Autor: WeBalkans

Made of Us – Putovanje u EU iz zemalja Zapadnog Balkana

Written by WeBalkans on 24. Februara 2025.. Posted in Stories.

Iz zemalja Evropske unije na Zapadni Balkan: Putovanje koje naglašava kako prednosti članstva u EU obogaćuju svakodnevni život.

“Prilikom putovanja u Ljubljanu u Sloveniji, gdje smo bili u posjeti ekološkoj organizaciji koju podržava Zelena inicijativa EU, Ekologi brez meja, bila sam zadivljena čistoćom i zelenilom ovog grada. U cijelom gradu su na vidljivim mjestima promišljeno postavljeni kontejneri za reciklabilni otpad i obilježeni za staklo, papir, ambalažu i preostali otpad. Mahinalno sam snimila fotografiju i podijelila je na svojoj Instagram priči. Nisam ni slutila da će ovaj obični postupak imati tako širok odjek. 

Za nekoliko sati, moje sandučić je bio preplavljen sa preko 100 poruka od pratilaca u Sjevernoj Makedoniji, a sve su glasile: ‘Ovakav sistem trebamo u našoj zemlji!’ Oduševljenje i strast tako velikog broja ljudi bilo je fascinantno. Pojedinci su istraživali svoje frustracije zbog načina upravljanja otpadom i želju za čistijim i održivijim okolišem, naglašavajući koliko je važno jačanje svijesti i podsticanje na djelovanje.

Ganulo me koliko je ljudima u mojoj zemlji istinski stalo da žive u čistijem i zelenijem okruženju. Njihovi iskreni odgovori su mi ulili novu nadu i vjeru da i sićušni koraci, kao što je iznošenje ideja i primjera, mogu doprinijeti konstruktivnim promjenama.” 

Izjava Jelene Spendzarske, influenserice iz Sjeverne Makedonije, odlično ilustruje da prednosti članstva u EU i vrijednosti koje predstavlja nisu apstraktni i složeni pojmovi. Oni su odraz konkretnih elemenata svakodnevnog života – elemenata koji unapređuju naše zajednice, nadahnjuju nas da razmišljamo drugačije i navode nas da vjerujemo u mogućnost bolje budućnosti.

Made of Us – ponovo na putu 

Jelena je učestvovala u kampanji “Made of Us – Putovanje u EU iz zemalja Zapadnog Balkana ”, koja je okupila 12 influensera podijeljenih u dva tima: Plavi tim i Žuti tim. Dok je Jelenin tim obilazio Hrvatsku, Sloveniju i Italiju, Plavi tim je istraživao Mađarsku, Slovačku i Austriju.  

Kampanja, koja je 20. oktobra pokrenuta u Briselu, počela je sa intenzivnom edukacijom sa DG NEAR i grupom stručnjaka. Nakon ove pripreme, influenseri su se ukrcali u manje kombije i krenuli na putovanje, s ciljem da obiđu projekte koje podržava EU i saznaju kako članstvo u EU transformiše društva.

Za vrijeme putovanja, influenseri su razgovarali s pojedincima iz lokalnih zajednica koji su im pružili uvid u pozitivne kao i kritičke perspektive, prikazujući skladnu sliku EU kao zajednice prednosti, odgovornosti i napornog rada. Širom svih šest glavnih gradova, timovi su dokumentovali primjere iz stvarnog života i moguća rješenja koja bi mogla nadahnuti građane zapadnog Balkana, nudeći nadu i provedive ideje.

Čim je pokrenuta u saradnji sa influenserima, kampanja „Made of Us” je privukla pažnju auditorijuma i dovela do značajnog naglog porasta pratilaca na Instagram nalogu WeBalkans. Posjete influensera projektima koje finansira EU potakle su intenzivnije aktivnosti, uključujući aktivni angažman auditorijuma na sadržaju, izražavanje mišljenja, što je doprinijelo boljem dosegu kampanje.

U Mađarskoj je akcenat posjete stavljen na radnu snagu i mobilnost u obrazovanju, uključujući slobodu kretanja u Šengen zoni. Pokazivanjem igre Teqball, sporta za koji se izdvajaju sredstva iz EU fondova, pokazali su kako NextGenEU, sljedeća generacija EU, njeguje sport, inovacije, infrastrukturu i prekograničnu saradnju.

U Slovačkoj je predmet istraživanja bio pristup zajedničkom tržištu u oblasti obrazovanja i poslovanja. Tu su se sastali sa Udruženjem akademske zajednice za međunarodnu saradnju Slovačke, te razgovarali sa poduzetnicima i studentima koji učestvuju u programu Erasmus.

U Austriji, gdje su influenseri obišli digitalne centre za poduzetništvo i inovacije, ponuđen im je uvid u digitalnu budućnost. Društvena preduzeća su pokazala kako mali privredni subjekti mogu rasti i napredovati uz podršku koju osigurava EU.

U Hrvatskoj je akcenat stavljen na osnaživanje mladih, jer su tamo prisustvovali Evropskom skupu mladih (EYE) i stekli uvid kako programi kao što su Erasmus+ i NextGenEU jačaju mobilnost, doprinose razvoju vještina i jačaju učešće. Također su slušali priče o otpornosti, poput one o projektu “Sigurni i jednaki u vanrednim situacijama, koji finansira EU, koji pruža podršku osobama s invaliditetom u situaciji nesreća. Posjeta zdravstvenim ustanovama u Varaždinu pokazala je kako je članstvo u EU značajno doprinijelo unapređenju javnih zdravstvenih usluga i kvaliteta života generalno. 

Mogućnosti i šta je potrebno uraditi

U Sloveniji su influenseri nakon sastanka sa predstavnicima organizacije Ekologi brez meja bili suočeni sa fizičkim izazovom potrage za dokazima ostvarenja ambicioznog cilja nulte stope otpada. Posjetili su i preduzeće Komunala Kranj i Bled, turističku destinaciju s nultom stopom otpada.

I Venecija, turistički dragulj, je pokazala da osiguranje održivosti nalaže opsežne napore. Influenseri su imali direktan uvid u način na koje projekti poput REEL i TESTEAT, koje finansira EU (Interreg program Italija-Hrvatska), spajaju tradiciju i inovacije radi očuvanja ovih jedinstvenih destinacija. 

