od politika koja nastoji pomoći rešavanje specifičnih izazova širom Evropske unije, ali i šire. Prioriteti do 2027. godine su pametan rast, zelena tranzicija, socijalna inkluzija, teritorijalni razvoj i efikasna i održiva infrastruktura.

EU podržava regionalnu saradnju za održivi razvoj

Written on . Posted in Priče.

Peti zajednički poziv EU i Fonda za Zapadni Balkan (WBF) za dostavljanje prijedloga projekata usmjerenih na jačanje regionalne saradnje stavio je naglasak na jačanje regionalne saradnje i jačanje regionalne povezanosti u regiji WB6, sa tri najvažnija područja intervencija, i to saradnja u oblasti kulture, razmjene u oblasti obrazovanja i nauke, i održivi razvoj, što je ukazalo na važnost saradnje između zemalja Zapadnog Balkana u rješavanju problema koji su bitni organizacijama i pojedincima za rad na poboljšanju života zajednica u ovoj regiji.  

Podršku na osnovu ovog poziva dobile su različite inicijative, od onih koje se bave rješavanjem hitnih ekološki problema do inicijativa posvećenih uspostavljanju regionalne saradnje i razmjene u oblasti jačanja i očuvanja tradicionalnih rukotvorina, uključujući ciljane lokalne intervencije, uz istovremenu promociju ekonomskog osnaživanja žena. 

S novim pozivom WBF-a i EU koji će uskoro biti objavljen, prenosimo uspješne priče o provođenju regionalnih projekata Udruženja Prijatelji Korče iz Albanije i Organizacije Jednakost iz Kosova.  

 

Solarna energija za građane na Zapadnom Balkanu 

Nekoliko organizacija civilnog društva iz Albanije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Srbije udružilo se s jedinstveno misijom: rad na ublažavanju uticaja klimatskih promjena na Zapadnom Balkanu i korištenje prednosti solarne energije. Pod vođstvom udruženja “Prijatelji Korče” iz Albanije, ovaj projekat je okupio partnere poput Balkanske WASH mreže (BWN) iz Sjeverne Makedonije, Centra za održivi razvoj zajednice iz Sjeverne Makedonije, Fond za inovacije iz Crne Gore, MSJA iz Crne Gore uz Ekološke ambasadore za održivi razvoj iz Srbije, Politehnički univerzitet u Tirani iz Albanije, kao i albansko Udruženje za obnovljivu energiju i Univerzitet Korče iz Albanije. Ovi partneri su osnovali Solar-PV4Western Balkans Network, čiji je cilj da uključi zainteresovane strane sa institucionalnog nivoa na nivou lokalne zajednice radi zagovaranja i promocije najboljih praksi u samostalnoj proizvodnji energije.

Informisanje i razmjena znanja o zakonima, inicijativama i inovativnim rješenjima o solarnoj energiji bili su ključni za uspostavljanje temelja za opsežne aktivnosti zagovaranja i edukacije koje provode u svim državama u kojima je mreža zastupljena.  

 

“Danas je energija za građane, zajednice i mala preduzeća izuzetna mogućnost. Evropska unija je odobrila važne programe i zakone o razvoju solarne energije. Mi jednostavno trebamo usvojiti ove zakone i programe u našim zemljama u najkraćem roku, kako bismo osigurali čistu energiju, jeftinu energiju za naše građane, radna mjesta i prihode za lokalnu privredu,” kaže Gjergji Gjinko iz udruženja Prijatelji Korče, koji je vodio projekat Solarna energija za građane na Zapadnom Balkanu. 

 

Stručnjaci uključeni u projekat iz svih partnerskih organizacija dali su doprinos projektu kroz vlastito stručno znanje, od iskustva u identifikaciji i promociji najboljih praksi za vođstvo žena u oblasti održive energije i rodno pravedne održive energetske usluge za sredine s niskim prihodima koje su slabo povezane, po nižim cijenama, do artikulacije pitanja klimatskih kriza na akademskom nivou.  

 

Projekat je dostavio izvještaje za četiri države (Albanija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Srbija) koji će poslužiti za informisanje građana o zakonima, mogućnostima i prednostima korištenja solarne energije, kao i za potrebe zagovaranja na nivou donošenja politika. Internet stranica napravljena u okviru projekta odražava smisao misije i njenih partnera i osigurava dugotrajnost rezultata projekta, širi domet kao i nastavak misije njenih partnera.  

