Skip to main content

Area of Cooperation: Economy

Govor predsjednice Ursule fon der Lajen o stanju Unije 2022. godine

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen održaće svoj treći govor o stanju Unije u Evropskom parlamentu 14. septembra 2022. godine. Kao i svake godine, njeno obraćanje će uzeti u obzir dosadašnja dostignuća i iznijeti svoju viziju za budućnost. Nakon govora uslijediće plenarna debata.

 

Nakon dvije godine pandemije i rata koji i dalje traje na evropskom kontinentu nakon agresije Rusije na Ukrajinu, predsjednica Evropske komisije predstaviće glavne najave za rješavanje ovih izazova i iznijeće svoju viziju budućnosti Evropske unije. S obzirom na specifičan geopolitički kontekst, ove godine, čak i više nego ranije, očekuje se da će obraćanje o stanju Unije privući veće interesovanje i van EU.

 

Obraćanje o stanju unije 2022 će se takođe emitovati uživo na Ebs-u, na društvenim mrežama Komisije: Facebook, Twitter, LinkedIn, Youtube i Telegram – kao i na Twitter, Instagram i LinkedIn stranicama predsednice Fon der Lajen.

Fond Zeleni za rast povećaće energetsku i resursnu efikasnost preduzeća i domaćinstva na Kosovu

Fond Zeleni za rast (GGF) obezbijedio je subordinirani kredit od 7 miliona eura svom partneru BKT Kosovo. Ovaj priliv će se ojačati osnovni kapital banke i omogućiti BTK Kosovo da uveća svoje kreditne linije za energetsku i resursnu efikasnost u urbanim i poluurbanim delovima Kosova mikro, malim i srednjim preduzećima (MSME), privatnim licima, kao i projektima obnovljivih izvora energije.

 

Instrument ima za cilj jačanje kapaciteta banke za unaprjeđivanje održivog dugoročnog zelenog finansiranja. Očekuje se da će investicija doprinijeti smanjenju godišnje emisije CO2 od 4.800 tona i 21.800 MWh uštede primarne energije. To je jednako emisiji gasova sa efektom staklene bašte koji za godinu dana proizvedu 1000 putničkih vozila sa benzinskim motorom. Dopunjujući ovaj instrument, BKT Kosovo će imati koristi od tehničke pomoći u okviru inicijative GGF-a „Duboko ozelenjavanje“, koja ima za cilj da izgradi održivost u osnovnim poslovnim operacijama BKT-a, poboljša njihov sistem upravljanja zaštitom životne sredine i društvenim okruženjem i ojača njihove kapacitete zelenog kreditiranja.

Proglašeni pobjednici Balkatona 3.0

Savjet za regionalnu saradnju (RCC) uručio je pobjednicima trećeg onlajn takmičenja Balkathon 3.0 Western Balkans za najbolja digitalna rješenja. Među dobitnicima su učesnici iz svih šest privreda Zapadnog Balkana. Ove godine takmičenje je primilo oko 60 prijava iz cijelog regiona. Dvanaest timova koji su ušli u finale činilo je 37 članova, od toga 18 djevojaka, dok se djevojke nalaze na čelu sedam timova.

 

Na ceremoniji dodjele nagrada organizovanoj u Prištini, Johanes Stenbek-Madsen, šef saradnje Evropske unije na Kosovu, rekao je: „Balkaton je jedna od mnogih stvari koje EU podržava sa ovom divnom vizijom da će sve zemlje Zapadnog Balkana jednog dana biti članice Evropske unije“.

 

U protekle dvije godine, blizu 250 kandidata bilo je dio Balkatonove magije i takmičilo se, pomjeralo granice i razmišljalo široko. Devet proizvoda prethodnog pobjednika Balkatona već je razvijeno i plasirano na tržište – a taj će broj uskoro porasti na 15.

Otvoren novi konkurs za EU4AGRI-Recovery

U okviru projekta EU4AGRI-Recovery (oporavak), koji finansira Evropska unija, raspisan je konkurs za bespovratna sredstva za podršku unaprjeđenja efikasnosti industrijskih resursa i kružnih lanaca vrijednosti u poljoprivredno-prehrambenom sektoru.