Osim napornog rada, kampanja je ponudila zanimljive zadatke nadahnute inicijativama koje podržava EU, kao što su SLIDES i Potraga za simbolima EU, koje spajaju zabavu sa upoznavanjem kulture i okoliša. Kampanja je naglasila jednostavna ali značajna poboljšanja koja odražavaju najvažnije vrijednosti EU – bolji životni standard, uzajamno poštovanje, tolerancija i mir. 

Pobjednici 

Žuti tim u sastavu: Farah Hadžiabdić iz BiH, Martin Jakubis iz Slovačke, Tamas Majer iz Mađarske, Giorgina (Xhorxhina) Roci iz Albanije, Laura Falquez iz Austrije i Luka Alerić iz Srbije, kao i Plavi tim, čiji su članovi Juš Čop iz Slovenije, Jelena Spendzarska iz Sjeverne Makedonije, Floreta Hajdaraj iz Italije, Tomislav Pancirov iz Hrvatske, Luka Bojanović iz Crne Gore, Agnesa Sejdiu iz Kosova su postigli izvrsne rezultate postavljanjem na stotine objava, reelova, nastupima u TV programima i u prijateljskom takmičenju tokom dvosedmičnog putovanja. Angažovali su milione pojedinaca na cijelom Zapadnom Balkanu i u EU, iznoseći uvjerljive opise o načinima na koje članstvo u EU može promijeniti život i pokazujući da smisao EU nisu samo politike i programi, nego i različitost, mogućnosti i osnaživanje običnih građana kako bi mogli provesti izuzetne promjene.

Na svečanom događaju na Zlatiboru, WeBalkans je proglasio pobjednike takmičenja kampanje Made of Us. Pobijedio je Plavi tim zahvaljujući njihovom ogromnom doprinosu i angažmanu auditorijuma. 

“Otkad je postala država članica EU, Hrvatska je doživjela ogroman napredak, a posebno sam oduševljen što sam imao priliku da naše pozitivne primjere prenesem mladima iz zemalja Zapadnog Balkana. Za mene su bit EU ljudi, a ovo je dokaz da saradnja i jedinstvo donose konkretne prednosti za sve nas“ kazao je Tomislav Pancirov, influenser iz Hrvatske na svečanoj dodjeli nagrada.

Zelene vještine, čista budućnost: Kako EU4Green transformiše Zapadni Balkan

Written by WeBalkans on 24. Februara 2025.. Posted in Stories.

Inicijativa EU4Green je više od projekta – to je pokret koji transformiše Zapadni Balkan u centar održivosti i inovacija. Od rješavanja problema zagađenosti do jačanja zelenih vještina i edukacije, EU4Green stvara uslove za čistiju i zdraviju budućnost uz istovremeno otvaranje novih mogućnosti zapošljavanja i jačanje veza sa EU. Evo kako ova revolucionarna inicijativa donosi značajne promjene u cijeloj regiji. Inicijativa EU4Green doprinosi značajnom napretku u jačanju održivosti na cijelom Zapadnom Balkanu. Jedan od primjera je ‘Western Balkans GreenCast’, serija podkasta koja istražuje važna ekološka pitanja i strategije zelene tranzicije u regiji i EU. U ovoj seriji se provode intervjui sa stručnjacima, studije slučajeva iz stvarnog života, dubinske diskusije s ciljem da se slušaoci podstaknu na usvajanje održivih praksi i rješenja za zdraviju planetu i njihove edukacije. Prva epizoda, ‘Voda: svakodnevna potreba,’ stavlja akcenat na zaštitu vode, ključno pitanje za Zapadni Balkan i EU. U podkastu učestvuju profesorica Dragana Tomašević Pilipović sa Univerziteta u Novom Sadu i Harald Loishandl Weisz, stručnjak za dekontaminaciju vode iz Agencije za zaštitu okoliša Austrije. Razgovaraju o izazovima zagađenosti vode, zašto je važno zaštiti vodne resurse, te o strategijama za osiguranje održive budućnosti voda. Naglašavaju uobičajene zablude, objašnjavajući da je po pitanju voda uz kvalitet jednako važan i kvantitet. Raspravljaju i o potrebi za boljim sistemima praćenja, problemima sa zastarjelim pogonima za otpadne vode, kao i zagađenju iz industrije i poljoprivrede. U epizodi je podcrtana hitna potreba za širom regionalnom saradnjom i efektivnim provođenjem propisa o zaštiti okoliša. Ova serija podkasta je primjer opredijeljenosti inicijative EU4Green za transparentnost i učešće javnosti, jer naglašava značajne uspjehe u zaštiti okoliša i podstiče optimizam kod građana uz istovremeno zagovaranje odgovornosti u upravljanju. Ukazivanjem na ono što je postignuto kroz inicijative kao što je kampanja #WeDidIt, EU4Green odaje priznanje napretku regionalnih i lokalnih nastojanja u realizaciji mjera i reformi u okviru smjernica Zelene agende. Ovaj pristup, osim što ukazuje na pozitivne učinke zajedničkih napora u oblasti zaštite okoliša i društva, također omogućava razmjenu znanja među akterima, podstičući i druge ekonomije da kopiraju i primijene uspješne strategije. Kroz ovakve inicijative, EU4Green nastavlja pružati podršku zemljama Zapadnog Balkana na putu u zeleniju i održiviju budućnost, kroz usklađivanje sa širim ciljevima Zelene agende Evropske unije. Za više informacija, ovdje možete pogledati prvu epizodu Western Balkans GreenCast: Prekogranični podkast EU4Green O projektu: Projekat EU4Green  pruža podršku zemljama Zapadnog Balkana – Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo*, Sjeverna Makedonija i Srbija u provođenju ‘Zelene agende za Zapadni Balkan’, u ozeljenjavanju njihovih ekonomija u konsultacijama s relevantnim partnerima i u unapređenju praćenja i izvještavanja. EU4Green će zemljama u regiji pomoći u:

prelasku na cirkularnu ekonomiju;

praćenju i smanjenju zagađujućih materija u zraku, vodi i tlu;

postizanju bolje održivosti i otpornosti poljoprivrede na klimatske promjene;

očuvanju biološke raznolikosti;

osiguranju ad hoc podrške na nivou visoke politike;

unapređenju praćenja i izvještavanja o provođenju Zelene agende;

boljem razumijevanju Zelene agende kroz aktivnosti komunikacije;

unapređenju zelenog obrazovanja;

uključivanju civilnog društva i drugih zainteresovanih strana;

boljem finansiranju zelene tranzicije.

