Skip to main content

Autor: WeBalkans

Plan rasta EU za Zapadni Balkan – Ekonomski razvoj i mogućnosti za sve

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Plan rasta za Zapadni Balkan je ponuda Evropske unije zemljama koje imaju status kandidata za članstvo (Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija) da ubrzaju proces pristupanja. Plan rasta osigurava bržu integraciju u Jedinstveno tržište EU, ali istovremeno nalaže snažniju ekonomsku saradnju u regiji, koja bi trebala dovesti do ubrzanog društvenoekonomskog približavanja EU. Za podršku ovim reformama je na raspolaganju fond od 6 milijardi eura, koji se sastoji od 2 milijarde eura bespovratnih sredstava i 4 milijarde u povoljnim kreditima, a koji je uslovljen provođenjem konkretnih reformi i usklađivanjem domaćih zakona sa pravnom stečevinom EU.

Očekuje se da bi realizacija Plana rasta mogla dati značajan zamah reformama, te u konačnici mogla dvostruko ojačati privredu u zemljama regije u narednoj deceniji.

„Plan rasta ne utiče na tekući proces pristupanja, ili konkretne uslove koji su postavljeni u ovim okvirima, naročito u pogledu osnovnih principa. Zajedničko regionalno tržište je inicijativa koju su dogovorili lideri zemalja Zapadnog Balkana na Samitu Berlinskog procesa u Sofiji 2020. godine. Ovo tržište, uz prateći akcioni plan, treba omogućiti slobodno kretanje roba, usluga, kapitala i ljudi u regiji“, navodi se u Planu rasta, u kojem se naglašava da je „brzina ključna“ i da je plan namijenjen da pomogne regiji u usmjeravanju na zajedničku budućnost u svojstvu članica EU i za rješavanje bilateralnih izazova koji ometaju napredak.

Adi Ćeremagić, analitičar iz Evropske inicijative za stabilnost, objašnjava da EU nastoji državama koje imaju kandidatski status unaprijed osigurati neke prednosti članstva.

„Jedna komponenta je dodatno finansiranje radi smanjivanja razlike između sredstava koje primaju članice EU i države koje su kandidati za članstvo. Međutim, ovo je uslovljeno zahtjevom za detaljnim planom reformi koji osim vladavine prava i ekonomske reforme, obuhvata i druge oblasti kao što su reforma javne uprave i javnih nabavki, u zavisnosti od potreba svake pojedinačne države. Drugi aspekt su prednosti prije pristupanja, s tim da se od ovih zemalja očekuje da usvoje zakone i uspostave institucije koje će im omogućiti da funkcionišu kao da su članice. Dobar primjer je SEPA, sistem koji omogućava bankama u zemljama kandidatkinjama da provode transakcije u eurima kao da su u EU bez dodatnih naknada, ali ova prednost nalaže prilagođavanje domaćih zakona i bankarskih propisa“, kazao je Ćeremagić, naglašavajući da je suština Plana rasta da državama kandidatkinjama ponudi više novca i više mogućnosti za njihovu privredu i građane, na osnovu tempa kojim provode reforme.

Profesorica Lejla Ramić-Masihović iz Odjeljenja za međunarodne odnose na Međunarodnom Burch univerzitetu (IBU), kaže da ovo predstavlja važnu priliku.

„Plan rasta je izvrsna prilika za jačanje Zajedničkog regionalnog tržišta Zapadnog Balkana i povezivanje sa Jedinstvenim tržištem EU, na koje smo svi usmjereni. U biti je riječ o vreći novca kojoj svi imamo pristup.“

Težište Plana rasta je na sedam ključnih oblasti: slobodno kretanje roba, usluga i radnika; pristup jedinstvenom području plaćanja u eurima; lakši cestovni prevoz; dekarbonizacija i integracija tržišta energije; zajedničko digitalno tržište; i integracija u industrijske lance nabavke. Neke od ovih mogućnosti su nove perspektive zapošljavanja, besplatni pristup javnom internetu, jeftiniji i brži transferi novca (posredstvom sistema SEPA), kraće vrijeme čekanja na granicama za cestovni prevoz (zelene trake) i digitalni centri za start-up preduzeća. Preduslov za ove prednosti su usklađivanje propisa o graničnoj kontroli, potpisivanje Konvencije o zajedničkom tranzitnom postupku, reforma javnih finansija u skladu s evropskim standardima, te uzajamno priznavanje vještina i kvalifikacija između EU i Zapadnog Balkana, uključujući stručnu spremu, na osnovu postojećih sporazuma o mobilnosti.

Plan rasta obuhvata period od 2024. do 2027. godine, a izdvojena sredstva će biti raspodijeljena na osnovu formule koja obuhvata BDP, broj stanovnika i nekoliko drugih kriterija. Prema prvim procjenama, Albanija bi mogla dobiti 922 miliona eura, Crna Gora 383 miliona eura, Kosovo 880 miliona eura, Sjeverna Makedonija 750 miliona eura, Srbija 1,85 milijardi eura, dok bi Bosna i Hercegovina, nakon finalizacije programa reformi, mogla dobiti 1,85 milijardi eura. Najmanje 50% od ukupnog iznosa bit će usmjereno na investicije kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF). Preostala sredstva će ići direktno vladama zemalja Zapadnog Balkana, a pristup sredstvima će zavisiti od napretka ostvarenog u provođenju programa reformi koji je pripremila svaka zemlja pojedinačno.

Isplate će se vršiti dva puta godišnje, na osnovu zahtjeva koje će dostavljati vlade zemalja Zapadnog Balkana, ali tek nakon što Evropska komisija potvrdi da su ispunjeni svi uslovi, kao što su makroekonomska stabilnost, dobro upravljanje javnim finansijama, transparentnost i nadzor budžeta.

Plan rasta je usvojen 8. novembra 2023. godine, a do aprila 2025. godine je Evropska komisija odobrila programe reformi Albanije, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije. Bosna i Hercegovina još nije dobila „zeleno svjetlo“.

Vlade zemalja Zapadnog Balkana su upozorene da će, ako ne ispune uslove za isplatu sredstava, Komisija obustaviti isplatu ili uskratiti odgovarajući iznos sredstava. Pored toga, zemlje koje ne provedu reforme u roku od godinu ili dvije godine bit će u obavezi da vrate sredstva, koja će zatim biti preraspodijeljena drugim zemljama.

Poziv za dostavljanje prijava: do 500 općina sa cijelog Zapadnog Balkana će u okviru Plana rasta EU dobiti besplatni pristup bežičnom internetu u javnim prostorima

Written by WeBalkans on . Posted in News.

28.mart 2025. – Općine na Zapadnom Balkanu imaju priliku da se prijave za inicijativu pod nazivom WiFi4WB (WiFi za Zapadni Balkan), u okviru koje će biti osigurano do 500 pristupnih tačaka bežičnom internetu širom Zapadnog Balkana. Pristupne tačke bežičnom internetu bit će postavljene u javnim prostorima kao što su trgovi, parkovi, biblioteke, muzeji i škole, čime će biti omogućen besplatan i pouzdan pristup internetu za građane i posjetioce.

