Skip to main content

Autor: WeBalkans

Ursula von der Leyen u posjeti Zapadnom Balkanu: Ostvarivanje čvršćih veza sa EU

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Od 23. oktobra, Predsjednica Evropske komisije, Ursula von der Leyen, boravila je u posjeti Zapadnom Balkanu, gdje je još jednom potvrdila podršku EU za ekonomske reforme, regionalnu saradnju i direktnu pomoć za oporavak od poplava.  Njena posjeta, nakon odobravanja Programa reformi, naglasila je podršku EU za društveno-ekonomske reforme i regionalnu saradnju. Počevši svoju posjetu u Tirani u Albaniji, svečeno je otvorila kampus Evropskog koledža, naglašavajući mogućnosti koje nudi mladim liderima. Tokom posjete koja ju je vodila kroz Bosnu i  Hercegovinu, Kosovo, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju, naglasila je ekonomsku integraciju, podršku za obnovljivu energiju kao i obećanje o formiranju čvršćih veza sa Evropskom unijom.   Tokom cijelog boravka u regiji von der Leyen je iskoristila priliku da pohvali reforme koje je provela svaka zemlja i najavila značajne investicije EU namijenjene za unapređenje infrastrukture i projekte čiste energije. Njena poruka je dosljedno glasila: EU je odlučna u namjeri da pomogne napredak regije u integraciji u EU, uz Plan rasta koji nudi neposrednu pomoć i dugoročne investicije. Od rješavanja klimatskih izazova u Bosni i Hercegovini do jačanja energetskih projekata u Crnoj Gori, posjeta von der Leyen odražavala je opredjeljenje za budućnost u kojoj partneri sa Zapadnog Balkana igraju ključnu ulogu u Evropskoj uniji. 

“Moje misli su sa žrtvama kao i porodicama i prijateljima koji su ostali iza njih. Evropa je na vašoj strani. Evropa je uz vas, a mi nismo tu radi kratke intervencije, naši su planovi ovdje srednjoročni i dugoročni.” 

Ursula von der Leyen, tokom posjete području koje je najteže pogođeno poplavama u Jablanici u Bosni i Hercegovini.  U Tirani se sastala s predsjednikom Bajramom Begajem i premijerom Edijem Ramom na kojem se je najveću pažnju posvetila integraciji Albanije u EU i Planu rasta EU, te naglasila inicijative za obnovljivu energiju i solidarnost EU po pitanju klimatskih promjena. Narednog dana je posjetila Sjevernu Makedoniju gdje se sastala sa predsjednicom Gordanom Siljanovska-Davkova i premijerom Hristijanom Mickoskim, a najvažnije teme diskusije bile su podrška EU kroz Plan rasta i napori na ekonomskoj integraciji. 

“Otvaramo vrata određenim sektorima na Jedinstvenom tržištu Evropske unije preduzećima iz naših partnerskih zemalja na Zapadnom Balkanu. Zauzvrat, naši partneri na Zapadnom Balkanu provode važne reforme s ciljem osiguranja jednakih uslova za sve. A mi podržavamo ove reforme kroz dodatne evropske investicije.” 

              Dana 25. oktobra doputovala je u Bosnu i Hercegovinu, gdje se sastala sa predsjedavajućom VM Borjanom Krišto u Sarajevu. Na ovom sastanku je najavila direktnu pomoć za oporavak od poplava u iznosu od 20 miliona eura, te naglasila važnost Plana rasta EU za podršku integraciji regije. Kasnije istog dana, otputovala je u Beograd u Srbiji, gdje se sastala sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem. Akcenat diskusije bio na napretku Srbije u procesu pristupanja EU, pri čemu je von der Leyen naglasila investicije koje su u Planu rasta predviđene za jačanje ekonomske integracije Srbije i razvoj infrastrukture.  Na Kosovu se sastala sa predsjednikom Vjosa Osmani-Sadriuem i premijerom Albinom Kurtijem iskoristivši priliku da pohvali napredak koji je Kosovo ostvarilo u integraciji u EU, uključujući nedavnu provedbu bezviznog aranžmana, a naglasila je i važnost regionalne saradnje.   I na posljednjoj stanici u Crnoj Gori se sastala sa premijerom Milojkom Spajićem u Podgorici. U diskusiji je bilo riječi o naporima Crne Gore, a von der Leyen je naglasila važnost ključnih ulaganja u energiju, infrastrukturu, kao i sigurnost na internetu u procesu evropske integracije Crne Gore.   

Raditi s prirodom umjesto protiv nje

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Održivo upravljanje šumama za egzistenciju i zaštitu okoliša. Rrahim Zeqiri, koji je sada voditelj Udruženja proizvođača drvenog uglja u Llabjanu, Novobërdë/Novo Brdo, sa šumskim proizvodima radi preko 35 godina. Odrastanje u planinskom području, povezalo ga je planinom kako na duhovnom tako i na ekonomskom planu. Kao i više od 20 porodica u njegovom selu, njegova porodica i on su našli način da svoje okruženje pretvore u izvor prihoda. Premda nema formalnog obrazovanja, uvijek je sanjao o poslu u šumarstvu, kako kaže “Uvijek sam volio šumu i sanjao o radu u šumarskoj struci, međutim zbog toga što nemam adekvatno obrazovanje, moj san se nikada nije ostvario”. U 2015. godini je g. Zeqiri na vlastitu inicijativu započeo, kako kaže, “s čišćenjem šuma”, što je zapravo sakupljanje tanjih grana i mrtvog drveta i njihovo iskorištavanje za proizvodnju drvenog uglja koji se uglavnom koristi za grijanje u domaćinstvima.    Međutim, sve vrijeme je, s ciljem da koristi šumu ne uništavajući je, imao je jednu želju, da dobije stručnu procjenu da li nanosi štetu šumi. Ova ga je želja dovela u kontakt sa lokalnim vlastima i što je još važnije s timom projekta koji finansira EU “Podrška jačanju održivog i višenamjenskog upravljanja šumama s ciljem borbe protiv klimatskih promjena i unapređenja izvora izdržavanja u ruralnim sredinama na Kosovu.” Njegova je namjera da kroz ovaj projekat okupi sve druge porodice koje se bave proizvodnjom drvenog uglja i da sarađuje s nadležnim organima kako bi očistili ne samo privatne nego i državne šume.  Ovakve inicijative zajednice, u mjestima gdje “mnoge porodice žive od socijalne pomoći i brinu da će im formalni propisi poput ovog onemogućiti rad” uvijek predstavljaju izazov. Međutim, Rrahim je uvjeren da je zajednički rad za čistije i zdravije šume, uz njihovo iskorištavanje” koristan za sve i odlučan je u namjeri da oko ove inicijative okupi više pojedinaca iz lokalne zajednice.     Kao i Rrahim u mjestu Novobërdë/Novo Brdo, Kumrije Kadriu u selu Vrellë u općini Istog, pokušava okupiti žene koje već za svoje potrebe koriste šumske proizvode oko bolje organizovane i održivije inicijative. Kumrije je voditeljica Udruženja Melissa, koje je prvobitno osnovano kao Udruženje pčelara, ali, kako kaže, “ubrzo su shvatili potencijal sakupljanja plodova kao što su ljekovito bilje i šumsko voće na planinama”. Zarada od prodaje ovih proizvoda pomaže mnogim ženama da dopune prihod domaćinstva, naročito u područjima u kojima ima veoma malo mogućnosti zapošljavanja za žene.  Budući da živi u kraju koji je okružen planinama, za Kumrije i druge žene bilo je gotovo prirodno da prikupljaju svježe bilje i bobičasto voće u planinama za potrebe domaćinstva. Shvativši potencijal ove aktivnosti, počele su ispitivati mogućnosti da od ovoga naprave profitabilnu djelatnost koja bi bila korisna za žene u cijelom ovom području. Međutim, do sada su uspjele samo prikupljati i sušiti ljekovito bilje i bobičasto voće, što im otežava lansiranje novih proizvoda na postojećem tržištu. Za Kumrije i njene kolegice, mašina za pakovanje bilja znatno uvećava vrijednost njihovih proizvoda i mijenja sve.

