Skip to main content

Area of Cooperation: Economy

Proizvodnja pidžama koja se probudila u digitalnom dobu

Written on . Posted in Priče.

A Roma entrepreneur from Serbia expands her business online with EU support.

Slađana Vasić je preduzetnica romske nacionalnosti iz Kraljeva. Njeno preduzeće proizvodi pamučni donji veš i odjeću za spavanje od ariljskog pamuka, što znači da se izrađuje od najkvalitetnije pamučne pređe. Njeno preduzeće je porodični biznis koji vodi zajedno sa svoja dva sina i mužem.

Oni već više od petnaest godina trguju proizvodima od pamuka, a 2014. godine počeli su da proizvode odjeću za spavanje i donji veš koji se prodavao u njihovoj prodavnici u centru grada. Međutim, taj način prodaje morao je da se promijeni prije dvije godine.

„Nismo imali prihoda i nismo mogli da prodajemo naše proizvode niti na veliko niti u našoj prodavnici.“

Pretvaranje krize u priliku

Kada je počela pandemija koronavirusa, Slađana je morala da zatvori radnju ne znajući kada će moći ponovo da je otvori. „Nismo imali prihode i nismo mogli da prodajemo naše proizvode niti na veliko niti u našoj prodavnici“, kaže ona.

Tada ju je kontaktirala Inicijativa za razvoj romskog preduzetništva (REDI), inicijativa koju finansira EU i koja sprovodi program pod nazivom Roma Digital Boost (Digitalni podsticaj za Rome) u saradnji sa romskim zajednicama širom Zapadnog Balkana kako bi se unaprijedile njihove digitalne vještine. Ponudili su Slađani podršku u promjeni strategije prodaje kako bi svoje proizvode prodavala preko interneta, a ona je nevoljno pristala da proba. „U početku nisam vjerovala da mogu da prodajem svoje proizvode preko interneta jer to nisu luksuzni proizvodi, ali ljudi iz REDI-ja su me ubijedili u suprotno i sada prodajemo preko interneta i to ide prilično dobro“, kaže Slađana.

REDI je pokrenuo Roma Digital Boost kako bi podržao tranziciju tradicionalnih preduzeća na onlajn prodaju, kao i njihovu registraciju. Program je opremio romske preduzetnike poput Slađane digitalnim alatima i vještinama da povećaju obim svog poslovanja i počnu da razvijaju preduzetničke aktivnosti na internetu. Preduzetnici koji su prošli kroz ovaj program dobili su komplet pribora za digitalizaciju, individualno vođenje i mentorsku podršku stručnjaka iz REDI-ja.

„Romi ne smijeju biti zaboravljeni i nadam se da će biti još ovakvih programa.“

O projektu

Projekat Integracija Roma 2020, koji sprovodi Savet za regionalnu saradnju (RCC) uz finansijsku podršku Evropske unije i Fondacija za otvoreno društvo, između ostalog ima za cilj da smanji društveno-ekonomski jaz između romske i neromske populacije na Zapadnom Balkanu i u Turskoj.

Orhan Usein je šef Kancelarije za integraciju Roma u Savetu za regionalnu saradnju. On objašnjava da je od ključne važnosti osposobiti romsku zajednicu da koristi digitalne vještine i da prati najnovije poslovne trendove. Edukativni programi kao što je program Roma Digital Boost, koji je akcioni tim za integraciju Roma podržao finansijskim i ljudskim resursima, mogu da ubrzaju taj proces i osnaže uključivanje Roma u promovisanje, oblikovanje i sprovođenje Digitalne agende za Zapadni Balkan. „Romi ne smijeju da budu zaboravljeni i nadam se da će biti još ovakvih programa“, kaže Orhan.

Iako pandemija koronavirusa gubi na snazi i nema više lokdauna, Slađanina onlajn prodaja i dalje raste. Njen san je da jednog dana proširi poslovanje i postane poznati brend. Njena poruka drugima je inspirativna: „Želim da kažem svim Romkinjama preduzetnicama da žene mogu da rade isti posao kao muškarci, pa čak i više od toga. Zato samo naprijed, radite svoj posao: radite ga svim srcem i dajte sve od sebe i uspjeh će doći – sto posto.”