Općine koje osiguraju učešće u inicijativi dobit će sveobuhvatnu podršku, uključujući nabavku i postavljanje opreme za bežični internet, internetsku uslugu i održavanje. Zauzvrat se od općina očekuje da preuzmu obavezu da će održati uslugu i nakon početnog perioda za koji će biti obezbijeđeno finansiranje, osiguravanjem dugoročne održivosti i utjecaja.

Na javni poziv se mogu prijaviti sve općine iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije, a prijavu treba dostaviti gradonačelnik/načelnik općine, ili nosilac funkcije u općini, odnosno član općinskog vijeća.

Inicijativa Wifi4WB je osmišljena u Planu rasta za Zapadni Balkan kako bi se naglasila digitalna transformacija kao ključni pokretač regionalne integracije. Program je pokušaj da se ublaži digitalni jaz, unaprijede ekonomske mogućnosti i osnaže lokalne zajednice osiguranjem univerzalnog pristupa internetu.

WiFi4WB je dio Aktivnosti EU4Digital koju finansiraju Evropska unija (EU) i njemačko Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ), a provodi Njemačko društvo za međunarodnu saradnju (GIZ). Po uzoru na uspješnu inicijativu WiFi4EU, kojom je osiguran besplatni pristup bežičnom internetu u gotovo 9.000 općina širom Evrope, kroz WiFi4EU je ova vizija proširena na Zapadni Balkan, gdje se općine opremaju sredstvima za unapređenje digitalne infrastrukture i bogatije iskustvo kako za građane tako i za posjetioce.

 

Rok za dostavljanje prijava: 28.04.2025.

 

Za više informacija o načinu prijave i učešću u inicijativi WiFi4WB, posjetite wifi4wb.eu.

Interreg i Green-tex: Recikliran tekstil – manje zagađenje

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Od 1. januara 2025. godine sve zemlje EU moraju odvojeno prikupljati tekstilni otpad, no mnoge članice, kao   i zemlje zapadnog Balkana nemaju efikasan sistem za te namjene. Da bi se našao odgovor na ovaj izazov i rješenja upotrebljiva za sve zemlje regije, 11 organizacija iz 9 zemalja okupilo se oko projekta Green-Tex.

Partnerske organizacije su Razvojna agencija SERDA (BiH); Općina Postojna (Slovenija); Institut za održivi rast Active Nativa (Slovenija); Udruženje građana Eko Charity Slovakia For Slovakia (Slovačka); Eurotex Ltd. (Bugarska); Opština Majur (Hrvatska); Fakultet Tekstilna tehnologija Sveučilišta Zagreb (Hrvatska); Univerzitet “Donja Gorica” (Crna Gora); Regionalna razvojna agencija Zlatibor (Srbija); Udruženje za razvoj među zajednicama “Metropolitansko područje Bukurešta” (Rumunija) i Inovativno udruženje “Prvi odgovorni Mađarski” (Mađarska).

Naime, proizvodnja tekstila je jedna od najzagađujućih industrija – proizvodi 20% industrijskih otpadnih voda koje emituju velike količine stakleničkih gasova. Primjera radi, za izradu jedne pamučne košulje potrebno je 2.700 litara što je  količina koju jedna osoba pije 2,5 godine. Istovremeno, 86% odjeće biva odloženo na deponiju ili  spaljeno nakon upotrebe, a 1% reciklira.

Green-Tex će kreirati i testirati nova rješenja u lancu proizvodnje od dizajna novih proizvoda do  prikupljanja tekstilnog otpada, a digitalna rješenja poput mape s ucrtanim sabirnim mjestima biće sastavni dio Green-Tex platformu za učenje i inovacije.   Primjera radi, Općina Postojna u saradnji s Udrugom Prostor podiže svijest o posljedicama prekomjerne potrošnje tekstila tako što kroz angažovane radionice i zamjenu odjeće nude održive alternative tradicionalnim kupovnim navikama.

Za sada Slovenija, Slovačka, Hrvatska, djelimično Mađarska i Bugarska imaju dobre prakse koje mogu biti prenesene u zemlje koje kaskaju poput Rumunije i kandidatkinja BiH, Crne Gore i Srbije.

Sarajevska regionalna razvojna agencija SERDA, osnovana 2003. godine, podržava ekonomski razvoj u Sarajevskoj makroregiji i BiH – provodi projekte u oblastima inovacija, poduzetništva, ekologije i održivog razvoja, te često sarađujući s domaćim i međunarodnim partnerima uključujući EU s ciljem jačanja konkurentnosti privrede, privlačenja investicija i pružanja podrške malim i srednjim preduzećima.

„Radeći s partnerima iz Slovenije smo zaključili da imamo zajednički problem s tekstilnim otpadom i da bismo mogli  pokušati doprinijeti smanjenju tekstilnog otpada što bi omogućilo i razmjenu znanja i iskustava članica EU sa zemljama kandidatima“, priča Amela Ikić Suljagić, voditeljica  projekta u SERDA-i. Pojašnjava da je prošle godine (2024.) u 9 partnerskih regija urađeno mapiranje potencijala tekstilnog sektora i da s početkom 2025. godine  provode pilot-aktivnosti poput sakupljanje tekstilnog otpada, primjene prirodnih vlakana i kreiranja zelenog modnog dizajna.

„SERDA u BiH sakuplja tekstilni otpad,  nabavili smo 10 pamentih kontejnera s pripadajućim senzorima, i analiziraćemo lokalne obrasca potrošnje i sistema otpada, optimiziraćemo rute prikupljanja, a tokom godine ćemo raditi na pronalaženju najboljeg rješenja za prikupljeni otpada što će podrazumijevati recikliranje, ponovno korištenje ili prenamjenu“, kaže Ikić Suljagić i naglašava da su im partneri lokalno komunalno preduzeće i resorno ministarstvo u Vladi Kantona Sarajevo. Pojašnjeva da će u Bugarskoj, u postrojenju za mehaničku reciklažu, koristeći uzorke prikupljenog otpada iz Bukurešta, razviti prototipove novog proizvoda od pohabanih vlakana; u Hrvatske, Srbije, Slovenije će u tekstilnoj proizvodnji testirati širu primjenu prirodnih vlakana lokalnog porijekla i razviti prototip novog netkanog proizvoda koji će biti mješavina reciklirane vune i recikliranog tekstilnog otpada neprikladnog za ponovnu upotrebu, te ponuditi rješenja za višestruko korištenje vune koja većinom završava odbačena na divljim deponijama dok će u Crno Gori i Sloveniji testirati inovativna rješenja za održivi i zeleni modni dizajn kreiranjem održivih modnih kolekcija.

Napominje da će Green-tex ponuditi i inovativne tehnologije u proizvodnji poput bojenja bez vode; veću upotrebu recikliranih materijala; podršku održivim brendovima i proizvođačima koji koriste ekološke metode; povećanje reciklaže tekstila postavljanjem lakše dostupnih sabirnih mjesta na vidljivim lokacijama – u trgovačkim centrima ili školama; poticaje za građane poput popusta u prodavnicama ili zamjenu stare odjeće za novu, ali i kampanje o štetnosti bacanja odjeće i prednostima reciklaže, programe reciklaže u radnjama, promociju vintage mode, razmjenu odjeće i thrift shopova…

Green-Tex za ove aktivnosti raspolaže budžetom od 1,79 miliona eura od čega je 80 posto obezbjedio Interreg Program. Za sada u Slovačkoj, Sloveniji i Hrvatskoj, te  djelimično u Mađarskoj i Bugarskoj imaju dobre prakse koje se mogu prenijeti u zemlje poput Rumunije ili kandidatkinje BiH, Crnu Goru  i Srbiju.