“Ranije smo mogli prodavati samo svježe bilje, ali sada ga možemo sušiti i pakovati, što uvećava njegovu tržišnu vrijednost”, kaže ona. Sada na onome što su radile cijeli život, mogu ostvariti dobit. 

  Kumrije Kadriu Kumrije objašnjava da je njena namjera da uspostavi održivu mrežu skupljačica koje će ujedno biti njihov lanac snabdijevanja, a oni će otkupljivati sakupljeno bilje i bobičasto voće od žena koje ih već sakupljaju po konkurentnim cijenama s ciljem doprinosa konkurentnosti tržišta, što će biti najkorisnije za žene iz zajednice.    Rrahimovi i Kumrijini napori samo su dio šire inicijative čiji je cilj poboljšanje egzistencije u ruralnim sredinama uz istovremeno osiguranje održivosti šuma Kosova. Projekat koji podržava EU bio je uspješan u nekoliko regija, s akcentom na praksama održivog upravljanja šumama, smanjenju nezakonite sječe šume i promociji korištenja nedrvnih šumskih proizvoda kao što je bilje koje sakupljaju Kumrije i njene kolegice.   Priče kao što su ove o Kumrije i Rrahimu samo su neke od mnogih priča o uspjehu pojedinaca, porodica i zajednica koje su na direktan načini iskoristile projekat koji je finansirala EU, a proveo FAO [Organizacija za hranu i poljoprivredu] “Podrška jačanju održivog i višenamjenskog upravljanja šumama s ciljem borbe protiv klimatskih promjena i unapređenja izvora izdržavanja u ruralnim sredinama na Kosovu”.   Usklađivanjem s međunarodnim standardima i najboljim praksama, naglašavanjem uravnotežene integracije okolišnih, društvenih i ekonomskih funkcija u šumske ekosisteme, izrađena su četiri plana upravljanja šumama uz korištenje metodologije koja umjesto na tradicionalne vrijednosti upravljanja šumom akcenat stavlja na ekosistemski pristup.    Njihov holistički pristup je ono što ove planove čini posebno važnim, ne samo za zajednice i direktne korisnike, nego i za kreatore politika. Ovi planovi nude slojevito i široko znanje o upravljanju šumama, koje uzima u obzir šire ekosistemske usluge koje pruža šuma, uključujući očuvanje biološke raznolikosti, sekvestraciju ugljika i koristi za zajednicu, te nedrvne šumske proizvode. Uz pretpostavku da će je u bliskoj budućnosti koristiti Agencija za šume Kosova, ova metodologija za izradu planova upravljanja će predstavljati važan napredak u praksama upravljanja šumama u zemlji, unaprijediti održivost šuma, doprinijeti naporima na ublažavanju klimatskih promjena i unapređenju dobrobiti lokalne zajednice.  

“Uvijek sam volio šume i sanjao o radu u šumarskoj struci, međutim, zbog nedostatka formalnog obrazovanja, nikada nisam ostvario ovaj san.”  

              U okviru programskih aktivnosti uspješno je pošumljena površina od ukupno 128 hektara. Program je također naglasio učešće lokalne zajednice u ovim aktivnostima, naročito u okviru pilotskih jedinica za upravljanje. Ovaj angažman je pojedincima iz zajednice omogućio sticanje praktičnog iskustva u tehnikama sađenja, a za učešće su dobili i novčanu naknadu. Iako su još uvijek prisutni izazovi u dobrom upravljanju šumama Kosova, s tim što je nezakonita sječa šume i dalje jedan od najurgentnijih problema, zahvaljujući holističkom pristupu programa i intervenciji na više nivoa, od direktnog rada s pojedincima koji žive u planinskim područjima koji se educiraju o pravilnom korištenju dobara koje nude planine, te o načinu da ove aktivnosti učine profitabilnim istovremeno mijenjajući kulturu i odnos prema važnosti zdravih i čistih šuma, do direktnog rada s nizom institucija i pojedinaca koji su nadležni na nivou kreiranja politike – program je odlučan u namjeri da osigura zeleniji i zdraviji okoliš za građane Kosova.  

Zaštićena oznaka za Livanjski sir

Written by WeBalkans on . Posted in News.

Livanjski sir je od danas proizvod sa prestižnom zaštićenom geografskom oznakom EU, pridruživši se tako listi od 3.639 drugih proizvoda, čija su kvaliteta i tradicija prepoznati i zaštićeni registrom EU za geografske oznake za poljoprivredno-prehrambene proizvode. Sheme kvalitete i geografske oznake EU uživaju globalnu reputaciju, a očekuje se da će dobivanje statusa zaštićene geografske oznake donijeti značajne koristi u tržišnom plasmanu za proizvođače Livanjskog sira i to posebno za male proizvođače.

 

U video poruci povodom ovog značajnog iskoraka, šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH Luigi Soreca ističe: „Od danas se i Livanjski sir pridružuje proizvodima kao što su šampanjac, parmezan i iberijska šunka, kao zaštićeni proizvod u EU. Čestitamo Bosni i Hercegovini! Livanjski sir je prvi prehrambeni proizvod sa Zapadnog Balkana koji je zaštićen u EU. Nadamo se da će biti još takvih proizvoda. Na raspolaganju smo istaknutim domaćim proizvođačima hrane i pića za savjete kako se mogu prijaviti za geografske oznake i sheme kvaliteta u EU te uživati u njihovim pogodnostima.“

 

Jedinstvenost Livanjskog sira odraz je izuzetne kvalitete korištenog mlijeka, proizvedenog u regiji gdje se spajaju mediteranska i kontinentalna klima. U ovom prepoznatljivom ambijentu, sa svojim planinskim pašnjacima i kraškim poljima, bogata vegetacija i lokalno aromatično bilje daju svoj pečat u specifičnom okusu sira. Proizveden u Livnu i susjednim općinama, Livanjski sir je kvalitetom i tradicijom stekao svjetski ugled. Od kasnog 19. vijeka, njegove proizvodne metode se prenose kroz generacije, osiguravajući dosljednu kvalitetu.

 

Zaštita Livanjskog sira je konkretan primjer pogodnosti tijesnog partnerstva sa Evropskom unijom za Bosnu i Hercegovinu. Zaštićena geografska oznaka štiti autentičnost Livanjskog sira, kao garancija da ovaj naziv može nositi samo sir proizveden u određenim područjima i prema tradicionalnim metodama. Navedena oznaka štiti ne samo njegov jedinstveni okus već i povezanost sa klimom ovog područja, pašnjacima i tradicionalnim metodama proizvodnje sira, što ga čini simbolom poljoprivredne izvrsnosti u Bosni i Hercegovini.