 

Ovim konkursom, Evropska unija će podržati poljoprivredno-prehrambena preduzeća koja žele da usmjeravaju svoje poslovanje ka resursno efikasnoj i čistijoj proizvodnji kroz zelene, digitalne i kružne poslovne modele u cilju postizanja održive poljoprivrede, kontrolisanog korišćenja prirodnih resursa i uvođenja dobrih praksi. Mogu se prijaviti zanatlije, privatni preduzetnici, zadruge i mikro, mala i srednja preduzeća koja se bave preradom poljoprivrednih proizvoda ili primarnom poljoprivrednom proizvodnjom, a koja su registrovana najmanje godinu dana prije dana objavljivanja ovog konkursa.

 

Ukupna raspoloživa sredstva za ovaj poziv iznose 2,8 miliona KM, a grantovi po prijavi kretaće se između 20.000 i 80.000 KM. Kandidati su dužni da sufinansiraju 15% ukupne vrijednosti prihvatljivih troškova projekta.

 

„Podrška Evropske unije oporavku i otpornosti poljoprivrede i ruralnog razvoja u Bosni i Hercegovini“, EU4AGRI-Recovery, je inicijativa koja je više od dvije i po godine usmjerena ka pružanju podrške Bosni i Hercegovini u ublažavanju ekonomskih posljedica pandemije koronavirusa na poljoprivredno-prehrambena preduzeća i subjekte u ruralnom turizmu i obezbjeđivanju kontinuiteta njihovog poslovanja.

Solarna energija uljepšava budućnost preduzeća iz BiH

Jednu od najvećih solarnih elektrana za sopstvene potrebe u regionu ugradilo je uz podršku EU prehrambeno preduzeće iz Bosne i Hercegovine.

Preduzeće Madi, sa sedištem u Tešnju, jedna je od rijetkih firmi ovlašćenih za izvoz svježeg pilećeg mesa u Evropsku uniju. Preduzeće je osnovano 1989. godine, a 2000. godine su pokrenuli prvi pogon za preradu pilećeg mesa. Do 2015. godine proradila im je i najveća i najmodernija klanica živine u regionu sa kapacitetom od 6.000 brojlera na sat i 24 miliona živine godišnje. Danas su priznati kao lider na tržištu Bosne i Hercegovine.

Međutim, pandemija koronavirusa negativno je uticala na poslovanje Madija, uprkos tome što je jedna od najuspješnijih kompanija u Bosni i Hercegovini. Pretrpjeli su probleme sa snabdijevanjem, tako da su morali da preispitaju svoju potrošnju i uštede gdje god je moguće. Da bi prevazišli taj problem, rukovodstvo je odlučilo da formira radnu grupu za optimizaciju troškova.

„Uvijek smo znali da je struja jedan od naših najvećih troškova. Jedna od prvih stavki koju smo analizirali je bila smanjenje troškova za energiju. Nakon detaljnog istraživanja došli smo do zaključka da bi postavljanje solarne elektrane bilo jedno od najboljih rješenja.“

 

Za rukovodioca ove radne grupe određen je Mirel Dedukić. On objašnjava da je jedna od glavnih stavki rashoda koju su primijetili bila struja. „Uvijek smo znali da je struja jedan od naših najvećih troškova. Jedna od prvih stavki koju smo analizirali je bila smanjenje troškova za energiju.“

On je znao da je najveća potreba Madija za električnom energijom tokom ljeta, kada solarni paneli proizvode struju punim kapacitetom. „Nakon detaljnog istraživanja došli smo do zaključka da bi postavljanje solarne elektrane bilo jedno od najboljih rješenja“, objašnjava Mirel. Kompanija je potom krenula u investiciju koja je jedinstvena u BiH.

Dok je Madi radio na sopstvenoj studiji izvodljivosti za ulaganje u solarnu elektranu, program EU4AGRI koji finansira EU raspisao je poziv za podnošenje predloga. Poziv je uključivao i preduzeća koja se bave preradom mesa. „Imali smo skoro spreman projekat i bilo nam je lako da konkurišemo“, kaže Mirel.