EIB povećala podršku privatnom sektoru u Crnoj Gori

Written on . Posted in Vijesti.

Evropska investiciona banka (EIB) – kreditna ustanova EU – obezbijediće bespovratna sredstva u iznosu od 400.000 eura za tehničku pomoć Fondu za investicije i razvoj Crne Gore (IDF). Donacijom će se ojačati kapaciteti IDF-a za pružanje finansijskih usluga u korist malih i srednjih preduzeća (MSP) u Crnoj Gori, pomažući im da održe likvidnost, prošire svoja ulaganja i održe i stvore dugoročna inkluzivna radna mjesta. Ovom tehničkom pomoći EIB podržava IDF u unapređenju svog organizacionog i poslovnog modela, kako bi uskladila svoju strukturu sa najboljom međunarodnom praksom za nacionalne razvojne banke.

 

Ovaj EIB-ov grant ima za cilj da ubrza oporavak i rast privatnog sektora u Crnoj Gori i stvori nove mogućnosti za zapošljavanje, posebno mladih, žena i ljudi iz drugih ugroženih društvenih grupa. Grant proističe iz Inicijative za ekonomsku otpornost, koju je EIB osnovala 2016. godine kako bi mobilisala finansiranje za brži rast, otvaranje radnih mjesta, socijalnu koheziju i razvoj vitalnih infrastrukturnih projekata na Zapadnom Balkanu.

 

Od početka pandemije 2020. godine, EIB je potpisala ugovore o finansiranju u vrijednosti od 100 miliona eura sa IDF-om, što je pomoglo da se oko 350 preduzeća u Crnoj Gori brže oporavi od krize izazvane pandemijom koronavirusa. EIB je 2021. godine potpisala svoj prvi kredit sa IDF-om za podršku uvođenju energetski efikasnih praksi i projekata među MSP u Crnoj Gori, što omogućava brži prelazak na održivu i kružnu ekonomiju u zemlji.

Pomoć za bosanskohercegovačke maline koje osvajaju tržište EU

Written on . Posted in Priče.

Poljoprivredno preduzeće iz Bosne i Hercegovine povećalo je svoje proizvodne kapacitete uz podršku EU

Više od dvije decenije Nebojša Radović iz Bratunca u Bosni i Hercegovini gaji maline, a danas mu na plantaži pomažu supruga i troje djece. Zbog dodatnog prihoda koji donose, Nebojša objašnjava: „Maline nam mnogo znače. Žena mi je nezaposlena, a moja redovna plata nije dovoljna da pokrije sve troškove života. Naučili smo i našu djecu da gaje maline.“

Nebojša je jedan od mnogih kooperanata porodične kompanije Herbos Nature, koja od 2006. godine sakuplja šumsko voće. Od 2012. godine bavi se otkupom, preradom i veleprodajom bobičastog voća, pečurki i bilja. Danas ima mrežu od preko 1.000 kooperanata širom zemlje.

„Kako smo neprekidno rasli, imali smo tekućih problema, ali sa pandemijom poteškoće su se povećale, posebno za naše kooperante.“

Podrška rastu u vrijeme krize

Maida Hadžiavdić iz preduzeća Herbos Nature objašnjava da je njena firma godinama postojano rasla, ali da su se, kao i ostala preduzeća, suočili sa poteškoćama kada je pandemija koronavirusa počela 2020. godine. „Kako smo kontinuirano rasli, imali smo tekućih problema, ali sa pandemijom su se poteškoće povećale, posebno za naše kooperante“, kaže Maida.

Upravo tada objavljen je konkurs za podnošenje predloga za podršku poljoprivrednim preduzećima u Bosni i Hercegovini, raspisan u okviru projekta EU4AGRI koji finansira EU. Herbos Nature je aplicirao i dobio podršku, uključujući kupovinu opreme za preduzeće i njihove kooperante i drugu srodnu pomoć za poboljšanje uslova rada, u ukupnom iznosu od preko 114.000 eura.