 

Više informacija o geografskim oznakama i shemama kvalitete EU, uključujući informacije o tome kako su proizvodi zaštićeni, dostupno je na linku.

Evropska unija podržava živopisnu kulturnu baštinu Zapadnog Balkana

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Evropska unija je posvećena očuvanju i promovisanju živopisnog i jedinstvenog kulturnog nasljeđa Zapadnog Balkana. Kroz hiljade projekata koje finansira EU, bogat kulturni pejzaž regiona se revitalizuje i podstiče jedinstvo i saradnju koja prevazilazi granice.

 

Kulturna saradnja na Zapadnom Balkanu (CC4WB)

 

Kako bi unaprijedila kulturnu saradnju i razvoj na Zapadnom Balkanu, EU je pokrenula program Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan (CC4WB). Ova inicijativa, koju finansira EU, a provodi UNESCO u saradnji sa Britanskim vijećem (British Council) i Italijanskom agencijom za razvojnu saradnju, podržava institucije, kulturne i kreativne organizacije, preduzeća, civilno društvo i profesionalce s budžetom od osam miliona eura.

Povezivanje kultura i zajednica

Mirjana, mlada filmska rediteljka iz Sarajeva, učestvovala je u međuregionalnom filmskom projektu CC4VB, gdje je sarađivala sa umjetnicima iz Srbije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore. Njen film, koji istražuje teme vezane za mlade i njihove težnje, odjeknuo je širom Balkana i dokazao kako kultura može da poveže ljude i podstakne zajednički osjećaj nade i novih početaka.

Davanje glasa lokalnim izvođačima

CC4WB daje više prostora lokalnim muzičkim umjetnicima tako što približava jedinstvena kulturna dobra Zapadnog Balkana široj evropskoj publici. Muzički festival „Glasovi Balkana“ ujedinio je tradicionalne i savremene muzičare, privukao hiljade posjetilaca i podstakao lokalni turizam uz slavljenje raznovrsnog muzičkog nasljeđa regiona.

Podsticanje ekonomskog i društvenog razvoja

CC4WB također doprinosi ekonomskom i društvenom razvoju regiona. Ulaganjem u kreativne industrije, program stimuliše zapošljavanje i lokalnu privredu te privlači međunarodne investicije. Osim toga, ovaj program osnažuje nedovoljno zastupljene grupe kroz radionice, obuke i mentorske programe za mlade umjetnike, žene i manjine.

Održivi kulturni uticaj

Održivost je ključni aspekt programa CC4WB. Projekti poput inicijative „Staze baštine“ promovišu kulturni turizam dok istovremeno uključuju lokalne zajednice u očuvanje i tumačenje kulturnog nasljeđa. Ovakvim naporima se nastoje očuvati kulturna blaga Zapadnog Balkana za buduće generacije.

Kreativna Evropa: Šira vizija kulturnog jedinstva

Prenošenjem regionalne saradnje na širi evropski kontekst, Kreativna Evropa igra ključnu ulogu u povezivanju kulturnih i kreativnih sektora širom kontinenta. Sa budžetom od 2,4 milijarde eura za period 2021-2027, Kreativna Evropa podržava kulturne i kreativne sektore, uključujući audiovizuelni sektor širom Evrope, što obuhvata i Zapadni Balkan. Ovaj program podstiče jedinstvo kroz prekograničnu saradnju i može da podrži kulturnu revitalizaciju kroz širok spektar umjetničke i kulturne saradnje.

Podsticanje povezivanja kroz kulturu

Kreativna Evropa ima ulogu katalizatora promjene kroz osnaživanje pojedinaca i njegovanje veza širom regiona. Ana, mlada makedonska rediteljka, iskoristila je mogućnost finansiranja koje nudi Kreativna Evropa kako bi dokumentovala usmenu istoriju svog regiona kroz saradnju sa umjetnicima i istoričarima iz Srbije, Albanije i sa Kosova. Rezultat ovog projekta je niz dokumenata, audio zapisa i digitalnog arhivskog materijala o zajedničkom nasljeđu koje prevazilazi moderne granice.

Emir, bosanski muzičar, stvara muziku koja predstavlja spoj balkanskih instrumenata i modernih džez uticaja. Kroz projekat koji je finansirala Kreativna Evropa, „Balkan Jazz Fusion“, njegov bend je nastupao širom Evrope, povezujući se sa novom publikom i drugim muzičarima i pokazujući snagu kulturne razmjene.

Osnaživanje žena u umjetnosti

Kreativna Evropa osnažuje i žene u umjetnosti. Lina, mlada slikarka iz Crne Gore, izlagala je svoje radove u galerijama širom Italije i Francuske kroz projekat posvećen vizuelnim umjetnostima koji je podržala Kreativna Evropa. Ove izložbe su dale novu perspektivu njenim radovima kao i njenom umjetničkom izrazu.

Planovi za budućnost

I projekat CC4WB i Kreativna Evropa nastavljaju da se prilagođavaju promjenljivim kulturnim i političkim prilikama Zapadnog Balkana. Ovi programi su važni elementi posvećenosti EU kulturnom prosperitetu i jedinstvu u regionu i ilustruju transformacionu moć kulturne diplomatije i saradnje u regionima koji su obilježeni istorijskim podjelama.

Evropska unija podržava živopisno i jedinstveno kulturno nasljeđe Zapadnog Balkana kroz hiljade projekata koje finansira, a čiji je cilj da podstaknu prekograničnu saradnju i obogate kulturni pejzaž regiona. Ovi programi slave bogatu kulturnu raznolikost regiona uz istovremenu promociju zajedničkog nasljeđa i međusobnog poštovanja. I dok se programi šire, priče pojedinaca poput Mirjane, Ane, Emira i Line ističu dubok uticaj kulturne saradnje na stvaranje kohezivnije, živopisnije i ujedinjenije evropske budućnosti.

Otkrijte kako programi Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan (CC4WB) i Kreativna Evropa utiču na živote ljudi i zajednica. Pratite nas i saznajte više o ovim temama putem naloga na društvenim medijima i na web stranici WeBalkans.

 

Benefiti EU Plana rasta za Zapadni Balkan

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

U okviru proslave Dana Evrope, tim Zapadnog Balkana je imao šansu da se sretne sa Davidom Hadsonom, viši ekspert za politiku i regionalnu strategiju Zapadnog Balkana u Generalnom direktoratu za susjedstvo i pregovore o proširenju (DG NEAR) u Evropskoj Komisiji. Njegov posao je da promoviše ekonomsku integraciju u regionu, i spodijeli sa nama o benefitima EU Plana rasta za Zapadni Balkan. Nastavite čitati kako bi saznali više o tome!

 

Šta je EU Plan rasta za Zapadni Balkan?

Radi se o poboljšanju života građana na Zapadnom Balkanu stvaranjem mogućnosti za poslovanje i širenjem za ubrzanje ekonomskog rasta regiona. To je jedan od ključnih ciljeva Plana rasta, jer postoji potreba za većim ekonomskim rastom, otvaranjem više radnih mjesta, donošenjem investicija i povećanjem atraktivnosti poslovanja u regionu.

