Skip to main content

Area of Cooperation: Economy

Bosanska kompanija plasirala se na Svjetsko prvenstvo u Kataru

Mala modna kompanija iz Travnika u Bosni i Hercegovini izvozi robu u Katar uz pomoć EU.

Mirela Džinić je osnivač i kreativna direktorka modne kuće Senses iz Travnika, Bosna i Hercegovina. Kaže da su joj članovi porodice koji su se bavili šivenjem odjeće još od rane mladosti usađivali ljubav prema kreativnom radu i modi. Međutim, s obzirom na okolnosti nakon rata u Bosni i Hercegovini, morala je da prihvati prvi posao na koji je naišla, a to je bila administrativna pozicija u lokalnoj filijali banke. „Iako sam željela da radim u poslu vezanom za modu, nisam imala izbora. Prilike su bile rijetke i imala sam sreću da sam dobila ovaj posao u banci“, kaže ona.

Mirela je ovaj posao obavljala preko deset godina, a vjerovatno bi ostala do kraja života da banka nije bankrotirala i zatvorena. Imala je tridesetak godina, majka dvije djevojčice, bez posla i trebalo je da nađe rješenje. Na kraju se zaposlila u fabrici tekstila, gdje je radila više od dvije godine na raznim poslovima. „To je bio potpuno drugačiji svijet. Radila sam kao koordinatorka projekta, modelarka, konstruktorka i tehnološkinja. Pokrila sam cio ciklus od ideje do uzorka i do serijske proizvodnje i distribucije“, kaže ona.

„Ciklus obuke koji je obezbijedio projekat koji finansira EU bio je zaista kreativan i inspirativan i povećao je moju ambiciju i motivaciju da započnem nešto svoje.”

Nakon dvije godine, sa osjećajem ispunjenosti i potrebom da istražuje više, jer je osjećala da nema više šta da pruži ovoj kompaniji i ništa novo da nauči, odlučila je da napravi veliki hrabri korak ka otvaranju sopstvene kompanije. Praktično iskustvo, motivacija i kreativnost su postojali, ali Mireli je nedostajalo iskustvo u upravljanju i prikupljanju sredstava za pokretanje nove kompanije. Upravo u to vrijeme naišla je na projekat koji je finansirala EU i koji je podržavao start-apove sa obukom za menadžment i početnim finansiranjem za pokretanje njihovih poslovnih poduhvata. Projekat joj je pomogao da nauči da razmišlja kao preduzetnik i obučio je za cio poslovni ciklus, počevši od osnovne poslovne ideje pa do biznis plana, ciljnih grupa i marketinškog plana. „Ciklus obuke koji je obezbijedio projekat koji finansira EU bio je zaista kreativan i inspirativan i povećao je moju ambiciju i motivaciju da započnem nešto svoje“, kaže Mirela.

Odabrala je da razvija ideju zasnovanu na dječjoj modi, jer je tako nešto, prema njenim riječima, nedostajalo u Bosni i Hercegovini, te je pokrenula svoju kompaniju Senses. Zajedno sa svojim timom razvila je jedinstven poklon paket dječje odjeće koji je bio nešto sasvim novo na tržištu, a uspjeh je usledio odmah po predstavljanju proizvoda na tržištu. „Ideja je bila da se pokrene mali, ali kvalitetan brend koji će biti konkurentan međunarodnim i drugim brendovima na tržištu. Korišćenjem visokokvalitetnih sirovina, jedinstvenim dizajnom i ručnim radom to smo i postigli“, kaže Mirela.

„Kao maloj kompaniji iz Travnika, biti prepoznat na tržištu kao što je Katar – koje sebi može priuštiti kupovinu proizvoda bilo kojeg brenda na svijetu – bila je privilegija i mnogo nam je značilo.”

O projektu

EU4Business je projekat EU koji ima za cilj jačanje kapaciteta Bosne i Hercegovine za ekonomski rast i zapošljavanje podsticanjem konkurentnosti i inovativnosti u odabranim sektorima. Ima budžet od 16,1 milion eura: 15 miliona eura finansira Evropska unija i 1,1 milion eura Savezna Republika Njemačka.

EU4Business je dio Strategije lokalnog razvoja njemačkog saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj – Program lokalne samouprave i ekonomskog razvoja u Bosni i Hercegovini.