Uz sufinansiranje EU4AGRI, Madi je instalirao solarnu elektranu kapaciteta 1.000 kW. Elektrana je postavljena u tri proizvodne hale površine 5500m2. Ukupan godišnji proizvodni kapacitet je 1.147 MWh, što pokriva 15% potrošnje električne energije kompanije. Pored toga, 2021. godine ugradili su još jednu solarnu elektranu kapaciteta 1.000 kW, tako da sada preko 30% utrošene električne energije dolazi iz obnovljivih izvora.

„Veoma smo ponosni što smo ovim projektom doprinijeli očuvanju životne sredine. Povrh toga, smanjili smo naše troškove i postigli samoodrživost u snabdijevanju električnom energijom.“

O projektu

Projekat EU4AGRI je četvorogodišnja inicijativa (2020-2024) usmjerena na modernizaciju poljoprivredno-prehrambenog sektora, otvaranje novih radnih mjesta i zadržavanje postojećih, kao i na pružanje podrške u oporavku od krize izazvane pandemijom koronavirusa u Bosni i Hercegovini. Ukupna vrijednost projekta je 20,25 miliona eura, uglavnom iz izvora Evropske unije, ali projekat zajednički sprovode i finansiraju Češka razvojna agencija i Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u BiH.

Projekat EU4AGRI do sada je podržao poljoprivrednike i preduzeća u BiH sa 45 investicija u vrijednosti od skoro 5,5 miliona eura, od čega je preko 3,2 miliona finansirala Evropska unija.

Prema Mirelovim riječima, energija koju proizvodi njihova solarna elektrana predstavlja smanjenje od nešto više od 1.800.000 kgCO2 zagađenja, što je ravno uštedi od 600.000 litara dizela ili 800 tona uglja. „Veoma smo ponosni što smo ovim projektom doprinijeli očuvanju životne sredine. Povrh toga, smanjili smo naše troškove i postigli samoodrživost u snabdijevanju električnom energijom“, kaže Mirel.

Plan je da Madi ostane najveća kompanija u mesnoj industriji u Bosni i Hercegovini, kroz kontinuirano ulaganje u ljudske resurse i savremenu tehnologiju. Pored toga, pokrenuli su i novu kompaniju „Mipower d.o.o.“, koja će se baviti samo proizvodnjom i trgovinom električnom energijom. Planiraju da postave još najmanje 10MW solarnih panela.

Otvoren izviđački kamp za avanture u Sjevernoj Makedoniji

Projekat koji finansira EU podržava unaprjeđivanje objekata i usluga u izviđačkom kampu u Strugi

Izviđački kamp Krste-Jon možete pronaći na odličnoj lokaciji: u blizini šume, na plaži uz Ohridsko jezero. Nalazi se i nedaleko od centra Struge. Izviđački kamp otvoren je sedamdesetih godina prošlog vijeka sa najosnovnijom infrastrukturom, a prva dodatna ulaganja izvedena su tek 2003. godine, kada je opština finansirala izgradnju prve zidane zgrade sa osam prostorija.

„Imali smo velikih problema u vezi sa infrastrukturom: nismo imali toalete, toplu vodu, ni osvjetljenje.“

Marjan Glavinčeski je šef organizacije civilnog društva Krste-Jon Struga koja upravlja kampom. Pojašnjava da uprkos prekrasnom ambijentu u kojem se kamp nalazi, on nije bio privlačan posetiocima. „Imali smo velikih problema u vezi sa infrastrukturom: nismo imali toalete, toplu vodu, ni osvjetljenje.“

Srećom, prije tri godine, kada je uprava odlučila da potraži podršku kako bi poboljšala uslove boravka, otvorile su se nove mogućnosti za ovaj izviđački kamp. Podršku su pronašli u Evropskoj uniji i zajedno su pretvorili kamp u jedno od najatraktivnijih mesta na Zapadnom Balkanu.

Projekat lokalne i regionalne konkurentnosti koji finansira EU podržao je kamp u cilju unaprjeđivanja njegove fizičke infrastrukture, kao i uvođenja novih atrakcija za posjetioce. Kamp je do danas izgradio sedam sojenica, proširio postojeću zgradu i unaprijedio infrastrukturu dijela za šatore. Kao rezultat toga, sada u kampu istovremeno može da boravi 200 posjetilaca, a na raspolaganju im stoje i pristojni toaleti i topla voda.

