Mladi na Kosovu i u Crnoj Gori pokreću društvene inovacije i ulaze u digitalnu ekonomiju uz podršku projekta koji finansira EU.
Globalne i nacionalne mjere suzbijanja virusa, od socijalnog distanciranja do zabrane rada preduzeća, smanjile su prihode i potrošnju domaćinstava, što je izazvalo ekonomsku krizu širom svijeta. Zapadni Balkan nije izuzetak u ovom pogledu: Redovni ekonomski izvještaj Svetske banke za Zapadni Balkan: jesen 2020, predvidio je da će se ekonomska aktivnost u regionu smanjiti za 4,8 odsto u 2020. godini, što će izazvati ozbiljniju recesiju nego što je bila najskorija globalna finansijska kriza.
Istovremeno, pandemija je otvorila i nove mogućnosti. Kratki izvještaj o e-trgovini u vrijeme pandemije COVID-19 koji je objavila Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) predočava kako je kriza izazvana koronavirusom ubrzala širenje e-trgovine ka novim firmama, kupcima i vrstama proizvoda.
Obećavajuća inicijativa koja bi mogla da se pretvori u veliki biznis
Miloš Laković, je dvadesetsedmogodišnji srednjoškolski profesor iz Crne Gore, koji se u slobodno vrijeme bavi i preduzetništvom. On je jedan od vizionara koji su pandemijsku krizu shvatili kao priliku. Miloš je imao poslovnu ideju za onlajn platformu koja bi povezivala pružaoce i korisnike usluga. Ideja je postojala neko vrijeme, ali ga je pandemija natjerala da ozbiljnije razmisli o njoj i preduzme inicijativu da je pokrene. „Kao nastavnik, znam da mnoge moje kolege drže privatne kurseve nakon radnog vremena. Zbog situacije koju je nametnula pandemija pomislio sam: zašto ne bih promovisao i pružao ove usluge onlajn, i odlučio sam da tu ideju dalje razvijam“, kaže Miloš.
„Kao nastavnik, znam da mnoge moje kolege drže privatne kurseve nakon radnog vremena. Zbog situacije koju je nametnula pandemija pomislio sam: zašto ne bih promovisao i pružao ove usluge onlajn?“
Kako je vrijeme odmicalo, osim privatne nastave, Miloš i njegov tim smislili su više vrsta usluga koje su mogli da se plasiraju preko platforme – od prodaje umjetničkih djela do kozmetike. Oni su sada u završnoj fazi istraživanja tržišta i uskoro će započeti rad na razvoju platforme.
Miloš objašnjava da je za dalje razvijanje ove inicijative zaslužna podrška koju je dobio učešćem na radionicama koje finansira EU projekat Samozapošljavanje i socijalno preduzetništvo za mlade. „Učešćem u ovim radionicama uspjeli smo da dalje razvijemo ideju i dovedemo je do nivoa prave preduzetničke inicijative“, kaže on.
„Učešćem u ovim radionicama uspjeli smo da dalje razvijemo ideju i dovedemo je do nivoa prave preduzetničke inicijative“
O Projektu
Projekat Samozapošljavanje i socijalno preduzetništvo za mlade realizuje se u okviru IPA 2014-2020 Programa prekogranične saradnje Crna Gora – Kosovo, koji finansira Evropska unija. Projekat sprovode organizacije civilnog društva Udruženje za demokratski prosperitet – Zid, Lens, Liberalno-demokratski centar i Centar kreativnih veština. Projekat je započet još u januaru 2019. godine, a završetak se očekuje početkom 2021.
I2 Space – mjesto inovacija
Svrha projekta je unapređenje pristupa tržištu rada za mlade u Crnoj Gori i na Kosovu. Srž projektne ideje je uspostavljanje fizičkog okruženja u formatu poznatom kao Hackerspace – opremanje ovih prostora neophodnim alatima i pružanje obuke i mentorstva mladima o društvenim inovacijama i digitalnoj tehnologiji. Projektom su uspostavljena dva takva prostora: jedan u Peći i drugi u Podgorici. Prostori su nazvani I2 Space.
Tokom dvije godine projekta, više od 200 mladih ljudi imalo je koristi od aktivnosti I2 Space-a u Peći i Podgorici. Jedan broj njih se već zaposlio i počeo da zarađuje, dok ostali pružaju honorarne usluge. Projekat je obezbijedio kurseve i mentorske programe o kodiranju i prilagođavanju veba, 3D štampanju i elektronici, digitalnom marketingu, grafičkom dizajnu i fotografiji.
Božina Stešević je menadžer projekata u organizaciji civilnog društva Udruženje za demokratski prosperitet– Zid, vodećem partneru projekta iz Crne Gore. On kaže da je jedno od glavnih dostignuća projekta koncepcija i efikasno funkcionisanje same zajednice I2 Space. „Postoji ovaj unutrašnji krug korisnika I2 Space-a koji međusobno sarađuje i to radi u zajedničkom fizičkom prostoru. Zatim postoji krug svih mladih koji su učestvovali u obuci; a treći krug je najširi i on povezuje mlade ljude sa obe strane granice koji već razmjenjuju ideje i poslovne perspektive, ali i razbijaju predrasude.”
Mentorstvo jedan na jedan bilo je jedna od ključnih komponenti projekta. Od učesnika se očekivalo da razviju inovativne ideje prototipa za pokretanje poslovanja koji imaju potencijal za dalji razvoj. Do danas su aplikanti programa osmislili prototipe 23 start-ap ideje, uključujući i Miloševu zamisao.
Žena iz Rožaja spaja tradiciju, modu i umjetnost kako bi započela novi posao.