Kao jedan od kooperanata preduzeća Herbos Nature, Nebojša je dobio vrijednu opremu koju je finansirala EU, kako bi rad porodice bio malo lakši i djelotvorniji. „Pošto sada imam svoj kultivator koji je donirala EU4AGRI, moji troškovi su manji“, objašnjava Nebojša.

„EU4AGRI nam je pomogao da proširimo svoje tržište. Pored Ustikoline i Bratunca, sada imamo i novu poslovnicu u Travniku. Zaposlili smo još ljudi i počeli da radimo sa novim kooperantima.“

O projektu

Projekat EU4AGRI je četvorogodišnja inicijativa (2020-2024) usmjerena na modernizaciju poljoprivredno-prehrambenog sektora, otvaranje novih radnih mjesta i zadržavanje postojećih, kao i na pružanje podrške u oporavku od krize izazvane pandemijom u Bosni i Hercegovini. Ukupna vrijednost ovog projekta koji finansira Evropska unija iznosi preko 20 miliona eura, a zajednički ga realizuju i sufinansiraju Program za razvoj Ujedinjenih nacija (UNDP) u BiH i Češka razvojna agencija.

Projekat je takođe omogućio kompaniji da ima koristi od nove opreme i druge vrste podrške. „Podrška EU4AGRI nam je pomogla da proširimo svoje tržište. Pored Ustikoline i Bratunca, sada imamo i novu poslovnicu u Travniku. Zaposlili smo još ljudi i počeli da radimo sa novim kooperantima“, kaže Maida. Kroz opremu dobijenu preko EU4AGRI preduzeće je takođe modernizovalo proizvodne procese.

Kao i 23-godišnja Maida, zaposleni su uglavnom mladi obučeni profesionalci, sa zadatkom da se postaraju da svi radni procesi budu u skladu sa najvišim standardima. Preko 95% proizvodnje namijenjeno je izvozu u zemlje kao što su Francuska, Njemačka, Poljska, Srbija, Slovenija, Švajcarska i Turska. „Nova oprema poboljšala je uslove proizvodnje i pomogla nam da ispunimo zahtjeve naših kupaca“, kaže Maida. „Srećni smo što smo učestvovali u EU4AGRI projektu i time doprinijeli održivosti poljoprivrednog i prehrambenog sektora u BiH.“

„Udhë“ pronalazi način da ponudi dijeljenje vožnji na Kosovu

Written on . Posted in Priče.

Grupa mladih inovatora pokrenula je aplikaciju za dijeljene vožnji uz podršku EU

Erol Gorči, rođeni Pećanac, morao je kao student da nekoliko puta nedjeljno putuje u 80 kilometara udaljenu Prištinu, gdje je studirao. Taksiji su bili preskupi, a autobusi nisu bili česti. Kao i mnogi drugi putnici, dovijao se na razne načine, provjeravajući da li će neko od njegovih prijatelja ili rođaka da ide u Prištinu, kako bi mogao da podijeli vožnju s njima.

Erol je studirao informatiku i tehnologiju i dok je razvijao svoje IT vještine, palo mu je na pamet da bi taj nedostatak ponude međugradskog prevoza mogao da se dopuni platformom za dijeljenje vožnji koja bi mogla biti i zanimljiva poslovna prilika. I tako je nastao Udhë (što na albanskom znači „put“ ili „putovanje“), prva aplikacija za dijeljenje vožnji na jugu Balkana koja povezuje vozače i putnike.

„Htjeli smo da testiramo zamisao putem društvenih mreža prije nego što počnemo da razvijamo aplikaciju i uspjelo je.“

Erol i njegovi prijatelji su prvi put razgovarali o ovoj ideji prije nekoliko godina i prvo su odlučili da pokrenu stranicu na društvenim mrežama na kojoj će ljudi zainteresovani za dijeljenje vožnje moći da komuniciraju i organizuju zajednička putovanja. „Htjeli smo da testiramo zamisao putem društvenih mreža prije nego što počnemo da razvijamo aplikaciju i uspjelo je“, kaže Erol.