Ali Plan rasta ima i politički cilj: želimo da ubrzamo proces pristupanja, a Plan rasta će tome doprinijeti na dva načina: prvo, zato što povećanje ekonomskog rasta znači povećanje resursa dostupnih vladama da ulažu u proces pristupanja. Drugi razlog se odnosi na način na koji je konstruisan Plan rasta: on se zaista zasniva na implementaciji i usklađivanju sa zakonodavstvom EU, kao i na napredovanju u zalaganju ka pristupanju.

Kako će ovaj plan poboljšati život običnih ljudi na Zapadnom Balkanu?

Učinit će život boljim jer će potaknuti ekonomski rast, što će poboljšati živote ljudi, jer će otvoriti nova radna mjesta i nove mogućnosti, ali i osigurati da roba koja cirkulira u regionu bude kvalitetnija, sigurnija i pristupačnija. Ukratko, daće više mogućnosti, kako u regionu, tako i u Evropskoj uniji, građanima Zapadnog Balkana i njihovim porodicama.

Možete li navesti primjere konkretnih projekata koji će biti započeti u okviru ovog plana?

Uzmimo jedan vrlo aktualan primjer na kojem vlade naporno rade: Jedinstveno područje plaćanja u evrima ili „SEPA“ kako se često naziva. Jednostavno rečeno, to je oblast u kojoj postoje veoma niske naknade za prijenos eura. Ali trenutno, ako ste radnik sa Zapadnog Balkana koji radi u Njemačkoj, na primjer, postoji visoka cijena u transferu novca nazad vašoj porodici. Cijene za to su vrlo skupe, dok je sličan transfer unutar Evropske unije vrlo jeftin. Učlanjenje u Jedinstveno područje plaćanja u evrima, kako je predviđeno Planom rasta, moglo bi uštedjeti domaćinstvima na Zapadnom Balkanu i do 500 miliona eura godišnje, na osnovu tekućih transfera od članova porodice u inostranstvu do domovine.

Kako će Plan rasta pomoći u otvaranju novih radnih mjesta na Zapadnom Balkanu?

To će pomoći otvaranju novih radnih mjesta jer će povećati atraktivnost regije. To će značajno pojednostaviti mogućnost izvoza u Evropsku uniju, kako gotovih proizvoda, tako i onoga što nazivamo intermedijarnom robom, a to je roba koja se proizvodi u regionu kao dio lanca nabavke koji potom ide evropskim kompanijama, poput autodijelova ili elektronskih komponenata. Osim toga, omogućiće da se u budućnosti lakše prepoznaju standardi kvaliteta robe, što će olakšati i izvoz. Osim toga, to će pomoći u smanjenju graničnih redova za robu, koji trenutno mogu trajati i do 16-18 sati. Skraćivanjem vremena provedenog u graničnim redovima roba će pojeftiniti i za izvoz. Sve ovo će region učiniti privlačnijim za potencijalne investitore. A više investicija znači više radnih mjesta i bolje plaćene poslove u sektorima veće vrijednosti. To će koristiti ekonomiji Zapadnog Balkana, njenim porodicama i građanima.

Više informacija o Planu rasta Evropske unije za Zapadni Balkan možete naći ovdje.

 

 

 

 

 

 

 

 

Koje mogućnosti će imati mladi ljudi zahvaljujući Planu rasta?

Plan rasta će imati širok domet pogodnosti za mlade. Jedna od stvari koju želimo da uradimo je da proširimo postojeće ugovore od prije nekoliko godina: ugovore o mobilnosti, priznavanje stručnih kvalifikacija i priznavanje akademskih kvalifikacija. Kao što sam objasnio, sa većim regionalnim tržištem, ljudi će moći da pronađu prilike za posao koji odgovaraju njihovim vještinama i očekivanjima u regionu. To će podstaći mlade ljude i zaustaviti potrebu da se iseljavaju negdje drugdje. A istovremeno želimo da osiguramo da će kratkoročno biti omogućeno onima koji žele da steknu iskustvo, da rade van regiona, u EU, ali na način koji povoljan za njih.

Mladi iz regiona će takođe moći da iskoriste prednost konkretnih mjera koje bi uskoro trebale da počnu, kao što je Wi-Fi za zapadni Balkan. To je već urađeno unutar Evropske unije: finansirali smo Wi-Fi u općinama širom država članica EU. Želimo to učiniti i za Zapadni Balkan. Dakle, do 500 općina će do kraja ove godine ili do prve polovine 2025. godine dobiti Wi-Fi u područjima u kojima ga ranije nisu imale. Ovo će opet učiniti region privlačnijim, uključujući i turiste.

Pored kratkoročnih ishoda, koji su dugoročni ishodi koje ljudi Zapadnog Balkana mogu očekivati od Plana rasta?

U konačnici, to će ubrzati put ka pristupanju EU. S jedne strane, važno je shvatiti da će Plan rasta, integracijom Zapadnog Balkana u jedinstveno tržište, donijeti neke od ekonomskih koristi od pristupanja regionu, prije samog datuma pristupanja. S druge strane, mi dajemo poticaj da se usvoje standardi EU i da se implementiraju zakoni EU prije članstva kroz Plan rasta. Usvajanje i implementacija ovih zakona ubrzaće pristupne pregovore jer će partneri sa Zapadnog Balkana moći da pokažu da su spremni za ulazak u Evropsku uniju u tim oblastima.

Na kraju, ali ne i najmanje važno, kako se Plan rasta bavi pitanjima životne sredine i održivosti na Zapadnom Balkanu?

Brige za životnu sredinu su očigledno veoma važne i stoga su uključene u logiku Plana rasta. Već imamo Zelenu agendu za zapadni Balkan sa kojom su se vlade složile. To je nacrt plan koji gleda na dugoročnu održivost i dekarbonizaciju. Sada smo integrirali elemente Zelene agende u arhitekturu Plana rasta, tačnije u ono što zovemo Reformske agende. Riječ je o sporazumima između entiteta Zapadnog Balkana i Evropske unije, prema kojima će Evropska unija raspodijeliti sredstva kada se provedu određene reforme: to je potpuno novi način upravljanja našom pomoći. A u ovim reformskim agendama postoji važan fokus na zelene reforme, tačnije na dekarbonizaciju i udaljavanje od fosilnih goriva, tako da će to biti ključni poticaj za sprovođenje reformi koje se bave pitanjima okoliša i podstiču održivost.

Zelena tranzicija Crne Gore

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Paket energetske podrške EU podstiče ekološku održivost i ekonomski rast u Crnoj Gori.

Paket energetske podrške za Crnu Goru direktno iz budžeta EU, vrijedan 30 miliona eura, zvanično je pušten u rad na svečanosti u Podgorici u martu ove godine. Ova sredstva se koriste za pomoć najugroženijim grupama u Crnoj Gori da se izbore sa povećanim životnim troškovima, koji su izazvani agresorskim ratom Rusije protiv Ukrajine, ali i za prelazak zemlje na zelenu energiju. U okviru regionalnog paketa od milijardu eura namijenjenog podršci našim partnerima sa Zapadnog Balkana u rješavanju energetske situacije i visokih cijena koje su nastale kao posljedice rata između Rusije i Ukrajine, Crna Gora je dobila brzi podsticaj od 27 miliona eura, dok je ukupna vrijednost paketa direktne budžetske podrške Crnoj Gori iznosila 30 miliona eura. Isplata ovih sredstava uključuje direktnu novčanu kompenzaciju računa za električnu energiju porodicama koje primaju socijalnu pomoć i kao jedini način da se osigura dugoročna održivost snabdijevanja energijom – ulaganje u obnovljive izvore energije i povećanje energetske efikasnosti.