 

Osnaživanje žena kroz izradu tradicionalnih rukotvorina 

 

“Uspostavili smo vezu sa organizacijama Pazarski bazar rukotvorina i Centar “Women in Public Services” s ciljem jačanja položaja žena iz Kosova, Albanije i Srbije u našoj regiji i pružanja podrške za zaštitu i razvoj starih zanata. Željeli smo pokazati i zaštiti od zaborava sav teški rad koji su obavljale žene u našem društvu, te našoj regiji predstaviti sve posebne odlike i karakteristike naših tradicija koje će biti nastavljene i očuvane u budućnosti,” kaže Ubejda Osmani iz nevladine organizacije Jednakost iz Prizrena u Kosovu čije je opredjeljenje jačanja Bošnjačke zajednice i uticaja u javnom, političkom i kulturnom životu kroz osnaživanje prvenstveno žena i mladih u zaštiti ljudskih prava kroz različite oblike obrazovanja, volonterstva, kao i jačanje uloge žena i mladih u društvu.  

 

S ciljem uspostavljanja regionalne saradnje i razmjene u oblasti promocije i očuvanja tradicionalnih rukotvorina uključujući ciljane intervencije na lokalnom nivou uz istovremeno jačanje ekonomskog osnaživanja žena, projekat je počeo angažmanom u lokalnoj zajednici u Prizrenu u različitim selima i sredinama, te obilaskom žena koje prave tradicionalne ručno rađene proizvode, preduzeća koja vode žene i poduzetnica. Nakon toga su uslijedile dvije radionice, na kojima su učestvovale žene iz Albanije, Bosne i Hercegovine i Kosova. Jedna od ovih radionica odnosila se na promociju i brendiranje rukotvorina, a na drugoj je organizovana edukacija o načinu pisanja poslovnog plana i privlačenja investicija. Težište regionalne konferencije koja je održana u Draču u Albaniji, uz učešće tridesetak žena iz Albanije, Bosne i Hercegovine i Kosova, bilo je na regionalnoj promociji rukotvorina i nematerijalnom kulturnom nasljeđu žena. 

Fond za Zapadni Balkan (WBF) je međunarodna organizacija sa sjedištem u Tirani u Albaniji, koju su osnovale vlade Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova*, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Srbije. Osnivanje ovog fonda, kao sveobuhvatne inicijative sa odgovornošću na regionalnom nivou, smatra se jasnim znakom da na Balkanu zaživljava novi duh saradnje. Cilj WBF-a je jačanje saradnje i zajedničkih vrijednosti kod građana, civilnog društva i na nivou pojedinaca, osiguranjem finansiranja za male i srednje projekta u sljedećim ključnim oblastima.

“Podrška koju smo dobile od Fonda za Zapadni Balkan pomogla nam je da unaprijedimo i ojačamo regionalnu saradnju” kazala je gđa Osmani, istovremeno naglašavajući učešće žena iz Kosova, Albanije, Srbije u projektu, i to žena iz različitih etničkih grupa i sredina, “U projektnim aktivnostima su učestvovale žene i djevojke različitog etničkog porijekla, starosne dobi od 20 do 65 godina, koje su vješte u pravljenju tradicionalnih rukotvorina i koje su pokazale interes za start-up inicijative ili samozapošljavanje. Bilo je tu samohranih majki, udovica, udatih žena i onih koje žive same, s različitim stepenom i vrstom obrazovanja, različitih zanimanja i interesa iz Kosova, Albanije i Srbije, kao i iz različitih zajednica, uključujući albansku, srpsku, bošnjačku, tursku i romsku zajednicu, te starijih žena” dodala je.  

 

Priče žena koje su učestvovale u projektu objavljene su u ovom dokumentarnom filmu u produkciji nevladine organizacije Jednakost i njenih partnera.  

Od krize do mogućnosti: Nova era za trgovinu na Zapadnom Balkanu

Written on . Posted in Priče.

Na vrhuncu pandemije izazvane virusom Kovid, granice su postale tačke zagušenja, dovodeći u pitanje protok osnovnih roba i ugrožavajući egzistenciju miliona ljudi. Lanci nabavke su se naprezali pod težinom zastoja, a privredni subjekti se suočavali sa sve većim gubicima. Ipak, uprkos krizi, pojavila su se inovativna rješenja – inicijativa Zeleni koridori.  

Nastali kao rezultat saradnje između Prometne zajednice, CEFTA-e i Evropske unije, Zeleni koridori su osmišljeni na način da budu više od privremene mjere. Predstavljali su odvažnu novu viziju za povezanost, zasnovani na modernizaciji, digitalizaciji i saradnji. Rezultati? Ušteda kumulativnog vremena od gotovo 20 godina čekanja na granici i osnov za otporniju mrežu trgovine.  