Projekat je takođe pokrenuo nove usluge avanturističkog turizma, uključujući ronjenje, biciklističke i planinarske ture i kajakaštvo. Projekat je pomogao u kupovini opreme za ove usluge i podržao obuku instruktora. „Sada smo u mogućnosti da popunimo vrijeme naših posjetilaca tokom boravka: ako ostanu pet dana, svaki dan imaju nešto drugo da rade. Ronjenje u Ohridskom jezeru trenutno je najtraženija atrakcija među posjetiocima“, kaže Marjan.

„Podrška EU bila je ključna. Mi smo mala organizacija koja radi na lokalnom nivou i nismo imali potencijal za rast bez ove podrške.“

O projektu

Projekat lokalne i regionalne konkurentnosti (LRCP) je četvorogodišnja investiciona operacija koja se finansira iz bespovratnih sredstava Evropske unije (Instrument za pretpristupnu pomoć – IPA II). Projekat nudi holistički pristup razvoju turizma i upravljanju destinacijama i obezbijediće investiciona sredstva i izgradnju kapaciteta za podršku rasta sektora, investicija u destinacije i specifičnog prosperiteta destinacije. Cilj LRCP-a je povećanje doprinosa turizma lokalnom ekonomskom razvoju i unaprjeđenje kapaciteta vlade i javnih subjekata za podsticanje rasta turizma i olakšavanje upravljanja destinacijama.

Marjan objašnjava da se kao rezultat projekta znatno povećao broj posjetilaca, a prošle godine je broj inostranih turista bio veći nego domaćih. „Podrška EU bila je ključna. Mi smo mala organizacija koja radi na lokalnom nivou i nismo imali potencijal za rast bez ove podrške“, kaže Marjan.

Kamp je uložio prošlogodišnju zaradu u dalje unaprjeđivanje infrastrukture i planiraju da ubuduće uvode nove atrakcije, kao što je paraglajding. „Želimo da se dalje razvijamo i postanemo važan igrač na tržištu avanturističkog turizma na Zapadnom Balkanu“, kaže Marjan.

EU i EBRD podržavaju mala preduzeća u Albaniji

Mala i srednja preduzeća (MSP) u Albaniji trebalo bi da imaju koristi od novog finansiranja koje obezbjeđuje Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), a koje Evropska unija sufinansira podsticajnim grantovima.

 

Banka daje kredit od 3 miliona eura ProCredit banci u Albaniji, a EU obezbjeđuje 450.000 eura u podsticajnim grantovima za podršku lokalnim preduzećima, u namjeri da se ojača konkurentnost. Više od polovine ukupnog iznosa kredita biće namijenjeno ulaganju u zelenu tehnologiju i energetsku efikasnost.

 

Kredit će poboljšati dostupnost finansijskih sredstava za mala i srednja preduzeća i podržati ih dok se suočavaju sa rastućim troškovima u trenutnom ekonomskom okruženju. MSP će moći da podnesu zahtjev za sredstva za ulaganje u nadogradnju ili proširenje svojih proizvodnih pogona, nove opreme i poslovanja. Preduzeća će takođe imati priliku da ulažu u postizanje standarda EU u oblasti zaštite životne sredine, bezbjednosti radnika i kvaliteta proizvoda i bezbjednosti, pomažući im da postanu konkurentniji.

 

MSP koja budu ušla u program finansiranja automatski će ispunjavati i uslove za podsticajna bespovratna sredstva u iznosu od 15% od iznosa kredita.

 

Ovi aranžmani su dio Programa podrške konkurentnosti malih i srednjih preduzeća na Zapadnom Balkanu, koji sufinansira EU. Inicijativa je usmjerena na unaprjeđivanje standarda poslovanja i proizvoda malih preduzeća kako bi mogla da konkurišu na lokalnom i na tržištu EU.

EIB Global u pojseti Crnoj Gori

Delegacija Evropske investicione banke (EIB), banke Evropske unije, i njene nedavno osnovane razvojne filijale EIB Global sastala se 29. jula u Podgorici sa vladom Crne Gore. Njihov cilj bio je da identifikuju nove projekte i nastave uspješnu saradnju na ubrzavanju društvenog i ekonomskog razvoja zemlje, kao i njenog pridruživanja Evropskoj uniji.