Interreg je ključni instrument Evropske unije (EU) za jačanje saradnje između regiona zapadnog Balkana i zemalja članica EU. Za period 2021-2027 ovaj program je fokusiran na rješavanje izazova poput klimatskih promjena, digitalne transformacije i socijalne uključenosti. Raspolaže budžetom od 10 milijardi eura s tim da je dio sredstava predviđen za najudaljenije regije EU i susjedne zemlje, ali i specifična geografska područja značajna za Evropu poput Gvinejskog zaliva, Indijskog okeana ili Mozambičkog kanala. Ideja ovog Programa je jačanje kohezione politike EU kao jedne od politika koja nastoji pomoći rešavanje specifičnih izazova širom Evropske unije, ali i šire. Prioriteti do 2027. godine su pametan rast, zelena tranzicija, socijalna inkluzija, teritorijalni razvoj i efikasna i održiva infrastruktura.

Međunarodni dan žena 8. mart nije samo jedan dan

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

U zemljama zapadnog Balkana žene nisu adekvatno zastupljene u politici i upravljačkim strukturama preduzeća i nemaju uticaj na donošenje odluka i raspored javnog novca, čine veći dio nezaposlenih, a ekonomija brige i besplatni kućni rad je gotovo u cjelini zasnovan na njima. No žene i osnaživanje njihovog položaja u  društvu su fokus mnogih aktivnosti Evropske unije u zemljama zapadnog Balkana: borba protiv nasilja i diskriminacije, pravna pomoć, prava pripadnika/ca LGBTIQ+ zajednice, politički angažman, zdravlje, tranziciona pravda, podrška poduzetnicama, umrežavanje, očuvanje kulturne tradicije, više žena u policiji i na granicama  su samo neka od pitanja kojima je EU posvećena.

Međunarodni dan žena 8. mart je prilika da se ukaže na snagu i sposobnost žena i tim povodom će u Crnoj Gori, Kosovu, Albaniji, Sjevernoj Makedoniji, BiH i Srbiji biti upriličen niz događaja, a i pokrenute su razne kampanje.

U Crnoj Gori kampanja “Heroine i vještine” slavi žene koje su uspješno transformisale svoje karijere: ekonomistkinja koja se bavi zlatovezom, profesorica koja uzgaja pečurke, grafička dizajnerica pravi terarijume, ekonomistkinji izrađuje nakit…

U Srbiji je delagcija EU, sa željom da podrži veću vidljivost napora za rodnu ravnopravnost, ustanovila nagradu „Dobrila“. Nagrada nosi ime Dobrile Vasiljević Smiljanić koja je prepoznala potencijal tradicionalnih ženskih vještina i svoj radni vijek posvetila ekonomskoj i društvenoj jednakosti žena u ruralnim oblastima Zlatibora.

Ove godine je dobitnica Radmila Gujaničić iz Užica.

„Važna mi je ova nagrada jer zaokružuje moj rad nakon što sam otišla u penziju, a posebno mi je drago što sam prva i što je na zlatiborskom okrugu – Dobrila je kroz zadrugu Sirogojno osnažila žene zlatiborskog kraja i svetski je poznata. Meni ova nagrada daje i društvenu moć koju ću podeliti s drugim ženama“, kaže Gujaničić. Smatra da je doprinos EU na osnaživanju žena zapadnog Balkana izuzetno značajan.

„Da biste negde došli morate odnekud da krenete i EU kao neko ko je izvan našeg područja ima moć da neke stvari pokrene i jako je važno da ulažu sredstva u poboljšanje položaja žena. Volela bih kada bi bilo više novca za ekonomsko osnaživanje jer su žene osetile snagu svojih ekonomskih aktivnosti, možda manje komercijalni krediti. Mnogo je projekata koji ne bi bili realizovani ili organizacija koje ne bi opstale bez podrške EU“, kaže Gujaničić i naglašava da je mnogo projekata koje je EU realizovala i s partnerima poput  UN WOMEN  koji su imali izuzetno dobre rezultate.

Dobri rezultati organizacija civilnog društva se prenose i na javni sektor.  Fondacija INFOHOUSE iz Sarajeva je, u saradnji s Udruženjem građana Budućnost Modriča, kroz projekat “Ekonomske i socijalne prilike ka nezavisnosti žena žrtava nasilja u porodici” promijenila politiku javnih fondova za samozapošljavanje. Oni su omogućili da 65 žena žrtava nasilja dobije edukaciju za poduzetništvo i pomoć za izradu biznis-plana, a njih 18  dobilo je grant i mentorstvo za pokretanje biznisa.

„Kao rezultat  naših zagovaranja Zavod za zapošljavanje u Federaciji BiH (jedan od dva administrativna entiteta u BiH) je za 10% povećao sredstva koja  putem javnih poziva dodjeljuje ženama za samozapošljavanje“, kaže Dženana Alađuz, direktorica Infohouse.

Na Kosovu, gdje je cijeli mjesec mart posvećen većoj vidljivosti žena, je moguće izdvojiti projekat Integra koji u opštinama Glogovac, Mališevo, Gračanica, Južna Mitrovica, Istok, Prizren, Klina, Orahovac, Lipljan, Suva Reka i Vučitrn cilja na 563 pojedinca i pojedinke, žene i mlade povratnike, te osobe iz ugroženih grupa koje će dobiti perspektivu da se vrate ili ostanu.

Uz pojedinačne, EU provodi i regionalne projekte u koje uključuje više organizacija iz svih zemalja zapadnog Balkana što je korisno za razmjenu znanja i iskustava. Primjera radi, „Osnaživanje žena da djeluju protiv energetskog siromaštva na Mediteranu“  vrijedan 2 miliona EURa provođen je u Španiji, Francuskoj, Italiji, Sloveniji, Hrvatskoj i Albaniji.

U Ženskom centru u Užicu  kažu da je saradnja s EU posebno važna za male organizacije koje nemaju vlastita sredstva ili ne mogu dobiti novac iz javnih budžeta.

„Mi smo uz pomoć EU pokrenuli reciklažu tekstila što je ekonomski osnažilo žene iz marginalizovanih grupa, uspostavili smo prekograničnu saradnju s Crnom Gorom i to funkcioniše i danas, 15 godina kasnije“, kažu u ŽC Užice. Naglašavaju da su, zahvaljujući EU, od male organizacije koja nije mogla sama aplicirati za grantove postali konkurentni na tržištu ideja.

