Skip to main content

Autor: WeBalkans

Evropska unija prepoznaje stvarne potrebe građana u zemljama kandidatkinjama

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Na osnovu podrške Evropske unije u Bosni i Hercegovini hiljade domaćinstava dobija pristup čistoj vodi, bolje upravljanje otpadnim vodama i pouzdanije usluge vodosnabdjevanja. Na taj način EU pomaže u zaštiti vodnih resursa i unapređenju javnog zdravlja.

Jedna od više od 40 lokalnih zajednica koje su dobile podršku je grad Lukavac s oko 54.000 stanovnika i godišnjim budžetom od približno 17 miliona eura. Gradonačelnik Edin Delić kaže da se ova pomoć doživljava kao dobitak na lutriji jer grad već 30 godina nema pitku vodu, a vlasti rješenje traže više od desetljeća.

„Većina stanovnika kupuje vodu ili je nosi u kanisterima, a kroz ovaj projekat grad rješava najosnovnije pitanje ljudskih prava i temeljne potrebe svojih građana. Znam da neki od naših sugrađana neće dočekati da pitka voda poteče iz njihovih slavina, ali mnogi hoće. Uz podršku Evropske banke za obnovu i razvoj i Evropske unije izgradit ćemo postrojenje za prečišćavanje vode, zamijeniti distributivni cjevovod, izgraditi rezervoar i realizirati brojne dodatne radove. Ovo je najveća investicija koju smo ikada poduzeli, u iznosu od 15 miliona eura – osam miliona bespovratnih sredstava i sedam miliona razvojnih kredita. Ranije smo procjenjivali da bi samo postrojenje za prečišćavanje koštalo 20 miliona eura, u potpunosti finansiranih iz kredita, dok ćemo sada vraćati samo sedam miliona, a realizirati četiri puta više“, objasnio je Delić.

On je dodatno pojasnio da je Lukavac izgubio kontinuirano vodosnabdijevanje jer se grad ubrzano širio početkom 1990-ih, dok vodovodna infrastruktura nije pratila taj rast.

„Lično sam bio iznenađen da smo u ovoj fazi procesa pristupanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji i u vrijeme izraženog euroskepticizma, kada neki političari ovdje dovode u pitanje kojim putem trebamo ići, dobili tako značajnu podršku. To bi trebalo biti ohrabrenje svim lokalnim zajednicama jer jasno pokazuje da neko posmatra, prati i prepoznaje stvarne potrebe građana, ozbiljno razmatra naše planove i procjenjuje šta zaslužuje pažnju“, rekao je Delić, naglašavajući da je i njegovo lično povjerenje u EU dodatno ojačano.

Na krajnjem jugu Bosne i Hercegovine Trebinje — grad s oko 30.000 stanovnika i budžetom od približno 33 miliona eura — uz grant Evropske unije i kredit Evropske investicione banke provodi rekonstrukciju i proširenje vodovodne mreže, povećava kapacitet rezervoara, stabilizira vodosnabdijevanje naselja udaljenih od gradskog centra, te sanira postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda.

„Smanjili smo gubitke u mreži, unaprijedili kvalitet prečišćenih otpadnih voda koje se ispuštaju u rijeku i stabilizirali vodosnabdijevanje u cijelom gradu. Ove investicije postavljaju temelje za dugoročno održiv i efikasan sistem. U narednom periodu nastavit ćemo s redovnim investicionim održavanjem, digitalizacijom i unapređenim nadzorom mreže, smanjenjem tehničkih i komercijalnih gubitaka te jačanjem svijesti javnosti o odgovornoj potrošnji vode“, kažu iz Gradske uprave.

Objasnili su da su se problemi u Trebinju postepeno razvijali zbog nedostatka sredstava za redovno investiciono održavanje i proširenje mreže, te da je postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda izgrađeno prije više od 40 godina, bez značajnije rekonstrukcije od tada.

„Bez podrške EU i međunarodnih finansijskih institucija koristi za zaštitu okoliša, javno zdravlje i kvalitet života građana bile bi odgođene. Podrška EU omogućila je sistemsko, a ne parcijalno rješavanje ovih pitanja“, zaključili su.

Projektom je obuhvaćen i Široki Brijeg s oko 30.000 stanovnika i budžetom od približno 12,5 miliona eura. Tamo su izgrađena dva kanalizaciona kolektora i postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda za 10.000 stanovnika, uz mogućnost proširenja na 15.000.

„Kroz ovaj projekat uspjeli smo izgraditi sistem za prikupljanje i prečišćavanje urbanih otpadnih voda. Time su stvorene mogućnosti da grad dodatno unaprijedi i usavrši sistem kako bi se dugoročno postigao dobar status voda na ovom području. Bez podrške EU, realizirane kroz kreditna sredstva EIB-a i grant sredstva IPA fondova, ne bismo bili u mogućnosti provesti ovaj projekat“, rekao je Boro Đolo iz Jedinice za upravljanje projektom.

Od 2008. godine Evropska unija podržava Bosnu i Hercegovinu kroz Program vodosnabdijevanja i sanitacije (WATSAN) ukupne vrijednosti veće od 215 miliona eura. Kroz kombinaciju grantova EU i kredita EBRD-a, u iznosu od približno 58 miliona eura, trenutno se provode značajna unapređenja u općinama širom zemlje. Grad Sarajevo također je dobio podršku EU i EBRD-a za modernizaciju zastarjele vodovodne mreže i smanjenje gubitaka vode u sistemu.

Von der Leyen posjetu zemljama Zapadnog Balkana završava snažnim porukama o reformama, dijalogu i ekonomskoj integraciji

Written by WeBalkans on . Posted in News.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen završila je višednevnu posjetu zemljama Zapadnog Balkana ponovno naglašavajući posvećenost EU evropskom putu regije i Planu rasta vrijednom 6 milijardi eura. U Tirani se obratila Investicijskom forumu EU-Zapadni Balkan, navodeći konkretne korake za pristupanje jedinstvenom tržištu EU i tom prilikom pozdravila uključivanje Albanije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije u područje SEPA, sistem koji ubrzava i pojeftinjuje plaćanja u eurima za građane i privredne subjekte. U Crnoj Gori je pohvalila napredak u oblasti vladavine prava i digitalne tranzicije, potvrdivši isplatu prvih 8 miliona eura u okviru Instrumenta za reformu i rast, što je ulazna tačka za paket čiji je iznos veći od 380 miliona eura, uslovljen nastavkom provođenja reformi.

