Skip to main content

Von der Leyen posjetu zemljama Zapadnog Balkana završava snažnim porukama o reformama, dijalogu i ekonomskoj integraciji

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen završila je višednevnu posjetu zemljama Zapadnog Balkana ponovno naglašavajući posvećenost EU evropskom putu regije i Planu rasta vrijednom 6 milijardi eura. U Tirani se obratila Investicijskom forumu EU-Zapadni Balkan, navodeći konkretne korake za pristupanje jedinstvenom tržištu EU i tom prilikom pozdravila uključivanje Albanije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije u područje SEPA, sistem koji ubrzava i pojeftinjuje plaćanja u eurima za građane i privredne subjekte. U Crnoj Gori je pohvalila napredak u oblasti vladavine prava i digitalne tranzicije, potvrdivši isplatu prvih 8 miliona eura u okviru Instrumenta za reformu i rast, što je ulazna tačka za paket čiji je iznos veći od 380 miliona eura, uslovljen nastavkom provođenja reformi.

Kratke posjete Bosni i Hercegovini, Srbiji i Kosovu obilježile su jasne političke poruke, uz osvrt na put ekonomskog razvoja. U Sarajevu je posjetila Memorijalni centar Srebrenica i sastala se sa čelnicima države, gdje je naglasila da su sjećanje i odgovornost vrijednosti koje se njeguju u Evropi i da je nastavak reformi i dalje suštinski važan za napredak države na putu u EU. U Beogradu je pozvala na ubrzane napore na reformi pravosuđa i bolju usklađenost sa vanjskom politikom EU, te ostvarivanje vidljivog napretka u Dijalogu sa Kosovom uz posredovanje EU, naglašavajući da provođenje reformi osigurava pristup, investicije i nove mogućnosti u okviru Plana rasta. U Prištini je ponovo potvrdila dugoročnu posvećenost EU evropskoj perspektivi Kosova, pozivajući na smanjenje napetosti, jačanje institucija i postojano provođenje dogovorenih koraka kako bi zemlja mogla u potpunosti iskoristiti instrumente Plana i mjere za povezivanje.

U Skoplju je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen ponovila da je dogovor o ustavnim promjenama „sljedeći i jedini korak“ prije otvaranja pregovora o članstvu – „Sada ste vi na redu. EU je spremna“, objavila je nakon sastanka sa vladom. Povezala je političku poruku sa konkretnim rezultatima u provođenju Plana rasta: postavljanje antene tvornice umjetne inteligencije u Skoplju koja će inovatorima iz Sjeverne Makedonije osigurati pristup resursima Evropske superkompjuterske infrastrukture; uključivanje u Jedinstveno područje plaćanja u eurima za ubrzani i ekonomičniji promet; kao i novu isplatu od 16 miliona eura povezanu sa već provedenim reformama.

„Budućnost Zapadnog Balkana je u Evropskoj uniji. A svi moramo raditi na tome.“ Posjeta Ursule von der Leyen naglasila je ovu poruku sa konkretnim koracima koji su već u toku, od reformi povezanih sa jedinstvenim tržištem i novih investicija u pripremi u oblastima čiste energije, inovacija i održivog turizma do mjera koje dogovaraju pojedinačne zemlje radi smanjenja svakodnevnih troškova i neometanog putovanja, sa jasno izraženim stavom da uvjerljive reforme i dijalog otvaraju pristup finansiranju i mogućnostima u približavanju regije Evropskoj uniji.

Primjena Sistema ulaska i izlaska (EES) počinje u oktobru: šta trebaju znati putnici sa Zapadnog Balkana