 

Priča o transformaciji  

Za Mateja Zakonjšeka, direktora Prometne zajednice, Zeleni koridori su značili osjetnu razliku. “Kamioni poput ovog ranije su predugo čekali na graničnim prelazima na Zapadnom Balkanu. Ovo je negativno uticalo na trgovinu, emisije CO2, kao i sigurnost u prometu,” kazao je.   

“Zahvaljujući podršci EU, sada imamo kraće vrijeme čekanja, modernizirane prelaze i sigurnija putovanja. Ovo predstavlja stvarnu vrijednost za naše građane, poslovne subjekte i posjetioce ove predivne regije.“

Ove promjene su mnogo više od ublažavanja logističkih prepreka. Zeleni koridori su postali simbol onoga što se može postići unapređenjem regionalne saradnje. Vlade, carinske uprave i privrednici su se okupili i pokazali snagu kolektivnog djelovanja na rješavanju zajedničkih izazova.  

 

Vizija za budućnost  

Koristeći prethodno postignuti zamah, Zeleni koridori se razvijaju s ciljem čvršćeg povezivanja Zapadnog Balkana sa EU i modernizacije najvažnijih graničnih prelaza. Digitalne inovacije kao što su sistem SEED+ i program Ovlašteni privredni subjekti (AEO) doprinose pojednostavljivanju carinskih postupaka, skraćuju vrijeme zastoja i smanjuju troškove. Sporazumi između zemalja – kao što su sporazumi koji povezuju Hrvatsku i Crnu Goru, Italiju i Albaniju ili Grčku i Sjevernu Makedoniju – pokazuju kako Zeleni koridori postaju most do jedinstvenog tržišta EU.  

Kako je Danijela Gačević, vršiteljica dužnosti direktora CEFTA-e, spretno formulisala, “Uspostavljanje zelenih koridora između regije i EU je od presudne važnosti. Ubrzava trgovinu, čini je ekonomičnijom i sigurnijom, otvara više mogućnosti za privredne subjekte i građane.”  

U međuvremenu je uloženo 50 miliona eura u unapređenje 11 najvažnijih graničnih prelaza sa novom infrastrukturom, digitalnim sistemima i poboljšanim mjerama sigurnosti. Ova poboljšanja uključuju dodatne trake, kolne vage i elektronske sisteme lista čekanja, osiguravajući brži i efikasniji prelaz granica.  

Iz perspektive poslovne zajednice, Stevica Čarapić naglašava hitnost rješavanja nedostataka. “Najveći izazov s kojim se trenutno suočavamo je predugo vrijeme čekanja na graničnim prelazima. Ovaj nedostatak ne pogađa samo pojedine zemlje, već negativno utiče na konkurentnost cijele regije. Sa inicijativom Zeleni koridori, nadamo se značajnim poboljšanjima u protoku tereta i saradnji između vlada na smanjenju zastoja i pojednostavljivanju postupaka.”  

Također naglašava da su u nekim situacijama redovi bili dugi i do 15 kilometara, s vozačima koji su danima čekali na prelazak granice. “Ovo nije samo logistički problem, nego predstavlja prepreku napretku za sve u regiji,” dodao je.  

Pristup u čijem je središtu čovjek  

Inicijativa Zeleni koridori nije korisna samo za poslovne subjekte – ona mijenja život ljudi. Profesionalni vozači sada provode manje vremena u čekanju, a više vremena na putu, što smanjuje stres i doprinosi boljoj sigurnosti. Putnici se suočavaju sa manje zastoja, što odmore čini ugodnijim. Lokalne zajednice osjećaju povratni učinak snažnije ekonomije i boljih mogućnosti zapošljavanja.  

Matej napominje, “Modernizacijom graničnih prelaza, ne samo da smanjujemo vrijeme čekanja, nego stvaramo sigurnije i efikasnije okruženje za sve. Ovo je najbolji način osiguranja dodatne vrijednosti za našu regiju.”  

 

Naredni koraci  

Uspjeh Zelenih koridora svjedoči o snazi partnerstva. Ovo je priča o otpornosti i inovaciji, koja pokazuje kako kriza može podstaći trajne promjene. Kako Zapadni Balkan i EU nastavljaju raditi zajedno, vizija nesmetane povezanosti i zajedničkog prosperiteta postaje sve realnija.  

Ulaganjem u digitalizaciju, modernizaciju i regionalnu saradnju, inicijativa Zeleni koridori utire put za bolju budućnost. Ona je više od logističkog poboljšanja; ona je pomak u ostvarivanju jedinstva, rasta i mogućnosti za buduće generacije.

YEA učestvuju na Balkanskom ekonomskom forumu

Written on . Posted in Vijesti.