Kratke posjete Bosni i Hercegovini, Srbiji i Kosovu obilježile su jasne političke poruke, uz osvrt na put ekonomskog razvoja. U Sarajevu je posjetila Memorijalni centar Srebrenica i sastala se sa čelnicima države, gdje je naglasila da su sjećanje i odgovornost vrijednosti koje se njeguju u Evropi i da je nastavak reformi i dalje suštinski važan za napredak države na putu u EU. U Beogradu je pozvala na ubrzane napore na reformi pravosuđa i bolju usklađenost sa vanjskom politikom EU, te ostvarivanje vidljivog napretka u Dijalogu sa Kosovom uz posredovanje EU, naglašavajući da provođenje reformi osigurava pristup, investicije i nove mogućnosti u okviru Plana rasta. U Prištini je ponovo potvrdila dugoročnu posvećenost EU evropskoj perspektivi Kosova, pozivajući na smanjenje napetosti, jačanje institucija i postojano provođenje dogovorenih koraka kako bi zemlja mogla u potpunosti iskoristiti instrumente Plana i mjere za povezivanje.

U Skoplju je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen ponovila da je dogovor o ustavnim promjenama „sljedeći i jedini korak“ prije otvaranja pregovora o članstvu – „Sada ste vi na redu. EU je spremna“, objavila je nakon sastanka sa vladom. Povezala je političku poruku sa konkretnim rezultatima u provođenju Plana rasta: postavljanje antene tvornice umjetne inteligencije u Skoplju koja će inovatorima iz Sjeverne Makedonije osigurati pristup resursima Evropske superkompjuterske infrastrukture; uključivanje u Jedinstveno područje plaćanja u eurima za ubrzani i ekonomičniji promet; kao i novu isplatu od 16 miliona eura povezanu sa već provedenim reformama.

„Budućnost Zapadnog Balkana je u Evropskoj uniji. A svi moramo raditi na tome.“ Posjeta Ursule von der Leyen naglasila je ovu poruku sa konkretnim koracima koji su već u toku, od reformi povezanih sa jedinstvenim tržištem i novih investicija u pripremi u oblastima čiste energije, inovacija i održivog turizma do mjera koje dogovaraju pojedinačne zemlje radi smanjenja svakodnevnih troškova i neometanog putovanja, sa jasno izraženim stavom da uvjerljive reforme i dijalog otvaraju pristup finansiranju i mogućnostima u približavanju regije Evropskoj uniji.

Primjena Sistema ulaska i izlaska (EES) počinje u oktobru: šta trebaju znati putnici sa Zapadnog Balkana

Written by WeBalkans on . Posted in News.

Od 12. oktobra 2025. godine, Evropa počinje sa uvođenjem novog Sistema kontrole ulaska i izlaska (EES) na svojim vanjskim granicama. Period tranzicije od šest mjeseci traje do 9. aprila 2026, s početkom funkcionisanja cjelokupnog sistema 10. aprila 2026. godine. Za vrijeme perioda tranzicije, neki granični prelazi će uvesti EES prije drugih i nastavit će sa stavljanjem pečata na pasoše; nakon što sistem u potpunosti profunkcioniše, pečati će biti zamijenjeni elektronskom evidencijom.   Ko je obuhvaćen ovom promjenom EES se primjenjuje na putnike koji nisu iz EU, sa kraćim boravkom do 90 dana u periodu od 180 dana, uključujući putnike koji ne podliježu obavezi pribavljanja vize i one koji imaju Schengen vizu za kraći boravak. Državljani zemalja EU/Schengen područja i mnogi građani koji imaju dozvolu za duži boravak nisu obuhvaćeni sistemom EES.   Kakve promjene očekivati na granicama Prilikom prvog putovanja nakon početka primjene EES-a, granični službenici ili samouslužni kiosci će evidentirati podatke iz vaše putne isprave, fotografiju lica i otiske četiri prsta. Naredni prelasci granice će u pravilu biti brži jer su vaši podaci već u sistemu.   Prednosti za putnike sa Zapadnog Balkana EES automatski računa period od 90/180 dana i kada u potpunosti zaživi, prestaje potreba za provjerom pečata, čime će se smanjiti broj pitanja na ulazu i pojednostaviti ponovna putovanja. Putnici će također imati mogućnost da provjere koliko im je dana ostalo u okviru trenutnog dozvoljenog perioda.   Porodice i djeca Djeci mlađoj od 12 godina neće se uzimati otisci prstiju; fotografija lica i provjera isprava važi i za njih.   Mogućnost prethodne registracije Neke države će možda ponuditi mobilnu aplikaciju pod nazivom „Travel to Europe“ („Putovanje u Evropu“) za prethodnu registraciju podataka iz pasoša i fotografije lica prije vašeg dolaska, što će ubrzati prvi prelazak granice. Dostupnost se razlikuje od zemlje do zemlje.  
  1. oktobra 2025: Počinje primjena EES-a, u fazama u zavisnosti od zemlje i vrste granice.
  2. aprila 2026: Završava period tranzicije.
  3. aprila 2026: EES u potpunosti uspostavljen na svim vanjskim graničnim prelazima; prestaje stavljanje pečata.
  Za više informacija o EES-u, posjetite stranice u nastavku: • Pregled EES-a i smjernice za putnike, Vlada Evropske unije – Travel Europe. • Podaci koji se vode u EES-u – Travel Europe. • EES – najčešće postavljana pitanja, uključujući pitanja o tranziciji, pečatima i izuzecima – Travel Europe. • Stranica Evropske komisije o politici i vremenskom okviru EES-a – Migration and Home Affairs. • Informativna kampanja i podaci o početku rada – eu-LISA.

EU i zemlje zapadnog Balkana: Prekogranična saradnja za bolje prakse

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Evropska unija pomaže kandidatkinjama da uspostave standarde potrebne za ravnopravno funkcionisanje unutar  Unije, pa između ostalog finansijski podržava razmjene znanja između članica i kandidatkinja. Tako su u toku dva projekta saradnje između  Hrvatske i Bosne i Hercegovine i Crne Gore –  Prekogranična saradnja za nula otpada i Poboljšanje prekograničnog odgovora na hitne situacije.

Projekt  Za nula otpada provodi se u okviru Interreg IPA programa prekogranične suradnje Hrvatska – BiH – CG 2021.–2027, a partneri su Opština Tuzi u CG kao vodeći partner, te Općina Konavle u Hrvatskoj i Grad Mostar u BiH.

„Projekat je usmjeren na održivo i efikasno upravljanje otpadom u ove tri zajednice, a cilj je uvesti efikasnije odvojeno prikupljanje otpada, smanjiti broj divljih deponija ikoličinu otpada koji završava na deponijama. Nabavljamo vozila za odvoz komunalnog i kabastog otpada, mobilna reciklažna dvorišta, spremnike za razvrstavanje otpada, a planirane su i akcije sanacije i ozelenjavanja divljih deponija, kao i edukativne i promotivne kampanje za građane“, pojašnjava Adela Bahović, voditeljica ovog projekta u Opštini Tuzi.

Iz Mostara i opštine Tuzi pojašnjavaju da će stanovništvo lakše razdvajati otpad, dobiti čišće gradove i efikasniji  odvoz kabastog otpada.