Međunarodni dan žena 8. mart se obilježava povodom borbe žena za kraće radno vrijeme, bolje uslove rada i pravo glasa koja je počela u 8. marta 1857 godine u New Yorku. 1910. godine je Socijalistička Internacionala na prijedlog Clare Zetkin ustanovila Međunarodni dan žena, a  Ujedinjene nacije  Međunarodni dan žena obilježavaju od 1975. godine. Opšta skupština UN-a je 1977. godine pozvala članice da 8. mart proglase službenim UN-ovim praznikom za ženska prava i svjetski mir.

Osporavanje načina na koji se odnosimo prema historijskim građevinama

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Priča o projektu Sounding Spomenik Odrastajući na jugu Mađarske sredinom 80-tih godina, László Juhász, trenutno predsjednik, producent i izdavač u Instituta OnRizom, porodične ljetne odmore je provodio na jugoslovenskoj obali.   U to vrijeme nije ni slutio da će planine i građevine u predjelima kojima je prolazio postati ključne u njegovom profesionalnom životu.   U periodu početkom 2010. godine, László i Nataša Serec su, kao i mnogi drugi čitali naslove sa pojmovima kao što su “futuristički”, “brutalista”, “modernista”, “minimalista” preuzimajući savremene platforme za umjetnost i medije. Ove naslove su pratile fotografije mjesta i građevina koje je László posmatrao dok je još bio dijete, sa zadnjeg sjedišta porodičnog automobila prilikom ljetnih putovanja na jugoslovensku obalu.   Ovi naslovi su početkom 2010. počeli bacati novo svjetlo na spomenike posvećene događajima iz II. svjetskog rata koji su se nalazili na cijeloj teritoriji država nastalih raspadom Jugoslavije. Ove čuvene građevine u regiji počele su buditi interes na globalnom nivou. Ovaj interes je uskoro iskoristio poznati muzej MoMA za postavljenje izložbe pod nazivom “Prema betonskoj utopiji: Arhitektura u Jugoslaviji u periodu 1948-1980.” koja je otvorena u Njujorku u julu 2018. godine. Izložba je pobudila veliki interes javnosti za ove spomenike, što je dovelo do objavljivanja nekoliko knjiga fotografija na ovu temu. Ove publikacije su uglavnom dokumentovale vizuelni aspekat spomenika, posmatrajući oblik sa historijskog stanovišta ili arhitektonski i društveni značaj ovog bogatog i višeslojnog nasljeđa socijalizma.   Ipak, tek u drugoj polovini godine pandemije izazvane virusom Kovid, kada je svijet odmarao i ljudi se ponovo povezivali s prirodom, osnivači Instituta OnRizom i istraživačkog projekta Sounding Spomenik, Nataša Serec i László Juhász počeli su obilaziti lokacije ovih građevina. Budući da su oboje muzički producenti, podrazumijevalo se da će ih zanimati zvučni aspekat ovih masivnih i složenih građevina izgrađenih u spomen na II. svjetski rat.   “Materijali od kojih su izgrađeni: uglavnom beton, mramor, staklo i metal, i njihove lokacije naročito su zanimljive za istraživanje sa stanovišta zvuka” navodi Serec, jedna od osnivačica Instituta OnRizom i istraživačkog projekta Sounding Spomenik.   Budući da su tokom pandemije granice bile zatvorene, najprije su Serec i Juhász obilazili samo spomenike u Sloveniji. “Nakon ovog početnog iskustva, gotovo odmah je uslijedila ideja o konceptu Sounding Spomenik: moramo dovesti muzičare da sviraju prenosive akustične instrumente u solo izvedbi u ovim betonskim građevinama i snimiti zvuk koristeći dobre mikrofone i uređaje za snimanje. Izvođenje muzike je samo polovina projekta. Druga polovina je serija autentičnih snimaka zvukova iz okruženja ovih građevina, što znači jednostavno snimanje na terenu bez naknadne obrade,” govori Juhász o ranim fazama projekta.   Spomenici posvećeni događajima iz II. svjetskog rata raštrkani su na cijeloj teritoriji država nastalih raspadom Jugoslavije, što podrazumijevalo da su dvoje istraživača i muzičkih producenata trebali proširiti svoje istraživanje i rad. Prilika za to se ukazala objavljivanjem poziva Kultura pokreće Evropu – mobilnost, Poziv za umjetnike Goethe instituta koji finansira EU.   Ubrzo su stupili u partnerstvo sa srbijanskim Studio6, udruženjem muzičara, kompozitora i istraživača posvećenih promociji savremene muzike. Studio6 ih je ugostio na trosedmičnom rezidentnom boravku u Srbiji, tokom kojeg su u saradnji sa lokalnim umjetnicima, uspjeli provesti istraživanje i snimanje na dva spomenika koje je projektovao Bogdan Bogdanović, u mjestu Popina i u Čačku.    Rezidentni boravak umjetnika u Beogradu u Srbiji u trajanju od 21 dana, čiji je domaćin također bio Studio6 – Udruženje za savremenu muziku bio je prvo duže istraživačko putovanje za OnRizom tokom kojeg su imali dovoljno vremena da upoznaju muzičare, lokalne arhitekte, projektante i terenske stručnjake koji su učestvovali u projektu. Pored uvezivanja, istraživanja, terenskog rada, postprodukcije i prilikom završne večeri rezidentnog boravka, najvažniji cilj je bio brižljivo planiranje i izvođenje sesija snimanja na dva čuvena spomen područja, koja je projektovao arhitekt Bogdan Bogdanović: u mjestu Popina za izvedbu je odabrana violinistica Manja Ristić, dok je u Čačku svirala srpska harfistica Milana Zarić.    Dana 25. jula, do kraja rezidentnog boravka, imali su javno predstavljanje projekta Sounding Spomenik u Beogradu, na kojem im se pridružio historičar Nenad Lajbenšperger.      
  Spoj muzike, arhitekture, projektovanja i historijskog istraživanja je osnov projekta Sounding Spomenik čiji je cilj da preispita spomenike posvećene II. svjetskom ratu koji su široko poznati pod nazivom ‘spomenik’ izvan prevladavajućih političkih i ideoloških narativa, naglašavanjem njihovog arhitektonskog, i što je još važnije, akustičnog značaja. Kroz snimanje na terenu i lokacijama i povremene izvedbe uživo, muzičari stvaraju odnos sa ovim građevinama, dokumentujući tako njihove akustične kvalitete i zvuk iz njihovog okruženja, čime se stvara živi arhiv koji produbljuje naše razumijevanje historije i socijalističkog nasljeđa.  Na svakoj lokaciji, Serec i Juhász pozivaju lokalne muzičare da učestvuju u uspostavljanju odnosa prema ovim građevinama i u snimanjima. Do sada su radili sa nekoliko lokalnih umjetnika u Sloveniji i Srbiji, a trenutno pripremaju rezidentni boravak u Bosni i Hercegovini, gdje će nastaviti istraživanje.

Prilika za nova prijateljstva i cjeloživotno iskustvo – Program SuperSchools

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

“Mislim da bi svako trebao imati iskustvo razmjene u programu SuperSchools. Ovo je bilo najvažnije što mi se desilo u cijeloj školskoj godini“, kazala je Milica Drobnjak, učenica srednje stručne škole u Bijelom Polju u Crnoj Gori, govoreći o učešću u jednoj od razmjena učenika u programu SuperSchools. 