 “Trenutno izvodimo radove na renoviranju tri škole koje su izgrađene 1960-ih godina. Naše prve procjene pokazuju da će ove škole postići uštedu energije i do 50%”

Osim direktne budžetske podrške, paket energetske podrške EU uključuje i drugi dio, koji se sastoji od grantova za unapređenje energetske tranzicije, efikasnosti i nezavisnosti Zapadnog Balkana u bližoj budućnosti ali i nadalje. Jedna od inicijativa u Crnoj Gori koja uključuje podršku drugog dijela Energetskog paketa je projekat „Promocija energetske efikasnosti u javnim zgradama – ozelenjavanje javne infrastrukture u Crnoj Gori“ u administrativnom, socijalnom i obrazovnom sektoru koji realizuje Ministarstvo za kapitalne investicije Crne Gore. Cilj je poboljšati energetsku efikasnost u odabranim javnim zgradama, što će doprinijeti smanjenju emisije gasova koji izazivajhu efekat staklene bašte, te postizanju Namijenjenog nacionalno utvrđenog doprinosa (INDC). Osim toga, obnovljiva energija (npr. solarna energija ili bioenergija) treba da se koristi tamo gdje je to moguće. Projekat se realizuje u okviru Regionalnog programa energetske efikasnosti (REEP).

Projekat se fokusira na javne zgrade mahom izgrađene između 1930-ih i 1980-ih koje su zastarjele. Hronični problemi su: zastarjeli sistemi grijanja sa niskom efikasnošću, loše izolovani krovovi i krovovi koji prokišnjavaju, dotrajali prozori sa jednim staklom i toplotni mostovi, što dovodi do buđi i mnogih drugih nedostataka. Potrošnja energije je shodno tome visoka, lakoća korištenja (unutrašnja klima, udobnost) je ozbiljno ograničena, a mnoge zgrade su gotovo u potpunosti dotrajale glede njihovog ekonomskog i tehničkog vijeka. Nakon implementacije strukturnih mjera i mjera energetske efikasnosti, uslovi korištenja će se poboljšati i značajno smanjiti operativni troškovi. Velika vidljivost investicija u javnom sektoru služiće i kao primjer privatnim domaćinstvima i privatnom sektoru. Projektom će biti obuhvaćeno oko 20 objekata (škole, jedan studentski dom, jedan dom za stara lica i jedna upravna zgrada).

Projekat nadgleda Đorđina Lovrić, u funkciji rukovodioca u ime Ministarstva energetike i rudarstva Crne Gore. Ona naglašava veliki značaj projekta za javne objekte Crne Gore. “Trenutno radimo na renoviranju tri škole koje su izgrađene šezdesetih godina prošlog vijeka. Naše prve procjene govore da će ove škole ostvariti uštedu energije i do 50%”, navodi Đorđina. Ona nastavlja da će, osim ekonomske koristi, intervencije projekta imati i ključnu ulogu u smanjenju emisije CO2, čime će se doprinijeti očuvanju životne sredine i poboljšanju ukupnog nivoa udobnosti učenika i nastavnika u ovim obrazovnim ustanovama.

“Škole rade sa fiksnim godišnjim budžetom, a osim raznih pogodnosti, imaće mogućnost da finansijski višak ostvaren uštedom energije iskoriste za druge namjene. To može uključivati nabavku nove opreme, računara i drugih sredstava za podizanje obrazovnih standarda u ovim institucijama.”

O projektu

Regionalni program energetske efikasnosti (REEP) osnovan je 2013. godine od strane EBRD-a zajedno sa Evropskom komisijom, Sekretarijatom Energetske zajednice, WBIF-om i bilateralnim donatorima. Program kombinuje podršku politike sa zajmovima, tehničkom pomoći i podsticajima za podršku investicijama u energetsku efikasnost i obnovljivu energiju u javnom i privatnom sektoru na Zapadnom Balkanu. EBRD i KfW vrše implementaciju programa, koji djeluje direktno i preko posrednika i predstavlja vodeće ulaganje Ekonomskog i investicionog plana. Od svog početka, integrisani paket koji se nudi kroz REEP dosegao je 1.000 malih i srednjih preduzeća, preko 12.700 domaćinstava i 290 javnih zgrada u 700 gradova i prigradskih naselja. Povezane investicije se pretvaraju u 842.000 MWh/godišnje ušteđene energije, 540.000 t CO2/godišnje izbjegnute emisije i instalirani kapacitet obnovljive energije od 120 MW. Do kraja 2021. REEP je mobilisao 630 miliona eura ukupnih investicija, sa 78,8 miliona eura doprinosa EU u vidu podsticaja. REEP je 2022. godine primio dopunu od 102 miliona eura dodatnih sredstava EU kroz Paket energetske podrške .

Povećanjem energetske efikasnosti javnih zgrada, ove investicije su usklađene sa obavezama navedenim u Zakonu o efikasnom korištenju energije u Crnoj Gori, koji je oblikovan po direktivama EU. Ova inicijativa će za rezultat imati smanjenje emisije gasova koji izazivaju efekat staklene bašte, čime će se doprinijeti postizanju unaprijed zacrtanih ciljeva nacije u očuvanju okoliša. Nadalje, ove investicije će igrati ulogu u očuvanju i stvaranju radnih mjesta u domaćem građevinskom i savjetodavnom sektoru.

Gospođa Đorđina Lovrić govori o širokoj prepoznatljivosti i evidentnim prednostima koje projekat nudi školama i drugim institucijama. “Škole rade sa fiksnim godišnjim budžetom, a osim raznih pogodnosti, imaće mogućnost da finansijski višak ostvaren uštedom energije iskoriste za druge namjene. To može uključivati nabavku nove opreme, računara i drugih sredstava za podizanje obrazovnih standarda u ovim institucijama.“, ističe Đorđina.

Očuvanje kulturne baštine u Sarajevu

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Projekti koje finansira EU podržavaju NVO u Sarajevu u promovisanju kulturnog i tradicionalnog nasljeđa

Pandemija COVID-19 ne samo da je imala dubok uticaj na zdravlje ljudi na globalnom nivou, već je takođe ostavila traga na kulturne, društvene i ekonomske prilike širom svijeta. Ovaj negativan uticaj se izrazito osjetio u Bosni i Hercegovini. Na primjer, Vedad Štaljo, predstavnik Kulturno-umjetničkog društva “LOLA” nevladine organizacije sa sjedištem u Sarajevu, ističe značajno opadanje u broju njihovih aktivnosti. Ovo opadanje se nastavilo i u periodu poslije pandemije, usljed smanjenog interesovanja mladih za učešće u folklornim i drugim tradicionalnim manifestacijama koje organizuje ova NVO. Vedad se osvrće na ovu situaciju, s riječima: “Tada smo počeli da tražimo načine da oživimo interesovanje mlađe generacije za tradiciju i aktivnosti naše organizacije.”