„Građani već sada mogu vidjeti prve rezultate kroz postavljene mobilno reciklažno dvorište i kontejnere na javnim površinama za selektivno prikupljanje otpada, a do kraja projekta će sustav gospodarenja otpadom biti moderniziran i učinkovit – ostalo je da uklonimo ilegalne deponije i postavimo videonadzora“, objašnjava Ines Ćorić, koordinatorica projekta za Upravu Grada Mostar.

Bahović naglašava  da se saradnja ogleda u zajedničkom planiranju, razmjeni znanja i iskustava, te u usklađivanju aktivnosti kako bi rezultati bili što održiviji i primjenjivi u različitim lokalnim kontekstima, a  planirana je i izrada plana za  upravljanja glomaznim otpadom za period 2025-2030 koji će se primjenjivati ​​u Općini Tuzi i Gradu Mostaru.

„Opština Konavle već ima razvijenije prakse u upravljanju otpadom i prenosi iskustva na Tuzi i Mostar. Zajedničke akcije sanacije deponija, nabavka i upotreba iste vrste opreme, te paralelne kampanje za podizanje svijesti pod zajedničkim sloganom Be the Change with Zero Waste  pokazuju kako tri zajednice djeluju kao partneri, a ne kao izolovane cjeline“, naglašava Bahović.

Upozorava da je najveći izazov promjena navika građana u vezi sa odvajanjem otpada, nedovoljna infrastruktura za selektivno sakupljanje, te prisutnost velikog broja divljih deponija. Kako bi se ovo prevazišlo, s porukom da je budućnost bez otpada moguća, predviđene su edukativne radionice za građane u koje su uključeni i najmlađi stanovnici ovih lokalnih zajednica, a u kampanju podizanja svijesti je uključena i vrhunska evropska sportistkinja iz Mostara Lana Pudar koja promoviše slogan Budi i ti promjena za 0 otpada!

„Namjera je poticati stanovnike ovih zajednica da otpad prikupljaju odvojeno i da koriste platnene vrećice umjesto najlonskih koje se u prirodi rastvaraju i hiljadu godina“, pojašnjava Ćorić.

Građani već primijete promjene.

„Grad je zaista mnogo uredniji nego prije, stavili su reciklomate na prometna mjesta, po gradu srećem komunalce u opremi sa logotipom projekta, pa sam shvatila da je EU upetljala prste u to što me jako raduje, vidjela sam na društvenim mrežama i Lanu Pudar  koja govori o promjenama, a nju će ljudi sigurno primijetiti i poslušati jer je mnogo volimo“, priča jedan Mostarska koju smo sreli u Gradu.

Sve tri lokalne zajednice će kroz projekt nabaviti specijalizovanu opremu za prikupljanje i odvajanje otpada, sanirati i ozeleniti po nekoliko lokalnih ilegalnih deponija i postaviti video-nadzor  na lokacije gdje se nezakonito ostavlja otpad. Kako ova operacija s budžetom od 2,3 miliona eura završava u januaru 2027. godine, Ćorić napominje da su aplicirali za nastavak, TO ZERO WASTE 2  kako bi  kapitalizirali dosadašnja ulaganja i sistem nadogradili digitalnim rješenjima.

Istovremeno, u INEREP – Projektu poboljšanja međugraničnog odgovora na hitne situacije, koji je kao dio Interreg VI-A IPA  programa, vrijednom 14,84 miliona eura, će Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Crna Gora zajedno raditi na jačanju kolektivnog kapaciteta za odgovor na ekološke opasnosti i zaštitu prirodnog okoliša. Partneri će  48 mjeseci biti Splitsko-dalmatinska županija kao vodeći partner,  odnosno  Centar za edukaciju i tehnološki razvoj vatrogasaca iz Splita,  u Bosni i Hercegovini službe civilne zaštite Federacije BiH i Republike Srpske kao i  Razvojno-garantni fond Brčko distrikta BiH, a u Crnoj Gori Ministarstvo unutrašnjih poslova – Uprava za zaštitu i spašavanje.

„Projekat obuhvaća nabavu specijalizirane opreme i vozila, modernizaciju i opremanje centara za obuku uključujući VA.C.E.T.RA.S  iz Splita, razvoj i pilotiranje FireGIS digitalnog alata za procjenu rizika od požara u stvarnom vremenu, te zajedničke obuke i vježbe. Cilj je interoperabilnost, odnosno da timovi iz  ove tri zemlje rade po usklađenim protokolima i koriste kompatibilnu opremu i alate, a korist za građane to što će dobiti brži i koordiniraniji odgovor službi, bolje opremljene i uvježbane timove. Prve učinke mogu  očekivati već 2026. godine“, pojašnjava  Ivica Šitum, viši savjetnik za koordinaciju i razvoj u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Naglašava da su očekivani izazovi usklađivanje prekograničnih procedura nabave, rokovi isporuke specijalizirane opreme, standardizacija podataka za FireGIS, sigurnost obuke tijekom toplinskih valova, te administrativna usklađenost.

„Mi kao vodeći partner unosimo  bogato iskustvo prethodnog strateškog projekta u kom smo radili s partnerima iz Italije“, naglašava Šitum.

Sveobuhvatni cilj INEREP-a je smanjenje rizika od opasnosti koje donose klimatske promjene i poboljšati otpornost okoliša jačanjem organizacijskih i tehničkih kapaciteta hitnih službi, posebno u zaštiti od požara i spašavanju. Projekat se fokusira i na povećanje javne svijesti i učešća u naporima za pripremu za katastrofe.

Objavljeni rezultati godišnjeg istraživanja javnog mnijenja za 2025.

Written by WeBalkans on . Posted in News.

Projekat WeBalkans proveo je istraživanje javnog mnijenja u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji. 

Terenski rad se odvijao u periodu između maja i juna 2025. godine i tom prilikom je u svakoj od ovih zemalja intervjuisano oko 1.000 pojedinaca koji su smatrani reprezentativnim uzorkom. 

 

Uvid u izvještaje i informativne članke dostupan je u nastavku: 

 

Albanija: Informativni članak Engleski Albanski | Pregled Engleski 

 ****

Bosna i Hercegovina: Informativni članak Engleski Bosanski | Pregled Engleski 

****

Kosovo: Informativni članak Engleski Albanski Srpski | Pregled Engleski 

****

Crna Gora: Informativni članak Engleski Crnogorski | Pregled Engleski 

****

Sjeverna Makedonija: Informativni članak Engleski Makedonski Albanski | Pregled Engleski 

****

Srbija: Informativni članak Engleski Srpski | Pregled Engleski 

Ulična umjetnost bez granica: EU pomaže u povezivanju umjetnika iz Sarajeva i Prištine

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Q'art i Obojena klapa imaju mnogo zajedničkog, ali ih najsnažnije povezuje ljubav prema uličnoj umjetnosti.