Za kratko vrijeme, grupa za dijeljenje vožnji na Fejsbuku okupila je oko 10.000 članova. To je bio dokaz da su ljudi zainteresovani, a Erolov tim je prepoznao priliku za razvoj profesionalne usluge. Aplikaciju za vozače i putnike počeli su da razvijaju početkom 2020. godine. Kako su imali vrlo malo iskustva u ovoj vrsti poduhvata, za tehničku pomoć su se prijavili projektu VentureUP koji finansira EU i usmjeren je ka izradi prototipa. Erol i njegov tim su imali koristi od vebinara i marketinških tehnika, poslovnog modeliranja i finansiranja koji su im pomogli da postanu stručniji u ovoj oblasti. Pored toga, fokusirali su se na sistematsko prikupljanje podataka, što im je dalo mnogo čvršću osnovu za sticanje povjerenja u svoj poslovni model i pokretanje aplikacije.

„Podrška koju smo dobili od Evropske unije bila je ključna u razvoju i sprovođenju naše zamisli.“

O projektu

Projekat VentureUP – Venture Incubator Univerziteta u Prištini, koji podržava Evropska unija na Kosovu, pruža studentima i startapima mogućnost da razviju preduzeća koja stvaraju radna mjesta i povećaju svoje šanse za značajno zapošljavanje na Kosovu. Tokom prvog inkubacionog programa u 2019. godini, program je završilo sedam startapa sa ukupno 23 člana. Od toga, četiri startapa su se registrovala kao preduzeća koja ostvaruju prihode i zapošljavaju ukupno 15 ljudi. U 2020. godini bilo je 12 startapa sa 31 članom koji su završili drugi program inkubacije. Kao rezultat toga, registrovano je pet preduzeća koja ostvaruju prihode i zapošljavaju ukupno 18 ljudi.

Aplikacija se nalazi u ponudi preko Google Play-a i Apple store-a od januara 2021. godine. Onlajn zajednica sada ima više od 30.000 pratilaca putem društvenih mreža i blizu 15.000 korisnika mobilne aplikacije. Oni svakodnevno rješavaju probleme prevoza za nekoliko stotina putnika. Erolova četvoročlana ekipa sada traži značajniji obrt i pomoć u obezbjeđivanju anđeoske investicije za proširenje poslovanja. Plan je da pokrenu uslugu u Albaniji i na balkanskim tržištima na kojima je propala najveća platforma EU za dijeljenje vožnji.

Erol objašnjava da u kosovskom obrazovnom sistemu nedostaje obrazovanje o preduzetništvu i načinima razvoja ideje u proizvod i o monetizaciji ideja. Za njega su, dakle, projekti inkubatora presudni u omogućavanju prvih koraka u poslovanju i preduzetništvu. „Podrška koju je pružila Evropska unija bila je presudna u razvoju i sprovođenju naše ideje“, kaže on.

Visoki predstavnik/potpredsednik Žozep Borel na Zapadnom Balkanu

Written on . Posted in Vijesti.

Visoki predstavnik za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku/potpredsjednik Evropske komisije Žozep Borel boravio je u ponedjeljak u Sjevernoj Makedoniji, prije nego što je u utorak otputovao u Albaniju, a zatim u srijedu produžio za Bosnu i Hercegovinu. Njegova posjeta potvrđuje posvećenost i podršku Evropske unije regionu, posebno u svijetlu ruskog rata protiv Ukrajine i njegovog uticaja na bezbjednost Evrope u cjelini.
 
Visoki predstavnik/potpredsjednik Borel sastao se u Skoplju sa predsjednikom Stevom Pendarovskim i premijerom Dimitrom Kovačevskim, potpredsjednikom vlade za evropska pitanja Bojanom Maričikom, ministrom vanjskih poslova Bujarom Osmanijem i ministarkom odbrane Slavjankom Petrovskom. Visoki predstavnik će u utorak otputovati u Tiranu, gdje će se sastati sa premijerom Edijem Ramom i drugim predstavnicima albanskih vlasti i predstavnicima civilnog društva i posjetiti tekuće radove na restauraciji mozaika Nacionalnog istorijskog muzeja, obnovljenog u okviru pomoći EU za oporavak od zemljotresa.
 