Igbala Murić (49) živi u malom pograničnom gradu Rožaje u Crnoj Gori. Od djetinjstva uživala je u šivenju tradicionalnih tkanina kao što su posteljina, odjeća i salvete. Još kao srednjoškolka već je odlučila da će se u životu time baviti. U dogovoru sa roditeljima, upisala se u srednju tekstilnu strukovnu školu.
Kasnije u životu radila je kao krojačica u kompanijama u Crnoj Gori i Turskoj, ali ovaj posao nije podrazumijevao tradicionalne vještine. „Nedostajao mi je rad na našoj tradicionalnoj odjeći i drugim materijalima. Naša tradicionalna odeća je jedinstvena i lijepa, a ona je i naše kulturno nasljeđe“, kaže Igbala.
Uvijek je željela da učini nešto u pogledu očuvanja nasljeđa rada na tkanini. Njena ideja bila je da započne sopstveni posao koji bi se specijalizovao za proizvodnju tradicionalne odjeće njenog kraja. Ali za to joj je bila potrebna finansijska podrška i znanje kako da započne i vodi posao. Godine su prolazile, ali nije bila u stanju da pokrene ništa održivo.
„Naša tradicionalna odjeća je jedinstvena i lijepa, a ona je i naše kulturno nasljeđe“
Pronalaženje prave podrške
Godine 2019. Igbala je čula za projekat Zanatlija (Craftsman) finansiran u okviru IPA programa prekogranične saradnje Srbija – Crna Gora 2014–2020, koji finansira Evropska unija. Projekat koji je pružao podršku ženama i mladima u regionu Rožaja u Crnoj Gori i Sjenice u Srbiji. Registrovala je preduzeće i prijavila se za podršku. Učestvovala je u programu obuke za upravljanje poslovanjem, dobila novu šivaću mašinu iz projekta i ušla u svijet preduzetništva. Projekat je pružio podršku za više od 90 pojedinaca poput Igbale uključivanjem u ovu obuku i u program mentorstva.
Kao rezultat podrške, povećala je proizvodnju od početka te godine i planirala je da zaposli druge žene sve dok joj pandemija nije pokvarila planove. „Radila sam uglavnom ručni rad. Podrška projekta pružila mi je priliku da proširim svoje poslovanje, povećam proizvodnju i prodajem u drugim djelovima Crne Gore”, kaže ona.
„Podrška projekta pružila mi je priliku da proširim svoje poslovanje, povećam proizvodnju i prodajem u drugim delovima Crne Gore“
Amela Kovačević Kalender, menadžerka projekta, kaže: „Opština Rožaje s ponosom podržava lokalni ekonomski razvoj, sa snažnim fokusom na otvaranje novih radnih mjesta i preduzetništvo. Cilj nam je da ohrabrimo ljude da slijede svoje ideje i da pokažemo da čak i male inicijative mogu imati značajan uticaj na lokalnu privredu“.
Implementacioni partneri projekta su opštine Rožaje i Sjenica, u saradnji sa dvije stručne škole iz ovih gradova. Projekat Zanatlija finansiran je u okviru IPA programa prekogranične saradnje Srbija – Crna Gora 2014-2020, koji finansira Evropska unija.
Pomoć tradicionalnim poslovima
Mikro, mala i srednja preduzeća igraju ključnu ulogu u zapošljavanju raznolike radne snage i stvaranju prihoda za lokalne zajednice u Crnoj Gori i Srbiji. Pod vođstvom lokalnih vlasti, projekat je podržao saradnju srednjih stručnih škola iz ciljnih opština kako bi se obnovio interes za tradicionalne vještine kao što je ručni rad.
Projekat je stvorio nova radna mjesta za ugrožene djelove stanovništva, uključujući omladinu i žene, dajući im pomoć koja im je potrebna u vidu poslovnog znanja, podrške pri pokretanju posla, obuke i mentorstva. Pored toga, projekat je obezbijedio specijalizovane zanatske alate srednjim školama u Rožajama i obližnjoj Sjenici, koje će koristiti učenici i drugi potencijalni preduzetnici.
Mladi preduzetnik sa Kosova razvija svoju kompaniju za ruralni turizam uz podršku Evropske unije.
Nol Krasnići član je kosovskog alpinističkog tima, ekološki aktivista i planinarski vodič. Živi u Peći, gradu koji je okružen Prokletijama – jednim od najimpresivnijih planinskih lanaca na Zapadnom Balkanu. Kada se pruži pogled na krečnjačke litice, odmah shvatite zašto ove planine privlače veliki broj turista. Nol radi kao samostalni planinarski vodič od svoje osamnaeste godine, a 2014. godine odlučio je da ovaj honorarni posao pretvori u posao sa punim radnim vremenom, zajedno sa svojim poslovnim partnerom Virtitom.
Bolja ponuda
Nol objašnjava da su o planinskom turizmu počeli da razmišljaju kada se uvećao broj posjetilaca u gradu i na okolnim planinama, a na tržištu se pojavili i prvi turoperateri. „Nudili su vrlo malo opcija za obilaske. Mislili smo da možemo da ponudimo nešto bolje i osnovali smo firmu“, kaže on. Šest godina kasnije, Balkan Natural Adventure postao je važan konkurent u sektoru planinskog turizma ne samo na Kosovu, već i u susednoj Albaniji, kao i u Crnoj Gori.