Q'art je jedna od najrespektabilnijih organizacija u Kosovu za promociju ulične umjetnosti i unapređenje urbane sredine na održiv način. Koriste umjetnost kao sredstvo za unapređenje života i javnog prostora, školskih zgrada i igrališta ili, kako sami kažu, „da unaprijede sve što se može unaprijediti posredstvom ulične umjetnosti“.

Obojena klapa (Painted Slate) osnovana je u Sarajevu (Bosna i Hercegovina) 2016. godine radi promocije i zalaganja za afirmaciju ulične umjetnosti u bh. društvu. Njihova misija je, kako kažu, „obojiti stare, sive i tužne zidove i obnoviti sve oronule fasade u Sarajevu, obogaćujući ih umjetničkim izražajem“.

Nedavno su se ove dvije organizacije, koje povezuje strast prema uličnoj umjetnosti, udružile da rade na ostvarenju jednog drugog konstruktivnog cilja: unapređenje kulturnog krajolika Zapadnog Balkana jačanjem saradnje između regionalnih festivala i lakše kulturne razmjene.

„Za nas u Obojenoj klapi je Balkan Art Fusion prirodni nastavak onoga što radimo već godinama, a to je povezivanje ljudi posredstvom umjetnosti, rad u javnom prostoru i stvaranje prostora za dijalog i učenje. Bilo nam je važno da naši mladi umjetnici imaju priliku da izađu iz svakodnevnog okruženja, da upoznaju vršnjake iz drugih gradova i zajedno naprave nešto što će trajati. A tako je zaista i bilo. Sve se odvijalo prirodnim tokom, bez pritiska, ali uz veliku predanost i uzajamno poštovanje. Projekti kao ovaj daju nam stvarni podsticaj, zato što možete vidjeti da je ono što radite važno, kako za zajednicu tako i za svakog pojedinca koji učestvuje“, kazali su predstavnici Obojene klape govoreći o uticaju projekata kao što je Balkan Art Fusion i načinu na koji se oni uklapaju u širu misiju organizacije.

Balkan Art Fusion: Povezivanje kultura posredstvom urbanog izražaja zajednička je inicijativa koju predvode ove dvije organizacije, a podržava British Council. Balkan Art Fusion je dio projekta Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan (CC4WB) koji finansira Evropska unija. Cilj ovog projekta je da podstakne dijalog na Zapadnom Balkanu jačanjem kulturnog i kreativnog sektora za bolji društvenoekonomski uticaj. Balkan Art Fusion je strukturiran oko četiri ključne aktivnosti koje zajedno doprinose jačanju kreativnosti i kulturnog poduzetništva na lokalnom nivou posredstvom radionica, izložbi i rezidentnog boravka umjetnika.

„Od samog početka sam se osjećao kao dio ekipe. Nismo radili samo da bismo završili posao. Bitna je bila sama atmosfera. Radili smo predano, ali smo se i zezali, razmjenjivali iskustva i učili jedni od drugih. Ideje su samo navirale, bez pritiska, samo pozitivna energija kao odraz naše motiviranosti. Najupečatljiviji su bili naši iskreni razgovori o umjetnosti, ličnim putevima i o tome zašto radimo to što radimo. Ova vrsta iskustva nije samo nešto što se pamti, ovakvo iskustvo mijenja tvoj pristup radu u pozitivnom smislu“, kazao je Rijad iz Sarajeva, jedan od učesnika na radionicama Kreativni mostovi.

Radionice Kreativni mostovi su među najvažnijim aktivnostima projekta, osmišljene s ciljem povezivanja umjetnika i organizacija iz Prištine, Sarajeva i inostranstva. Ove radionice jačaju vršnjačko učenje, stvaranje žive umjetnosti, digitalnu ilustraciju i kulturni dijalog.

Na pitanje o iskustvu rada sa uličnim umjetnicima iz Kosova i Bosne i Hercegovine, Tizer, britansko-američki crtač grafita poznat po kombinovanju grafita i ulične umjetnosti kojom dominiraju likovi, aktivan na londonskoj sceni od kasnih 80-tih godina i jedan od voditelja radionica Kreativnih mostova u Prištini je kazao: „Bilo je izuzetno zadovoljstvo posmatrati talente u usponu među mladim umjetnicima iz Prištine i Sarajeva i njihove ideje i sposobnost da iznjedre tako veliki broj ideja u ograničenom vremenskom periodu. Bilo je divno raditi sa tako talentovanim umjetnicima i porediti razmišljanja u izvršavanju ovog zadatka“.

Boravak i rad u okviru rezidentnog programa Umjetnička transformacija u Prištini osigurava platformu za iskusne umjetnike i početnike da sarađuju na stvaranju novih umjetničkih djela, razvijaju vještine i urbanu kulturu pretvaraju u kreativnu industriju.

Istovremeno, Balkan Urban Canvas je zajednička izložba ulične umjetnosti koja se uporedo odvija u Prištini i Sarajevu. Ova izložba slavi razvoj balkanske ulične umjetnosti i predstavlja umjetnička djela, urbane turističke proizvode i povezane publikacije.

Altin Ibrahimi, vizuelni umjetnik iz Kosova koji je učestvovao u mnogim aktivnostima organizacije Q'art, kaže da mu je štamparska radionica na kojoj je učestvovao pružila priliku da se druži sa umjetnicima iz različitih zemalja, mogućnost za razmjenu iskustava kao i mogućnost da sarađuje na kreiranju ilustracija koje će biti korištene za štampanje.

Mnogi učesnici u projektu isto tako osjećaju da im je učešće u aktivnostima projekta Balkan Art Fusion pomoglo da steknu jasniji uvid o tome šta žele raditi do kraja života. Između ostalog, projekat je učesnicima iz Kosova i Bosne i Hercegovine omogućio da dožive gradove Prištinu i Sarajevo posredstvom zajedničkog jezika, jezika ulične umjetnosti, te time upoznaju kulturološke i društvene sličnosti između dvije zemlje.

Projekat „Možemo bolje“ – Najlakše je povezivanjem ljudi

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Posvećena miru, jedinstvu i međuljudskim vezama, Evropska unija u Bosni i Hercegovini je, u partnerstvu sa Ujedinjenim nacijama u BiH, Misijom OSCE-a u BiH i Uredom Vijeća Evrope u Sarajevu, pokrenula inicijativu Možemo bolje, s ciljem izgradnje povjerenja i jačanja veza među zajednicama.