U srijedu, visoki predstavnik/potpredsjednik biće u Sarajevu, gdje će prvo posjetiti operaciju EUFOR-a Altea, čiji je kapacitet trupa na terenu gotovo udvostručen u posljednje vrijeme. On će se potom sastati sa vlastima Bosne i Hercegovine, predstavnicima opozicije i civilnog društva.

Albanka koja pravi ugovore na klik

Written on . Posted in Priče.

Uz finansijsku pomoć EU, startap nudi digitalne pravne usluge

Kako je pandemija promenila vaš svijet? Mnogi stručnjaci tvrde da su ljudi skloni da smisle nova rješenja za probleme kada ih nešto izmjesti iz ustaljene svakodnevice i imaju vremena da rade na razradi ideje. Do takve inovacije došlo je upravo sa startap kompanijom koju je osnovala mlada Albanka Kristiana Filip. Ideja o uspostavljanju onlajn pravne službe javila joj se tokom lokdauna i od tada se razvija.

“Shvatila sam da mnoge pravne usluge mogu biti automatizovane, ali da ta vrsta usluge nije postojala u Albaniji. Za vrijeme lokdauna imala sam vremena da razmislim i smislim kako da riješim taj problem.“

Efikasna podrška preduzetnicima putem automatizacije

Kao mlada pravnica koja je studirala korporativno pravo u Albaniji i inostranstvu, Kristijana je bila sve više frustrirana time što je provodila vrijeme na jednostavnim zadacima koji su je držali podalje od važnijih pitanja.

„Shvatila sam da mnoge pravne usluge mogu biti automatizovane, ali da ta vrsta usluge nije postojala u Albaniji. Tokom lokdauna imala sam vremena da razmislim i smislim kako da riješim taj problem“, kaže.

Tako je Kristiana pokrenula startap kompaniju Legit, digitalnu platformu koja ima za cilj da pruži kvalitetne, brze i lako dostupne pravne usluge albanskim preduzetnicima. Platforma omogućava sastavljanje pravnih dokumenata kao što su ugovor o radu, ovlašćenje ili zakup imovine. Od korisnika se traži da odgovore na kratak upitnik, na osnovu kojeg je njihov personalizovani pravni dokument spreman za samo nekoliko minuta. Druga bitna karakteristika platforme je povezivanje sa pravnim stručnjacima.

„Legitove digitalne usluge su jedinstvene u Albaniji i, vjerujem, u cijelom regionu Zapadnog Balkana“, kaže Kristiana, ponosna na svoj pristup koji se zasniva na modelima zapadnog tržišta. Od samog početka se usmjerila i na kosovsko tržište, gdje postoje slični zakoni i govori se uglavnom albanski.Kristianina platforma takođe ima odjeljak posvećen informisanju mladih preduzetnika i osnivača preduzeća o mogućnostima inkubacije, ubrzanja i finansiranja, a pravne smjernice su date u njenim objavama na blogu.

„Podrška EU je zaista dobrodošla, jer popunjava prazninu koju ostavljaju institucije koje tek treba da uspostave poseban fond za startape.“

O projektu

EU za inovacije teži unaprjeđenju inovativnog ekosistema i jačanju stvaranja novih preduzeća u Albaniji kroz razvoj kapaciteta za inovacije među akterima inovacionog ekosistema; izgradnji veza unutar albanskog inovacionog ekosistema i finansiranju inovativnih startapa i pružalaca podrške inovacijama.

Novoosnovana preduzeća kao što je Legit imala su koristi od Fonda za izazov (Challenge Fund), konkurentnog finansijskog instrumenta koji se koristi kao sredstvo za rješavanje pitanja pristupa finansiranju inovativnih preduzeća u ranoj fazi razvoja, kao i organizacija koje nude usluge inovativnim startapima i bave se promocijom albanskog inovacionog sistema.