„Cilj nam je bio da što više mladih ljudi uključimo u ovaj projekat, da bismo omogućili njihov lični razvoj i istovremeno doprinijeli rastu naše lokalne zajednice.“

S fokusom na ove ciljeve, Kulturno-umjetničko društvo „LOLA“ je pokrenulo projekat pod nazivom Through the alleys of traditions (“Kroz sokake tradicije”). Ovaj projekat je dobio podršku kroz Regionalni program za lokalnu demokratiju na Zapadnom Balkanu 2 (ReLOaD2), koji finansira EU, a implementuje UNDP. Kroz ovu inicijativu sproveden je niz kulturnih i umjetničkih aktivnosti kako za mlade tako i za odrasle na području opštine Novo Sarajevo. Ove aktivnosti su imale vitalnu ulogu u očuvanju kulturnog nasljeđa i tradicije različitih zajednica i nacionalnosti u Bosni i Hercegovini. Nadalje, poslužili su kao katalizator za implementaciju Strategije za mlade Opštine Novo Sarajevo 2022-2027. Vedad pojašnjava ciljeve projekta, navodeći: „Naš cilj je bio da što više mladih ljudi uključimo u ovaj projekat, da bismo omogućili njihov lični razvoj i istovremeno doprinijeli rastu naše lokalne zajednice.“.

Projekat je strukturno podijeljen u dva različita modula. Prvi modul je obuhvatio aktivnosti kao što su priprema i organizacija izložbe fotografija narodne nošnje. To je uključivalo i pripremanje i organizaciju otvaranja izložbe narodnih nošnji koje predstavljaju različite narode i narodnosti Bosne i Hercegovine. S druge strane, drugi modul je podrazumijevao organizaciju cjelovečernjeg kulturno-umjetničkog koncerta.

“Primarni cilj projekta MOST je da se izgrade veze između različitih generacija i da se mladi ljudi nauče važnosti kulturnih tradicija u oblastima kao što su hrana, muzika i još mnogo toga.”

O projektu

Regionalni program o lokalnoj demokratiji na Zapadnom Balkanu 2 (ReLOaD2) je nastavak inicijativa koje podržava EU – Projekat jačanja lokalne demokratije (LOD, 2009-2016) i naknadno prošireni Regionalni program za lokalnu demokratiju na Zapadnom Balkanu (ReLOaD, 2017-2020). Kao i prethodni, ovaj projekat finansira Evropska unija (EU), a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). ReLOaD2 se implementuje na Zapadnom Balkanu, posebno u Albaniji , Bosni i Hercegovini (BiH) , Kosovu *, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji .

Nedavno je Kulturno-umjetničko društvo „LOLA“ započelo novi projekat pod nazivom MOST- „Međugeneracijski odnos, saradnja i tradicija“, koji finansira Regionalni program za lokalnu demokratiju na Zapadnom Balkanu 2 (ReLOaD2). Ovu inicijativu zajednički sprovode Kulturno-umjetničko društvo “LOLA” i Udruženje Partnerstvo za javno zdravstvo u okviru Opštine Novo Sarajevo. Kroz ovaj projekat, partneri koji ga implementuju imaju za cilj da odgovore na potrebe stanovništva opštine pružanjem poboljšanih kulturnih i umjetničkih iskustava njegovanjem međugeneracijske saradnje. Oni nastoje premostiti generacijski jaz između mlađih pojedinaca i onih u trećoj starosnoj grupi, organizovanjem aktivnosti koje spajaju ova dva demografska segmenta. Vedad artikuliše svrhu projekta, objašnjavajući: “Primarni cilj projekta MOST je da se izgrade veze između različitih generacija i da se mladi ljudi nauče važnosti kulturnih tradicija u oblastima kao što su hrana, muzika i još mnogo toga.”

Određeno je da bi projekat MOST trebalo da traje šest mjeseci, tokom kojih će se održati niz različitih radionica kako bi učesnici bili angažovani tokom cijelog projekta.

Pristupačan roming podataka: Premošćavanje jaza između EU i Zapadnog Balkana

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Uz podršku EU i RCC-a telekom operateri pružaju pristupačne naknade za roming podataka između Zapadnog Balkana i EU

U decembru 2022. godine, 38 telekomunikacionih operatera iz EU i Zapadnog Balkana pristalo je na sniženje cijena upotrebe mobilnih podataka u romingu. Ovaj sporazum je sada stupio na snagu od 1. oktobra 2023. godine, što znači da je prenos podataka u romingu između Zapadnog Balkana i EU postao pristupačniji i građanima i preduzećima u ovim regionima. Ovi operateri su se dobrovoljno obavezali da smanje razliku između rominga podataka i domaćih naknada prilikom putovanja između EU i Zapadnog Balkana u oba smjera. Početna sniženja cijena trenutno provode telekom operateri koji učestvuju. Mnogi od njih nude pakete sa cijenama znatno ispod dogovorenih maksimalnih granica, što ih čini dostupnim širokom spektru potrošača. Dalja smanjenja su predviđena za 2026. godinu, slijedeći dogovoreni plan, s ciljem da se cijene rominga podataka približe domaćim cijenama do 2028. godine.

Virtit Gacaferi, je kosovski biznismen koji redovno putuje u zemlje EU. G. Gacaferi ima značajan udio i rukovodeći je partner jedne od najuspješnijih turističkih kompanija na Kosovu, poznatoj kao Balkan Natural Adventure. Svake godine, njegova kompanija dočekuje stotine posjetilaca, koji žele da istraže atrakcije Kosova, iz svih krajeva sveta, uključujući zemlje EU. Osim toga, on je i predsjednik odbora prve kompanije finansijskih tehnologija na Kosovu, iz franšize kompanije Paysera čije je sjedište u Litvaniji. Zbog prirode svoje profesije, gospodin Gacaferi često putuje u zemlje EU kako bi učestvovao na turističkim sajmovima i sarađivao sa svojim partnerima iz EU. Virtit je iznimno zahvalan na smanjenju troškova ugovora o romingu podataka. „Kao nekome ko često ide na poslovna putovanja, ovo će imati važan pozitivan uticaj na to kako putujemo, te naše poslovne troškove uopšteno“, kaže Virtit.

“Nakon implementacije regionalnog RLAH-a, komesar Varhei je sazvao inauguracijski sastanak telekom operatera EU i Zapadnog Balkana. Ovaj sastanak je ubrzao proces, naglašavajući političku podršku i značaj predstojećih koraka.”

Adrien Kiraj iz DG NEAR-a, objašnjava genezu ovog poduhvata. Ukorijenio se nakon uspješnog donošenja regionalnog sporazuma Roam Like at Home (U romingu kao kod kuće) između šest privrednih sistema Zapadnog Balkana, počevši od 1. jula 2021. Ovo postignuće poslužilo je kao odlučujući preduslov razmatranja u vezi sa smanjenjem naknada za roming koji povezuju Zapadni Balkan i EU. Ona tvrdi: “Nakon implementacije regionalnog RLAH-a, komesar Varhei je sazvao inauguracijski sastanak telekom operatera EU i Zapadnog Balkana. Ovaj sastanak je ubrzao proces, naglašavajući političku podršku i značaj predstojećih koraka.”