 

Pokrenuta 2022. godine, inicijativa Možemo bolje je okupila pojedince, organizacije civilnog društva i lokalne vlasti iz 27 gradova i općina: Bosanski Petrovac, Čelić, Doboj, Glamoč, Goražde, Gornji Vakuf – Uskoplje, Gradiška, Jablanica, Jajce, Kalesija, Lopare, Maglaj, Novi Travnik, Prnjavor, Prozor-Rama, Sapna, Teočak, Teslić, Tešanj, Travnik, Ugljevik, Vareš, Vukosavlje, Zvornik i Žepče. Ukupno je podržano 27 lokalnih inicijativa u koje je bilo uključeno više od 2.300 učesnika iz 42 zajednice.

 

Pojašnjena radi, mnoge od ovih zajednica bile su teško pogođene ratom početkom 1990-ih što je značajno narušilo međunacionalne odnose. Mnogi ljudi su bili prisiljeni napustiti svoje domove, a čak i nakon što je mir uspostavljen i povratak omogućen brojni nikada više nisu prešli entitetsku liniju koja danas administrativno dijeli Bosnu i Hercegovinu. Danas veliki broj organizacija civilnog društva i aktivista smišlja inicijative koje bi mogle ponovno povezivanje ljudi, obnoviti povjerenje i poticati miran suživot i saradnju.

„Naš cilj je izgraditi okruženje koje podržava stabilno i mirno društvo, i vjerujemo da se to može postići jačanjem kohezije civilnog društva, osnaživanjem lokalnih zajednica, razvojem politika zagovaranja i stvaranjem prostora za pozitivne narative o izgradnji mira i povjerenja u Bosni i Hercegovini. U središtu ovog projekta su inicijative koje vode zajednice, a koje kroz saradnju pojedinaca i organizacija postavljaju temelje za održive promjene u korist svih građana BiH“, pojašnjavaju iz Delegacije EU u BiH.

Podržane aktivnosti uključivale su infrastrukturne projekte poput izgradnje vatrogasne stanice u Čeliću, kulturnog centra u Sapni ili proširenja obdaništa u Loparama, renoviranje i opremanje Omladinskih centara u Maglaju i Varešu… Inicijativa je podržala i brojne radionice, edukativne programe, festivale umjetnosti i folklora, koncerte, kampove, studijske posjete, nabavku opreme te uređenje zajedničkih prostora za dijalog i saradnju.

 

Primejra radi, krajem jula 2025. godine oko 1.100 ljudi uživalo je u Spirit Weekend Festivalu održanom na Staroj tvrđavi u Maglaju. Festival je otvoren izložbom WeBalkans Sport Photo Contest kojoj je prisustvovao i Adebayo Babajide, zamjenik šefa Delegacije EU u BiH. Tokom dvije festivalske večeri prikazani su filmovi Blum Jasmile Žbanić i Za danas toliko, a potom su uslijedili koncerti uživo.

„Kad smo pokretali Festival, ideja je bila da oživimo stari grad i tvrđavu, da ljudima ponudimo iskustvo gledanja filma na otvorenom. Danas je to sve to – i još mnogo više: razgovori o budućnosti regije, suočavanje s prošlošću – ne samo onom ratnom i nedavnom, već i daljom prošlošću, o kojoj govori film Blum. Naš cilj je da damo konkretne prijedloge i poticaje za razvoj cijelog zapadnog Balkana, jer iskreno vjerujemo da možemo bolje. Ovo je četvrti festival po redu i zaista smo počašćeni što smo dio inicijative Možemo bolje. Posebna nam je čast i priznanje što smo ugostili izložbu WeBalkans Sport Photo Contest“, kaže Adi Softić, organizator festivala.

 

Ivana Miočević, inžinjerka saobraćaja iz Vareša koja je učestvovala u aktivnostima udruženje Moja prva nota kaže da su, podržano kroz projekat BiH Može Bolje, imali muzički kamp, koncerte, pozorišne predstave i radionice o pisanju projekata i izvještavanju donatorima….

„Mislim da nam je svima mnogo značilo što smo imali priliku upoznati ljude iz različitih krajeva, vidjeti šta rade i kako rade, učiti iz njihovog iskustva – ali iznad svega, važno je da se srećemo, da sarađujemo i prestanemo živjeti u prošlosti, opterećeni događajima u kojima nismo ni učestvovali“, kaže Ivana.

Značaj susreta i saradnje ističe i Jovo Đurić, komandir Teritorijalne vatrogasno-spasilačke jedinice iz Lopara.

 

„Od osnivanja prije više od 20 godina, pružamo usluge gašenja požara i spašavanja i preko entitetske linije. Tokom velikih poplava u Čeliću 2022. godine, prvi smo reagovali. Kroz inicijativu Možemo bolje organizovali smo obuke za ljude iz Čelića, Sapne, Teočaka, Ugljevika, Lopara – pa čak i Brčko distrikta – dijelili smo znanja jer moramo raditi zajedno i pomagati jedni drugima bez obzira na vjeru, naciju, entitet ili boju kože“, kaže Đurić i najavljuje nove obuke fokusirane na gašenje požara koji uključuju električna vozila i solarne panele, koji su sve češći na krovovima širom BiH.

No, ima i drugih iskustava – Duška Mitrović iz Lopara je, u saradnji s Općinom Lopare, uspjela da dobije oznaku geografskog porijekla za svoj proizvod – sir „zarac“. „Ovaj sir se vijekovima pravi na području Majevice na isti način – mi smo samo dodali pakovanje. Važno je da očuvamo recept i njegovo porijeklo – geografska zaštita pomoći će njegovom plasmanu na evropsko tržište, uz očuvanje identiteta našeg kraja, gdje god u svijetu bio“, objašnjava Mitrović. Jedna od budućih aktivnosti je i Ljetna škola teatra – program Studija teatar iz Zenice namijenjeni mladima od 15 do 25 godina iz Bugojna, Goražda, Gornjeg Vakufa – Uskoplja, Jajca, Kalesije, Prnjavora, Teslića i Tešnja. Inicijativa Možemo bolje finansirana je sredstvima Službe za instrumente vanjske politike Evropske unije (FPI), kroz Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu saradnju (NDICI).

Istina protiv mitova o EU: Zapadni Balkan u ogledalu dezinformacija

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Evropska unija, kao politička zajednica koja njeguje najviše standarde ljudskih prava i vrijednosti, često je meta raznih aktera koji širenjem negativnih narativa žele potkopati povjerenje građana u institucije Unije.

Društvene mreže i sumnjivi mediji bez impresuma ili profesionalnih novinarskih standarda na Zapadnom Balkanu pokušavaju manipulisati javnim mnjenjem igrajući na emocije i politička dešavanja, usmjeravajući raspoloženje protiv ispunjenja evropskih standarda i sprovođenja reformi.

Najčešće teme koje se nalaze na takvim veb-stranama i stranicama društvenih mreža tiču ​​se prava LGBTQ zajednice i navodnih napora EU da promijeni tradicionalne norme koje ljudi Zapadnog Balkana duboko cijene.