S ciljem promovisanja trajnog pozitivnog uticaja na ekonomski rast, regionalnu saradnju i promociju mira i sigurnosti širom balkanskih nacija, Balkanski ekonomski forum 2023. godine okupio se 17. novembra u Tirani. Ova konferencija velikih razmjera igra vitalnu ulogu u podršci razvoju i implementaciji inovativnih strategija, istovremeno tražeći efikasna rješenja za trenutne ekonomske izazove s kojima se suočavaju balkanske zemlje. Ove godine, mladi evropski ambasadori (YEA) takođe su aktivno učestvovali na forumu. Ovo učešće pružilo je vrijednu priliku YEA da sarađuju s liderima, akademicima, studentima, predstavnicima medija te zainteresovanim stranama iz javnog i privatnog sektora kako bi raspravljali i adresirali značajne ekonomske izazove s kojima se suočava ova regija. Rasprave su se ticale balkanskih perspektiva i istraživale strategije za besprijekornu integraciju regije na tržište EU.

Komisija usvaja paket proširenja 2023

Written on . Posted in Vijesti.

Danas je Evropska komisija usvojila paket proširenja za 2023. godinu, pružajući detaljnu procjenu stanja i napretka koji su postigli Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija, Turska, te prvi put i Ukrajina, Republika Moldavija i Gruzija, na njihovim putevima ka pristupanju Evropskoj uniji. Izvještaj se posebno osvrće na napredak u sprovođenju temeljnih reformi, kao i pružanje jasnih smjernica za prioritete reformi u budućnosti. Pristupanje je uvijek bilo i ostaće proces zasnovan na zaslugama i potpuno zavisan od objektivnog napretka koji svaka zemlja postigne.

 

Zapadni Balkan

 

Progres u reformama za pristupanje Crne Gore EU-ji uglavnom je u zastoju, s obzirom na duboku polarizaciju i političku nestabilnost koju je ta država doživjela u periodu koji je u izvještaju. EU podržava formiranje novog parlamenta i sastav nove vlade, od koje se očekuje da brzo pokaže svoju sposobnost i predanost Crne Gore putu ka EU-ji i ostvarivanju reformi vezanih za pristupanje EU-ji. Uopšteno, napredak u pregovorima o pristupanju će ovisiti o reformama u oblasti vladavine prava (tj. ispunjenju privremenih mjerila u Poglavljima 23 i 24). Crna Gora nastavlja potpuno usklađivanje sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom.

 

Srbija je nastavila s provođenjem reformi vezanih za pristupanje EU-ji, uključujući i oblast vladavine prava. Srbija je započela implementaciju ustavnih amandmana iz 2022. radi jačanja nezavisnosti pravosuđa i usvojila je novu medijsku legislativu. Implementacija navedenog može značajno poboljšati regulatorno okruženje. Međutim, daljnji amandmani biće potrebni kako bi se potpuno uskladili s acquis-om EU-je i evropskim standardima. Srbija treba poboljšati, kao prioritetnu stvar, svoje usklađivanje sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-je, uključujući restriktivne mjere i izjave o Rusiji. Potrebni su daljnji rad i politička predanost i za implementaciju reformi u oblasti vladavine prava. Procjena Komisije ostaje da je Srbija tehnički ispunila kriterije za otvaranje klastera 3 (konkurentnost i inkluzivni rast). Srbija mora u potpunosti sarađivati i poduzeti sve potrebne korake da se pobrine za preuzimanje odgovornosti za nasilni napad na kosovsku policiju 24. septembra i napad na KFOR 29. maja. Što se tiče normalizacije odnosa s Kosovom, iako je postignut Sporazum u dijalogu koji je fasilitiran od strane EU, ni Srbija ni Kosovo nisu još započeli implementaciju svojih obaveza, koje su obvezujuće za obje strane i ključni dio njihovih evropskih puteva.

 

U Sjevernoj Makedoniji, vlasti su dosljedno istakle da je pristupanje EU-u i dalje njihov strateški cilj. Sjeverna Makedonija nastavlja potpuno usklađivanje sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-je (ZVSP). Zemlja je takođe ostvarila određeni napredak u oblasti pravosuđa, slobode i sigurnosti, uključujući borbu protiv organizovanog kriminala i upravljanje migracijama. Kao zemlja koja je u procesu pregovora, Sjeverna Makedonija treba ostvariti implementaciju reformi vezanih za EU, uključujući pravosuđe, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, reformu javne uprave, uključujući upravljanje javnim finansijama, i javne nabavke. Sjeverna Makedonija se obavezala da će pokrenuti i postići relevantne ustavne promjene kao prioritet, s ciljem da uključi građane koji su dio drugih naroda. Proces preispitivanja acquis-a EU-je je napredovao bez problema, a vlasti su pokazale visok nivo predanosti zadatku. Komisija je predstavila Vijeću izvještaje o preispitivanju “klastera temeljnih sektora” za Sjevernu Makedoniju u julu i očekuje brzi nastavak, s ciljem otvaranja pregovora o ovom klasteru do kraja godine.