„Podrška Evropske unije bila je važna prekretnica za održivost naše firme”
Nova tržišna strategija
Firma je već ugostila preko 700 turističkih grupa. Ali, uprkos ovom uspehu, nije sve prošlo bez poteškoća i izazova. Od samog početka, prevoz turista predstavljao je veliki problem zbog cijene i pouzdanosti usluge. U početku su iznajmljivali male autobuse i taksije u zavisnosti od broja posjetilaca u grupi. Međutim, ovo je bilo samo kratkoročno rješenje.
„U našim grupama obično ima po osmoro ljudi. Tržište nije nudilo najbolja rješenja za ovu veličinu grupe: često smo morali da iznajmljujemo minibuseve sa 20 mjesta, ili dva automobila. To nije bilo finansijski održivo“, kaže Nol. Osim toga, agencije za iznajmljivanje automobila nisu uvijek bile pouzdane, što je dodatno povećalo izazov. „Koncentrisali smo se na planinski turizam, a onda smo uvidjeli da kulturni obilasci postaju popularniji, pa smo morali da proširimo ponudu.“
Prije tri godine, Nolov poslovni partner Virtit primijetio je otvoreni poziv za podršku preduzećima koji je Evropska unija pokrenula na društvenim mrežama, uključujući i ona koja se bave turizmom. Kako je Balkan Natural Adventure-u bila potrebna podrška, odlučili su da konkurišu. Tražili su pomoć u međunarodnom oglašavanju, istraživanju za razvoj obilazaka kulturnih znamenitosti i kupovinu kombija sa osam putničkih mesta za rješavanje njihovih prevoznih poteškoća. Njihov predlog je odobren, a za sve njihove potrebe sufinansirala ih je Evropska unija. „Podrška Evropske unije bila je važna prekretnica za održivost naše firme. Osim povećanja pouzdanosti i obima naših usluga, zaposlili smo još ljudi. Sada imamo troje ljudi sa punim radnim vremenom koji rade u odjeljenju prodaje i administracije, a imamo i 15 honorarnih saradnika koji rade kao vodiči i vozači“, kaže Nol.
On njihov trenutni tim opisuje kao profesionalan i objašnjava da uključuje vodiče iz Albanije i Crne Gore. „U početku smo imali problema da pronađemo posvećene vodiče. Međutim, nakon što smo imali nekoliko dobrih primjera vodiča koji su za četiri mjeseca zaradili godišnju platu, stvari su počele da se drastično mijenjaju.”
Da nije bilo pandemije COVID-19, Balkan Natural Adventure bi ove godine ugostio 500 turističkih grupa. To bi bio važan rast. Uprkos pandemiji, Nol i njegov partner smatraju da je pred njihovom firmom svijetla budućnost: očekuju da će u narednih deset godina imati još 40 honorarnih vodiča i vozača, kao i da će se broj stalno zaposlenih uvećati na deset.
„Sve više ljudi u održivom turizmu vidi svoju budućnost“
Ali pred nama su i druge vrste izazova. Glavni su ilegalna gradnja u planinama, hidroelektrane i zagađenje vazduha. Nol je ipak optimista. „Sve više ljudi u održivom turizmu vidi svoju budućnost“, kaže.
„Nakon naše reklamne kampanje imali smo više rezervacija za 2020. nego što smo imali za posljednje tri godine. COVID je odigrao svoju ulogu, ali na sreću većina klijenata je odložila: nisu otkazali, pa naša investicija nije izgubljena“, naglašava Nol.
Kombinacija prirode, sporta i kulture – kako jedan kosovski region raspolaže svojim turističkim potencijalom zahvaljujući projektu koji finansira EU.
Prizren je očaravajući drevni grad koji je takođe i omiljena destinacija mnogih lokalnih i stranih turista. Prema podacima Kosovske statističke agencije, Prizren od svih kosovskih opština ima najviše posjetilaca. Međutim, taj promet posjetilaca se ne reflektuje na broj noćenja. Prije četiri godine, opštinske vlasti su primijetile protivrječnost i sprovele anketu među posjetiocima ne bi li pronikli razlog. Nalazi su pokazali da je Prizren mali grad i da većina važnih kulturnih spomenika može da se posjeti u toku jednog ili dva dana. Upravo zbog toga se turisti i ne zadržavaju duže.
Prizren se nalazi nedaleko od Šar-planine, tako da grad, pored bogatog kulturnog nasljeđa, ima i prelijepu okolinu koja čeka na brdarenje i druge aktivnosti u prirodi: razlog da turisti ostanu duže.
Ali do prije tri godine bilo je veoma malo infrastrukture zahvaljujući kojoj bi turisti mogli da uživaju u planini. Udruženje planinara Šar-planine, NVO iz Prizrena, odlučila je da preuzme stvar u svoje ruke. Skupa sa kolegama iz druge, iskusnije NVO – Alpinističkog udruženja Marimangat iz Peći – počeli su da planiraju aktivnosti markiranja i postavljanja putokaza na novim planinskim stazama i da osmišljavaju reklamnu kampanju za region kao destinaciju za avanture u prirodi.
“To je bila odlična prilika zato što su nam bila potrebna sredstva da sprovedemo svoju ideju u djelo. Ali da bismo mogli da se prijavimo na taj poziv, morali smo da pronađemo partnera sa druge strane granice.“
Partneri s one strane granice
Istovremeno je Program EU za prekograničnu saradnju Kosova i Sjeverne Makedonije raspisao poziv za projekte koji doprinose razvoju turizma i kulturnog i prirodnog nasleđa u prekograničnoj oblasti između te dvije zemlje. Tetovo, makedonski grad sa druge strane granice imao je slične probleme kao Prizren – mali broj turista se odlučivao da tamo prenoći. Šar-planina se prostire između Kosova i Sjeverne Makedonije, zato je potencijal za saradnju bio evidentan.