 

Podrška EU i napredak za Senses nastavljeni su čak i nakon početnog procesa pokretanja. Ove godine, EU u Bosni i Hercegovini odlučila je da podrži niz malih kompanija za promociju svojih brendova povezujući ih sa onlajn influenserima. Senses je bila među kompanijama koje su odabrane da budu dio ovog programa. Mirela je uparena sa influenserkom, majkom dvije djevojčice, koja je bila voljna da promoviše Senses proizvode.

Osim očekivanog povećanja prisustva na društvenim mrežama i prometa na lokalnom tržištu, po Mirelinim riječima, desilo se nešto nevjerovatno. Dama bosanskog porijekla koja živi u Kataru, koja je slučajno pratila influenserku, vidjela je brend i odlučila da kontaktira Mirelu radi poslovnog dogovora. Dogovor je rezultirao proizvodnjom i isporukom prvog komada Senses proizvoda na međunarodno tržište. „Kao maloj kompaniji iz Travnika, biti prepoznat na tržištu kao što je Katar – koje sebi može priuštiti kupovinu proizvoda bilo kojeg brenda na svijetu – bila je privilegija i mnogo nam je značilo“, kaže Mirela.

Prva pošiljka bila je dječja odjeća sa dezenima vezanim za Svjetsko prvenstvo. Pošto je bila veoma zadovoljna, partnerka iz Katara je već naručila drugu pošiljku koja će biti zasnovana na drugoj temi i isporučena 2023. godine.

600.000 KM za unapređenje bezbijednosti i zdravlja na radu u poljoprivredno-prehrambenom sektoru u Bosni i Hercegovini

Javni poziv za učešće u programu tehničke podrške i dodjeljivanja bespovratnih sredstava u okviru investicione podrške u cilju unapređenja bezbijednosti i zdravlja na radu (uključujući i mjere zaštite od koronavirusa) u poljoprivredno-prehrambenom sektoru u Bosni i Hercegovini objavljen je u okviru projekta EU4BusinessRecovery, koji sufinansiraju Evropska unija i Savezna Republika Njemačka.
 
Objavljivanjem ovog javnog poziva u vrijednosti od 600.000 KM, Evropska unija će omogućiti preduzećima da učestvuju u programu koji uključuje obuku i tehničku i finansijsku podršku u vezi sa zdravljem i sigurnošću na radu. Nakon obuke, projekat nudi i omogućava dobijanje tehničke podrške, a preduzeća će se kvalifikovati za finansijsku podršku u vidu investicija u iznosu između 10.000 i 30.000 KM, koje će biti korišćene za sprovođenje preporučenih mjera bezbednosti i zdravlja na radu (uključujući i mjere protiv koronavirusa).
 

Izabrana preduzeća će učestvovati u besplatnoj obuci o pravnim aspektima i značaju primjene mjera bezbijednosti i zdravlja na radu. Pored toga, kompanijama će biti pružena i tehnička podrška u cilju procjene trenutnog stanja bezbijednosti i zdravlja na radu, provjere uslova radne sredine i davanja preporuka za unapređenje radne sredine.

Evropski investitori su se okupili povodom prezentacije mogućnosti i prednosti poslovanja na Zapadnom Balkanu

Na Investicionoj konferenciji Zapadnog Balkana 6 u Ljubljani, Savjet za regionalnu saradnju (RCC) i Komorski investicioni forum Zapadnog Balkana 6 (WBCIF) okupili su investitore iz Austrije, Hrvatske, Italije i Slovenije, kao i agencije za promociju investicija sa Zapadnog Balkana, ministarstva nadležna za investicionu politiku i promociju, regionalne organizacije i međunarodne finansijske institucije.
 

Na konferenciji su se mogle čuti informacije o investicionom okviru, predstavljene su mogućnosti i prednosti poslovanja na Zapadnom Balkanu, prikazivani primjeri uspješnih investicija u regionu, a podržano je i umrežavanje prisutnih. Predstavljene su, takođe, prednosti Zapadnog Balkana u poređenju sa drugim investicionim destinacijama, u svjetlu novih globalnih kretanja i prelivanja lanaca snabdijevanja u susjedne zemlje.

 

Konferencija je bila dio implementacije Akcionog plana za zajedničko regionalno tržište Zapadnog Balkana (CRM) koji je finansirala Evropska unija. Više informacija o CRM-u može se naći na https://www.rcc.int/pages/143/common-regional-market.