 

Albanija nastavlja pokazivati odlučnost u sprovođenju reformi u EU i ostvarivanju napretka u reformama u “klasteru temeljnih sektora”. Nastavak potpunog usklađivanja sa ZVSP EU-a takođe je očit znak strateške odluke zemlje za pristupanje EU-ji. Potrebni su daljnji napori u oblasti slobode izražavanja, pitanja manjina i prava vlasništva, kao i u ključnim oblastima vladavine prava, poput borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Proces preispitivanja acquis-a EU-je je napredovao bez problema, a vlasti su pokazale izuzetnu posvećenost zadatku. Komisija je predstavila Vijeću izvještaje o preispitivanju “klastera temeljnih sektora” za Albaniju u julu i očekuje brzi nastavak. Cilj je otvaranje pregovora o klasteru 1 (fundamenti) do kraja godine.

 

Bosni i Hercegovini, prošlogodišnji status kandidata donio je potrebnu pozitivnu dinamiku. Nova vlada je brzo formirana nakon izbora i počela je provoditi reforme, posebno kroz amandmane koji uvode provjere integriteta u pravosuđu. Ipak, potrebni su daljnji napori. To uključuje usvajanje važnih reformi vladavine prava i pravosuđa te napredovanje s ustavnim i izbornim reformama, što je od najvećeg prioriteta kako bi se osigurala jednakost prava za sve građane. Takođe je važno sačuvati ustavni poredak zemlje. Secesionističke i autoritativne mjere koje su uvedene u entitetu Republika Srpska nisu u skladu s putem ka EU-ji. Potrebni su daljnji napori Bosne i Hercegovine kako bi ispunila ključne prioritete navedene u mišljenju Komisije o njenom zahtjevu za članstvo (Commission's Opinion on its member application). Stoga Komisija preporučuje otvaranje pregovora o pristupanju EU-ji s Bosnom i Hercegovinom, nakon postizanja potrebnog stepena usklađenosti s kriterijima članstva.

 

Kosovo je ostalo posvećeno svom evropskom putu. Spremno radi na potpunom usklađivanju sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-je, uključujući osudu ruskog rata i agresije protiv Ukrajine i uvođenje restriktivnih mjera protiv toga. Period u kom se bilježi izvještaj može posvjedočiti legislativnim postignućima, uključujući važnu izbornu reformu. Ipak, potrebno je da se uradi još dosta, uključujući i plan akcije o reformama pravosuđa. Od 1. januara 2024, liberalizacija viza za Kosovo će stupiti na snagu. Situacija na sjeveru Kosova je bila pogođena sa nekoliko kriza, posljednja od kojih je bila nasilni napad na kosovsku policiju 24. septembra 2023. Što se tiče normalizacije odnosa sa Srbijom, iako je postignut Sporazum u dijalogu koji je fasilitiran od strane EU, ni Srbija ni Kosovo nisu još započeli implementaciju svojih obaveza, koje su obvezujuće za obje strane i ključni dio njihovih evropskih puteva.

 

Sljedeći koraci

 

Sada je došao red da Vijeće razmotri današnje preporuke Komisije i donese odluke o koracima u procesu proširenja.

Komisija predstavlja novi Plan rasta za Zapadni Balkan uključujući 6 milijardi eura u grantovima i kreditima namijenjenih ubrzanju ekonomskog približavanja EU

Written on . Posted in Vijesti.

Danas je Evropska komisija usvojila novi Plan rasta za Zapadni Balkan s ciljem da donese regiji neke od prednosti članstva i prije pristupanja, da podstakne ekonomski rast i ubrza neophodno socioekonomsko približavanje. Cilj je omogućiti partnerima da intenziviraju investicije i reforme kako bi značajno ubrzali proces proširenja i rasta njihovih ekonomija. Za ovo je predložen novi Fond za reforme i rast za Zapadni Balkan u iznosu od 6 milijardi eura za period 2024 – 2027. Isplate će se vršiti tek kad se provedu dogovorene reforme.

 

Kao dio Plan rasta, svaki partner sa Zapadnog Balkana biće pozvan da pripremi Reformsku agendu na osnovu postojećih preporuka, uključujući one iz godišnjeg paketa proširenja i programa ekonomskih reformi zemalja (ERP). Ova reformska agenda biće konsultovana, procijenjena i usvojena od strane Komisije.