S obzirom na opredijeljenost da podrži proces izgradnje mira i pomirenja kroz međukulturno učenje i dijalog među školama, učenike i njihovo opredijeljenje, RYCO se udružio s GIZ-om na osmišljavanju programa SuperSchools. Evropska unija, Federalno ministarstvo za ekonomsku saradnja i razvoj Njemačke (BMZ) su podržali RYCO i GIZ u ovoj misiji dodjelom značajne finansijske pomoći.  

Program SuperSchools osmišljen je za angažman mladih, nastavnika i škola kao institucija. Škole iz različitih zemalja WB6 mogu se prijaviti za status SuperSchools i formirati partnerstvo čime se otvara mogućnost za provođenje razmjene među školama i učešće u aktivnostima programa posvećenim jačanju njihovih kapaciteta, umrežavanju i saradnji. 

Za mlade, program SuperSchools nudi mogućnosti putovanja i istraživanja regije; sticanja novih prijatelja i usvajanja međukulturnih vještina. Program nastavnicima nudi nova iskustva i perspektive; mogućnosti za jačanje kapaciteta kroz tematska područja RYCO-a i edukaciju u upravljanju projektima kao i mogućnost da se uvežu sa istomišljenicima iz regije.  

Alma Deliu, profesorica u Gimnaziji Sami Frashëri u Prištini u Kosovu potvrdila je ovo u odgovoru na pitanje o vlastitom iskustvu, “Smatramo da nećemo razmijeniti samo trenutke zabave nego i korisna iskustva za budućnost, s obzirom na sličnosti koje nas povezuju na miroljubiv i skladan način, iako dolazimo iz dvije različite kulture iz iste regije.”   

Od 2021. godine, kada je program počeo, do 2024. godine, u okviru dva otvorena poziva RYCO je podržao 77 bilateralnih partnerstva srednjih škola iz regije WB6 i omogućio razmjenu oko 1800 učenika srednjih škola u više od 150 organizovanih razmjena. U ovom programu je više od 300 profesora srednjih škola iz regije imalo priliku ojačati kapacitete kroz tematske oblasti RYCO-a, neformalne aktivnosti edukacije i edukacije u upravljanju projektima.  

U ovom kontekstu, iznoseći mišljenje slično onome koje nam je prenijela Deliu iz Prištine, Dušica Golubović, profesorica u srednjoj stručnoj školi u Pirotu u Srbiji, naglašava mogućnosti profesionalnog rasta, što je njeno iskustvo učešća u aktivnostima programa SuperSchool. “Ovaj projekat je po meni fantastična mogućnost za profesionalno usavršavanje, ali istovremeno i test mog ranijeg profesionalnog usavršavanja koje sam prošla kao pedagogica i profesorica u ovoj školi,” kazala je Golubović.  

Od maja 2024. godine, RYCO je počeo novi iznimno važan program koji srednjoškolcima i profesorima iz srednjih škola na Zapadnom Balkanu nudi mogućnost da se povežu i provode zajedničke aktivnosti kroz jedinstvene programe razmjene. Imena 90 srednjih škola iz regije Zapadnog Balkana koje učestvuju u trećem programu razmjene SuperSchool objavljena su u avgustu 2024. godine i aktivnosti razmjene su trenutno u toku. 

Naglašavajući saradnju sa predstavnicima tijela učenika, kao što su vijeća učenika, u okviru novog ciklusa 2024-2026., program SuperSchools će i dalje za mlade osiguravati istinsku i važnu ulogu u osmišljavanju njihovog iskustva neformalnog obrazovanja kroz aktivnosti planiranja i oblikovanje prijava. U novom ciklusu će posebna pažnja biti posvećena konceptu ‘Homestay‘ što podrazumijeva boravak u porodicama učenika škole domaćina – iskustvo koje dokazano učvršćuje veze i razumijevanje među mladima u regiji.

Girls Foodball Festival je više od igre

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

„Nakon učešća na Festivalu ženskog fudbala imam novi entuzijazam i sasvim drugačije razmišljam o svojoj sportskoj budućnosti. Najviše smo uživali u trenucima kada smo igrali zajedno, bez obzira odakle dolazimo – pokazali smo snagu timskog rada, podrške i ustrajnosti“, priča Dalila Komarica iz Sarajeva, trenerica u Ženskom fudbalskom klubu „Respekt“. Naglašava da „ovaj Festival nije slavlje pobjede, već uživanja na terenu i izvan njega“.

„Respekt“ je jedan od devet klubova koji su od 24. do 26. januara 2025. godine učestvovali na Girls Foodball Festival ili Festivalu ženskog fudbala koji je u Sarajevu organizovala Inicijativa Zaigrajmo zajedno (https://izi.ba/ ), prvi put u BiH nakon nekoliko godina održavanja u Beču u saradnji s FairPlay  Inicijativom koja djeluje pri Institututu za međunarodnu saradnju i razvoj iz Beča.

„Festival nam je dao dragocjene lekcije. Naučile smo da pobjeda nije samo  rezultat, već proces učenja, rada i rasta. Pokazalo se koliko je važno ohrabrujuće okruženje i pozitivna atmosferu. GFF sigurno ima dalekosežan uticaj na razvoj mladih sportista i njihovih trenera –  kroz rad u izmiješanim timovima smo imali priliku upoznati nove prijatelje i naučiti nove vještine, a razmijenjujući metodologije proširiti znanje o treniranju i vođenju timova“, priča Dalila.

Učenica srednje medicinske škole Edita Čavrk iz Sarajeva je članica Ženskog fudbalskog kluba „Respekt“.

„Svaka curica je na Festivalu isprobala nešto novo, opustila se i izašla iz zone komfora. Imali smo radionice koje su nam dale uvid u to koliko je svaka od nas posebna i kako svaka na svoj način doprinosimo zajednici, odnosno društvu, da smo bitne. Ipak je najljepše od svega bilo zablistati na terenu u spoju različitih  igračih stilova i  kreirati nešto posebno. Mislim da je moje samopouzdanje sada veće, mogu realno analizirati i vrednovati svoje sposobnosti i nadam se da ću primijeniti sve što sam naučila i nastaviti da se razvijam i kao osoba i kao sportistkinja“, kaže Edita za WeBalkans. Naglašava da jedva čeka novi Festival.

Članica organizacionog tima, Mirna Hrapović iz  Inicijative zaigrajmo zajedno, priča da su ranijih godina na Festivalu učestvovale ekipe iz cijelog  zapadnog Balkana – BiH, Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Kosova i da se nadaju da će tako biti i narednih godina. Ove godine je u Sarajevu bilo devet ekipa iz BiH iz Zenice, Orašja, Gornjeg Vakufa, Pala i  iz Crne Gore iz Bijelog Polja, Berana i Podgorice sa 150 učesnika i učesnica među kojima je najviše bilo sportskinja uzrastu od 13 do 15 godina.

„Iskustvo pokazuje da je to uzrast u kom je s njima najbolje raditi jer su na svojim životnim raskršćima kada razmišljaju šta dalje sa sportskim aktivnostima, a dovoljno su zrele da razumiju koncepte koje mi komuniciramo i prateće radionice o ljudskim pravima, diskriminaciji, rodnoj ravnopravnost, mentalnom zdravlju  i slično“, priča Hrapović i naglašava da nastoje da  u IZI  nastoje da sve što rade ima širi značaj i da sport vide kao sredstvo socijalne transformacije.