“To je bila odlična prilika zato što su nam bila potrebna sredstva da sprovedemo svoju ideju u delo. Ali da bismo mogli da se prijavimo na taj poziv, morali smo da pronađemo partnera sa druge strane granice“, kaže Deni Hamelji iz Udruženja planinara Šar-planine. Razmatrajući potencijalne kontakte u Sjevernoj Makedoniji, Udruženje se odlučilo za NVO ALKA.
Deni objašnjava da se ispostavilo da je ALKA savršen partner u ovoj prilici zato što su već imali iskustva sa sličnim projektima. “Oni su donijeli značajno iskustvo u pisanju ponude i sprovođenju projekta“, kaže Deni. Ponuda je prihvaćena i tokom naredne dvije godine, partnerske organizacije su radile na implementaciji projekta koji se sada privodi kraju.
Holistički pristup
Projekat je primijenio holistički pristup povećanju zainteresovanosti turista za ovu oblast. Rad se sastojao od poboljšanja infrastrukture tako što su mapirane i obiljležene putokazima 21 nova planinska staza u dužini od preko 200 kilometara. Projekat je takođe radio na povećanju kapaciteta domaćinstava i turističkih vodiča za prijem posjetilaca. Na kraju je projekat proizveo i video spotove, letke i reklamne kampanje, one tradicionalne, ali i na društvenim mrežama, da bi se oblast reklamirala i domaćim i stranim turistima.
“Kao bonus, duž većine planinskih staza, posjetioci će moći da vide kulturne spomenike. Dakle, ovdje imamo kombinaciju prirode i kulture: savršenu destinaciju za planinski turizam.“
Projekat koji finansira EU pod nazivom “Podrška potencijalu regionalnog turizma“ finansiran je kroz Program prekogranične saradnje Kosovo* – Sjeverna Makedonija, u okviru Instrumenta Evropske unije za pretpristup (IPA). Projekat je sproveden u saradnji nevladinih organizacija ALKA i Balkania iz Sjeverne Makedonije i nevladinih organizacija Marimangat i Udruženje planinara Šar-planine sa Kosova.
Jovan Božinoski je turistički vodič i član Planinarskog kluba Ljuboten iz Tetova. S obzirom da gotovo sve nove planinske staze prolaze pored restorana i domaćinstava koja nude hranu i smještaj, Jovan vjeruje da će projekat imati značajan ekonomski uticaj i dovesti više turista u ove krajeve. “Kao bonus, duž većine planinskih staza, posjetioci će moći da vide kulturne spomenike. Dakle ovdje imamo kombinaciju prirode i kulture: savršenu destinaciju za planinski turizam“, kaže Jovan.
Uspješna mlada preduzetnica iz Albanije dobija pristup međunarodnom tržištu uz podršku programa koji finansira EU.
Da je poslušala roditelje, Edona bi sada bila inženjerka. Njeni roditelji bili su naučnici i željeli su da i njihova ćerka krene istim putem. Ali odabrala je drugu profesiju. Ovako ona opisuje trenutak popunjavanja formulara za prijavu na fakultet inženjerstva: “Znala sam da se radi o velikoj odluci koja će vjerovatno uticati na ostatak mog života. Osjetila sam da ne treba da nastavim sa popunjavanjem obrasca, pa sam stala“, kaže ona. Izašla je van i otišla na Ekonomski fakultet, gdje je popunila obrazac za prijavu na smjer za poslovnu administraciju.
Ovo je moglo izgledati kao iznenadna odluka, ali nije bilo tako. Edona je već određeno vrijeme osjećala veliku želju da postane poslovni menadžer. Deset godina kasnije, njena odluka je urodila plodom.
Put do uspjeha
Njen upis na Ekonomski fakultet bio je početak uspješne karijere. Nekoliko godina nakon upisa postala je docentkinja, a kasnije je unapređena u zvanje profesorke. U isto vreme, počela je da radi u konsultantskoj firmi gdje je ubrzo postala suvlasnica i jedna od direktora.
“Naše tržište bilo je ograničeno na Albaniju i Kosovo, a ja sam bila zainteresovana za istraživanje drugih tržišta jer su naše zaposlene, uglavnom ženskog pola, kompetentne i imaju kapacitet da iznesu više posla.“
Kompanija pruža savjete preduzećima o primjeni ISO (Međunarodna organizacija za standardizaciju) standarda i o pripremi predloga projekata za lokalne i međunarodne donatorske programe grantova. Oni pružaju usluge za oko 200 preduzeća godišnje i kompanija konstantno raste. “Naše tržište bilo je ograničeno na Albaniju i Kosovo, a ja sam bila zainteresovana za istraživanje drugih tržišta jer su naše zaposlene, uglavnom ženskog pola, kompetentne i imaju kapacitet da iznesu više posla.“
Prodor na međunarodno tržište, posebno u konsultantskom poslu, predstavlja priličan izazov. Pogotovo u zemlji poput Albanije, koja se i dalje suočava sa mnogim ekonomskim izazovima. Edoni je bila neophodna pomoć. Prijatelj joj je savjetovao da potraži podršku od Preduzetničke mreže inicijativa za rast (Entreprenurial Network of Growth Initiatives – ENGI4NE-2). Ovaj projekat koji finansira EU pruža mladim preduzetnicima priliku da provedu vrijeme sa iskusnim preduzetnicima u inostranstvu kako bi naučili nove vještine u poslovnom upravljanju.