 

Na čelu sa vršiocem dužnosti generalnog direktora Markusom Berndtom, delegacija EIB Global-a sastala se s premijerom Crne Gore Dritanom Abazovićem, potpredjsednicima Vlade Jovanom Marović i Ervinom Ibrahimovićem i ministrom finansija Aleksandrom Damjanovićem. Oni su razgovarali o investicionim mogućnostima u Crnoj Gori koje je pokrenuo Ekonomski i investicioni plan Evropske unije za Zapadni Balkan, kao i o načinima na koje EIB Global može da podrži Crnu Goru u privlačenju sredstava koja su stavljena na raspolaganje ovim i drugim programima EU.

 

Od 2020. godine, EIB Global i Investiciono-razvojni fond Crne Gore (IDF) stekli su pravo na 150 miliona eura u povoljnijim kreditima za podsticanje postpandemijskog oporavka i dekarbonizacije crnogorske privrede. Saradnja EIB Global-a sa IDF-om pomogla je malim i srednjim preduzećima da se brže oporave od pandemije i podržala je tranziciju Crne Gore ka kružnoj, zelenoj, održivoj i društveno pravednoj ekonomiji.

EU podržala prvi Međunarodni sajam pršuta u Crnoj Gori

Prvi Međunarodni sajam pršuta u Crnoj Gori – MESAP 2022 – organizovan je 14. i 15. jula na Dvorskom trgu na Cetinju, uz finansijsku podršku partnera, uključujući i Evropsku uniju u Crnoj Gori. Svoje proizvode predstavilo je sedamnaest izlagača iz Crne Gore, zemalja regiona i šire, što je posjetiocima dalo priliku da uživaju u besplatnoj degustaciji suhomesnatih specijaliteta.

 

Osim promocije pršuta, organizovane su i nagradne igre za posjetioce, takmičenje za najljepše uređen štand i koncerti popularnih lokalnih i regionalnih zvijezda kao što su Jelena Tomašević i ženski vokalni sastav Kaliope.

 

Sajam je imao i obrazovni karakter. Ugledni profesori i predavači, direktor Klastera hrvatskog pršuta Ante Madir i profesor Vladimir Tomović sa Univerziteta u Novom Sadu uveli su slušaoce u proces proizvodnje pršuta.

 

Pored Evropske unije u Crnoj Gori, prvi Međunarodni sajam pršuta MESAP 2022. podržali su i Klaster crnogorskog pršuta, Turistička organizacija Prijestonice Cetinje, Stara kraljevska prijestonica Cetinje, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma, Privredna komora Crne Gore i kompanija Mtel imate prijatelje.

EU i EBRD pomažu srpskom prodavcu sportske opreme da lakše dođe do kupaca

Planeta sport, jedno od najuspješnijih trgovačkih preduzeća u Srbiji koje se bavi prodajom sportske odjeće i opreme i koje ima više od 100 prodavnica širom zemlje, imalo je dobro uspostavljenu prodajnu mrežu u fizičkim prodavnicama i na internetu. Firma je zatražila pomoć od EU i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) da unaprijedi komunikaciju sa svojim kupcima ulaganjem u nove digitalne alate. Promjene koje je omogućio projekat finansijski potpomognut i od strane EU i EBRD-a uvedene su na početku pandemije koronavirusa, baš kada je većina firmi morala što prije da pređe na onlajn djelatnost.

 

Projekat je podrazumijevao pripremu digitalne strategije i primjenu novog softvera za marketing i komunikaciju. Da bi se to postiglo, Planeti sport bila je potrebna pomoć sa strane. Kompanija je stoga kontaktirala EBRD-ov program Savjeti za mala preduzeća, koji podržava mala i srednja preduzeća povezujući ih sa stručnjacima koji pružaju savjete i prenose znanje. Program obuhvata široki spektar oblasti, kao što su strategija, operativni rad, upravljanje kvalitetom, finansijsko izveštavanje, energetska efikasnost i drugo. Finansira ga Evropska unija i već je podržao stotine preduzeća u Srbiji.