Od krize do mogućnosti: Nova era za trgovinu na Zapadnom Balkanu

Written by WeBalkans on 24. Februara 2025.. Posted in Stories.

Na vrhuncu pandemije izazvane virusom Kovid, granice su postale tačke zagušenja, dovodeći u pitanje protok osnovnih roba i ugrožavajući egzistenciju miliona ljudi. Lanci nabavke su se naprezali pod težinom zastoja, a privredni subjekti se suočavali sa sve većim gubicima. Ipak, uprkos krizi, pojavila su se inovativna rješenja – inicijativa Zeleni koridori.

Nastali kao rezultat saradnje između Prometne zajednice, CEFTA-e i Evropske unije, Zeleni koridori su osmišljeni na način da budu više od privremene mjere. Predstavljali su odvažnu novu viziju za povezanost, zasnovani na modernizaciji, digitalizaciji i saradnji. Rezultati? Ušteda kumulativnog vremena od gotovo 20 godina čekanja na granici i osnov za otporniju mrežu trgovine.

Priča o transformaciji

Za Mateja Zakonjšeka, direktora Prometne zajednice, Zeleni koridori su značili osjetnu razliku. “Kamioni poput ovog ranije su predugo čekali na graničnim prelazima na Zapadnom Balkanu. Ovo je negativno uticalo na trgovinu, emisije CO2, kao i sigurnost u prometu,” kazao je.

“Zahvaljujući podršci EU, sada imamo kraće vrijeme čekanja, modernizirane prelaze i sigurnija putovanja. Ovo predstavlja stvarnu vrijednost za naše građane, poslovne subjekte i posjetioce ove predivne regije.“

Ove promjene su mnogo više od ublažavanja logističkih prepreka. Zeleni koridori su postali simbol onoga što se može postići unapređenjem regionalne saradnje. Vlade, carinske uprave i privrednici su se okupili i pokazali snagu kolektivnog djelovanja na rješavanju zajedničkih izazova.

Vizija za budućnost

Koristeći prethodno postignuti zamah, Zeleni koridori se razvijaju s ciljem čvršćeg povezivanja Zapadnog Balkana sa EU i modernizacije najvažnijih graničnih prelaza. Digitalne inovacije kao što su sistem SEED+ i program Ovlašteni privredni subjekti (AEO) doprinose pojednostavljivanju carinskih postupaka, skraćuju vrijeme zastoja i smanjuju troškove. Sporazumi između zemalja – kao što su sporazumi koji povezuju Hrvatsku i Crnu Goru, Italiju i Albaniju ili Grčku i Sjevernu Makedoniju – pokazuju kako Zeleni koridori postaju most do jedinstvenog tržišta EU.

Kako je Danijela Gačević, vršiteljica dužnosti direktora CEFTA-e, spretno formulisala, “Uspostavljanje zelenih koridora između regije i EU je od presudne važnosti. Ubrzava trgovinu, čini je ekonomičnijom i sigurnijom, otvara više mogućnosti za privredne subjekte i građane.”

U međuvremenu je uloženo 50 miliona eura u unapređenje 11 najvažnijih graničnih prelaza sa novom infrastrukturom, digitalnim sistemima i poboljšanim mjerama sigurnosti. Ova poboljšanja uključuju dodatne trake, kolne vage i elektronske sisteme lista čekanja, osiguravajući brži i efikasniji prelaz granica.

Iz perspektive poslovne zajednice, Stevica Čarapić naglašava hitnost rješavanja nedostataka. “Najveći izazov s kojim se trenutno suočavamo je predugo vrijeme čekanja na graničnim prelazima. Ovaj nedostatak ne pogađa samo pojedine zemlje, već negativno utiče na konkurentnost cijele regije. Sa inicijativom Zeleni koridori, nadamo se značajnim poboljšanjima u protoku tereta i saradnji između vlada na smanjenju zastoja i pojednostavljivanju postupaka.”

Također naglašava da su u nekim situacijama redovi bili dugi i do 15 kilometara, s vozačima koji su danima čekali na prelazak granice. “Ovo nije samo logistički problem, nego predstavlja prepreku napretku za sve u regiji,” dodao je.

Pristup u čijem je središtu čovjek

Inicijativa Zeleni koridori nije korisna samo za poslovne subjekte – ona mijenja život ljudi. Profesionalni vozači sada provode manje vremena u čekanju, a više vremena na putu, što smanjuje stres i doprinosi boljoj sigurnosti. Putnici se suočavaju sa manje zastoja, što odmore čini ugodnijim. Lokalne zajednice osjećaju povratni učinak snažnije ekonomije i boljih mogućnosti zapošljavanja.

Matej napominje, “Modernizacijom graničnih prelaza, ne samo da smanjujemo vrijeme čekanja, nego stvaramo sigurnije i efikasnije okruženje za sve. Ovo je najbolji način osiguranja dodatne vrijednosti za našu regiju.”

Naredni koraci

Uspjeh Zelenih koridora svjedoči o snazi partnerstva. Ovo je priča o otpornosti i inovaciji, koja pokazuje kako kriza može podstaći trajne promjene. Kako Zapadni Balkan i EU nastavljaju raditi zajedno, vizija nesmetane povezanosti i zajedničkog prosperiteta postaje sve realnija.

Ulaganjem u digitalizaciju, modernizaciju i regionalnu saradnju, inicijativa Zeleni koridori utire put za bolju budućnost. Ona je više od logističkog poboljšanja; ona je pomak u ostvarivanju jedinstva, rasta i mogućnosti za buduće generacije.

Kultura povezuje ljude i inicijative

Written by WeBalkans on 24. Februara 2025.. Posted in Stories.