Udvostručena radna snaga u Catwalk-u Sarajevo

Projekat koji finansira EU podržao je modnu kompaniju iz Bosne i Hercegovine da razvija svoje poslovanje.

Catwalk Sarajevo je modna kompanija iz Sarajeva, koju je 2011. godine osnovala Ema Burdžović, u početku kao trgovačku firmu koja je uvozila robu u Bosnu i Hercegovinu i prodavala je u svojoj sarajevskoj radnji. Međutim, kako objašnjava Ema, uprkos visokom kvalitetu robe koju je uvozila, prodavnica nije uspjela da ostvari zadovoljavajući promet zato što su cijene bile isuviše visoke za kupovnu moć i sveukupnu ekonomsku situaciju potrošača u Bosni i Hercegovini. Prije šest godina odlučila je da promijeni strategiju i pređe sa trgovine na proizvodnju tako što je zaposlila dva iskusna krojača.

Međutim, taj prelaz nije bio lak. Ema je ekonomista po profesiji i u vrijeme kada je mijenjala djelatnost znala je vrlo malo o specifičnostima procesa proizvodnje tekstila. Sjeća se da se suočavala sa brojnim izazovima u obezbjeđivanju sirovina, odgovarajuće opreme i potrebne radne snage. „Nažalost, postoji trend da kvalifikovani radnici odlaze iz Bosne i Hercegovine u potrazi za boljim životom. Nije bilo lako, ali smo uspjeli da pronađemo kvalifikovane i ambiciozne radnike koji su kamen temeljac naše kompanije“, kaže Ema.

„Projekat koji finansira EU značajno je poboljšao naše poslovanje i pomogao nam da prevaziđemo negativne efekte pandemije koronavirusa.“

Taman kada je kompanija počela da se ustaljuje i gradi viziju za bolju budućnost, počela je pandemija koronavirusa. Tekstilne kompanije u Bosni i Hercegovini suočile su se sa brojnim izazovima u tom periodu. Narudžbe i prodaja su se značajno smanjile, a lanci snabdijevanja su poremećeni, što je veoma otežalo kupovinu sirovina od početka februara 2020. godine. Tekstilna industrija procjenjuje je se svaki treći posao izgubljen u zemlji tokom pandemije bio u tekstilnom sektoru.

Ema nije morala da otpusti nijednog radnika; međutim, nije mogla da raste kako je planirala. U to vrijeme naišla je na projekat EU4Business Recovery koji finansira EU i koji pruža finansijsku i tehničku podršku tekstilnoj industriji u Bosni i Hercegovini, ublažavajući uticaj pandemije na prodaju i radna mjesta. Ema se prijavila i dobila podršku koja joj je bila potrebna. „Projekat koji finansira EU značajno je poboljšao naše poslovanje i pomogao nam da prevaziđemo negativne efekte pandemije koronavirusa“, kaže ona.

Ključni doprinosi projekta uključivali su kupovinu nove opreme i pokretanje online prodavnice, kao i nove maloprodajne radnje u Crnoj Gori.

„Uz podršku koju smo dobili od EU, udvostručili smo broj naših radnika sa 12 na 24.“

O projektu

Projekat „COVID-19 Investment Response-EU4 Business Recovery“ koji finansira EU sprovodi Međunarodna organizacija rada, u partnerstvu sa njemačkom razvojnom agencijom GIZ i Programom Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). Cilj projekta je podrška oporavku privrede BiH od efekata pandemije koronavirusa. Specifični cilj je pružanje hitne podrške mikro, malim i srednjim preduzećima kako bi se osigurao njihov kontinuitet poslovanja, zadržalo više od 1.000 radnih mjesta i stvorilo najmanje 100 novih, posebno za podršku ženama preduzetnicama, mladim ljudima i drugim ugroženim grupama.

Kao rezultat podrške projekta, uprava je prvobitno planirala da otvori pet novih radnih mjesta. Ema ponosno ističe da taj cilj ne samo da je postignut, već je na kraju i prevaziđen. „Uz podršku koju smo dobili od EU, udvostručili smo broj naših radnika sa 12 na 24“, kaže ona.