 

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen izjavila je: “Današnjim usvajanjem novog Plana rasta za Zapadni Balkan od 6 milijardi eura, približavamo ekonomije Zapadnog Balkana EU. Potencijal ovog Plana rasta je izuzetan. Ovaj Plan rasta bi mogao udvostručiti ekonomiju Zapadnog Balkana u narednih 10 godina. Sa svojom kombinacijom reformi i investicija, omogućiće Zapadnom Balkanu da uskoro profitira od ključnih oblasti našeg jedinstvenog tržišta, uključujući slobodno kretanje roba, usluga i radnika, jedinstveno područje plaćanja u eurima, transport, energiju i digitalno jedinstveno tržište.”

 

Sljedeći koraci

   

Sada Evropski parlament i Vijeće trebaju da razmotre prijedlog za paket pomoći iz srednjoročne revizije višegodišnjeg finansijskog okvira. Nakon usvajanja, pozvaće se šest partnerskih zemalja Zapadnog Balkana da podnesu svoje pojedinačne reformske agende sa razrađenim socioekonomskim i fundamentalnim reformama koje će se provesti kako bi podstakle rast i približavanje u skladu sa Planom rasta u periodu 2024 – 2027. Kao neophodan preduslov, Srbija i Kosovo se trebaju na konstruktivan način angažovati u Dijalogu o normalizaciji odnosa uz posredovanje Visokog predstavnika EU-je.

Uvodna riječ predsjednice Evropske komisije von der Leyen na samitu Berlinskog procesa

Written on . Posted in Vijesti.

Hvala puno, premijeru, poštovani Edi,  
uvaženi kancelaru,  
dragi prijatelji,  
Kakvu priču smo upravo vidjeli na ekranu, kakvu priču. I kakva je moćna poruka da je ovo ne samo deseti Berlinski proces, nego da je i po prvi put u zemlji Zapadnog Balkana. Snažna poruka o svijetu koji ste opisali, Edi, gdje smo svjedoci užasnog rata koji je pokrenula Rusija protiv Ukrajine. Ukrajina se bori za svoj suverenitet i teritorijalni integritet i za naše vrijednosti. Takođe smo vidjeli gnusni teroristički napad Hamasa u kojem je ubijeno više od 1.400 ljudi, muškaraca, žena, djece, beba, samo zato što su Jevreji. Živimo na planeti punoj žarišta. Pred nama se nalaze izazovi GenAI. U ovim vremenima svima su potrebni najbolji prijatelji. I sami ste rekli, vi ste najbolji primjer prijatelja koji se mogu poželjeti. Dozvolite nam da radimo na vašem pridruživanju Evropskoj uniji koja je dokazala da je zajedno moguće imati trajni mir i održivi prosperitet.  
“I zaista, odjeknula je snažna poruka jučer, kada smo započeli registraciju na Tiranskom koledžu za Evropu. Ti mladi studenti će sada proučavati evropske poslove. Dolaze iz Albanije, cijelog Zapadnog Balkana, iz Evropske unije. Kakva snažna poruka za narednu generaciju koja će nositi ideju Evropske unije dalje.  
Berlinski proces, kao što ste rekli, počeo je 2014. godine. Zato vrijedi pogledati dokumente iz tog vremena: ‘Cilj da se postigne stvarni napredak u procesu reformi i regionalnoj ekonomskoj saradnji.’ Zbog toga smo ovdje. I već smo postavili dobru osnovu sa našim ekonomskim i investicionim planom od 30 milijardi eura. Pokazuje rezultate. Polovina plana, 16 milijardi eura, već je stvarno implementirana. Ali treba uraditi još više. I tome želim posvetiti nekoliko minuta.”  
“Naše ekonomije, ekonomije Zapadnog Balkana i jedinstveno evropsko tržište, i dalje su suviše udaljene. Ekonomije Zapadnog Balkana čine 35% evropskog prosjeka. Stoga, stvarno moramo iskoristiti potencijal koji postoji na Zapadnom Balkanu i približiti ga jedinstvenom evropskom tržištu. Ovdje se radi o Planu rasta. Znamo da, na temelju iskustva proširenja, snaga proširenja leži, naravno, u vrijednostima koje nas povezuju sa zemljama koje su korak po korak pristupile Evropskoj uniji. Međutim, druga snaga je ekonomski razvoj. Prilikom svakog proširenja, nisu samo zemlje koje su pristupile Europskoj uniji osjetile ogroman podsticaj u njihovom ekonomskom razvoju jer su se pridružile jedinstvenom evropskom tržištu, već je i Europska unija napredovala kako se jedinstveno evropsko tržište povećalo.  
I to je sada načelo Plana rasta. Želimo zapravo otvoriti vrata jedinstvenog evropskog tržišta za preduzeća sa Zapadnog Balkana. I to moramo sada uraditi. Otvaramo ih u područjima kao što su slobodno kretanje robe i usluga, cestovni prijevoz, energija, električna energija, EU digitalno jedinstveno tržište, i, vrlo važno, olakšavanje beskontaktnih plaćanja s jedinstvenim evropskim platnim područjem, to su samo neki od elemenata.”  
“No, naravno, otvaranje vrata nije samo po sebi dovoljno. Zemlje Zapadnog Balkana takođe moraju objediniti svoje zajedničko regionalno tržište. Time se poručuje da je to i uslov, da zemlje Zapadnog Balkana omoguće pristup svojim susjedima na svom tržištu. Drugim riječima, da parafraziram, ako postoje prepreke, jedini koga možete blokirati ste vi sami. Drugi će ići dalje.  
Da bi se išlo dalje, potrebne su reforme, duboko ukorijenjene reforme, takođe da se poboljša poslovni ambijent, da se okolina učini privlačnijom. Ove reforme će biti praćene investicijskim sredstvima od strane Evropske unije, ako se provedu. Ovaj Plan rasta je vrlo snažan podsticaj. To je podsticaj za otvaranje vrata za ekonomski put, ali i za zahtjev za otvaranjem granica između zemalja Zapadnog Balkana i za provođenje potrebnih reformi. Uz njega dolazi i finansiranje investicija.  
Samo zajedničkim radom ćemo Zapadnom Balkanu omogućiti da dođe tamo gdje pripada, u srce Evropske unije. Istorija se zaista stvara. Moja poruka je sljedeća: Ovo je odlučujući trenutak, sada. Ne propustite priliku, iskoristite je, uhvatite trenutak i radićemo s vama zajedno na tome.  
Hvala puno, Edi.”