Kampanja “Kultura povezuje” WeBalkans predstavljena je na Regionalnoj konferenciji o saradnji mladih u oblasti kulture koja je održana u Kući Evrope u Beogradu u organizaciji Omladinske laboratorije Zapadnog Balkana 2 Vijeća za regionalnu saradnju (RCC).

Događaj je okupio umjetnike, predstavnike EU, te službenike iz Regionalnog ureda za saradnju mladih (RYCO) i RCC-a koji su raspravljali o saradnji u regiji.

Ognjen Marković, voditelj tima Omladinske laboratorije ZB 2 RCC-a otvorio je konferenciju odlučnim pozivom na osiguranje boljih sistema podrške radi potpunijeg iskorištavanja kreativnih i vizionarskih potencijala mladih. “Ulaganjem u naše mlade talente i pružanjem podrške inicijativama, učvršćujemo kulturno tkivo Zapadnog Balkana i postavljamo temelje za inkluzivniju i dinamičniju budućnost,” kazao je.

Prilikom predstavljanja kampanje “Kultura povezuje” podcrtana je važnost saradnje u oblasti kulture i naglašeno je kako različite kulture Zapadnog Balkana doprinose dinamičnosti i otpornosti regije, isticanjem važne uloge podrške EU kroz programe poput programa Kreativna Evropa, CC4WB koji podstiču inicijative u oblasti kulture u ovoj regiji.

Ovo je naglasio i Richard Maša, šef operacija, Sekcija II u Delegaciji EU u Srbiji, koji je potvrdio opredijeljenost EU za njegovanje potencijala mladih i osnaživanje.

“Podrška kulturi i kulturnom dijalogu je ključna za povezivanje ljudi i jačanje jedinstva u našoj različitosti”

Na konferenciji je naglašena ključna uloga sektora kulture kao pokretača ekonomskog rasta i povezanosti zajednice, što predstavlja najvažniji korak u pravcu jedinstvenijeg kulturnog okruženja u kojem mladi umjetnici mogu ići dalje od samog učešća – mogu aktivno oblikovati kulturni narativ regije.

Marija Bulat, šefica lokalnog ureda organizacije RYCO, govorila je o transformativnoj snazi kulturnog dijaloga. “Dijalog je od ključnog značaja za uklanjanje prepreka, jer podstiče empatiju i jača regionalnu saradnju,” pojasnila je, dodajući da Omladinski fond za kulturu Zapadnog Balkana utire put za izgradnju mira kroz umjetnost i kulturu.

Pored predstavljanja kampanje “Kultura povezuje”, na konferenciji je bilo riječi o tijesnoj saradnji sa WeBalkans. Mladi evropski ambasador Adi Softić vodio je sesiju “Uspostavljanje održivih mreža kulture”. Naša ambasadorica kulture Mara Prohaska pridružila se stručnjaku kampanje radi predstavljanja segmenta o produkciji dokumentarnog stvaralaštva. Pored toga, uvodničarka je bila mlada umjetnica Hanna Dujmović, koja vrši funkciju ambasadorice kulture kampanje Kultura povezuje.

Beyond stage mastery: Povezivanje i transformacija pozorišta iza kulisa

Written by WeBalkans on 24. Februara 2025.. Posted in Stories.

“Bilo je to intenzivno i uzbudljivo iskustvo. Za 5 dana smo dobili korisne i praktične informacije, od procesa koncipiranja kompozicija i zvučne podloge integrisane u pozorišnu predstavu do praktične upotrebe aplikacija i internet stranica za stvaranje i montažu različitih kompozicija,” kazala je Belkisa Zhelegu, studentica glume iz Tirane, govoreći o svom učešću na masterklas radionici Sound Design koju je u martu 2024. godine vodio Alessandro Olla u Beogradu.

Ovo je jedna od tri masterklas radionice čiji je cilj unapređenje kvaliteta rada u prostoru iza kulisa u pozorištima u Srbiji, Kosovu i Albaniji, koje su organizovane u okviru programa pod nazivom Beyond Stage Mastery, koji podržava British Council putem projekta CC4WB, a finansira Evropska unija, a koji je namijenjen za podsticanje dijaloga na Zapadnom Balkanu u sektorima kulture i kreativne industrije s ciljem jačeg društvenoekonomskog uticaja.

Osiguranjem kvalifikovanih majstora zvuka, svjetla i video operatera u pozorištu i istovremeno jačanjem dijaloga i saradnje među mladim umjetnicima i radnicima u struci iz zemalja Zapadnog Balkana, program pod nazivom Beyond Stage Mastery ispunjava dvostruku misiju.

Pod vođstvom vrhunskih stručnjaka u ovim oblastima kao što su Luigi Bondi (dizajn svjetla), Alessandro Olla (dizajn zvuka) i Lazar Nikolić (video tehnika), radionica je osim osiguranja tehničkog znanja stvorila okruženje zajedništva i kulturnog prihvatanja.

Bondi, renomirani stručnjak za zvuk i profesor u Nacionalnoj akademiji umjetnosti Silvio D'Amico, je na pitanje o njegovom iskustvu u Beogradu kazao, “podučavanje je uvijek izvrsna prilika za suočavanje. Dok podučavam druge, učim ono što ne znam od osoba koje imaju različita iskustva, koje su druga generacija i iz drugačijih sredina. Kad je riječ o studentima koje sam upoznao na masterklas radionici u Beogradu, imao sam priliku saznati više o zemljama kao što su Kosovo, Srbija i Albanija kao i upoznati pojedince koji motivišu i podstiču moju ljudsku dimenziju.”

Osim obuke i predavanja, radionice su učesnicima ponudile mogućnost boljeg međusobnog povezivanja i dijaloga, što je utisak koji je stekla i gđica Zhelegu, “Odnosi koje smo izgradili u grupi bili su inspirativni i otvorili mogućnost za buduću saradnju općenito kao i saradnju u oblasti umjetnosti. Bili smo raznolika grupa, s učesnicima iz Albanije, Kosova i Srbije, ali naša strast za pozorištem bila je veća od svega, u jednom trenutku svi smo osjetili pripadnost umjetnosti.”