Često se iznose i tvrdnje da bi članstvo u EU potkopalo ekonomske standarde i dovelo do eksploatacije prirodnih resursa i drugih ekonomskih potencijala u tim zemljama.

Jedna stranica na Facebook-u iz Hrvatske, sa oko 1.500 pratilaca, tvrdi da je Hrvatska bila jača ekonomski dok je bila dio Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, nego sada kada je članica EU.

„Tumačite ovo kako želite, nazivajte Jugoslovenom i napadajte, ali mora se reći: Jugoslavija je bila suverena država, za razliku od Hrvatske. Odluke je donosio Hrvat Josip Broz, a ne Brisel ili strane ambasade. Imali smo poljoprivredu, brodogradnju, industriju, fantastične filmove i serije i neprevaziđenu muzičku scenu. Imali smo i demografski rast i neke moralne vrijednosti, jer zapadni materijalizam, Coca-Cola kultura, promiskuitet, liberalizam, radikalni feminizam, itd., i dalje nisu stigli. Imali smo optimizam u društvu, nasmijana lica na ulicama i vjerovali u bolje sjutra“, piše u objavi.

Ipak, činjenice govore drugu priču, jer je Hrvatska od pristupanja EU do kraja 2024. godine, od EU primila 25 milijardi evra, što je oko četiri puta više nego što doprinosi. Hrvatska ima ukupni suficit od 16,36 milijardi eura, što je razlika između sredstava isplaćenih Hrvatskoj i njenog doprinosa budžetu EU, izjavio je u četvrtak u hrvatskom Saboru državni sekretar Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, Domagoj Mikulić. Povučena sredstva su četiri puta veća od doprinosa države fondovima EU od pristupanja Hrvatske EU do kraja 2023. godine, rekao je poslanik HSLS-a Dario Hrebak tokom rasprave u Saboru, dodajući da je to i dobra poruka euroskepticima.

Novac ne samo da je pomogao Hrvatskoj da poboljša životni standard, već i da sprovede reforme koje su unaprijedile kvalitet života. Prema podacima EU, jasno je koliko su države profitirale od članstva u EU.

 

Još jedan primjer sa spomenute propagandne Facebook stranice pokušava uspostaviti narativ da navodne promjene u tradicionalnoj porodičnoj dinamici unutar država članica EU vode do „feminizacije“ muškaraca u Evropi. Autor se poziva na medijske izvještaje u kojima se tvrdi da je francuskog predsjednika Emanuela Makrona supruga navodno ošamarila.

„Smiješnog lidera EU ošamarila supruga. Možete li zamisliti da Putina ili Sija supruge šamaraju? Ne možete. To je razlog što dekadentna EU (za razliku od Istoka) tone dublje ekonomski i politički. To je dio odgovora zašto EU postaje nebitan igrač u globalnoj politici“, piše u Facebook objavi.

Ipak, sve takve tvrdnje su demistificirane jasnim pravilima zapisanim u Osnivačkom ugovoru EU.

Član 3 Ugovora o Evropskoj uniji eksplicitno navodi da će se „EU boriti protiv socijalne isključenosti i diskriminacije, promovisati socijalnu pravdu i zaštitu, jednakost između žena i muškaraca, solidarnost među generacijama i prava djeteta“.

Dezinformacijski narativi prisutni su i u zemljama Zapadnog Balkana koje su u procesu pristupanja EU, poput Crne Gore.

Proruski portal IN4S koji je po nekim istraživanjima šesti najčitaniji u zemlji, često širi sličan ili identičan kontroverzan sadržaj.

U jednom od članaka, IN4S tvrdi da je „Grad Rijeka uveo zdravstveno obrazovanje kao pilot-projekat u šest osnovnih škola“, navodno ne kao klasični zdravstveni školski program, već kao kurs seksualnog obrazovanja zasnovan na lijevo-liberalnom modelu. Prema IN4S-u, materijal sadrži brojne primjere feminističke i LGBT propagande.

U drugom članku istog medija piše: „Nije pitanje hoćemo li se pridružiti EU, već šta će od nas ostati ako to učinimo“.

U njemu se tvrdi da „pod maskom borbe za ljudska prava, EU sve više vrši pritisak na obrazovne sisteme, medije i pravne okvire država članica da prihvate radikalne rodne teorije, dok istovremeno krivično prijeti onima koji osporavaju te stavove“.

Mađarska se navodi kao primjer za koju se tvrdi da se suočila s oštrim kritikama nakon usvajanja zakona kojim se zabranjuje promocija LGBT sadržaja djeci – što je navodno Brisel proglasio „kršenjem evropskih vrijednosti“.

Ali šta je istina?

Vrlo malo od ovih tvrdnji drže vodu, jer osnivački akti EU jasno navode da Unija nudi podršku državama članicama, ali nema ovlašćenja nad obrazovnom politikom. Države članice zadržavaju puni suverenitet u strukturisanju, organizovanju i određivanju sadržaja svojih obrazovnih sistema, uključujući nastavne planove i programe, finansiranje, kvalifikacije nastavnika i jezik nastave.

Zapravo, EU nema za cilj izbrisati tradicionalne vrijednosti. Naprotiv, u preambuli Ugovora o Evropskoj uniji, eksplicitno se navodi namjera da „produbi solidarnost među narodima, poštujući njihovu istoriju, kulturu i tradiciju“ i „potvrdi svoju privrženost principima slobode, demokratije, poštovanja ljudskih prava i osnovnih sloboda, te vladavine prava“.

Prema članu 6, stav 3 ovog Ugovora, „osnovna prava, zagarantovana Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, koje proizlaze iz ustavnih tradicija poznatih državama članicama, predstavljaju opšta načela prava Unije“.

”

Nadalje, sve odluke moraju „biti bliske građanima“, slijedeći princip supsidijarnosti.

Također, član 2 istog dokumenta jasno navodi da je Unija zasnovana na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokratije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući prava pripadnika manjina.

Ove vrijednosti, kako je naglašeno, „su poznate državama članicama u društvu u kojem prevladavaju pluralizam, nediskriminacija, tolerancija, pravda, solidarnost i jednakost između žena i muškaraca“.

Iz svega navedenog, jasno je da će zemlje Zapadnog Balkana, kada postanu članice EU, uživati ​​iste privilegije i prava kao i sve ostale države članice. Nadalje, kako pokazuju raniji primjeri, oni će također postići ekonomski napredak i poboljšati životni standard svojih građana.

AUTHORS:

Dejan Šainović, Journalist

Elena Prnjić, Fact checker

Jovana Đurišić, Fact checker

Marina Trajkovska, Influencer

Bojan Ristovski, Young European Ambassador

EU pomaže zemljama kandidatkinjama u zaštiti prava LGBTIQ+ osoba

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Evropska unija, kao i većina demokratskih zemalja širom svijeta, 17. maj obilježava kao Međunarodni dan borbe protiv homofobije, bifobije i transfobije (IDAHOT dan). Zaštita prava pripadnika LGBTIQ+ zajednice jedan je od ključnih prioriteta EU.