Open4Business je otvoren za registraciju

Written on . Posted in Vijesti.

Vlasnik ste malog preduzeća na Zapadnom Balkanu? Želite da proširite svoje horizonte i ostvarite veći uticaj? Pridružite se regionalnom informativnom događaju koji obećava da će vam ukazati na finansijske mogućnosti za mikro, mala i srednja preduzeća (MSP).

 

„Open4Business – Made in the Western Balkans – Supported by the EU” je događaj posvećen MSP na Zapadnom Balkanu kako bi saznali više o finansijskim mogućnostima, uključujući one od Evropske unije, dostupne putem Western Balkans Investment Framework (WBIF).

 

Podrška razvoju snažnog privatnog sektora, povećanje konkurentnosti i stvaranje radnih mjesta u regionu ključni su ciljevi Ekonomskog i investicionog plana za Zapadni Balkan, plana za oporavak regiona koji je EU postavila 2020. godine i koji su podržali partneri Zapadnog Balkana.

 

Značajne investicije podržavaju mala preduzeća, posebno u oblastima kao što su zelene investicije i tehnologije, mikrofinansiranje, energetska efikasnost, projekti obnovljive energije, održiva poljoprivreda, cirkularna ekonomija, eko-turizam i preduzeća vođena ženama i mladim.

 

Učestvujte uživo, na daljinu ili online

 

na događaju koji organizuje Generalni direktorat za susjedsku politiku i pregovore o proširenju Evropske komisije (DG NEAR) u saradnji sa Privrednom komorom Sjeverne Makedonije i Forumom za investicije Privredne komore Zapadnog Balkana 6 (WB6CIF). Jutarnja sesija događaja održaće se uživo u Skoplju, na daljinu u ostalih pet glavnih gradova Zapadnog Balkana, a biće dostupna i online. Postoji više načina da učestvujete i maksimalno iskoristite svoje mogućnosti za umrežavanje.

 

Ako ne možete biti prisutni u Skoplju, možete pratiti jutarnju sesiju na daljinu uz Privredne komore u drugim regionalnim glavnim gradovima, zajedno sa svojim kolegama.

 

Popodnevna sesija će se održati istovremeno, u svih šest glavnih gradova, tako da možete zakazati termin za razgovor sa lokalnim finansijskim institucijama u jednom od šest regionalnih centara.

 

U slučaju da ne možete da stignete ni do jednog od ovih centara, i dalje možete pratiti događaj i zakazati konsultacije sa vašim preferiranim finansijskim institucijama putem naše online platforme za događaje (on-line event platform).

Uspješna kosovska mala i srednja preduzeća (MSP) koriste sunčevu energiju

Written on . Posted in Priče.

Podrška EU pomaže MSP-ovima na Kosovu da iskoriste solarnu energiju i započnu put ka integraciji u EU.