Projekat je bio koristan i za mentore, kako je potvrdio Bondi, koji je kazao kako odnedavno ide u jedno pozorište u Sarajevu, te da zahvaljujući razgovoru sa studentima masterklas radionice bolje razumije pozorište, “iako su materijalna sredstva i oprema ograničeni, prisutni su snažna energija i kreativno vrenje, ne samo u pozorištu, nego i u širem području umjetničkih disciplina. Moj utisak je da se u regiji Zapadnog Balkana umjetnost veoma cijeni zbog onog što jeste: moćan pokretač društvenog i kulturnog razvoja,” kazao je Bondi.

Osim otvaranja mogućnosti za bolje predstavljanje scene Zapadnog Balkana u evropskom prostoru, najvažniji cilj Projekta Beyond Stage Mastery je osnaživanje lokalnih umjetnika i radnika u struci i jačanje konstruktivne povezanosti između njih otvaranjem mogućnosti za neposrednu međusobnu saradnju i mogućnosti da uče jedni od drugih.

Učesnici u projektu će uz to biti u mogućnosti da koriste program stručne prakse u jednom od pozorišta u regiji Zapadnog Balkana, dok će učesnici iz tri zemlje raditi u zemlji koja nije njihova, što će dodatno doprinijeti njihovom profesionalnom i ličnom napretku i otvoriti mogućnosti za učesnike da bolje upoznaju kulturu zemlje u kojoj gostuju živeći i radeći tamo.

U okviru projekta su pripremljena tri priručnika za podučavanje o dizajnu zvuka, svjetla i upravljanju video opremom za pozorište, koji će biti podijeljeni građanima i nezavisnim pozorištima u zemljama obuhvaćenim projektom, što će osigurati održivost projekta i nakon zatvaranja.

Iako se magija pozorišta najčešće dešava na sceni, stvarno majstorstvo je u vezama koje uspostavljamo i lekcijama koje učimo iza pozornice. U ovoj inicijativi nisu bitni samo tehnički kapaciteti – radi se – radi se o osnaživanju umjetnika i jačanju povezanosti i dijaloga među ljudima.

CEMPROM-ova zelena revolucija: Kako EU pomaže srbijanskom preduzeće da postane predvodnik u održivosti

Written by WeBalkans on 4. Februara 2025.. Posted in Stories.

CEMPROM iz Preljine, jedno od vodećih preduzeća u betonskoj industriji, pokazalo je da održivost i poslovni uspjeh nisu suprotstavljeni koncepti. Koristeći sredstva iz Programa Ecoloans, koji finansira Njemačka razvojna banka (KfW) i uz podršku Regionalnog programa energijske efikasnosti (REEP), preduzeće je napravilo krupne korake u pravcu zelenije proizvodnje. Osnovano 1992. godine, preduzeće CEMPROM je počelo sa proizvodnjom cementnih blokova i pakovanja cementa u vreće i izraslo u vodećeg proizvođača cementa, s projektima kao što su Koridor E 763 i lokalna građevinska partnerstva. Danas sa voznim parkom od preko 100 kamiona i 150 zaposlenih, preduzeće može proizvesti oko 300.000 tona betona godišnje. Investicijom od 820.000 eura koju je omogućila UniCredit banka, CEMPROM je unaprijedio svoj vozni park vozilima s pogonom na metan. Time je potrošnja goriva smanjena za 42%, emisije dušikovih oksida za 32%, a emisije ugljendioksida za 56%, uz dodatno smanjenje nesagorenih ugljikovodika i krutih čestica. U finansijskom smislu, ove promjene podrazumijevaju uštedu od oko 20% na godišnjem nivou, s tim da se predviđa da će se uloženi novac isplatiti u roku od četiri do pet godina. Dejan Isailović, direktor proizvodnje u CEMPROM-u, naglašava da ove inicijative, koje su od strateškog značaja i u ekonomskom i u smislu zaštite okoliša, doprinose održivom rastu preduzeća i otvaranju novih radnih mjesta.

“Naša nepokolebljiva opredijeljenost ekološkom poslovanju uvijek je bila prioritet. Put koji smo izabrali otvorio nam je nove horizonte, omogućavajući nam da za ključne projekta isporučimo veće količine i proširimo našu djelatnost novim uslugama kao što je prevoz betona.”

Opredijeljenost preduzeća CEMPROM za održivost ne zaustavlja se na transformaciji voznog parka. Otpadna voda se koristi u proizvodnji, a ostaci materijala se pripremaju za korištenje na lokalnom nivou, što odražava posvećenost podršci zajednice i resursnoj efikasnosti. Ovaj proaktivni pristup je inspiracija sličnim preduzećima, budući da CEMPROM postavlja visoke standarde u oblasti energijske efikasnosti i ekološke odgovornosti. Program Ecoloans, koji se provodi okviru nastojanja na ozelenjavanju ekonomije Srbije, namijenjen je za rješavanje dva najveća izazova za MSP-ove: ograničeno dugoročno finansiranja i potreba za bolje razvijenoj svijesti o značaju održivog poslovanja. Sa iznosom od 120 miliona eura koji je kanalisan u srpske banke, program pomaže poslovnim subjektima u smanjenju troškova za energiju i smanjenju emisija. Kao dio regionalnog programa pod nazivom REEP u okviru Investicionog okvira za Zapadni Balkan, služi kao dokaz snažne podrške EU i Njemačke. Uprkos početnim visokim troškovima prilagođavanja zelenim praksama, Isailović poziva MSP-ove da prihvate održivost, naglašavajući kratak period povrata sredstava i ogromne prednosti. Program Ecoloans koji finansira Njemačka razvojna banka i podržava EU osigurao je 120 miliona EURA putem srpskih komercijalnih banaka. Program predstavlja ključnu komponentu Regionalnog programa energijske efikasnosti (REEP). “Prijeko je potrebno pojačati napore na podizanju svijesti o održivom i zelenom poslovanju”, naglašava. “Najbolji način da se otklone sumnje je otvoreni dijalog i učenje od preduzeća koja su već započela ovo putovanje i ostvarila uštede i unaprijedila proizvodnju.”

Kolektivno djelovanje ruši stereotipe, izbavite nas od siromaštva

Written by WeBalkans on 4. Februara 2025.. Posted in Stories.