Poboljšanje vještina uz nove tehnologije
U početku, Edona nije bila sigurna da li da učestvuje, jer je smatrala da bi joj to moglo oduzeti previše vremena za upravljanje svojom firmom. Na kraju je ipak odlučila da učestvuje i još jednom se nije pokajala zbog odluke da se prijavi. Izabrala je kompaniju domaćina u Austriji jer je tamo već radila doktorat. “Međutim, bila sam zainteresovana za manju kompaniju, poput naše, a ne za čuvene korporacije kao što je Diloit (Deloitte) ili slične velike međunarodne kompanije. U manjoj kompaniji, izazovi bi bili slični našim, pa me je zanimalo da vidim kako se nose s njima“, objašnjava ona.
“To je iskustvo koje mi je otvorilo oči i učinilo da shvatim koliko se brzo stvari razvijaju u našem sektoru. Konkretno, naučila sam kako da unaprijedim komunikaciju pomoću tehnologije.”
O Projektu
Projekat je podržao Erazmus za mlade preduzetnike, program prekogranične razmjene koji finansira EU i koji novim ili budućim preduzetnicima daje priliku da uče od iskusnih preduzetnika koji vode mala preduzeća u drugim zemljama. Domaćin ima koristi od novih perspektiva, dobija priliku da se poveže sa stranim partnerima, kao i da upozna nova tržišta. Albanija učestvuje u programu, zajedno sa svim ostalim zemljama zapadnog Balkana.
Tvrdi da je tokom svog boravka, koji je u cjelini trajao sedam mjeseci, mnogo naučila. “To je iskustvo koje mi je otvorilo oči i učinilo da shvatim koliko se brzo stvari razvijaju u našem sektoru. Konkretno, naučila sam kako da unapredim komunikaciju pomoću tehnologije.”
Edona objašnjava da je do tada komunicirala sa klijentima, kao i unutar svog tima, koristeći tradicionalnije načine. Zahvaljujući iskustvu u Austriji, uvela je aplikacije kao što su Slek (Slack) za internu komunikaciju i Gugl disk (Google Drive) za komunikaciju sa klijentima. Ishod svega toga je da njena kompanija sada mnogo efikasnije funkcioniše na daljinu, što se pokazalo posebno korisnim u novom okruženju koje je nametnuto pandemijom koronavirusa. Ipak, osnovna svrha njenog učešća u projektu bila je da istraži i nauči kako da pristupi međunarodnim tržištima. Edona je i u tom smislu bila uspješna, jer je tokom svog boravka za klijenta stekla jednu austrijsku kompaniju.
Preduzetnici u razvoju
Osim Edone, još 126 preduzetnika (75 novih i 51 postojeći) imalo je koristi od ovog projekta razmjene. Konzorcijum za sprovođenje projekta je geografski mješovit, što omogućava potpunu pokrivenost destinacija koje su privlačne novim preduzetnicima, uključujući Albaniju i Tursku. Vodeći partner bila je Confindustria Ancona (CA) iz Italije, a Regionalna razvojna agencija Tirana partner u Albaniji.
Startap koji je osnovao mladi preduzetnik iz Srbije raste uprkos izazovnoj poslovnoj klimi
Strahinja Tirnanić (31) je preduzetnik iz Srbije. Karijeru je započeo kao veb administrator u kompaniji koja upravlja jednim portalom za zapošljavanje, a ubrzo je unaprijeđen u menadžera za marketing i odnose sa javnošću i poslovnog programera.
Tada je shvatio da bi vjerovatno mogao da započne i sopstveni biznis. “Dugo sam se nosio idejom da osnujem svoju firmu. Nakon šest godina radnog iskustva, kontinuiranog obrazovanja i dobre baze poslovnih kontakata, moje samopouzdanje se uvećalo. Shvatio sam da je pravo vrijeme da se otisnem u preduzetničke vode“, kaže on.
Preduzetničke vodeNjegovo istraživanje pokazalo je da postoji nedostatak marketinških i menadžerskih konsultantskih usluga na tržištu. To su bile oblasti koje je odlično poznavao. Kreirao je poslovni plan, napustio posao i registrovao svoju startap konsultantsku firmu specijalizovanu za te oblasti. Međutim, kao i mnogim drugim mladim preduzetnicima na zapadnom Balkanu, bila mu je neophodna dodatna podrška – posebno za istraživanje novih tržišta van Srbije i za upravljanje projektima na daljinu.
U pravom trenutku je na društvenim mrežama uočio najavu za program Erazmus za mlade preduzetnike (EYE, Erasmus for Young Etrepreneurs) finansiran od strane EU.
“Na Fejsbuku sam vidio obavještenje o informativnom danu o tom programu koji se održava u mom gradu. Kako sam tada bio krenuo na odmor u Švajcarsku, kontaktirao sam organizatore i pitao da li možemo da zakažemo sastanak kada se vratim. Pristali su i kad sam krenuo za Ženevu, osjetio sam da moje putovanje u međunarodnom biznisu zaista počinje!“
“Shvatio sam da je pravo vrijeme da se otisnem u preduzetničke vode“
Naziv projekta koji je podržao Strahinju je StartUp2. On omogućava razmenu, učenje i umrežavanje za nove preduzetnike. Razmjena se odvija tokom boravka u inostranstvu sa iskusnim preduzetnikom koji novom preduzetniku pomaže da stekne vještine potrebne za vođenje male firme.
To je bilo upravo ono što je Strahinji bilo potrebno.