„Ideja je da se upoznaju, razbiju i prevaziđu predrasude i pitanja da li je fudbal igra za djevojčice. Iz godine u godinu svjedočimo da u početku budu suzdržane, ali već nakon prvih aktivnosti igraju kao da se poznaju cijeli život“, kaže Hrapović i naglašava da su nakon ranijih Festivala neke djevojke zaigrale za reprezentacije svojih zemalja.

Na GFF je gostovala i ekipa Akademija Berane iz Crne Gore u kom ženska ekipa djeluje pola godine. U Sarajevu je igralo 11 djevojčica uzrasta od 12 do 14 godina.

„Atmosfera je bila fenomenalna i nemoguće je reći šta se djevojčicama najviše svidjelo, ali bih izdvojio propozicije po kojima su se svi klubovi izmiješali i napravljeni su novi timovi čime su se sklapala nova prijateljstva. Ovaj festival djevojčicama pomaže da shvate da su bitne, da fudbal može mnogo da pruži, da je budućnost ženskog fudbala u CG i BiH na njima i  mislim s njima nema straha za budućnost našeg fudbala u regiji. GFF pomaže i u socijalizaciji djevojčica jer je, osim igre, ponudio druge važne aktivnosti i urezao nezaboravne uspomene“, priča Aleksandar Raković, trener Akademije Berane. U ovom Klubu se nadaju da će sljedeći Festivala biti u Crnoj Gori i raduju se da uzvrate gostoprimstvo prijateljicama iz BiH.

Iz Evropske unije pojašnjavaju da su posvećeni rodnoj ravnopravnosti u svim aspektima života uključujući sport.

„Ženski fudbal postaje sve popularniji ali još uvijek postoje prepreke za djevojke i žene u fudbalu, posebno u poređenju sa muškim fudbalom.  Ali postoje mnoge inicijative koje finansira EU koje podržavaju povećanje učešća žena u sportu, uključujući #BeInclusive EU sportske nagrade, inicijativu HealthyLifestyle4All inicijativu i Erasmus+ Sport program.  Ponosni smo što smo finansirali prvi Festival ženskog fudbala u Bosni i Hercegovini jer ta inicijativa promoviše jednake mogućnosti, razbija stereotipe i pomaže mladim ženama da imaju isti pristup sportu kao muškarcima. Dajući djevojčicama više mogućnosti da igraju, uče i povezuju se podržavamo inkluzivnost i jednak pristup. Dugoročno ova inicijativa ima cilj povećanje vidljivosti žena u fudbalu i pomoć u izgradnji lokalnih mreža koje podržavaju sportašice“, kaže Ferdinand Koenig iz Delegacije EU u BiH.

Sudeći po Festivalu, ali  i drugim procesima, ženskom sportu se smiješe bolji dani –  Olimpijski komitet BiH je Team Support Grant od 100.000USD dodijelio Ženskoj košarkaškoj reprezentaciji BiH, a  naredni će dobiti ženska ragbi-reprezentacija dok IZI najavljuju da će pratiti i pomagati osnivanje novih ženskih fudbalskih klubova.

EU podržava regionalnu saradnju za održivi razvoj

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Peti zajednički poziv EU i Fonda za Zapadni Balkan (WBF) za dostavljanje prijedloga projekata usmjerenih na jačanje regionalne saradnje stavio je naglasak na jačanje regionalne saradnje i jačanje regionalne povezanosti u regiji WB6, sa tri najvažnija područja intervencija, i to saradnja u oblasti kulture, razmjene u oblasti obrazovanja i nauke, i održivi razvoj, što je ukazalo na važnost saradnje između zemalja Zapadnog Balkana u rješavanju problema koji su bitni organizacijama i pojedincima za rad na poboljšanju života zajednica u ovoj regiji.  

Podršku na osnovu ovog poziva dobile su različite inicijative, od onih koje se bave rješavanjem hitnih ekološki problema do inicijativa posvećenih uspostavljanju regionalne saradnje i razmjene u oblasti jačanja i očuvanja tradicionalnih rukotvorina, uključujući ciljane lokalne intervencije, uz istovremenu promociju ekonomskog osnaživanja žena. 

S novim pozivom WBF-a i EU koji će uskoro biti objavljen, prenosimo uspješne priče o provođenju regionalnih projekata Udruženja Prijatelji Korče iz Albanije i Organizacije Jednakost iz Kosova.  

 

Solarna energija za građane na Zapadnom Balkanu 

Nekoliko organizacija civilnog društva iz Albanije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Srbije udružilo se s jedinstveno misijom: rad na ublažavanju uticaja klimatskih promjena na Zapadnom Balkanu i korištenje prednosti solarne energije. Pod vođstvom udruženja “Prijatelji Korče” iz Albanije, ovaj projekat je okupio partnere poput Balkanske WASH mreže (BWN) iz Sjeverne Makedonije, Centra za održivi razvoj zajednice iz Sjeverne Makedonije, Fond za inovacije iz Crne Gore, MSJA iz Crne Gore uz Ekološke ambasadore za održivi razvoj iz Srbije, Politehnički univerzitet u Tirani iz Albanije, kao i albansko Udruženje za obnovljivu energiju i Univerzitet Korče iz Albanije. Ovi partneri su osnovali Solar-PV4Western Balkans Network, čiji je cilj da uključi zainteresovane strane sa institucionalnog nivoa na nivou lokalne zajednice radi zagovaranja i promocije najboljih praksi u samostalnoj proizvodnji energije.

Informisanje i razmjena znanja o zakonima, inicijativama i inovativnim rješenjima o solarnoj energiji bili su ključni za uspostavljanje temelja za opsežne aktivnosti zagovaranja i edukacije koje provode u svim državama u kojima je mreža zastupljena.  

 

“Danas je energija za građane, zajednice i mala preduzeća izuzetna mogućnost. Evropska unija je odobrila važne programe i zakone o razvoju solarne energije. Mi jednostavno trebamo usvojiti ove zakone i programe u našim zemljama u najkraćem roku, kako bismo osigurali čistu energiju, jeftinu energiju za naše građane, radna mjesta i prihode za lokalnu privredu,” kaže Gjergji Gjinko iz udruženja Prijatelji Korče, koji je vodio projekat Solarna energija za građane na Zapadnom Balkanu. 

 

Stručnjaci uključeni u projekat iz svih partnerskih organizacija dali su doprinos projektu kroz vlastito stručno znanje, od iskustva u identifikaciji i promociji najboljih praksi za vođstvo žena u oblasti održive energije i rodno pravedne održive energetske usluge za sredine s niskim prihodima koje su slabo povezane, po nižim cijenama, do artikulacije pitanja klimatskih kriza na akademskom nivou.  

 

Projekat je dostavio izvještaje za četiri države (Albanija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Srbija) koji će poslužiti za informisanje građana o zakonima, mogućnostima i prednostima korištenja solarne energije, kao i za potrebe zagovaranja na nivou donošenja politika. Internet stranica napravljena u okviru projekta odražava smisao misije i njenih partnera i osigurava dugotrajnost rezultata projekta, širi domet kao i nastavak misije njenih partnera.  