U centrima kulture širom Srbije, mlade Romkinje i Romi stvaraju promišljeno provokativne umjetničke nastupe pod nazivom: “Kako treba da izgleda Rom/kinja?” Njihovi narativ dovodi u pitanje stereotipe i ruši prepreke integraciji Roma.

U Beratu u Albaniji, mladi Romi obilaze lokalna naselja u nastojanju da prikupe priče o Romima povratnicima. Njihov cilj je da ove priče prenesu širem auditorijumu i pomognu u prevazilaženju prepreka koje otežavaju reintegraciju.

U međuvremenu, u mjestu Shuto Orizari u Sjevernoj Makedoniji, Romi i povratnici se okupljaju u forumima zajednica kako bi izrazili svoje potrebe za boljim uslugama javne uprave. Ova saradnja vodi formiranju prostora gdje će usluge biti pristupačnije ugroženim grupama i gdje se može voditi dijalog između državne uprave, civilnog društva i zajednica.

Ovo su samo tri primjera od oko 40 inicijativa koje su potekle iz zajednica za podršku Romima povratnicima u reintegraciji i izbavljanju od siromaštva, u okviru UNDP-ovog Regionalnog projekta za reintegraciju povratnika koji finansira EU. Projekat obuhvata devet općina u Albaniji, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji.

Uz podršku EU i UNDP-a, Romi, povratnici i lokalne zajednice zajedno uče, rade i zabavljaju se. Njihova saradnja osporava predrasude, ruši prepreke uključivanju i doprinosi ekonomskoj dobrobiti Roma kao i povratnika.

Ova saradnja je prepoznata na Dan borbe protiv siromaštva, naglašavanjem kolektivne snage za podsticanje promjena i unapređenje ekonomske dobrobiti i društvenog priznavanja.

Kreativni izražaj za inkluziju

U Novom Sadu u Srbiji, mladi Romi koriste svoju kreativnost za osporavanje stigme. Njihovi nastupi, koji auditorijumu postavljaju pitanje ”Kako treba da izgleda Rom/kinja?” ohrabruju pojedince da se suoče sa vlastitim predrasudama.

Uz podršku EU i UNDP-a, uče se novinarstvu i usvajaju vještine pripovijedanja kako bi pojačali glas Roma i povratnika.

U Beratu u Albaniji, ovi izvještači provode vrijeme s Romima povratnicima, dokumentirajući njihove borbe i uspjehe u nastojanju da ponovo izgrade svoj život. U jednoj priči je riječ o grupi žena povratnica koje su pokrenule socijalnu djelatnost koja pruža usluge brige od drugima i čišćenja. Uz medijsku pokrivenost, njihov posao raste.

Ovaj pristup izvještavanju iz zajednice pokazuje kako mediji mogu zagovarati uključivanje ugroženih grupa. O njihovom radu možete pronaći informacije u video dokumentarcima i podcastima ako želite saznati više o izazovima s kojim se suočavaju i svemu što su ostvarili Romi povratnici.

Javni prostori i usluge u interesu građana

U mjestu Shuto Orizari u Skoplju se gradi novi društveni prostor radi jačanja povezanosti između državne uprave i ugroženih grupa, a za potrebe osiguranja boljeg pristupa javnim uslugama. Centar za resurse Shuto Orizari, jedno-šalterska usluga za povratnike i druge ugrožene pojedince, osmišljena je u konsultaciji s lokalnim zajednicama za rješavanje njihovih potreba.

Uz podršku EU i UNDP-a, ovaj centar osim pružanja usluga nudi i prostor za dijalog i saradnju između uprave i zajednice. Vremenom će se razvijati na osnovu iskazanih potreba i primjedbi i komentara pojedinaca koji ga koriste.

O Projektu

Projekat Reintegracija povratnika na Zapadnom Balkanu usmjeren je na uklanjanje prepreka koje sprečavaju ugrožene povratnike u reintegraciji u društvo. Ovaj projekat, koji je dio Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) II EU, osigurava podršku ostvarivanju prava romske zajednice i reintegraciji povratnika, u saradnji sa partnerima kao što su UNDP, Svjetska banka i Vijeće Evrope.

U Albaniji, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, projekat testira nove pristupe održivoj reintegraciji na lokalnom nivou. Osim toga, omogućava dijalog o unapređenju politika i programa na cijelom Zapadnom Balkanu s ciljem pružanja podrške ugroženim povratnicima.

Saradnja za uključivanje i smanjenje siromaštva

Saradnja i djelovanje zajednice su od suštinske važnosti za uključivanje i smanjenje siromaštva. Zajednički rad, kako u samoj romskoj zajednici tako i sa širim krugom sudionika, može dovesti do stvarnih promjena. Ovim naporima se zadovoljavaju neposredne potrebe, kao što je unapređenje javnih usluga, uz istovremeno rješavanje dugoročnih izazova, kao što su predrasude.

Ujedinjene, zajednice mogu postići stvari koje ne može nijedan pojedinac samostalno. Kolektivnim djelovanjem, ljudi se mogu izbaviti iz siromaštva. Na Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobra, i svakog drugog dana trebamo prepoznati snagu zajedničkog rada u razbijanju stigme i kreiranju inkluzivnijeg svijeta.

Novi regionalni sporazumi i potvrda opredijeljenosti za EU na Berlinskom Samitu

Written by WeBalkans on 4. Februara 2025.. Posted in Stories.

Berlin, 15. oktobar 2024. godine – lideri iz šest zemalja Zapadnog Balkana – Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija – okupili su se u Berlinu povodom 10. godišnjice samita Berlinskog procesa, gdje su još jednom potvrdili zajedničko opredjeljenje za regionalnu saradnju i snažniju integraciju u Evropsku uniju. U organizaciji njemačkog kancelara Olafa Scholza i uz prisustvo predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen, samit je označio ključni korak u pravcu ekonomske integracije regije. Regionalna saradnja ojačana novim sporazumima Vrhunac samita bilo je potpisivanje: Plan zajedničkog regionalnog tržišta, koji je osmišljen s ciljem jačanja trgovine i ekonomskog rasta uklanjanjem prepreka između zemalja. Sporazum o mobilnosti s ciljem boljeg pristupa visokom obrazovanju u cijeloj regiji, kroz osiguranje većeg broja mogućnosti mladim ljudima za studij i rad u drugim državama. Ovi sporazumi su u skladu s Planom rasta vrijednim 6 milijardi eura od Evropske unije, sredstvima namijenjenim za ekonomski rast i osiguranje uslova za države Zapadnog Balkana da u konačnici postanu članice EU. Proširenje EU se nastavlja prema plana Na samitu je kancelar Scholz naglasio opredijeljenost EU za proširenje, navodeći:

“Evropska unija je cjelovita samo uz članstvo zemalja Zapadnog Balkana. Nadam se da neće trebati još 10 godine da se svih šest država pridruži zajednici.”