  2018. godine utvrđeno je da proširenje Roam Like at Home sporazuma na zapadni Balkan nije pravno izvodljivo. Shodno tome, smanjenje troškova rominga između Zapadnog Balkana i EU moralo se oslanjati na Dobrovoljne komercijalne sporazume, uzimajući u obzir poslovne modele operatera, prodajne interese i usklađenost sa relevantnim propisima o konkurenciji i trgovini. Pregovaranje je nadgledalo Vijeće za regionalnu saradnju u dogovoru sa Evropskom komisijom i DG NEAR-om, uz savjetodavni doprinos DG CNECT-a. Održalo se više rundi pregovora između operatera EU i Zapadnog Balkana prije nego što je dogovorena i potpisana konačna dobrovoljna deklaracija o romingu 6. decembra 2022. godine, tokom samita EU-Zapadni Balkan.

Nakon potpisivanja deklaracije, nastavljeni su pregovori da se utvrde maksimalne cijene u sklopu smanjenja maloprodajnih naplata za usluge rominga podataka. Do 1. maja 2023. ukupno 36 operatera, uključujući istaknuta preduzeća iz EU kao što su DT, Orange, A1, United Group i 4IG, kao i operateri Zapadnog Balkana, potpisalo je konačni sporazum. Dogovoreni plan je sljedeći: Počevši od 1. oktobra 2023, ograničenje maloprodajne cijene podataka biće 18 EUR/GB, zatim 14 EUR/GB od 1. januara 2026. i 9 EUR/GB od 1. januara 2028.

“Ovaj proces omogućava lakše predviđanje troškova, i što je najvažnije pomaže da se mušterije ne šokiraju nenadanim iznosima na računu.”

O projektu

38 telekomunikacionih operatera iz EU i Zapadnog Balkana složilo se da učine roming podataka između Zapadnog Balkana i EU pristupačnijim građanima i preduzećima u oba regiona, u procesu koji podržavaju Vijeće za regionalnu saradnju (RCC) i Evropska komisija. Ovaj sporazum je ostvaren u skladu sa Deklaracijom o romingu potpisanom na decembarskom samitu EU-Zapadni Balkan u Tirani.

Svojim dobrovoljnim sporazumom, operateri su se obavezali da će značajno smanjiti razliku u naplati usluga u romingu i domaćih naknada za korištenje podataka u oba smjera između EU i Zapadnog Balkana. Maksimalni nivoi maloprodajnih cijena (‘ograničenja cijena’) za 1 gigabajt smanjit će se od oktobra 2023. do 2028. na sljedeći način: 18 € od 1. oktobra 2023. , 14 € od 2026. i 9 € od 2028. Predviđeno je da se obavljaju godišnji pregledi stanja kako bi se ocijenio uticaj promjena i odredili sljedeći koraci.

Sara Meić iz DG NEAR-a ističe značaj deklaracije kao inicijative koja poboljšava predvidljivost troškova i pomaže da se korisnici usluga ne šokiraju nenadanim iznosima na računu. Ovo takođe pokazuje tržišnu susretljivost. U narednim fazama, Evropska komisija ima za cilj da proširi ovu inicijativu i na telekom operatere koji trenutno nisu dio procesa. Osim toga, nastojat će dodatno smanjiti gornje granice cijena kroz godišnje preglede stanja. Sara navodi: “U narednim koracima, željeli bismo se pozabaviti i pitanjem veleprodajnih cijena rominga, što bi imalo pozitivan uticaj na naknadno smanjenje maloprodajnih cijena.”

Ulazak Srbije u Erazmus plus program: njegovanje međusobnog razumijevanja i mogućnosti

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Pregled podrške EU Srbiji kroz ERASMUS+ program

Srbija je 5. februara 2019. značajano zakoračila u Erazmus plus program, prelazeći iz obične zemlje partnera u aktivnog učesnika. Na ovaj istorijski dan, komesar Navračić potpisao je ključni sporazum sa ministrom prosvjete, nauke i tehnološkog razvoja Srbije, Mladenom Šarčevićem. Put ka ovom statusu i sporazumu obilježile su brojne procedure procjena, da bi se potvrdilo da je Srbija u potpunosti spremna da preuzme dinamičniju ulogu unutar evropskih okvira. Ovim dostignućem, Srbija je sa ponosom postala 34. zemlja koja se pridružila cijenjenoj ligi zemalja Erazmus plus programa u Evropi.

 

Srbija je i prije 2019. godine kroz različite projekte bila aktivno uključena u ovaj globalni program. Prebrodila je mnoge izazovne inicijative, a srpske organizacije su stekle značajno iskustvo kao partnerski entiteti u okviru Erazmus plusa. Prava ilustracija toga je činjenica da je skoro 7.000 srpskih studenata krenulo na putovanja u inostranstvo, dok je blizu 4.300 evropskih akademskih građana posjetilo Srbiju u okviru nekoliko Erazmus plus projekata od 2014. godine.

“Kroz ERASMUS+ projekte, imala sam priliku da steknem obilje novih znanja, uspostavim veze sa ljudima i prijateljima iz gotovo svake evropske zemlje i steknem nove perspektive. Ova iskustva su nesumnjivo preoblikovala moj život.”

Time što je zvanično postala zemlja učesnica programa Srbiji se otvorilo mnoštvo mogućnosti u posljednje četiri godine u okviru Erazmus Plusa. Ovaj novi status omogućio je Srbiji da se angažuje u širem spektru projekata, koji obuhvataju raznolik dijapazon aktivnosti. Naime, Srbija se pridružila projektima koji se fokusiraju na sport, strukovno obrazovanje i obuku (VET), kao i na školsko obrazovanje i obrazovanje odraslih. Ovaj sporazum je efektivno oformio veze između Srbije i drugih zemalja EU.

Teodora Cekić, mlada muzičarka iz Srbije, koja posjeduje diplomu osnovnih i master studija muzičke umjetnosti, živi je primjer transformativne moći ERASMUS+ projekata. Teodora nije samo mlada evropska ambasadorka već i posvećena omladinska aktivistkinja koja je kroz volonterski rad sarađivala sa brojnim nevladinim organizacijama. Među brojnim mladim Srbima koji su iskoristili prednosti ERASMUS+ projekata, Teodorino iskustvo je bilo posebno značajno. Aktivno je učestvovala u više od 20 kratkoročnih ERASMUS+ projekata i programa posljednjih godina, koji obuhvataju različite kategorije poput stundentskih razmjena i inicijative za izgradnju kapaciteta.

Osvrćući se na svoje iskustvo sa ERASMUS+ projektima, Teodora ističe njihov dubok uticaj na njen profesionalni i lični razvoj. „Kroz ERASMUS+ projekte imala sam priliku da steknem obilje novih znanja, uspostavim veze sa ljudima i prijateljima iz gotovo svih evropskih zemalja i steknem nove perspektive. Ova iskustva su nesumnjivo preoblikovala moj život“, strastveno govori Teodora.

 “Mislim da je promocija veoma važna jer većina ljudi iz Srbije koje srećem u ERASMUS+ su uglavnom isti ljudi. Dakle, potrebno nam je više promovisanja kako bi više mladih ljudi imalo koristi od programa.”