Od kraja 90-ih godina prošlog stoljeća, u skladu sa svojom snažnom posvećenošću promociji i zaštiti temeljnih ljudskih prava za sve, EU zagovara ravnopravnost lezbejki, gej muškaraca, biseksualnih, transrodnih, interspolnih, queer osoba i drugih seksualnih manjina. No ove grupe se i dalje širom svijeta, uključujući i Zapadni Balkan, suočavaju s diskriminacijom i nasiljem. EU nastoji povećati svijest javnosti o pravima LGBTIQ+ osoba, ali istovremeno poduzima konkretne korake za unapređenje njihove zaštite i socijalne uključenosti, kako u državama članicama, tako i u kandidatkinjama. Jedan takav primjer konkretne podrške je sigurna kuća za LGBTIQ+ osobe žrtve diskriminacije i nasilja u Sarajevu na tajnoj lokaciji. Kućom upravlja Fondacija Krila nade.

“Kuća je otvorena 2024. godine, u aprilu smo proslavili prvu godišnjicu. Ovaj siguran prostor smmo uspjeli stvoriti zahvaljujući razumijevanju i podršci EU i Vijeća Evrope. Mnoge LGBTIQ+ osobe doživljavaju različite oblike zlostavljanja, uključujući fizičko nasilje, čak i u vlastitom domu nakon što se autuju. Nekima porodica uskrati finansijsku ili emocionalnu podršku što onemogućava nastavak školovanja,  a i same škole ponekad odbijaju pružiti odgovarajuće uslove. Za njih je ovo sklonište od presudne važnosti“, kaže Nejla Zejnilagić, koordinatorica u Fondaciji Krila nade.

Pojašnjava da ova sigurna kuća funkcioniše po istim principima kao skloništa za žene žrtve porodičnog nasilja.

„Osigurava krov nad glavom, hranu, higijenske potrepštine i psihološku podršku, koju pružamo u saradnji sa Sarajevskim otvorenim centrom. Odrasle osobe starije od 18 godina mogu ostati do šest mjeseci, odnosno kraće ukoliko ranije postanu samostalne“, dodaje Zejnilagić. Napominje da sklonište može primiti do šest osoba i da trenutno pruža usluge samo osobama iz Bosne i Hercegovine.

U vrijeme intervjua za WeBalkans, u kući su boravile četiri osobe, koje su izjavile da im je „ovaj besplatan i siguran prostor promijenio život“.

Koordinatorica Zejnilagić također spominje posjetu organizacije iz Srbije koja dijeli iste vrijednosti, a koja je pokazala interesovanje za pokretanje sličnog projekta. Osim sigurne kuće, EU podržava niz edukacija i obrazovnih inicijativa u Bosni i Hercegovini usmjerenih na prepoznavanje i borbu protiv govora mržnje, uključujući i one koje se odnose na državne službenike. Slične aktivnosti sprovode se i u Sjevernoj Makedoniji i Albaniji.

U Sjevernoj Makedoniji je prva nacionalna SOS linija za LGBTIQ+ osobe pokrenuta tokom pandemije COVID-19 kao dio projekta promocije raznolikosti i jednakosti. Međutim, ta linija je u međuvremenu ugašena. Trenutno LGBTIQ+ osobe u toj zemlji mogu koristiti savjetodavne usluge koje pruža organizacija EGAL, a uskoro se očekuje pokretanje nove SOS linije.

„Zahvaljujući podršci EU pokrenućemo green line s brojem 0800-66666 koja će raditi 24/7 na makedonskom jeziku. Također ćemo pružati psihološku podršku i individualne sesije za LGBTIQ+ žrtve nasilja. Pored toga, tražimo sredstva za ponovno otvaranje sigurne kuće za LGBTIQ+ osobe koju smo morali zatvoriti prije nekoliko mjeseci“, najavljuje Ivana Kostovska koja je bila direktorica ugašene sigurne kuće u Skoplju.

U Albaniji je 2024. godine zabilježeno prvo simbolično vjenčanje istospolnog para, omogućeno uz podršku i angažman EU. Ipak, istospolni brakovi još uvijek nisu zakonski priznati u toj zemlji. Kroz projekat „Ponosni na prava“ u Albaniji, EU je fokusirana na promociju jednakosti, socijalne uključenosti i nediskriminacije žena i LGBTIQ+ osoba. Ovaj projekat uključuje obuke za mlade, kampanje podizanja svijesti i jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva u gradovima poput Tirane, Skadra i Leže. Albanija također ima nacionalni akcioni plan za LGBTIQ+ zajednicu za period 2021–2027, koji je podržan i kroz napore EU u okviru UN-a, posebno preko UNDP-a.

EU također snažno podržava LGBTIQ+ zajednicu u Srbiji i Crnoj Gori. U Crnoj Gori, projekat „Borba protiv mržnje i netolerancije“ podržao je izradu Nacionalne strategije za LGBTI osobe za period 2024–2029, kao i evaluaciju prethodne strategije (2019–2023). U Srbiji su aktivnosti podizanja svijesti još uvijek u toku. U obje zemlje, delegacije EU aktivno podržavaju Pride događaje. Svake godine, u znak podrške, zgrada Delegacije EU u Srbiji osvijetljena je bojama LGBTIQ+ zastave.

Na Kosovu, EU podržava različite aktivnosti povodom IDAHOT-a, uključujući pjesničke večeri i promociju prve LGBTIQ+ radio emisije „Lequ Zemër“. EU također podržava Centar za jednakost i slobodu (CEL), koji jača LGBTI zajednicu sprječavanjem diskriminacije na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta, podizanjem svijesti javnosti o pravima LGBTI osoba i zagovaranjem jednakih prava u skladu s ustavom i zakonima zemlje. Tokom godina, ovaj Centar organizovao je kampanje zagovaranja, promovirao društvene promjene i pružao psihosocijalnu podršku, besplatnu pravnu pomoć, smještaj i druge resurse. Samo tokom 2024. godine, EU je podržala niz CEL inicijativa za osnaživanje LGBTIQ+ zajednice, kao što su profesionalne obuke iz šminkanja, praćenje govora mržnje u medijima, stipendije za zagovaranje među studentima i radionice pravne pomoći. EU je također snažno podržala Sedmicu ponosa u Prištini, koja je završena Paradom ponosa.