Njemački kancelar Olaf Scholz  Von der Leyen je s istim optimizmom naglasila da je ponovo oživljena usmjerenost ka proširenju:

“Put u EU je otvoren, ali svaka država mora napraviti bitne korake u tom pravcu. Napredak zavisi od reformi i regionalne saradnje, koje će na kraju krajeva koristiti građanima.”

SEPA integracija donosi konkretne prednosti Istoga dana uporedo sa samitom, Gert Jan Koopman, generalni direktor Glavne uprave za susjedstvo i pregovore o proširenju, sastao se sa guvernerima centralnih banaka zemalja Zapadnog Balkana: “Bilo je zadovoljstvo sastati se sa guvernerima centralnih banaka zemalja Zapadnog Balkana. Razgovarali smo o napretku u provođenju Plana rasta, u vezi sa pristupom mehanizmu SEPA. Olakšano prekogranično plaćanje donijet će konkretne prednosti građanima i privrednim subjektima!” Cilj ove inicijative je integracija zemalja Zapadnog Balkana u SEPA (Jedinstveno područje platnog prometa u eurima), čime će biti pojednostavljeno plaćanje i promet postati ekonomičniji i pristupačniji za privredne subjekte i pojedince. Normalizacija i rješavanja sukoba i dalje su od ključne važnosti Kancelar Scholz pohvalio je odluku Kosova da ukine zabranu na uvoz robe iz Srbije, nazivajući to značajnim korakom u pravcu ispunjavanja uslova iz CEFTA sporazuma i unapređenjem regionalne saradnje. Scholz i von der Leyen su naglasili da je rješavanje otvorenih pitanja između Kosova i Srbije ključno za stabilnost i napredak u procesu integracije u EU. Von der Leyen je naglasila: “Regionalno jedinstvo je ključno, a sukobi ne smiju biti prepreka napretku.” Rješavanje geopolitičkih izazova Na samitu se također diskutovalo o rastućim geopolitičkim pritiscima u regiji, pri čemu je von der Leyen istakla sve veći uticaj Rusije na Zapadnom Balkanu. “Napad Rusije na Ukrajinu jasno pokazuje – morate se svrstati na pravu stranu historije i postupati u skladu s međunarodnim pravom.”

Klik bliže: Osporavanje stereotipa i oslobađanje kreativnosti

Written by WeBalkans on 4. Februara 2025.. Posted in Stories.

U današnjem digitalnom svijetu, usvajanje digitalnih vještina više nije luksuz. Digitalne vještine mogu premostiti jazove, otvoriti mogućnosti, a i dovesti u pitanje duboko ukorijenjene predrasude. Zamislite mladog Roma koji živi na Zapadnom Balkanu, obično se suočava s preprekama u zapošljavanju i najčešće je nezaposlen, nije u sistemu obrazovanja i osposobljavanja (NEET). Prema podacima iz Ankete o Romima koju je proveo UNDP 2017. godine, stope NEET populacije među Romima kreću se od 73% do 86%, s tim da u nekim sredinama ove stope kod Romkinja dosežu čitavih 93%. Za rješavanje problema nezaposlenosti mladih Roma potrebna su integralna rješenja, a digitalne vještine su ključne. Uz pristup digitalnom osposobljavanju, mladi Romi mogu usvojiti korisne vještine u oblasti digitalnog marketinga, šifriranja, analize podataka, osloboditi poduzetnički talent u sebi i započeti vlastiti posao. Ova promjena može potpuno preobraziti narativ od isključenosti do uključivanja, od predrasude do mogućnosti. Regionalni projekat za reintegraciju povratnika koji finansira EU, a provodi UNDP (RRR) in Albaniji, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji radi sa partnerima i povratnicima na naglašavanju važnosti digitalne inkluzije i ulaže u programe digitalnog osposobljavanja koji su prilagođeni potrebama povratnika i Roma. Ove inicijative su Romima i povratnicima omogućile usvajanje ključnih digitalnih vještina, što je doprinos ravnopravnijem i pravednijem društvu. Digitalne vještina isto tako jačaju inovativnost i kreativnost, koje su dugo prisutne u romskim zajednicama. S digitalnim vještinama, mladi Romi mogu pokazati svoje talente cijelom svijetu koristeći društvene medije, online poslovanje ili digitalno pripovijedanje. Ovo je priča o Doanu Uzeiroski iz Prilepa u Sjevernoj Makedoniji, koji je prije nekoliko mjeseci završio digitalno osposobljavanje u okviru Regionalnog projekta za reintegraciju povratnika koji finansira EU, a provodi UNDP. On je sada jedan od 145 mladih Roma i povratnika u partnerskim općinama u Sjevernoj Makedoniji koji su završili kurs. Doanove oči svjetlucaju dok govori o svom životnom snu. “Tako sam ponosan što sam završio kurs digitalnog osposobljavanja i sada planiram vještine koje sam usvojio iskoristiti da napravim vlastiti YouTube kanal. Kasnije želim otvoriti vlastitu frizeraj, kreirati vlastiti logotip i internet stranicu, snimati svoje stilističke aktivnosti i na taj način se reklamirati. Digitalni svijet je tako ogroman u pun mogućnosti. Ja sam tek počeo, ali sam uvjeren da mogu naći svoj ‘digitalni kutak’ u njemu!” Doan Uzeiroski, Prilep – Sjeverna Makedonija Digitalna transformacija također mijenja društva, što često podrazumijeva usvajanje novog načina pružanja javnih usluga online. U Albaniji projekat RRR pomaže u digitalnom osposobljavanju ugroženih povratnika u ruralnim sredinama. Uz podršku EU i UNDP-a, a u partnerstvu sa Državnom agencijom za zapošljavanje i osposobljavanje Albanije (NAES), 195 mladih Roma i Egipćana su završili osposobljavanje u digitalnim vještinama, što doprinosi njihovoj boljoj zapošljivosti i pomaže njihovim zajednicama.