O programu

Erasmus+ je najveći evropski obrazovni program koji se bavi finansiranjem projekata mobilnosti i saradnje u oblasti obrazovanja, obuke, mladih i sporta. Nastao je 2014. godine, a 2021. je ušao u novi sedmogodišnji period implementacije koji će trajati do 2027. godine. Predviđeni budžet za ovaj sedmogodišnji period novog Erasmus+ programa veći je nego ikad i iznosi 26 milijardi eura.

ERASMUS+ se pokazao kao izuzetna prilika za Srbiju, s obzirom da nudi jedinstvenu priliku za njegovanje međuljudskih veza i njegovanje međusobnog razumijevanja. Naročito jer je to omogućilo Srbiji da proširi svoj domet van granica Evropskog prostora, stvarajući partnerstva sa međunarodnim saradnicima. Ovo proširenje je u skladu sa širim ciljem EU da unaprijedi saradnju sa zemljama Zapadnog Balkana, a uključivanje Srbije u zemlje Erazmus plus programa predstavlja značajan korak u tom pravcu.

Teodora, osvrćući se na uticaj ERASMUS+ projekata, ističe njihovu ogromnu vrijednost za mlade u Srbiji. Međutim, ona smatra da je opsežnija promocija neophodna kako bi se osiguralo da veći broj mladih može učestvovati u ovom programu. Teodora se strastveno zalaže za pospješeno promovisanje, napominjući da su većina pojedinaca iz Srbije koje susreće u ERASMUS+ inicijativama obično poznata lica. Ona kaže: „Mislim da je promocija veoma važna jer većina ljudi iz Srbije koje upoznajem u ERASMUS+ su uglavnom isti ljudi. Dakle, potrebno nam je više promovisanja kako bi što više mladih ljudi imalo koristi od programa“, naglašava Teodora .

Osnaživanje umjetnosti i kreativnosti u Srbiji

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Program Kreativna Evropa finansiran od strane EU podržava umjetnike i kulturne institucije u Srbiji.

Kreativna Evropa je program EU za podršku sektorima kulture i medija. Program se sastoji od dva potprograma: Kulture – za promociju sektora kulture i Medijskog programa – za podršku audio-vizuelnom sektoru. Kreativna Evropa sa budžetom od 1,46 milijardi eura podržava evropske kulturne i kreativne sektore obezbjeđujući sredstva za 2.500 umjetnika i profesionalaca kulturno-umjetničkog domena, 2.000 kina, 800 filmova, 4.500 prevoda knjiga i finansijsku garanciju do 750 miliona eura za mala preduzeća koja su aktivna u sektoru. Za istaknuti je to što je Kreativna Evropa posljednjih godina takođe proširila svoj domet na kulturne institucije i umjetnike na Zapadnom Balkanu, uključujući i one u Srbiji.

“Oba iskustva su bila vrlo vrijedna za moj umjetnički portfolio. Osim profesionalne ispunjenosti, imao sam i priliku da stvorim nova prijateljstva i veze. Sve u svemu, bilo je to nagrađujuće iskustvo koje me je mnogo čemu naučilo”

Damjan Jovičin je talentovani srpski kompozitor i pijanista, čije je sjedište u Beogradu. On je istaknuta ličnost među novom generacijom kreativnih umjetnika i kompozitora na Balkanu. Damjan se može pohvaliti bogatim muzičkim opusom, a njegova djela izveli su cijenjeni ansambli kao što su Orkestar i hor RTS-a, Ansambl Hermes, Kvartet Mivoš, Kvartet Manojlović, Zagrebački ansambl flauta, Gudački orkestar Fakulteta muzičke umjetnosti u Beogradu, Beogradski Gitarski Duo i brojni drugi.

 

Njegove kompozicije su predstavljene na prestižnim događajima i mjestima, uključujući Ljetnji kurs nove muzike u Darmštatu, Međunarodnu ljetnu akademiju Univerziteta za muziku i izvođačke umjetnosti u Beču, finski festival Time of Music, Walden Creative Music Retreat u Nju Hempširu, SAD, i Beogradski muzički festival (BEMUS).

Damjan je među srpskim umjetnicima koji su požnjeli plodove programa Kreativna Evropa. Njegove umjetničke kreacije našle su se na pozornici u Balkanskom omladinskom džez orkestru koji finansira EU i činile su dio “Opere: Past Present Perfect!” projekta (Opera: Prošlost Sadašnjost Savršenstvo!). Po njegovim vlastitim riječima, “Oba iskustva su bila vrlo vrijedna za moj umjetnički portfolio. Osim profesionalne ispunjenosti, imao sam i priliku da stvorim nova prijateljstva i veze. Sve u svemu, bilo je to nagrađujuće iskustvo koje me je mnogo čemu naučilo”, prisjeća se Damjan.

Međunarodna inicijativa „Opera: Past, Present, Perfect!“ pokrenuta je u okviru projekta Kreativna Evropa-Kultura: Evropski projekti saradnje 2020. godine. Projekat je trajao od septembra 2020. do februara 2023. Uz MOTO – muzičku, opersku i pozorišnu organizaciju, koja je nosilac projekta, saradnici su bili Nieuw Geneco iz Amsterdama (Holandija), Međunarodno udruženje mladih muzičara Gruzije iz Tbilisija (Gruzija), Univerzitet Donja Gorica u Podgorici (Crna Gora), i Malo pozorište “Duško Radović” u Srbiji.

“Omogućili su nam online predavanja o operskoj kompoziciji, koja su uključivala i vrijedne povratne informacije o našim muzičkim kompozicijama. Primanje smjernica od iskusnih kompozitora bilo je izuzetno obogaćujuće i značajno iskustvo.”

O programu

Program Kreativna Evropa 2021-2027 ima budžet od 2,44 milijarde eura, u poređenju sa 1,47 milijardi eura iz prethodnog programa (2014-2020). Kreativna Evropa ulaže u akcije koje jačaju kulturnu raznolikost i odgovaraju na potrebe i izazove kulturnog i kreativnog sektora. Glavni ciljevi programa su da se čuva, razvija i promoviše evropska kulturna i jezička raznolikost i baština, te da se poveća konkurentnost i ekonomski potencijal kulturnih i kreativnih sektora, posebno audiovizuelnog. Novine programa doprinijeće oporavku ovih domena, jačajući njihove napore da postanu inkluzivniji, digitalniji i ekološki održiviji.

Primarni cilj “Opera: Past, Present, Perfect!” projekta je podsticanje povezivanja i pružanje obrazovanja mladim stručnjacima, sa ciljem da se olakša međusektorski, međunacionalni i međugeneracijski dijalog (posebno između mladih stručnjaka i mentora). Projekat nastoji promovisati saradnju i razmjenu stručnosti, u konačnici repozicionirajući operu kao interdisciplinarnu i istinsku evropsku umjetničku formu.

U okviru ovog projekta izvedena je opera Damjana Jovičina “Ulica milosrđa” (Mercy Street) u Beogradu, u pozorištu Duško Radović. Međutim, pored mogućnosti da predstavi svoj rad, Damjan je iskoristio i mogućnosti mentorstva koje mu je pružio Sindikat holandskih kompozitora, zahvaljujući podršci projekta. “Omogućili su nam online predavanja o operskoj kompoziciji, koja su uključivala i vrijedne povratne informacije o našim muzičkim kompozicijama. Primanje smjernica od iskusnih kompozitora bilo je izuzetno obogaćujuće i značajno iskustvo”, priznaje Damjan.