Sunce je glavni izvor energije na planeti Zemlji, a procjenjuje se da Kosovo ima 240 sunčanih dana godišnje. Taj ogroman potencijal koriste mala i srednja preduzeća (MSP) na Kosovu i prelaze na čiste izvore energije te počinju da investiraju u obnovljivu energiju, a pri tim investicijama pomaže im Evropska unija (EU) koja će kasnije imati koristi od toga. Osim toga, ove investicije u obnovljivu energiju ne pomažu samo preduzećima, već i otvaraju Kosovu put prema članstvu u EU, što nudi mnoge prilike, posebno za MSP-ove. Ipak, put prema usvajanju acquis communautaire donosi značajne regulatorne promjene i nametanje značajnog finansijskog tereta preduzećima koja se trude ispuniti te nove standarde.

“Instalirali smo 112 kWp solarnih panela, što je značajno smanjilo naše troškove energije. Ranije je naš račun za struju iznosio otprilike 1200 eura mjesečno. Sada je naša mjesečna potrošnja otprilike 200 eura. To znači približno 80% smanjenje naših troškova energije.”

Forma SHPK, srednje preduzeće osnovano 2013. godine u selu Bresalc unutar općine Gjilan/Gnjilane, postigla je značajan napredak u svom sektoru kroz nepokolebljivu predanost i teški rad. Besim Rexhi, menadžer u Formi SHPK, ističe njihov primarni cilj širenja na domaće i međunarodna tržišta kako bi privukli nove kupce. On ističe ključne faktore koji doprinose njihovom uspjehu, uključujući posvećenu radnu snagu i predanost kontinuiranoj inovaciji u proizvodima i uslugama.

Preduzeće trenutno zapošljava 70 ljudi, što je znatno povećanje u odnosu na prvobitno osoblje od 10-15 zaposlenika. Njihova osnovna proizvodnja uključuje proizvodnju plastičnih komponenata koje se uglavnom koriste u prijevoznim uslugama, posebno za vozove i tramvaje, a Njemačka je njihova glavna izvozna destinacija.

S ciljem smanjenja troškova energije i doprinosa zaštiti okoliša, Forma SHPK uložila je u solarne panele putem kredita za koji je dobila pomoć Programa potpore konkurentnosti MSP-ova u Kosovu, koji provodi Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD). U sklopu te inicijative, Forma SHPK takođe je dobila neprocjenjive besplatne tehničke smjernice od međunarodnog tima konsultanata i grant za povrat novca finansiran od strane EU. Besim Rexhi, menadžer preduzeća, hvali izvanredne rezultate koji proizlaze iz ove investicije. “Instalirali smo 112 kWp solarnih panela, što je značajno smanjilo naše troškove energije. Ranije je naš račun za struju iznosio otprilike 1200 eura mjesečno. Sada je naša mjesečna potrošnja otprilike 200 eura. To znači približno 80% smanjenje naših troškova energije,” s ponosom ističe Rexhi.

“Samo mi je žao što nisam ranije bio svjestan ogromnih prednosti obnovljive energije. Iako trenutni solarni paneli zadovoljavaju moje energetske potrebe, ako je moguće, instalirao bih dodatnih 100 panela. Prihvatanje okolišno prihvatljivih praksi ne samo da smanjuje troškove energije, već pruža lični osjećaj zadovoljstva jer znate da doprinosite pozitivnoj promjeni na našoj planeti.”

About the project

The Kosovo SME Competitiveness Support Programme was developed specifically to assist privately owned SMEs to meet the new regulations and to understand the improvement requirements in the field of environmental protection, occupational health and safety and product quality and safety. The credit line provided by the EBRD via local Partner Banks together with a 15% grant and free technical assistance funded by the European Union, helps SMEs identify their investment requirements for upgrading towards compliance with the Priority EU Directives. The free technical advice, provided by an international team of experts helps SMEs in Kosovo find the best solution to meet EU directives, become competitive in their trade with EU partners and increase their profitability at home through higher quality product and service offerings.

Budući smjer preduzeća podrazumijeva predanost proširenju izvoza ulaskom na nova strana tržišta, njegovanje čvrstih odnosa s klijentima, dobavljačima i različitim partnerima, te daljnje unapređenje vještina njihovih radnika. Besim takođe zagovara da i druga preduzeća na Kosovu prihvate obnovljive izvore energije. “Samo mi je žao što nisam ranije bio svjestan ogromnih prednosti obnovljive energije. Iako trenutni solarni paneli zadovoljavaju moje energetske potrebe, ako je moguće, instalirao bih dodatnih 100 panela. Prihvatanje okolišno prihvatljivih praksi ne samo da smanjuje troškove energije, već pruža lični osjećaj zadovoljstva jer znate da doprinosite pozitivnoj promjeni na našoj planeti”, dakako, zaključuje Rexhi.