“Zahvaljujući kursu IT, postala sam vrlo važna ličnost u selu Baltez. Svaki dan pomažem ljudima u pristupu javnim uslugama putem portala E-Albanija!”

Digitalnim osposobljavanjem mladih povratnika i Roma, projekat pomaže ne samo u ublažavanju nepoznavanja digitalnih vještina, nego u osporavanju predrasuda, ponovnom kreiranju narativa i stvaranju mogućnosti za bolju budućnost u kojoj svaki pojedinac može napredovati. Slično tome su u Srbiji 150 mladih Roma i povratnika pohađali program digitalnog osposobljavanja, što im je osiguralo vještine koje mogu ponuditi na tržištu. Nastavni plan i program za osposobljavanje osmišljen je tako da za pristup programu nije potreban određeni nivo obrazovanja ili prethodno znanje. “Završavanjem kursa digitalnog osposobljavanja WORDPRESS značajno su povećane moje šanse da dobijem posao. Nadam se da ću naći posao uz koji mogu nastaviti s učenjem i razbiti predrasude o romskoj zajednici!”, – Marina Milosavljević, Valjevo – Srbija.

Oživaljavanje stare tradicije: Tinejdžeri u Velesu uče grnčarstvo

Written by WeBalkans on 4. Februara 2025.. Posted in Stories.

Mlade zanatlije u Velesu ponovo otkrivaju svoje nasljeđe kroz oživljavanje tradicionalnog umijeća grnčarstva. Šetnja uskim, strmim ulicama Velesa u Sjevernoj Makedoniji ostavlja utisak da se vraćate u prošlost. Gradić, sa kaldrmom popločanim sokacima i tradicionalnim kamenim kućama, podsjeća na vremena kad je ovdje cvjetala umjetnost grnčarstva. Među najpoznatijim mjestima u Velesu je Aleja poezije u kojoj je rođen čuveni pjesnik Kocho Racin. Racin nije bio samo pjesnik; bavio se i grnčarstvom, zanatom koji je nekada bio žila kucavica grada. Njegovi radovi, kao i radovi nekih drugih zanatlija su tako visoko cijenjeni da su neki izvezeni u Zapadnu Evropu. Danas je grnčarstvo umjetnost koja je u Velesu gotovo potpuno iščezla. Ali, zahvaljujući novoj inicijativi, zanat se vraća, i to sa novom generacijom mladih zanatlija. Anastasija Davcheva i Antonio Trajkovski, oboje 14-godišnjaci, dio su grupe od 25 učenika iz Velesa koji su ponovo otkrili strast za grnčarstvo kroz kurseve koje su podržali EU i UNDP. Ove radionice su provedene u okviru inicijative “Etničke kreativne radionice za oživljavanje starih zanata,” koja se finansira u okviru Regionalnog programa o lokalnoj demokratiji na Zapadnom Balkanu (ReLOaD). Antonio je u početka bio nesiguran u pogledu radionica.

“U samom početka mi je grnčarstvo bilo strano. Ali vremenom je postajalo interesantnije. Sada radije pravim stvari od gline nego da igram igrice na telefonu. Grnčarstvo je istinski zanimljiv zanat.”

Antonio Trajkovski “U samom početka mi je grnčarstvo bilo strano,” kaže. “Ali vremenom je postajalo interesantnije. Sada radije pravim stvari od gline nego da igram igrice na telefonu. Grnčarstvo je istinski zanimljiv zanat.” Slično je i kod Anastasije. Smatra da je radionica “zabavna”, naročito rad na grnčarskom točku i crtanje nacrta. Ove radionice vodi Goce Stanchev, jedan od četvorice posljednjih umjetnika koji rade s keramikom u Velesu. Uprkos prvobitnom skepticizmu, Stanchev uočava sve veći interes među djecom.

“Ako uspijemo da barem dvoje od ukupno 20 djece osposobimo za ovaj zanat, bit će to veliki uspjeh.”

Više informacija možete pronaći na stranici programa ReLOaD, posjetite internet stranicu. Grnčarstvo u Velesu ima duboke korijene. Početkom 20. vijeka su se mnoge porodice u gradu bavile grnčarstvom, proizvodeći predmete koji su bili poznati i van granica Sjeverne Makedonije. Zbog ove povezanosti s tradicijom, oživljavanje grnčarstva je još značajnije, kako za nasljeđe tako i za budućnost grada. Stanchev smatra da bi za opstanak grnčarstva i drugih zanata bila nužna njihova integracija u obrazovni sistem. “Ima budućnosti u grnčarstvu, ali je potrebno ohrabrenje,” kaže. “Moja supruga i ja se bavimo ovim zanatom 15 godina. Potražnja na tržištu postoji, ali nema dovoljno zanatlija da ispune potrebe. Ja sam dokaz da se može živjeti od grnčarstva.” Ova inicijativa koja se provodi u Velesu je samo jedan od 50 projekata koji su u protekle tri godine dobili podršku od programa ReLOaD u Sjevernoj Makedoniji. Najvažnije oblasti ovih projekata su osnaživanje mladih, jačanje socijalne kohezije, zaštita okoliša i očuvanje kulturnog nasljeđa. Za ove mlade učesnike, radionice grnčarstva su više od vanškolske aktivnosti, one su način da se povežu sa svojim nasljeđem i potencijalni putokaz za buduću karijeru. Kako Anastasija kaže, “bilo bi lijepo održati grnčarstvo kao zanat, zato što predstavlja dio tradicije naše zemlje.” Ova priča pokazuje kako stari zanati mogu naći novi život kroz entuzijazam mladih ljudi, vođen mudrošću onih koji su tradiciju održavali u životu. Moćan je to podsjetnik da čak i u digitalnoj dobi kreativno stvaralaštvo i povezanost s naslijeđem ima vrijednost i ispunjava nas.