 

Osnaživanje žena kroz izradu tradicionalnih rukotvorina 

 

“Uspostavili smo vezu sa organizacijama Pazarski bazar rukotvorina i Centar “Women in Public Services” s ciljem jačanja položaja žena iz Kosova, Albanije i Srbije u našoj regiji i pružanja podrške za zaštitu i razvoj starih zanata. Željeli smo pokazati i zaštiti od zaborava sav teški rad koji su obavljale žene u našem društvu, te našoj regiji predstaviti sve posebne odlike i karakteristike naših tradicija koje će biti nastavljene i očuvane u budućnosti,” kaže Ubejda Osmani iz nevladine organizacije Jednakost iz Prizrena u Kosovu čije je opredjeljenje jačanja Bošnjačke zajednice i uticaja u javnom, političkom i kulturnom životu kroz osnaživanje prvenstveno žena i mladih u zaštiti ljudskih prava kroz različite oblike obrazovanja, volonterstva, kao i jačanje uloge žena i mladih u društvu.  

 

S ciljem uspostavljanja regionalne saradnje i razmjene u oblasti promocije i očuvanja tradicionalnih rukotvorina uključujući ciljane intervencije na lokalnom nivou uz istovremeno jačanje ekonomskog osnaživanja žena, projekat je počeo angažmanom u lokalnoj zajednici u Prizrenu u različitim selima i sredinama, te obilaskom žena koje prave tradicionalne ručno rađene proizvode, preduzeća koja vode žene i poduzetnica. Nakon toga su uslijedile dvije radionice, na kojima su učestvovale žene iz Albanije, Bosne i Hercegovine i Kosova. Jedna od ovih radionica odnosila se na promociju i brendiranje rukotvorina, a na drugoj je organizovana edukacija o načinu pisanja poslovnog plana i privlačenja investicija. Težište regionalne konferencije koja je održana u Draču u Albaniji, uz učešće tridesetak žena iz Albanije, Bosne i Hercegovine i Kosova, bilo je na regionalnoj promociji rukotvorina i nematerijalnom kulturnom nasljeđu žena. 

Fond za Zapadni Balkan (WBF) je međunarodna organizacija sa sjedištem u Tirani u Albaniji, koju su osnovale vlade Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova*, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Srbije. Osnivanje ovog fonda, kao sveobuhvatne inicijative sa odgovornošću na regionalnom nivou, smatra se jasnim znakom da na Balkanu zaživljava novi duh saradnje. Cilj WBF-a je jačanje saradnje i zajedničkih vrijednosti kod građana, civilnog društva i na nivou pojedinaca, osiguranjem finansiranja za male i srednje projekta u sljedećim ključnim oblastima.

“Podrška koju smo dobile od Fonda za Zapadni Balkan pomogla nam je da unaprijedimo i ojačamo regionalnu saradnju” kazala je gđa Osmani, istovremeno naglašavajući učešće žena iz Kosova, Albanije, Srbije u projektu, i to žena iz različitih etničkih grupa i sredina, “U projektnim aktivnostima su učestvovale žene i djevojke različitog etničkog porijekla, starosne dobi od 20 do 65 godina, koje su vješte u pravljenju tradicionalnih rukotvorina i koje su pokazale interes za start-up inicijative ili samozapošljavanje. Bilo je tu samohranih majki, udovica, udatih žena i onih koje žive same, s različitim stepenom i vrstom obrazovanja, različitih zanimanja i interesa iz Kosova, Albanije i Srbije, kao i iz različitih zajednica, uključujući albansku, srpsku, bošnjačku, tursku i romsku zajednicu, te starijih žena” dodala je.  

 

Priče žena koje su učestvovale u projektu objavljene su u ovom dokumentarnom filmu u produkciji nevladine organizacije Jednakost i njenih partnera.  

Umjetnost i kultura kao sredstvo za ujedinjenje podijeljene zajednice

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

“Uvijek smo ponosni zbog toga što živimo u multietničkom gradu, ali smo shvatili da nemamo prostora da se ujedinimo i okupimo preko etničkih linija. Kultura u Subotici je često sredstvo koje lokalne vlasti koriste za produbljivanje podjela među različitim etničkim grupama,” navodi Gordana Vukov Ciganjik, suosnivačica udruženja za kulturu Klara i Rosa u Vojvodini u Srbiji.  

“Na primjer, ako lokalne vlasti odluče izgraditi tri spomenika, Hrvati će dobiti najmanji, dalje od centra grada; Mađari će dobiti veći spomenik, bliže centru grada; a najveći spomenik u samom centru grada će biti za Srbe. Nismo potpuno podijeljeni, postoje mnogi mješoviti brakovi; ali uvijek smo prinuđeni da se izjašnjavamo prema etničkoj pripadnosti, ne kao osobe,” objašnjava ona.  

Sa udruženjem Klara i Rosa, Gordana, koja je po zanimanju glumica, i suosnivačica Danijela Mamužić, skulptorica, željele su ponuditi mjesto za kulturnu razmjenu, dijalog i učešće građana kroz umjetnost bez obzira na etničko porijeklo.   

“Smatramo da je umjetnost najvažnije sredstvo za promjenu društva,” navodi Gordana. “U ovom trenutku i vremenu, naročito nakon pandemije, ljudi su sve otuđeniji, usamljeniji, a društvo je sve zatvorenije prema pridošlicama. Po našem mišljenju, uloga umjetnosti i kulture je da liječi i povezuje, jača zajednicu, pokrene dijalog o temama koje su inače tabu.”  

Povezivanje ljudi kroz kulturne aktivnosti  

 

U prvih devet godina postojanja, udruženje Klara i Rosa bilo je primorano za svoje aktivnosti koristiti javne prostore, kao što su parkovi, trgovi, ulice. Preuredili su dvorište jednog starog napuštenog kina u prvu otvorenu galeriju u Subotici, gdje se svakog mjeseca održavaju izložbe umjetničkih radova. Finansiranje koje osigurava EED promijenilo je ovu situaciju, po prvi put omogućivši grupi da iznajme prostor za svoje aktivnosti.   

Događaji koje organizuju su različiti, od projekcije filmova i koncerata do kurseva keramike i pozorišnih radionica, a sve u duhu kulturnog dijaloga i jačanja zajednice kroz umjetnost.   

Također su otvorili Plac, što je radio stanica na kojoj svako može osmišljavati sadržaje. U njihovom prostoru, profesor filozofije iz mjesne srednje škole organizuje javne rasprave o različitim temama, od politike do ljubavi i smrti. Njihove aktivnosti se održavaju na srpskom-bosanskom-hrvatskom (BHS) i mađarskom jeziku, ali sve češće i na engleskom kako bi se uključili i stranci koji su se tek doselili u Suboticu, te kako bi se građanima dala mogućnost da koriste svoje znanje engleskog jezika.  

Gordana opisuje godišnji boravak umjetnica i aktivistica na izdvojenom mjestu kao jedan od najuspješnijih programa do sada: Neke učesnice su rekle da im je to promijenilo život. Učesnice dolaze s cijelog Balkana, a ovo je prilika za upoznavanje, uspostavljanje novih veza, pokretanje novih projekata.”  