Kompanija trenutno pokreće svoju novu liniju proizvoda – kupaće kostime – i poboljšali su svoje proizvodne procese kupovinom softvera za dizajn odjeće. Oni takođe imaju za cilj da počnu da izvoze u zemlje EU. Prema Emi, njihova vizija je da izgrade jaku fabriku srednje veličine koja neće postati prevelika, ali će biti u stanju da ostvari dovoljan profit i, što je još važnije, da dobro plaća svoje radnike.

Nova mašina za elitni kvalitet

Mliječna kompanija u Bosni i Hercegovini unaprjeđuje svoj proizvodni proces uz pomoć EU.

Meggle BH jedno je od najuspješnijih preduzeća za proizvodnju mliječnih proizvoda na tržištu u Bosni i Hercegovini. Zahvaljujući uvođenju inovativnih pristupa u radu i usklađenosti sa visokim proizvodnim standardima, plava djetelina na ambalaži bijelih mliječnih proizvoda postala je nezaobilazna oznaka za kvalitet u bosanskohercegovačkim domaćinstvima. Megle grupa ima dugu tradiciju u proizvodnji mlijeka, koju je 1887. započeo Jozef Anton Megle u Bavarskoj.

„S obzirom na zahtjeve domaćeg i inostranog tržišta, bilo nam je potrebno da modernizujemo fabriku i proširimo kapacitete za proizvodnju svežeg sira i kajmaka, što smo i učinili instaliranjem najsavremenije opreme, za koju smo djelimično dobili podršku kroz projekat EU4AGRI.“

Meggle je ušao na bosansko tržište početkom devedesetih godina. U početku su uvozili i distribuirali Megleove proizvode. Uskoro je kompanija počela da pravi planove za pokretanje proizvodnih pogona u zemlji, a početkom 2000-ih kupili su fabriku mlijeka u Bihaću i etablirali se kao kompanija za proizvodnju mliječnih proizvoda. Megle BH nudi više od 150 proizvoda u svom asortimanu; posebno mjesto u mnogim domaćinstvima zauzimaju domaće mlijeko, jogurt, kefir, pavlaka, pavlaka za kuvanje, kajmak, vaj-krem i drugi proizvodi.

Jadranka Penava pridružila se Megleu na samom početku njihovog rada u Bosni i Hercegovini početkom devedesetih godina i danas je generalna direktorka preduzeća Megle BH. Ona objašnjava da ih je bosansko tržište srdačno primilo od početka, te da su imali kontinuirani uspjeh i stalni rast od početka svog poslovanja u Bosni i Hercegovini. „Prošle godine smo prikupili 50 miliona litara mlijeka od naših 2.500 poljoprivrednika širom zemlje, koje smatramo veoma važnim dijelom našeg poslovanja, jer ako nemate kvalitetno mlijeko u svojoj okolini onda ne možete biti uspješni u ovom poslu“, kaže Jadranka.

Tokom 2021. godine, uz podršku projekta EU4AGRI, kompanija je unaprijedila svoje proizvodne procese kupovinom savremene mašine za pakovanje svježeg sira i kajmaka. Kapaciteti stare mašine za proizvodnju i pakovanje sira i kajmaka bili su 1.800 pakovanja na sat, dok nova ima kapacitet od 3.200 do 4.100 pakovanja različitih težina, u istom vremenskom periodu. Ova mašina takođe omogućava pakovanje proizvoda u različite oblike ambalaže, što je od suštinskog značaja prilikom stavljanja proizvoda na tržište. „S obzirom na zahtjeve domaćeg i inostranog tržišta, bilo nam je potrebno da modernizujemo fabriku i proširimo kapacitete za proizvodnju svježeg sira i kajmaka, što smo i učinili instaliranjem najsavremenije opreme, za koju smo djelimično dobili podršku kroz projekat EU4AGRI“, objašnjava Jadranka.

„Kao lider na tržištu BiH, očekuje se da će Meggle zadovoljiti potrebe tržišta i poboljšati i razviti proizvodne procese, kao i da će imati kontinuirano lansiranje novih i inovativnih proizvoda. Ova investicija nam mnogo pomaže u tom pogledu.“

O projektu

Projekat EU4AGRI je četvorogodišnja inicijativa (2020-2024) usmjerena na modernizaciju poljoprivredno-prehrambenog sektora, otvaranje novih radnih mjesta i zadržavanje postojećih, kao i na pružanje podrške u oporavku od krize izazvane pandemijom koronavirusa u Bosni i Hercegovini. Ukupna vrijednost projekta je 20,25 miliona eura, uglavnom finansiranih od strane Evropske unije, ali zajednički implementiranih i sufinansiranih od strane Češke razvojne agencije i Programa za razvoj Ujedinjenih nacija (UNDP) u BiH.