Put u Sloveniju
Za zemlju razmjene odabrao je Sloveniju, a za domaćina u Sloveniji Luksemburški slovenački poslovni klub (LSBC). Privukao ga je niz aktivnosti kojim su se bavili, novi načini rada i kreativno i multikulturalno okruženje. “Bio sam siguran da će ovo biti veliki izazov za mene, a takođe sam se radovao prilici da bolje upoznam Sloveniju i njeno poslovno okruženje.“
Taj tromesečni boravak u Sloveniji i danas Strahinja smatra za najbolji period u dosadašnjoj karijeri i životu. Pošto ima savjetnike koji rade širom svijeta, LSBC ima veliko iskustvo u radu na daljinu. Po Strahinjinim riječima, jedna od najvažnijih stvari koju je naučio tokom boravka bilo je kako upravljati ljudima na daljinu. Takođe je nadogradio svoje digitalne vještine za poboljšanje produktivnosti i efikasnosti. Međutim, za najveću dobit od razmjene ipak smatra širenje svoje poslovne mreže.
Mreže donose posao
Tokom svog boravka, Strahinja je učestvovao u mnogim poslovnim događajima i radio na povećanju svoje mreže. Kao rezultat svega toga, njegov Sistem upravljanja odnosima sa kupcima sada uključuje imena preko 60 stručnjaka koje je upoznao na raznim događajima – a posebno je ponosan što je među njima i svjetski poznati američki preduzetnik i osnivač mnogih startapa, Džef Hofman!
Strahinja se vratio sa pet klijenata i partnera iz Slovenije sa kojima i dalje sarađuje. Jedan od njih je PGN.global, startap za inovativne tehnologije, za koji kaže da je njegov najveći klijent. U međuvremenu je zaposlio još dvoje kolega, preselio se u novu kancelariju i stekao dva nova klijenta.Uprkos pandemiji koronavirusa, Strahinja je ostvario značajan rast tokom posljednjih šest mjeseci. Za ovaj uspjeh posebno odaje priznanje projektu StartUp2. “Vjerujem da je ovaj uspjeh rezultat naše sposobnosti da radimo na daljinu i našeg fokusiranja na međunarodno tržište. To su stvari koje sam naučio u LSCB-u u Sloveniji“, kaže on.
“Verujem da je ovaj uspeh rezultat naše sposobnosti da radimo na daljinu i našeg fokusiranja na međunarodno tržište. To su stvari koje sam naučio u LSCB-u u Sloveniji”
StartUp2 dobija podršku od programa Erazmus za mlade preduzetnike (EYE), prekograničnog programa razmjene koji novim ili ambicioznim preduzetnicima pruža priliku da uče od iskusnih preduzetnika koji vode mala preduzeća u drugim zemljama učesnicama. Domaćin ima koristi od novih perspektiva i prilika za izgradnju veza sa stranim partnerima, kao i da upozna nova tržišta. Srbija učestvuje u programu, zajedno sa svim ostalim zemljama zapadnog Balkana.
Strahinja je jedan od mnogih mladih ljudi koji su imali koristi od projekta StartUp2. Projekat je do sada podržao 128 preduzetnika iz različitih zemalja praktičnom obukom, pomažući i konsolidujući uspešne startapove i olakšavajući malim firmama da uđu na druga evropska tržišta. Projektom upravlja konzorcijum od osam partnera iz Finske, Francuske, Italije, Letonije, Portugalije, Srbije, Španije i Velike Britanije – a koordinira ga CESIE (Evropski centar za studije i inicijative) iz Italije. Centar za poslovni razvoj iz Kragujevca je projektni partner u Srbiji.
Mladi preduzetnik iz Srbije odlazi u špansko selo da bi se usavršio u svom poslu.
U selu Toralba de Ribota živi svega 120 ljudi, a privredna djelatnost tog mjesta se ne bi baš mogla svrstati u živahne. Ovo selo na sjeveroistoku Španije nema nijednu prodavnicu, ima jednu kafanu, a stanovništvo se uglavnom bavi poljoprivredom. Ali, upravo je ovdje 31-godišnji srpski preduzetnik Mladen Savković odlučio da provede mjesec dana kako bi unaprijedio svoje poslovne vještine.
Nakon deset godina provedenih u novinarstvu i povremeno odnosima s javnošću za umjetničke i kulturne aktivnosti, Mladen je nedavno osnovao svoju PR agenciju. Međutim, ubrzo je shvatio da mu je potrebna podrška kako bi postigao bolje rezultate. “Naišao sam na priču o ženi iz Srbije koja je osnovala preduzeće za izradu domaće tjestenine. Da bi unaprijedila svoje poslovanje, prijavila se i dobila sredstva EU da ode na Siciliju na nekoliko mjeseci da nauči zanat od najboljih majstora. To mi se učinilo savršenim za mene! Pokušao sam da saznam kako je u tome uspela“, kaže on.
“Pomislio sam: ako naučite kako da pokrenete publiku tamo, uspećete da je pokrenete bilo gdje.“
Tako je Mladen saznao za projekat MOVE-YE koji finansira program Evropske unije COSME. Kao i mnogi drugi mladi ljudi, i Mladen je iskoristio priliku za radnu posjetu zemlji EU. On govori španski, pa je Španija bila logičan izbor.
Gdje otići?
Njegova prva zamisao bila je da ode u Madrid ili Barselonu. Govori da mu je na raspolaganju bio veliki broj kompanija koje je mogao da izabere za domaćina, većinom u turizmu, IT-u i drugim sektorima. Ali privukla ga je prilika u sektoru kulture koja se pojavila u Toralbi de Riboti.