Idi za onim u šta vjeruješ

Nastao kao ideja tokom lokdauna, Legit je do sada dostigao radni nivo. Proces osnivanja preduzeća nije bio lak, a Kristiana je sve izazove objavila u e-knjizi kako bi izložila sve potrebne zakonske elemente. Bespovratna sredstva kroz inicijativu EU za inovacije u 2021. godini obezbijedila su razvoj kapaciteta i tehničku ekspertizu za razvoj i promociju platforme u martu 2022. godine.

„Podrška EU je zaista dobrodošla, jer popunjava prazninu koju ostavljaju institucije koje tek treba da uspostave poseban fond za startape“, objašnjava Kristijana.

Ona vidi potrebu za kontinuiranim radom na efikasnijem poboljšanju nezadovoljenih pravnih potreba, tako da se njeno sticanje znanja i ideje za unaprjeđenje platforme Legit ne završavaju ovdje. Cilj startapa je da se razvija zajedno sa stručnjacima koji će dalje razvijati njegove proizvode. Kristijana kaže da razmišlja da pozove žene da joj se pridruže na početku njenog puta, uprkos priznanju da je stasala kao advokatica i preduzetnica učeći od muškaraca.

Kristianin savjet mladim ženama koje žele da se bave biznisom ili da dalje razvijaju svoje karijere: „Samo idite za onim u šta vjerujete! #NoRegrets (#Bezkajanja).”

Srpski vojni ljekari i medicinsko osoblje pridružuju se Misiji EU za obuku u Somaliji

Written on . Posted in Vijesti.

Šest srpskih vojnih ljekara i medicinskih radnika pridružiće se Misiji EU za obuku u Somaliji (EUTM S). Misija je pokrenuta 2010. godine u cilju jačanja somalijskih federalnih odbrambenih ustanova kroz obuku, mentorstvo i savjetovanje. Sastoji se od oko 200 zaposlenih iz sedam zemalja članica EU i Srbije.

 

Ambasador EU u Srbiji Emanuele Đaufret zahvalio se srpskim vojnicima koji će poći u misiju, poželjevši im sreću. Tada je izjavio: „Zahvalni smo i ponosni što možemo da računamo na Srbiju u našim civilnim i vojnim misijama i operacijama. Sloboda, demokratija i bezbjednost imaju visoku cijenu, a srpsko osoblje se nalazi na ključnim pozicijama, neophodnim za uspjeh ovakvih misija. Vojnici EU imaju privilegiju da budu u sigurnim rukama srpskog medicinskog tima. Nadamo se da će naše partnerstvo rasti i produbljivati se zarad širenja globalne bezbjednosti i stabilnosti”.

 

Uloga medicinskog kontingenta Srbije u okviru ove misije je liječenje, evakuacija, snabdijevanje i funkcije koje su neophodne za održavanje zdravlja jedinica. To uključuje pružanje prve pomoći, hitne mjere spasavanja života i trijažu. Osim toga, doprinijeće zdravlju i dobrobiti jedinice kroz smjernice za prevenciju bolesti, povreda nastalih van borbe i stresa.

EIB podržava mala i srednja preduzeća u BiH sa 20 miliona eura

Written on . Posted in Vijesti.

Evropska investiciona banka (EIB), banka Evropske unije, odobrila je zajam od 20 miliona eura preko svoje nove filijale EIB Global. Zajam ima za svrhu podsticanje zapošljavanja mladih, rodne ravnopravnosti i društveno inkluzivnih praksi među malim i srednjim preduzećima (MSP) i srednje kapitalizovanim preduzećima (kompanije sa kapitalizacijom između 2 i 10 miliona eura), a izdavaće se putem Intesa Sanpaolo Banke BiH.

 

Ova sredstva će omogućiti da banka Intesa Sanpaolo BiH dalje kreditira lokalne kompanije koje su posvećene poboljšanju društvenog uticaja sopstvenog poslovanja i stvaranju dugoročnog liderstva i mogućnosti zapošljavanja za žene, mlade i segmente stanovništva koji se pri ulasku na tržište rada suočavaju sa većim preprekama.