Projekat EU4AGRI do sada je podržao poljoprivrednike i preduzeća u BiH sa 45 investicija u vrijednosti od skoro 5,5 miliona eura, od čega je preko 3,2 miliona finansirala Evropska unija.

Nabavka nove mašine doprinijela je i povećanju kvaliteta proizvoda i bezbjednosti proizvodnog procesa, a automatizacija određenih koraka smanjila je mogućnost ljudske greške. „Kao lider na tržištu BiH, očekuje se da će Megle zadovoljiti potrebe tržišta i poboljšati i razviti proizvodne procese, kao i da će imati kontinuirano lansiranje novih i inovativnih proizvoda. Ova investicija nam mnogo pomaže u tom pogledu“, dodaje Jadranka.

Podrška EU4AGRI projekta kroz uvođenje novih tehnologija svakako će doprinijeti daljem razvoju i pozicioniranju ove kompanije na domaćem i inostranom tržištu, a posebno u ispunjavanju kvalitetnih standarda za proizvode obilježene plavom djetelinom.

Vrijednost investicije podržane kroz EU4AGRI projekat je oko 730.000 KM (skoro 375.000 €) od čega je sufinansiranje Evropske unije iznosilo oko 300.000 KM (skoro 155.000 €).

 

Predsjednica Fon der Lajen u posjeti Zapadnom Balkanu razgovarala o podršci EU za rješavanje energetske krize

Ruska energetska ucjena i manipulacija tržištima ne štedi Zapadni Balkan. EU je riješena da podrži naše partnere u suočavanju sa visokim cijenama energije i dugoročnom poboljšanju njihove energetske bezbijednosti. Ovo je kontekst posjete predsjednice Fon der Lajen Zapadnom Balkanu ove nedjelje. Predsjednica je najprije posjetila Republiku Sjevernu Makedoniju, gdje se sastala sa predsjednikom Stavom Pendarovskim i premijerom Dimitarom Kovačevskim. U četvrtak ujutru, otputovala je u Prištinu kako bi se sastala sa predsjednicom Vjosom Osmani-Sadriu i premijerom Aljbinom Kurtijem. U popodnevnim časovima, predsjednica je zatim stigla u Tiranu, gdje se sastala sa predsednikom Albanije Bajramom Begajem i premijerom Edijem Ramom.

 

U petak ujutru predsjednica će otputovati u Sarajevo. Tamo će se sastati sa novoizabranim članovima Predsjedništva BiH, kao i sa izabranim članovima Parlamentarne skupštine i predstavnicima društva. U popodnevnim časovima, predsjednica Fon der Lajen otputovaće u Beograd kako bi se sastala sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem i premijerkom Anom Brnabić. Ona će, zajedno sa predsjednikom Vučićem, obići i Gasni interkonektor Srbija-Bugarska u selu Jelašnica. Na kraju, predsjednica će u subotu boraviti u Podgorici, gdje će se sastati sa crnogorskim predsjednikom Milom Đukanovićem i premijerom Dritanom Abazovićem. U sklopu posjete, vidjeće projekat „Transbalkanski elektroenergetski koridor: dionica mreže u Crnoj Gori“.

U okviru pregovaračkog procesa sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom počinje provjera klastera konkurentnosti i inkluzivnog rasta

Evropska komisija je 17. oktobra napravila još jedan korak napred u procesu skrininga sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Skrining je prvi korak u procesu pregovora o pridruživanju, a proces skrininga struktuiran je u šest tematskih klastera. Ovi klasteri obuhvataju relevantna poglavlja pravne tekovine zajedno sa širokim temama koje se odnose na dobro upravljanje, unutrašnje tržište, ekonomsku konkurentnost i povezanost.

 

Eksperti Evropske komisije, Albanije i Sjeverne Makedonije počeli su da ispituju zakone i politike EU u okviru 3. klastera o konkurentnosti i inkluzivnom rastu. Ovaj klaster obuhvata digitalnu transformaciju i medije, nauku i istraživanje, preduzetničku i industrijsku politiku, kao i socijalnu politiku i zapošljavanje, obrazovanje i kulturu. Poglavlja uključuju carinsku uniju, ekonomsku i monetarnu politiku i oporezivanje.