“Intervjuisale su me dvije dame koje su u selu organizovale festival umjetnosti i muzike Saltamontes i ostavile su na mene izuzetno jak utisak. U jednom tako malom selu uspjele su da organizuju prilično uspješan umjetnički festival! Pomislio sam: ako naučite da pokrenete publiku tamo, uspjećete da je pokrenete bilo gdje i zaključio sam da je to prava prilika za mene.“
Mladen je proveo punih mjesec dana radeći na festivalu Saltamontes. Uvidio je važnost promocije umjetnosti i kulture izvan urbanih područja, gdje ona i dalje čini vitalni dio svakodnevnog života, ali na malo drugačiji način. “Postao sam svjesniji važnosti interakcije sa lokalnom zajednicom i osluškivanja njihovih kulturnih potreba i interesa“, kaže on.
“Postao sam svjesniji važnosti interakcije sa lokalnom zajednicom i osluškivanja njihovih kulturnih potreba i interesa.“
Projekat MOVE-YE (Pokretanje preduzetničkih vrijednosti i ideja širom Evrope) koji finansira EU ima za cilj unapređenje preduzetničke kulture i umrežavanje evropskih preduzetnika. Finansiran kroz program COSME, nudi i mladim i iskusnim preduzetnicima priliku da se upoznaju sa različitim načinima poslovanja, da upoznaju i proniknu nova tržišta i internacionalizuju i inoviraju svoje poslovanje putem prekogranične mobilnosti.
Donošenje iskustva kućiMladen uglavnom sarađuje sa ustanovama koje organizuju kulturne događaje i festivale. Sada planira da svojim klijentima u Srbiji predstavi načine angažovanja publike koje je naučio u Španiji. “Možete postaviti izložbu i tu se zaustaviti. Ali naučio sam da je važno raditi sa publikom i usredsrediti se na intenzivnije angažovanje zajednice. Iskustvo na festivalu Saltamontes natjeralo me da razmislim o idejama koje mogu da primijenim ovdje u Srbiji“, kaže.
Srpsko tekstilno preduzeće koje spaja kreativnost sa ekološkim dizajnom uspješno posluje uz podršku EU.
Regenerik je jedan od predstavnika novog talasa inovativnih brendova odjeće kojih ima sve više u Srbiji. Preduzeće proizvodi urbanu odjeću i ručno izrađene modne detalje od materijala kao što su prirodna vlakna i reciklirani i biorazgradivi materijali. Ova vrsta proizvodnje nije česta u Srbiji, kao ni u ostatku Zapadnog Balkana.
Danica Tomić je jedna od osnivača Regenerika. Diplomirala je arhitekturu i do prije godinu dana nije mogla sebe ni da zamisli da radi bilo šta drugo. Po završetku studija iskoristila je priliku za praksu u arhitektonskoj firmi, ali se ubrzo razočarala (administrativnom) prirodom zadataka koji se dodjeljuju pripravnicima. Danica je žarko željela da radi nešto kreativno.
Od arhitekture do mode
Kada je jedan njen bliski prijatelj odlučio da napusti posao i predložio joj da mu se pridruži na novom projektu, složila se pod jednim uslovom – da na novom poslu može da upotrijebi svoju kreativnost. Ubrzo se i njena sestra pridružila timu. Novoformirani trio bio je pun energije, ali nedostajala im je konkretna poslovna ideja. Niti su imali predstavu gdje bi mogli da se obrate za savjet.
“Kada sam otišla na prvu radionicu, nisam imala jasnu predstavu o vrsti posla koji želim da započnem… Ja sam arhitekta, ali modni dizajn me je uvijek privlačio.“
Danica je preduzimljiva osoba, pa je odmah započela pretragu na internetu i pitala prijatelje za savjet o pokretanju posla. Jedna prijateljica joj je rekla za program za start-ap kompanije koji finansira Evropska unija i koji podržava mlade preduzetnike u razvoju poslovnih vještina.
“Kada sam otišla na prvu radionicu, nisam imala jasnu predstavu o vrsti posla koji želim da započnem… Ja sam arhitekta, modni dizajn me je uvijek privlačio, a poslije razgovora i analize sa mentorima na kursu odlučila sam da osnujem Regenerik“, kaže Danica.
Danica je na radionicama proširila svoje znanje o razvoju proizvoda i unaprijedila vještine prezentacije, a naučila je mnogo i o vođenju preduzeća. Kombinujući ovo znanje sa svojom ljubavi prema modnom dizajnu, ona i njeni prijatelji uspješno su pokrenuli novi posao. Od tada su proširili poslovanje i zaposlili nove radnike koji zajedno s njima stvaraju Regenerikove proizvode.
“Osjećam se bolje i prijatnije kad znam da će drugi ljudi rasti zajedno s nama. Ideja vodilja Regenerika: zajednički rad, zajednička korist i zaštita životne sredine.“
Projekat je takođe imao za cilj da dugoročno utiče na mogućnosti zapošljavanja mladih. Partneri na projektu radili su na unapređenju kapaciteta preko 120 organizacija civilnog društva na Zapadnom Balkanu kako bi mogle da sarađuju u osmišljavanju i primjeni inovativnih pristupa mogućnosti zapošljavanja i zapošljavanju mladih. Projektom upravlja Beogradska otvorena škola, u saradnji sa partnerima iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine, sa Kosova, i sa Međunarodnim centrom Ulof Palme iz Švedske.
Lijepo je biti mali
Danica ne sanja o velikoj kompaniji. Kaže da bi najsrećnija bila ako bi posao nastavio da raste kako bi mogla da angažuje više ljudi koji bi radili na ručnoj izradi Regenerikovih proizvoda.
“Osjećam se bolje i prijatnije kada znam da će i drugi ljudi rasti zajedno sa nama, a ideja vodilja Regenerika je: zajednički rad, zajednička korist i zaštita životne sredine“, kaže ona.