 

Ovaj inovativni zajam uključuje mehanizam nagrađivanja zasnovan na učinku za kompanije koje ispune specifične ciljeve za podsticanje liderstva, zapošljavanja i mogućnosti profesionalnog razvoja za žene, mlade i ugrožene grupe (npr. osobe sa posebnim potrebama, izbjeglice, itd.). U okviru ove matrice podsticaja, prilagođeni ciljevi društvenog uticaja biće dogovoreni sa svakim preduzećem koje koristi finansiranje EIB-a. Finansijska nagrada, koja odgovara nivou ostvarenog društvenog uticaja biće dodijeljena onima koji ispune ove ciljeve.

 

Mehanizam nagrađivanja će se finansirati kroz grant od 3,3 miliona eura koji se obezbjeđuje u okviru EIB-ovog Fonda za inicijativu za ekonomsku otpornost, čiji je cilj podsticanje otvaranja radnih mjesta i održivog i inkluzivnog rasta privatnog sektora. Biće pokrenut sveobuhvatan program tehničke pomoći za podršku sprovođenju projekta i postizanju ciljeva društvenog uticaja dogovorenih sa malim i srednjim preduzećima i srednje kapitalizovanim preduzećima.

 

Ovo će biti šesta saradnja EIB-a i banke Intesa Sanpaolo BiH u svrhu podrške privatnom sektoru u BiH. Dosadašnja saradnja je podržala 339 preduzeća sa isplatom od preko 238 miliona eura. Do danas je za privatni sektor u Bosni i Hercegovini EIB obezbijedio 860 miliona eura, što je pomoglo u održavanju blizu 100.000 radnih mjesta.

RCC pokreće godišnju nagradu za najbolje preduzetnice Zapadnog Balkana

Written on . Posted in Vijesti.

Savjet za regionalnu saradnju (RCC) pokrenuo je inicijativu „Preduzetnice godine na Zapadnom Balkanu“ da bi se odalo priznanje ženama koje su pokrenule i razvile sopstveni biznis i doprinijele novim i održivim radnim mjestima za druge žene i muškarce u našem regionu.

 

Konkurs obuhvata šest kategorija: zelena preduzetnica, kreativna preduzetnica, preduzetnica iz oblasti putovanja i ugostiteljstva, preduzetnica Romkinja, start-ap preduzetnica i mlada preduzetnica. Rok za slanje kandidatura je 4. mart.

 

Pobednice koje izabere žiri biće saopštene na Regionalnoj konferenciji preduzetnica Zapadnog Balkana 11. marta u Tirani. Pobjednice će tada imati priliku i da predstave svoje poslovanje.

 

Šest najboljih preduzetnica sa Zapadnog Balkana za 2021. godinu dobiće do 20 dana mentorstva u periodu od 5 mjeseci; status članice i saradnice u Regionalnom čvorištu preduzetnica; promociju putem kanala komunikacije RCC-a i poziv na različite događaje koje RCC organizuje, na kojima će moći da predstave svoje uspješne priče.

 

Ova inicijativa se organizuje u okviru Zajedničkog akcionog plana regionalnog tržišta 2021-2024 i RCC Women Economic Empowerment Agenda. Projekat sufinansira Evropska unija.

Dragocjeni predmeti izloženi u dragocjenom zdanju

Written on . Posted in Priče.

Projekat koji finansira EU pomogao je da se palata iz vremena Turskog carstva pretvori u kulturno dobro za stanovnike i posjetioce u oblasti između Kosova i Sjeverne Makedonije. Svadbeni grudnjak star preko dvjesta godina, tradicionalna nošnja, obućarski i filigranski alati, kao i drugi istorijski artefakti sada su izloženi za posjetioce u etnološkom muzeju u Gnjilanu, na istoku Kosova. Smješteni su u zgradi poznatoj lokalnom stanovništvu kao Husein-pašina palata, koju je sagradio Husein-paša Mila, jedan od vodećih otomanskih velikaša u toj oblasti. Zdanje je izgrađeno 1887. godine i prvih nekoliko decenija korišćena je kao porodična kuća, dok je nakon Drugog svjetskog rata država nije konfiskovala i duže od sedam decenija koristila kao školu. Danas je ona jedan od najboljih primjera arhitekture iz doba Otomanskog carstva na Kosovu. Plafoni izrezbareni u drvetu čine ovo mjesto jedinstvenim za posetu, ali je donedavno korišćenje zgrade kao muzičke škole značilo da su posjetioci imali ograničen pristup. To se promijenilo na inicijativu opštine Gnjilane, uz podršku EU.