 

Analitički pregled tijela zakona EU (pravna tekovina), tzv. skrining, omogućava zemljama kandidatima da se upoznaju sa zakonima i standardima EU i obavezama koje oni podrazumijevaju. On, takođe, omogućava ispitivanje nivoa pripremljenosti i planova zemalja za dalje usaglašavanje i time omogućava preliminarne naznake pitanja koja će najvjerovatnije biti pokrenuta u pregovorima.

Paket proširenja 2022: Evropska komisija procjenjivala reforme na Zapadnom Balkanu i u Turskoj i preporučuje status kandidata za Bosnu i Hercegovinu

Paket proširenja za 2022. godinu je usvojen od strane Evropske komisije 12. oktobra 2022. godine, i daje detaljnu procjenu trenutnog stanja i napretka koji su postigle zemlje Zapadnog Balkana i Turska na njihovim putevima ka Evropskoj uniji, sa posebnim fokusom na sprovođenje temeljnih reformi, kao i jasne smjernice o prioritetima reformi koje predstoje.

 

Svake godine Komisija usvaja svoj „Paket proširenja“ – skup dokumenata koji objašnjavaju njenu politiku o proširenju EU. Suština ovog paketa je „Obavještenje o proširenju“, koje izvještava o razvoju situacije u prethodnih godinu dana. Obavještenje proučava napredak koji su ostvarile zemlje kandidati i potencijalni kandidati, izazove sa kojima su se suočile i reforme kojima treba da se bave, ali daje i predloge kako nastaviti dalje. Pored glavnog Obavještenja, paket sadrži i Izvještaje u kojima službe Komisije daju svoje detaljne godišnje procjene o stanju i napretku reformi u svakoj zemlji kandidatu i potencijalnom kandidatu u protekloj godini. Ove procjene su propraćene preporukama i smjernicama o prioritetima reformi.

EU i Kosovo potpisali sporazum o prvom godišnjem programu finansiranja IPA III

Kosovo i Evropska unija su 13. septembra potpisali prvi godišnji sporazum o finansiranju u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć III (IPA III), u vrijednosti od 63,96 miliona eura. Nakon potpisivanja i stupanja na snagu Sporazuma o okvirnom finansijskom partnerstvu između EU i Kosova, ovo je bio jedan od posljednjih formalnih koraka koji omogućava postepeno isplaćivanje finansijske pomoći EU Kosovu kao dio okvirnog sporazuma o partnerstvu IPA III koji obuhvata period 2021-2027. godine. Skupština Kosova takođe će morati da ratifikuje sporazum.

 

Kroz 14 uzastopnih godišnjih programa finansiranja od 2007. do 2020. godine, u okviru IPA I i IPA II, EU je do sada obezbijedila Kosovu više od 1,21 milijarde eura finansijske pomoći.

 

„Početnih 63,96 miliona eura iz IPA III biće iskorišćeno za povećanje konkurentnosti kosovskog poljoprivredno-prehrambenog sektora i za pomoć u ostvarivanju kriterijuma za ekonomsko pridruživanje EU. Finansiranje će nadalje biti usmjereno ka poboljšanju zaštite ljudskih prava i napredovanju u oblasti rodne ravnopravnosti, kao i unaprjeđivanje obezbjeđivanja opštinskih usluga i sigurnosti i javne bezbjednosti na Kosovu”, rekao je ambasador EU na Kosovu Tomaš Sunjog.

 

Godišnje finansiranje IPA III biće ukombinovano sa dodatnih 16 miliona eura od strane Vlade Kosova i finansiranjem od strane drugih partnera u iznosu od 3,8 miliona eura. EU ostaje najveći trgovinski partner Kosova i najveći pružalac finansijske pomoći.

Koliko vrijedi kreacija uma?

Kreativne industrije na Kosovu jačaju svoju poziciju na polju intelektualne svojine uz pomoć EU

Festivali su na Kosovu ustaljeni oblik kulturnih dešavanja. Ima ih u izobilju tokom ljetnjih mjeseci, a dominiraju film i muzika. Neki od njih se ističu svojim kinematografskim programom i jedinstvenim mjestima prikazivanja, kao što su Dokufest u Prizrenu i Anibar u Peći, kao i uticajem koji imaju na život u svojim gradovima tokom festivala. Ova kulturna čvorišta preuzela su inicijativu da se sa aktuelnim pitanjima nose putem filma, ali i za rješavanje pitanja sa kojima se stvaraoci suočavaju, uključujući zaštitu intelektualne svojine (IP).