Druga uspješna inicijativa je interaktivna pozorišna radionica inspirisana djelom Romeo i Julija sa učenicima srednje škole u Subotici, pola njih govori BHS, a polovina mađarski jezik. “Ovi tinejdžeri idu u istu školu, ali su obično podijeljeni prema jeziku koji govore,” navodi Gordana. “Ovaj projekat je bio jedinstveno mjesto susreta za učenike. Bez mogućnosti interakcije sa vršnjacima iz različitih jezičkih zajednica, jača politička polarizacija.”  

Ponekad ideje za nove događaje dolaze slučajno: razgovor o hrani sa volonterom iz Rusije naveo ih je na ideju o časovima kuhanja. Ponekad pojedinci dolaze u udruženje Klara i Rosa sa idejama. “Za nas je važno da budemo otvoreni za nove inicijative,” kaže Gordana, “To nam pomaže da proširimo krug korisnika i održava različitost i zanimljivost naših programa. Na taj način se osnažuje zajednice, tako da nam daje osjećaj vlasništva nad našim kulturnim prostorom.”  

Podrška zajednice došla je u vidu kampanje prikupljanja sredstava što je omogućilo udruženju Klara i Rosa da prikupi sredstva u iznosu 3.800 eura za buduće aktivnosti. “Možda ne izgleda mnogo, ali je pokazalo da imamo podršku zajednice sa zajedničkim interesima i ciljevima,” navodi Gordana.

Ovaj članak odražava stavove korisnika bespovratnih sredstava koji su u njemu opisani i ne predstavlja nužno mišljene EED-a i WeBalkans.

 

 

 

 

 

 

Rast uz podršku EED-a  

Gordana smatra da ih je podrška EED-a osnažila za ambicioznije ciljeve ubuduće. Počeli su dijalog sa lokalnim vlastima, a nastavili proširivati svoj auditorijum među mladima, naročito u mađarskom govornom području. Također planiraju intenzivirati saradnju i aktivnosti jačanja kapaciteta sa glumcima koji su njihovi istomišljenici stavljanjem u službu zajednice na najbolji mogući način.  

“Imamo velike planove i snove, a mislim da ćemo i uspjeti zahvaljujući našem timu. Ljudi su naše najveće bogatstvo,” kaže Gordana. “Želimo nastaviti povezivati ljude kroz umjetnost i dovoditi ljude iz drugih mjesta. Želimo prenositi našu kulturu, a želimo i pomoći ljudima da shvate da ne moraju otići iz Subotice da bi imali bolji život, da i ovdje mogu biti sretni.” 

Solidarnost na djelu: Reakcija EU na razorne poplave u Bosni i Hercegovini

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

“Srcem i mislima smo s građanima Bosne i Hercegovine koji su pogođeni razornim poplavama. Aktivirali smo naš Mehanizam civilne zaštite EU i šaljemo timove za spašavanje na teren. Ovo je solidarnost EU na djelu,” kazala je Ursula von der Leyen, predsjednica Evropske komisije, osiguravajući učešće EU u pružanju pomoći građanima Bosne i Hercegovine da prebrode teške trenutke nakon katastrofalnih poplava i aktivacije klizišta koji su pogodili ovu zemlju 4. oktobra, a u kojima su smrtno stradale 22 dvije osobe i mnoge se vode kao nestale.   

U katastrofalnim poplavama i klizištima koji su pogodili Bosnu i Hercegovinu početkom ove godine smrtno su stradale 22 dvije osobe, a mnoge se vode kao nestale. Nesreće poput ove nalažu brzo i koordinirano djelovanje, radi pružanja pomoći građanima i obuzdavanja katastrofe. Evropska unija je reagovala brzo aktiviranjem Mehanizma civilne zaštite. Angažovani su timovi za potragu i spašavanje, a Služba za upravljanje vanrednim situacijama Copernicus (EMS) osigurala je satelitske podatke s ciljem pružanja pomoći lokalnim vlastima. Ovi napori su pomogli u vraćanju u funkciju ključne infrastrukture i osigurali podršku lokalnim zajednicama, što je opet pomoglo lokalnim vlastima u obuzdavanju katastrofe i sanaciji najvažnijih infrastruktura. Bujične poplave i klizišta su opustošili područja oko Jablanice i Konjica, sa zatrpanim domovima, uništenim cestama i željezničkom prugom i cijelim zajednicama koje su ostale odsječene. 

Opredijeljenost EU da se stavi na raspolaganje građanima Bosne i Hercegovina dodatno je potvrdio Janez Lenarčič, koji je naglasio, “Predstavnici hitnih službi Bosne i Hercegovine nisu sami u reakciji na ovu smrtonosnu nesreću. 12 država je ponudilo da pošalju hitnu pomoć putem Mehanizma civilne zaštite EU. Timovi za potragu i spašavanje iz Hrvatske, Slovenije, Crne Gore i Srbije već su na terenu gdje pomažu lokalnim kriznim timovima. Ovo je snažan dokaz solidarnosti EU u vremenima prijeke potrebe”. Timovi iz ovih država koji su stigli do 5. oktobra učestvuju u potrazi za nestalim osobama, uklanjanju ruševina i vraćanju u funkciju najvažnijih infrastruktura. Pored toga, Albanija, Mađarska, Rumunija, Crna Gora i Turska su poslale materijalnu pomoć kao što su materijali za podizanje privremenih skloništa. Uz to je EU koordinirala dostavljanje hitne materijalne pomoći, uključujući materijale za podizanje privremenih skloništa iz Albanije, Mađarske, Rumunije, Crne Gore i Turske s ciljem pružanja pomoći raseljenim porodicama. 

Služba za upravljanje vanrednim situacijama Copernicus (EMS) odigrala je ključnu ulogu u reakciji na katastrofu. Osigurala je satelitske snimke radi procjene štete, mapiranja poplavljenih područja, te identifikacije najteže pogođenih sredina. Ovi podaci su timovima za spašavanje omogućili da prioritiziraju svoje napore i da lakše dođu do odsječenih zajednica. EMS Copernicus aktiviran je i ranije tokom ljeta radi pružanja pomoći u opsežnim šumskim požarima koji su zahvatili Albaniju i Sjevernu Makedoniju, još jednom ukazujući na ključnu ulogu u ovladavanju prirodnim nesrećama na cijeloj teritoriji Zapadnog Balkana. 

Dok su se aktivnosti intervencije na poplavljenom području nastavile, redovno su dostavljani snimci visokog kvaliteta i procjene štete, kojima su se rukovodili napori na spašavanju na terenu. Koordinirane aktivnosti EU, putem Mehanizma civilne zaštite i EMS Copernicus, pokazale su nepokolebljivu odlučnost u pružanju podrške Bosni i Hercegovini u kriznim vremenima. Do 11. oktobra, nakon nekoliko dana kontinuiranog rada na spašavanju i sanaciji, završeno je dostavljanje satelitskih snimaka i podataka, što je obilježilo kraj neposredne reakcije EU na kriznu situaciju.