Od 12. oktobra 2025. godine, Evropa počinje sa uvođenjem novog Sistema kontrole ulaska i izlaska (EES) na svojim vanjskim granicama. Period tranzicije od šest mjeseci traje do 9. aprila 2026, s početkom funkcionisanja cjelokupnog sistema 10. aprila 2026. godine. Za vrijeme perioda tranzicije, neki granični prelazi će uvesti EES prije drugih i nastavit će sa stavljanjem pečata na pasoše; nakon što sistem u potpunosti profunkcioniše, pečati će biti zamijenjeni elektronskom evidencijom.   Ko je obuhvaćen ovom promjenom EES se primjenjuje na putnike koji nisu iz EU, sa kraćim boravkom do 90 dana u periodu od 180 dana, uključujući putnike koji ne podliježu obavezi pribavljanja vize i one koji imaju Schengen vizu za kraći boravak. Državljani zemalja EU/Schengen područja i mnogi građani koji imaju dozvolu za duži boravak nisu obuhvaćeni sistemom EES.   Kakve promjene očekivati na granicama Prilikom prvog putovanja nakon početka primjene EES-a, granični službenici ili samouslužni kiosci će evidentirati podatke iz vaše putne isprave, fotografiju lica i otiske četiri prsta. Naredni prelasci granice će u pravilu biti brži jer su vaši podaci već u sistemu.   Prednosti za putnike sa Zapadnog Balkana EES automatski računa period od 90/180 dana i kada u potpunosti zaživi, prestaje potreba za provjerom pečata, čime će se smanjiti broj pitanja na ulazu i pojednostaviti ponovna putovanja. Putnici će također imati mogućnost da provjere koliko im je dana ostalo u okviru trenutnog dozvoljenog perioda.   Porodice i djeca Djeci mlađoj od 12 godina neće se uzimati otisci prstiju; fotografija lica i provjera isprava važi i za njih.   Mogućnost prethodne registracije Neke države će možda ponuditi mobilnu aplikaciju pod nazivom „Travel to Europe“ („Putovanje u Evropu“) za prethodnu registraciju podataka iz pasoša i fotografije lica prije vašeg dolaska, što će ubrzati prvi prelazak granice. Dostupnost se razlikuje od zemlje do zemlje.  
  1. oktobra 2025: Počinje primjena EES-a, u fazama u zavisnosti od zemlje i vrste granice.
  2. aprila 2026: Završava period tranzicije.
  3. aprila 2026: EES u potpunosti uspostavljen na svim vanjskim graničnim prelazima; prestaje stavljanje pečata.
  Za više informacija o EES-u, posjetite stranice u nastavku: • Pregled EES-a i smjernice za putnike, Vlada Evropske unije – Travel Europe. • Podaci koji se vode u EES-u – Travel Europe. • EES – najčešće postavljana pitanja, uključujući pitanja o tranziciji, pečatima i izuzecima – Travel Europe. • Stranica Evropske komisije o politici i vremenskom okviru EES-a – Migration and Home Affairs. • Informativna kampanja i podaci o početku rada – eu-LISA.

Objavljeni rezultati godišnjeg istraživanja javnog mnijenja za 2025.

Projekat WeBalkans proveo je istraživanje javnog mnijenja u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji. 

Terenski rad se odvijao u periodu između maja i juna 2025. godine i tom prilikom je u svakoj od ovih zemalja intervjuisano oko 1.000 pojedinaca koji su smatrani reprezentativnim uzorkom. 

 

Uvid u izvještaje i informativne članke dostupan je u nastavku: 

 

Albanija: Informativni članak Engleski Albanski | Pregled Engleski 

 ****

Bosna i Hercegovina: Informativni članak Engleski Bosanski | Pregled Engleski 

****

Kosovo: Informativni članak Engleski Albanski Srpski | Pregled Engleski 

****

Crna Gora: Informativni članak Engleski Crnogorski | Pregled Engleski 

****

Sjeverna Makedonija: Informativni članak Engleski Makedonski Albanski | Pregled Engleski 

****

Srbija: Informativni članak Engleski Srpski | Pregled Engleski 

Poziv za dostavljanje prijava: do 500 općina sa cijelog Zapadnog Balkana će u okviru Plana rasta EU dobiti besplatni pristup bežičnom internetu u javnim prostorima

28.mart 2025. – Općine na Zapadnom Balkanu imaju priliku da se prijave za inicijativu pod nazivom WiFi4WB (WiFi za Zapadni Balkan), u okviru koje će biti osigurano do 500 pristupnih tačaka bežičnom internetu širom Zapadnog Balkana. Pristupne tačke bežičnom internetu bit će postavljene u javnim prostorima kao što su trgovi, parkovi, biblioteke, muzeji i škole, čime će biti omogućen besplatan i pouzdan pristup internetu za građane i posjetioce.

Općine koje osiguraju učešće u inicijativi dobit će sveobuhvatnu podršku, uključujući nabavku i postavljanje opreme za bežični internet, internetsku uslugu i održavanje. Zauzvrat se od općina očekuje da preuzmu obavezu da će održati uslugu i nakon početnog perioda za koji će biti obezbijeđeno finansiranje, osiguravanjem dugoročne održivosti i utjecaja.

Na javni poziv se mogu prijaviti sve općine iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije, a prijavu treba dostaviti gradonačelnik/načelnik općine, ili nosilac funkcije u općini, odnosno član općinskog vijeća.

Inicijativa Wifi4WB je osmišljena u Planu rasta za Zapadni Balkan kako bi se naglasila digitalna transformacija kao ključni pokretač regionalne integracije. Program je pokušaj da se ublaži digitalni jaz, unaprijede ekonomske mogućnosti i osnaže lokalne zajednice osiguranjem univerzalnog pristupa internetu.