„Audio-vizuelni sadržaj spada među materijale kojih ima najviše na piratskom tržištu.“

Autorska prava kao uslov EU

Kosovo nema funkcionalne kolektivne organizacije, tijela ovlašćena da naplaćuju naknade za autorska prava za korišćenje autorskih djela i da plaćaju vlasnicima tih prava, kao što su tekstopisci, autori, umjetnici i izdavači. Ta činjenica je uticala na način na koji društvo doživljava zahtjev za plaćanjem autorskih prava i stvorio je potrebu za podizanjem svijesti o tome kako autorska prava utiču na kreativne industrije, uključujući i filmske stvaraoce.

„Filmski festivali su vidljive prilike za širenje informacija o ulozi autorskih prava“, kaže Joanis Kikis, stručnjak za autorska prava, o prilici da direktno razgovara sa predstavnicima industrije. On je, zajedno sa drugim istaknutim stručnjacima iz ove oblasti, predstavio stvarne životne primjere kako su stvaraoci i nosioci prava „lišeni mogućnosti“ na festivalima Dokufest i Anibar ovog ljeta. On je potvrdio da neki gledaoci nemaju jasnu sliku zašto je autorsko pravo važno za ovu industriju i zašto ga treba poštovati. Kikis je na Kosovu već više od dve godine i u okviru projekta koji finansira EU radi na jačanju položaja institucija u intelektualnoj svojini kroz podizanje svijesti.

„Autorska prava su temelj cjelokupne filmske produkcije. To daje kreatorima samopouzdanje da posjeduju svoj rad i da će imati pravo da upravljaju distribucijom gotovog proizvoda“, kaže Kikis. „Istovremeno, audio-vizuelni sadržaj spada među materijale kojih ima najviše na piratskom tržištu.“

Učesnici festivala takođe su informisani o najboljim praksama EU i mogućnostima koje zaštita i plaćanje autorskih prava obezbjeđuju, a to su, između ostalog, finansiranje filmova, zaštita animiranih kreacija u industriji kompjuterskih igara, a saznali su nešto i o mnogim drugim ekonomskim temama vezanim za zaštitu autorskih prava.

„Zemlje usvajaju strateški pristup ulozi intelektualne svojine da bi oslobodile kreativne sposobnosti u korist stvaralaca i društva u cjelini.“

O projektu

Projekat EU Podrška pravima intelektualne svojine (IPR) podržava pravne, administrativne i strukturne kapacitete kosovskih institucija zaduženih za razvoj i sprovođenje tih prava. Ona je pomogla Kosovu u izradi zakonodavnog okvira u skladu sa standardima Evropske unije. Projekat pomaže javnim ustanovama da imaju potpuno funkcionalan sistem intelektualnog vlasništva usklađen sa praksom EU, koji pruža čvrst okvir za podsticanje ekonomskih transakcija u okviru kojih su sadržana i prava intelektualne svojine.

Zaštita prava kao nadahnuće za inovacije

Radovi koji zahtijevaju registraciju, a ne autorska prava, su kreacije koje spadaju u industrijsku svojinu, kao što su robne marke, industrijski dizajn i patenti. Kosovo svake godine registruje na hiljade robnih marki preko svoje Agencije za industrijsku svojinu. Posljednjih godina uložen je trud da se lokalna preduzeća podstaknu da učine više u tom smislu, tako što će registrovati svoje proizvode i obezbijediti da zaštita postane konkurentnija u zemlji i inostranstvu. Zaštita postojećih proizvoda daje razlog stvaraocima da izmišljaju nove stvari, uvodeći inovativna rješenja za savremene probleme koja takođe nagrađuju i zakonite vlasnike inovacija na duge staze.

U međuvremenu, intelektualno vlasništvo postaje sve prihvaćenije kao ključni element u kreativnoj privredi. „Zemlje usvajaju strateški pristup ulozi intelektualne svojine u oslobađanju potencijala kreativnosti u korist stvaralaca i društva u cjelini“, kaže Kikis.