Program obuke u kojem je Danica učestvovala organizovao je projekat WeB4YES koji finansira EU. Pored Danice, preko 1.000 mladih ljudi sa Zapadnog Balkana iskoristilo je novostečene vještine i pokrenulo start-ap preduzeća ili je pronašlo posao u drugim kompanijama nakon učešća u ovom projektu.
Novi model digitalne obuke bavi se neusklađenošću vještina i nezaposlenošću mladih
Na Zapadnom Balkanu, stopa nezaposlenosti među mladima jedna je od najviših u Evropi – varira od 28,3% u Albaniji, do 55,4% na Kosovu (Eurostat 2018). Ipak, na drugoj strani ostaje mnogo nepopunjenih radnih mjesta. Jedno od rješenja je osposobljavanje mladih ljudi putem obuka za specifične struke koje su tražene na tržištu rada. Ovo je pristup koji je zauzela srpska omladinska organizacija RES POLIS (Centar za omladinski i društveni razvoj), specijalizovana za razvoj neformalnog obrazovanja za osposobljavanje mladih.
“Bili smo svjedoci paradoksa u Srbiji“, objašnjava Boris Negeli iz RES POLIS-a. ” S jedne strane, imali smo visoku stopu nezaposlenosti, ali s druge strane, IT sektor je imao kritičan deficit kvalifikovanih radnika. Za nas je rješenje bilo jednostavno: Nacionalna služba za zapošljavanje, odgovorna za obuku nezaposlenih osoba, takođe bi trebalo da obuku iz oblasti IKT-a uključi u svoje obrazovne programe.“Ovo je bila inspiracija za projekat „Dizajniraj svoj posao“ koji je RES POLIS pokrenuo još 2009. godine. Zamisao je bila da se osmisle i isprobaju obrazovni programi iz sfere IKT-a u oblastima u kojima nedostaje stručni kadar.
Od tada je “Dizajniraj svoj posao“ samo rastao. Ovaj projekat se odvija uz podršku programa Evropske unije ERASMUS+ koji promoviše saradnju u obrazovanju, obuci i radu sa mladima, uključujući i Zapadni Balkan. Projekat uključuje partnerske organizacije iz Francuske, Italije, Albanije i Kipra, od kojih svaka donosi različitu stručnost i iskustvo. Budući da se mnoge zemlje širom regiona Zapadnog Balkana i šire suočavaju sa sličnim izazovima, ova razmjena iskustava je od vitalnog značaja.
Kursevi su razvijeni u različitim poljima, kao što su grafički dizajn, veb dizajn, programiranje do trodimenzionalnog modeliranja i osnovne animacije igara. Svi koji imaju između 18 i 30 godina imaju pravo da učestvuju u programu, dok se mladi iz grupa u nepovoljnom položaju posebno podstiču da se prijave. Da bi stekli međunarodno iskustvo, uspešni kandidati odlaze na obuku u neku od partnerskih zemalja.
“S jedne strane, imali smo visoku stopu nezaposlenosti, ali s druge strane, IT sektor je imao kritičan deficit kvalifikovanih radnika. Za nas je rješenje bilo jednostavno: Nacionalna služba za zapošljavanje, odgovorna za obuku nezaposlenih osoba, takođe bi trebalo da obuku iz oblasti IKT-a uključi u svoje obrazovne programe.“
Izlazak iz začaranog krugaEriseld, 26-godišnji mladić iz Albanije, jedan je od velikog broja mladih ljudi koji su se prijavili za kurs. “Iako sam diplomirao informacione tehnologije, da bih zarađivao za život, morao sam da radim u fabrici umjesto na poslovima vezanim za IT“, kaže on. Eriseld objašnjava da je, dok su ga na univerzitetu podučavali teorijskom znanju, imao malo praktičnog znanja.
“Izgledi za posao su mi se promijenili kad sam čuo za „Dizajniraj svoj posao“. To je bilo upravo ono što mi je trebalo.”
Jedva čekam
Potražnja i dalje raste, a RES POLIS uvek jednim okom motri na budućnost. Programi se redovno ocjenjuju, kako bi bili sigurni da su dobro osmišljeni za suočavanje sa izazovima sa kojima se suočava i sa kojima će se u budućnosti suočavati poslovni sektor IKT-a. Krajnji cilj je da njihovi dokazani obrazovni programi iz oblasti IKT-a budu uključeni u zvanični program obuke Nacionalne službe za zapošljavanje.
To ga je uvelo u začarani krug – bilo mu je potrebno iskustvo da bi započeo profesionalnu karijeru, ali nije mogao da stekne iskustvo zato što bez njega niko nije htio da ga zaposli. “Međutim, izgledi za posao su mi se promijenili kada sam čuo za inicijativu ‚Dizajniraj svoj posao‘. Bilo je to upravo ono što mi je trebalo“, kaže Eriseld.
Eriseld je učestvovao na dva desetodnevna kursa u okviru inicijative “Dizajniraj svoj posao“ u Srbiji i Italiji, koji su ga osposobili da koristi nove vještine i da zahvaljujući boravku u inostranstvu sagleda neke stvari drugačije. Ubrzo nakon toga, dobio je ponudu za posao od InTech-u – IT kompaniji sa sjedištem u Tirani u kojoj je Eriseld završio praktičnu obuku tokom projekta. Nakon sticanja određenog radnog iskustva, Eriseld je odlučio da se odvaži i pređe u frilensere, nudeći IT usluge lokalnim i međunarodnim klijentima. Njegovi planovi za budućnost su, između ostalog, osnivanje sopstvene firme i zapošljavanje drugih ljudi.
We use cookies and similar technologies to improve your experience on our website.
Read our Privacy Policy.