WiFi4WB je dio Aktivnosti EU4Digital koju finansiraju Evropska unija (EU) i njemačko Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ), a provodi Njemačko društvo za međunarodnu saradnju (GIZ). Po uzoru na uspješnu inicijativu WiFi4EU, kojom je osiguran besplatni pristup bežičnom internetu u gotovo 9.000 općina širom Evrope, kroz WiFi4EU je ova vizija proširena na Zapadni Balkan, gdje se općine opremaju sredstvima za unapređenje digitalne infrastrukture i bogatije iskustvo kako za građane tako i za posjetioce.

 

Rok za dostavljanje prijava: 28.04.2025.

 

Za više informacija o načinu prijave i učešću u inicijativi WiFi4WB, posjetite wifi4wb.eu.

Zaštićena oznaka za Livanjski sir

Livanjski sir je od danas proizvod sa prestižnom zaštićenom geografskom oznakom EU, pridruživši se tako listi od 3.639 drugih proizvoda, čija su kvaliteta i tradicija prepoznati i zaštićeni registrom EU za geografske oznake za poljoprivredno-prehrambene proizvode. Sheme kvalitete i geografske oznake EU uživaju globalnu reputaciju, a očekuje se da će dobivanje statusa zaštićene geografske oznake donijeti značajne koristi u tržišnom plasmanu za proizvođače Livanjskog sira i to posebno za male proizvođače.

 

video poruci povodom ovog značajnog iskoraka, šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH Luigi Soreca ističe: „Od danas se i Livanjski sir pridružuje proizvodima kao što su šampanjac, parmezan i iberijska šunka, kao zaštićeni proizvod u EU. Čestitamo Bosni i Hercegovini! Livanjski sir je prvi prehrambeni proizvod sa Zapadnog Balkana koji je zaštićen u EU. Nadamo se da će biti još takvih proizvoda. Na raspolaganju smo istaknutim domaćim proizvođačima hrane i pića za savjete kako se mogu prijaviti za geografske oznake i sheme kvaliteta u EU te uživati u njihovim pogodnostima.“

 

Jedinstvenost Livanjskog sira odraz je izuzetne kvalitete korištenog mlijeka, proizvedenog u regiji gdje se spajaju mediteranska i kontinentalna klima. U ovom prepoznatljivom ambijentu, sa svojim planinskim pašnjacima i kraškim poljima, bogata vegetacija i lokalno aromatično bilje daju svoj pečat u specifičnom okusu sira. Proizveden u Livnu i susjednim općinama, Livanjski sir je kvalitetom i tradicijom stekao svjetski ugled. Od kasnog 19. vijeka, njegove proizvodne metode se prenose kroz generacije, osiguravajući dosljednu kvalitetu.

 

Zaštita Livanjskog sira je konkretan primjer pogodnosti tijesnog partnerstva sa Evropskom unijom za Bosnu i Hercegovinu. Zaštićena geografska oznaka štiti autentičnost Livanjskog sira, kao garancija da ovaj naziv može nositi samo sir proizveden u određenim područjima i prema tradicionalnim metodama. Navedena oznaka štiti ne samo njegov jedinstveni okus već i povezanost sa klimom ovog područja, pašnjacima i tradicionalnim metodama proizvodnje sira, što ga čini simbolom poljoprivredne izvrsnosti u Bosni i Hercegovini.

 

Više informacija o geografskim oznakama i shemama kvalitete EU, uključujući informacije o tome kako su proizvodi zaštićeni, dostupno je na linku.

YEA doprinose Brave New Media Forumu

Od 17. do 18. decembra, mladi evropski ambasadori (YEA) iz cijelog regiona Zapadnog Balkana (WB6) aktivno su učestvovali na dinamičnom događaju @bravenewmedia. Ovo okupljanje pružilo je platformu mladim glasovima da se okupe i oblikuju budućnost medija. Kao dio #BNMF23, naši YEA, koje su predstavljali @maja.trajkovic i@arlindhamza, uključili su se u intenzivnu sesiju. Tokom ove sesije, razgovarali su o mreži YEA, povezanosti i vezama među njenim članovima te značaju ove saradnje kako za sadašnjost tako i za budućnost regiona. Glavna poruka koja je prenesena bila je: “Prošlost pripada prošlosti; sadašnjost i budućnost pripadaju nama.” Učesnici iz mreže YEA uključivali su Kristiana Petra, Tarika Bića, Arlinda Hamzu, Ivu Koročić, Dmitrija Čurina, Elicu Matevsku, Stanišu Stankovića, Maju Trajković, Adrijanu Nijitović i Teodoru Cekić.