„Pošto nismo imali namjenski prostor, morali smo da prikažemo naše arheološke i etnološke artefakte u nacionalnom muzeju u glavnom gradu.“

Nova zgrada muzeja za kulturno nasljeđe Gnjilane i okolina bogati su arheološkim i etnološkim predmetima, ali do prije pet godina nije bilo namjenskog prostora za njihovo izlaganje. „S obzirom na to da nismo imali namjenski prostor, morali smo da prikažemo naše arheološke i etnološke predmete u nacionalnom muzeju u glavnom gradu“, kaže Đulšan Doko Beriša, upravnik muzeja u Gnjilanu. Ova situacija se promijenila 2016. godine otvaranjem arheološkog muzeja, a zatim se dodatno poboljšala otvaranjem etnološkog muzeja, koji je imao koristi od podrške EU. Dielza Ademi je bila koordinatorka projekta prekogranične saradnje (CBC) koji finansira EU, a koji je bio usredsređen na unaprjeđivanje vrijednosti kulturnog i prirodnog nasljeđa i koji je omogućio renoviranje zgrade i otvaranje etnološkog muzeja. Ona objašnjava da opština Gnjilane tokom godine ima veliki broj posjetilaca, posebno onih iz dijaspore koji redovno posjećuju grad jednom ili dva puta godišnje. „Uprkos tom bogatom kulturnom i prirodnom nasljeđu, imali smo vrlo malo toga da ponudimo posjetiocima“, kaže Dielza. Na inicijativu opštine Gnjilane i u saradnji sa opštinom Kumanovo sa druge strane granice, u Sjevernoj Makedoniji, dogovoreno je da se stvori bolja turistička atrakcija. Poziv za prekograničnu saradnju Kosovo – Sjeverna Makedonija bio je savršen za ovu vrstu inicijative, jer nijedna od ove dvije opštine nisu imale finansijska sredstva i stručnost.  

„Opština Gnjilane je proteklih godina imala koristi od brojnih projekata koje finansira EU i, kao i u ovom, bez podrške EU bilo bi veoma teško sprovesti te aktivnosti.“

O projektu Cilj projekta prekogranične saradnje koji finansira EU, Unaprjeđivanje vrijednosti kulturnog i prirodnog nasljeđa, bio je da se privuku investicije i promoviše prekogranična oblast kao turistička destinacija, da se unaprijede vrijednosti kulturnog i prirodnog nasljeđa kroz očuvanje i obnovu starog zdanja i da se uspostave tradicionalne kulturne manifestacije u prekograničnoj oblasti. Rezultati projekta uključuju očuvanje i obnovu lokacija kulturnog nasljeđa, izgradnju sportskih terena i povećanu promociju kulturnog nasljeđa. Ukupna vrijednost projekta bila je preko 477.000 eura i trajao je 20 mjeseci. Uz podršku EU, dvije partnerske opštine koje učestvuju u projektu uspjele su da obnove staru zgradu i prilagode je da se koristi kao Etnografski muzej, da se izgradi amfiteatar i da se osposobe tereni za fudbal, košarku i tenis u Kumanovu. Pored modernizacije infrastrukture, partneri projekta pokrenuli su onlajn platformu sa svim informacijama vezanim za turizam i kulturu u prekograničnoj oblasti. Oni su takođe organizovali folklorne festivale i umrežavanje manifestacija sa turističkim operaterima i drugim pružaocima usluga, kao i druge aktivnosti za promovisanje prekograničnog regiona kao turističke destinacije. „Opština Gnjilane je proteklih godina imala koristi od brojnih projekata koje finansira EU i, kao i u ovom, bez podrške EU bilo bi veoma teško sprovesti te aktivnosti“, kaže Dielza Ademi.