Dana 17. maja 1990. godine, Svjetska zdravstvena organizacija uklonila je homoseksualnost s liste bolesti, a ovaj datum je kasnije proglašen Međunarodnim danom borbe protiv homofobije, transfobije i bifobije (IDAHOBIT). EU i njene države članice posvećene su ključnim pravnim instrumentima uključujući Ugovor iz Amsterdama (1997), Povelju o temeljnim pravima Evropske unije (2000) i razne antidiskriminacione direktive. Rezultati istraživanja iz 2024. godine koje je provela Agencija EU za temeljna prava (FRA) pokazali su da je 37% LGBTIQ+ osoba iskusilo neki oblik “konverzijske terapije” – prakse koja ima za cilj “izlječenje” seksualne orijentacije i/ili rodnog identiteta, a koja ima dugoročno štetne posljedice.

Otvaranje novih Evropskih centara za digitalne inovacije širom Zapadnog Balkana

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Od januara 2025. godine, mreža Evropskih centara za digitalne inovacije (EDIH) proširena je otvaranjem novih centara širom Zapadnog Balkana.

Proširenje mreže, čiji je cilj da pomogne ovoj regiji u integraciji u Jedinstveno digitalno tržište EU, odvija se u okviru šireg Plana rasta EU za Zapadni Balkan. Pridruživanjem ovoj mreži, korisnici iz regije proširenja dobit će prijevremeni pristup digitalnim alatima, platformama za razmjenu znanja i mogućnostima finansiranja i prije formalnog prijema u članstvo EU. Prednosti će biti osjetne, naročito za MSP-ove, startup preduzeća i javne institucije koje rade na provođenju digitalne i zelene transformacije.

„Pomažemo javnim institucijama i poslovnim subjektima da koriste digitalne alate u rješavanju stvarnih problema kao što su pojednostavljivanje usluge radi ulaska na nova tržišta. Olakšavamo im da se povežu i prošire djelatnosti preko granica, što je zapravo ideja jedinstvenog digitalnog tržišta“, kaže Prof. dr. Slavica Tomović, vanredna profesorica na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Crnoj Gori. Ovo je važan iskorak za napore Evropske unije na digitalnoj transformaciji u regiji proširenja i otvara zanimljive nove mogućnosti za lokalne privrednike, javne institucije, i startup preduzeća koji će postati dio naprednog digitalnog ekosistema Evrope.

Evropski centri za digitalne inovacije (EDIH) funkcionišu kao jedinstvena administrativna mjesta koja pomažu preduzećima i organizacijama javnog sektora da se nose sa digitalnim izazovima i unaprijede konkurentnost. Nude čitav niz usluga, uključujući pristup tehničkom stručnom znanju, obuci i razvoju vještina, savjetima o finansiranju i mogućnost „provjere prije ulaganja“ posredstvom digitalnih tehnologija. Pored toga, pružaju podršku zelenoj tranziciji tako što organizacijama pomažu u provođenju održivih i cirkularnih digitalnih praksi.

Uz podršku programa Digitalna Evropa (DEP), finansiranje za EDIH se osigurava iz više izvora, i to 50% doprinosi DEP-a, a preostali dio se izdvaja na nivou država, regija ili iz privatnih izvora. Njihova misija je osigurati da nijedna regija ne bude izostavljena u prelasku u digitalnu eru.

U Sjevernoj Makedoniji, INOFEIT EDIH predstavlja prvi zvanični Evropski centar za digitalne inovacije. Izgrađen na čvrstim osnovama INNOFEITDIH okuplja predstavnike akademske zajednice, privrede, poslovnih udruženja i subjekata iz javnog sektora. U naredne četiri godine, INOFEIT EDIH će osigurati besplatne digitalne usluge vrijedne 2 miliona eura MSP-ovima i organizacijama javnog sektora sa svojim ključnim uslugama.

„U današnjem digitalnom okruženju koje se ubrzano razvija, za poslovne subjekte i javne organizacije je od ključne važnosti da održe korak s najnovijim tehnologijama. Integracija Sjeverne Makedonije u Mrežu centara za digitalne inovacije EU kroz INNOFEIT EDIH pruža jedinstvenu priliku za MSP-ove i organizacije javnog sektora da unaprijede konkurentnost i predvode društveni napredak“, kazao je Dimitar Taskovski iz INNOFEIT-a Sjeverne Makedonije.

U Kosovu, projektom DIG-4K upravlja konzorcij koji se sastoji od nekoliko aktera, i to iz civilnog društva, poslovnog i akademskog sektora, a među njima su i Park za inovacije i obuku (ITP) koji je vodeći partner i Edutask; Makerspace centar za inovacije iz Prizrena, UBT univerzitet, Univerzitet Ukshin Hoti, QUANTIX, ALT SHPK, CACTTUS obrazovanje su nosioci implementacije, a Ministarstvo privrede Kosova i Mreža za istraživanje i obrazovanje Kosova (KREN) su pridruženi partneri.

„Integracija Kosova u Mrežu centara za digitalne inovacije (EDIH) pruža priliku za transformaciju poslovnih subjekata, obrazovnih institucija i zainteresovanih strana iz javnog sektora. Kroz projekat DIG-4K, korisnici će dobiti pristup stručnom znanju, resursima i finansiranju za ubrzane digitalne transformacije“, kazao je Arsim Nimanaj iz GIZ-a Kosovo, koji je u nastavku pružio konkretne informacije o načinu na koji korisnici mogu iskoristiti ovo članstvo. „Savjetodavne usluge će pomoći poslovnim subjektima i institucijama u provođenju digitalnih strategija, optimizaciji procesa i unapređenju konkurentnosti. Akademija za digitalne vještine će kroz obuke, certifikaciju i praktične radionice premostiti problem nedostatka vještina osiguravajući radnu snagu spremnu za budućnost. ‘Tech Access and Testing Lab’ će osigurati prostor za inovacije, čime će poslovnim subjektima omogućiti izradu i ispitivanje prototipova umjetne inteligencije, sigurnosti na internetu i zelenih tehnologija. Podrška u finansiranju i investicijama usmjeravat će zainteresovane strane u osiguranju finansijskih sredstava, unapređenju njihove sposobnosti da izrade i održe projekte. Međunarodno umrežavanje i saradnja otvorit će pristup globalnim tržištima i partnerstvima, jačajući tako digitalni ekosistem Kosova. Pored toga, napori na procjeni i održavanju uspješnih digitalnih rješenja osigurat će dugoročan učinak kroz vidljivost, tržišni domet i kontinuiranu evaluaciju“, zaključio je Nimanaj.

Digitalna transformacija od poljoprivrede kojom upravlja umjetna inteligencija do pametnih javnih usluga, uz podsticaj centara koji su sada dio EDIH mreže podržat će inkluzivni rast, održivost i pripremiti regiju za budućnost rada i poslovanja.

Za lokalne organizacije na Zapadnom Balkanu, uključivanje u mrežu EDIH podrazumijeva da postaju dio sveevropskog pokreta za inovacije, efikasnost i održivost.

Više informacija o Planu rasta za Zapadni Balkan Evropske unije možete naći ovdje.