YEA učestvuju na Starfestu 2023

15.novembra 2023. godine, mladi evropski ambasadori (YEA) iz Bosne i Hercegovine aktivno su učestvovali u drugom izdanju Starfesta. Starfest predstavlja jedan od najznačajnijih događaja u Bosni i Hercegovini, posvećen zapošljavanju mladih. Ovogodišnje okupljanje okupilo je preko 60 kompanija i nevladinih organizacija iz Bosne i Hercegovine te obuhvatilo više od 20 diskusija i radionica. Tokom događaja, YEA su dali značajan doprinos učestvujući u panel diskusiji pod nazivom “Savjeti i trikovi za razvoj karijere”. Tarik Bičo, član prve generacije YEA, predstavio je mrežu YEA i podijelio korisne savjete za mlade koji prolaze kroz proces izgradnje karijere. Takođe, YEA su održali radionicu o medijskoj pismenosti i informacionoj pismenosti, proširivši svoj uticaj radionice na cijeli region Zapadnog Balkana. Dodatno, imali su priliku posjetiti prostorije projekta ReLOaD2 u UN House Sarajevo i učestvovati u razgovorima s predstavnicima projekta, istražujući moguće partnerske odnose. Sveukupno, YEA su odigrali aktivnu i značajnu ulogu na Starfestu 2023, doprinoseći diskusijama o zapošljavanju mladih i razvoju karijere.

YEA učestvuju na Balkanskom ekonomskom forumu

S ciljem promovisanja trajnog pozitivnog uticaja na ekonomski rast, regionalnu saradnju i promociju mira i sigurnosti širom balkanskih nacija, Balkanski ekonomski forum 2023. godine okupio se 17. novembra u Tirani. Ova konferencija velikih razmjera igra vitalnu ulogu u podršci razvoju i implementaciji inovativnih strategija, istovremeno tražeći efikasna rješenja za trenutne ekonomske izazove s kojima se suočavaju balkanske zemlje. Ove godine, mladi evropski ambasadori (YEA) takođe su aktivno učestvovali na forumu. Ovo učešće pružilo je vrijednu priliku YEA da sarađuju s liderima, akademicima, studentima, predstavnicima medija te zainteresovanim stranama iz javnog i privatnog sektora kako bi raspravljali i adresirali značajne ekonomske izazove s kojima se suočava ova regija. Rasprave su se ticale balkanskih perspektiva i istraživale strategije za besprijekornu integraciju regije na tržište EU.

YEAs Take Part in Born2run Race in Kumanovo, North Macedonia

For the sixth consecutive year, the City of Kumanovo proudly hosted the Born2run marathon in November. This beloved tradition is enthusiastically embraced by the local community, especially the youth. The marathon's central mission is to promote coexistence and trust through sports, successfully uniting people of all backgrounds in the city and transcending ethnic divides. It exemplifies Kumanovo's steadfast commitment to celebrating its rich multi-ethnic society and the diversity that defines it. As the largest municipality in the Republic of North Macedonia, Kumanovo serves as a shining example of ethnic diversity, with its population comprising Macedonian, Albanian, Serbian, Roma, Turkish, and Vlach communities.

 

The race, held on November 11, 2023, coinciding with the Day of the Liberation of Kumanovo, featured two categories: a 3km marathon and a 10km marathon. Notably, members of the Regional Center for Persons with Intellectual Disabilities “Poraka Nasha” from Kumanovo participated as special guests in support of the event's noble cause.

 

The Center for Intercultural Dialogue (CID), a prominent NGO dedicated to promoting intercultural acceptance and active citizenship in Macedonia for over 16 years, deserves special recognition as the primary organizer of this event. CID, in collaboration with Europe House Kriva Palanka, ensured the successful execution of the marathon.

YEA iz Kosova su se sastali sa potpredsjednikom Vlade Besnikom Bislimijem

 Održan je sastanak povodom kampanje kojom se informiše o liberalizaciji viza na Kosovu. Potpredsjednik Vlade Besnik Bislimi pozvao je zajednicu YEA da aktivno učestvuje u ovoj kampanji, s ciljem informisanja kosovskih građana o detaljima liberalizacije viza. YEA iz Kosova izrazili su svoju zahvalnost zbog liberalizacije viza i spremnost da podrže kampanju informisanja. Ponudili su podršku putem online aktivizma, dijeljenjem sadržaja vezanog za specifičnosti putovanja bez viza i učešćem u javnim aktivnostima organizovanim od strane Vlade. Sastanak je zaključen planovima o nastavaku saradnje i YEA su se značajnije angažovali u aktivnostima.