Skip to main content

Autor: WeBalkans

Javna diskusija o “Lokalnim omladinskim savjetima” u Kavadarcima

Written by WeBalkans on . Posted in News.

Gjorgji Ristov, mladi evropski ambasador (YEA) iz Sjeverne Makedonije, organizovao je svojoj općini, Kavadarcima, javnu diskusiju o značaju Lokalnih omladinskih savjeta. Ovaj događaj je poslužio kao nastavak posjete Njemačke ambasade, koju je omogućio Europe House Skoplje. Sesija je započela pregledom “ZAKONA O UČEŠĆU MLADIH I POLITIKAMA ZA MLADE”, sa ciljem da inspiriše, usmjeri i poveže Lokalni omladinski savjet Kavadarci (LOS) sa omladinom tog grada. Pružila je priliku mladima da se upoznaju sa radom i perspektivama LOS-a.

 

Tokom drugog dijela događaja, prisutni su imali priliku predložiti ideje koje bi bile korisne za mlade. Najbolja ideja biće proslijeđena Vijeću u Kavadarcima, koje treba da pripremi budžet za 2024. godinu do 15. novembra. Krajnji cilj je da ova ideja bude prihvaćena i implementirana tokom 2024. Europe House Skoplje je podržao ovaj događaj i nastavio svoju diskusiju o LOS-u.

Zdrav život postaje navika

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Program finansiran od strane EU podržava projekat koji pruža sportske aktivnosti na otvorenom i rekreativne aktivnosti za mlade ljude.

Univerzalna sportska škola “Spartakus” osnovana je u septembru 2021. kao odgovor na stvarnu potrebu da se djeci u Gacku pruži stimulativno okruženje koje pogoduje njihovom cjelokupnom psiho-fizičkom razvoju. Osnovni ciljevi organizacije usmjereni su na njegovanje sveobuhvatnog razvoja djece u dobi od 3 do 12 godina. Sve aktivnosti osmišljene su kako bi podstakle holistički razvoj svakog djeteta. Program obuhvata aspekte koji doprinose psiho-fizičkom blagostanju djece, prevenciji deformiteta, obrazovanju i unapređenju motoričkih i kognitivnih vještina. Osim ovoga, akcenat je stavljen i na razvoj društveno poželjnih vještina kod svakog djeteta. Misija je ponuditi djeci raznolik spektar aktivnosti kako bi se obezbijedio njihov pravilan fizički razvoj, kao i aktivnosti koje će ojačati njihovu mentalnu otpornost.

“U današnjem svijetu brze modernizacije, velike upotrebe ekrana i sveprisutne digitalizacije, svjedočimo posljedicama koje osjećaju današnje mlade generacije koje su sve više otuđene, socijalno odvojene i nedovoljno vođene. Ove spoznaje su nas motivisale da promovišemo koncept zdravog načina života kroz različite aktivnosti koje ponovo povezuju djecu i mlade s prirodom i međusobno, što je od izuzetne važnosti.”

Projekat “Zdrav život postaje navika”, iniciran od strane Univerzalne sportske škole “Spartakus” u partnerstvu sa planinarskim društvom “Volujak”, nedavno je pokrenut u opštini Gacko. Ovaj projekat je osmišljen kako bi pružio sportske aktivnosti na otvorenom i rekreativne aktivnosti za mlade, s ciljem da podstakne fizičko i mentalno blagostanje, dok istovremeno usađuje vrijednosti kao što su odgovornost i duboko poštovanje prema prirodi. Projekat je usmjeren na pojedince starosti od 5 do 30 godina.

Nada Jovović iz sportske škole “Spartakus” ističe značaj njegovanja zdrave generacije mladih u društvu. Ona objašnjava da je projekat pokrenut s ciljem usvajanja kulture zdravlja i blagostanja kod mlade populacije od najranijeg uzrasta. “U današnjem svijetu brze modernizacije, velike upotrebe ekrana i sveprisutne digitalizacije, svjedočimo posljedicama posljedicama koje osjećaju današnje mlade generacije koje su sve više otuđene, socijalno odvojene i nedovoljno vođene. Postali su fizički neaktivni i mentalno krhki. Ove spoznaje su nas motivisale da promovišemo koncept zdravog načina života kroz različite aktivnosti koje ponovo povezuju djecu i mlade s prirodom i međusobno, što je od izuzetne važnosti,” kaže Nada.

Projekat “Zdrav život postaje navika” dobio je podršku od Regionalnog programa za lokalnu demokratiju na Zapadnom Balkanu 2 (ReLOaD2) koji je finansiran od strane EU.

Aktivnosti projekta pažljivo su osmišljene kako bi obezbijedile konstantan napredak, pri čemu svaka naredna aktivnost nadograđuje prethodne. Neke od već uspješno sprovedenih aktivnosti uključuju školu trčanja, radionice fokusirane na značaj prve pomoći za sigurne aktivnosti na otvorenom, sesije o orijentaciji i navigaciji u prirodi, školu planinarenja, program treninga na otvorenom, sportski i rekreativni događaj poznat kao “Dan bez telefona”, i još mnogo toga. S druge strane, predstojeći plan aktivnosti uključuje uzbudljive aktivnosti kao što su “Igre sa klikerima i lastišem”, dva treninga na otvorenom, planinarsku ekspediciju, trku s preprekama i još jednu školu trčanja.

“Kroz naše projektno djelovanje, potvrđujemo da pojedinci u manjim lokalnim zajednicama nisu pasivni ili apatični; naprotiv, nedostaje im prilika da svoje slobodno vrijeme učine smislenijim.”

O projektu

The Regional Programme on Local Democracy in the Western Balkans 2 (ReLOaD2) nastavak je inicijativa podržanih od strane EU – Local Democracy Strengthening Project (LOD, 2009-2016)  i naknadno proširenog Regional Program for Local Democracy in the Western Balkans (ReLOaD, 2017-2020). Kao i prethodni, ovaj projekat finansira Evropska unija (EU) i implementira Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). ReLOaD2 se sprovodi na Zapadnom Balkanu, posebno u Albaniji (Albania), Bosni i Hercegovini (BiH) (Bosnia and Herzegovina (BiH)), Kosovu*(Kosovo*), Sjevernoj Makedoniji (North Macedonia), Crnoj Gori (Montenegro)i Srbiji (Serbia).

“Nada Jovović, Univerzalna sportska škola ‘Spartakus’, ističe da je odgovor i entuzijazam lokalne zajednice prema svim aspektima projekta ‘Zdrav život postaje navika’ premašio njihova očekivanja. Ona komentariše: ‘Kroz naše projektno djelovanje, potvrđujemo da pojedinci u manjim lokalnim zajednicama nisu pasivni ili apatični; naprotiv, nedostaje im prilika da svoje slobodno vrijeme učine smislenijim.'”

Nada ističe širi značaj projekta. Ona navodi: “Ono što je zaista važno jeste da će nakon završetka ovog projekta biti znatno veći broj mladih ljudi i djece koji će razviti duboko poštovanje prema prirodi.” Takođe očekuje da će i njihove porodice i roditelji provoditi više vremena u prirodi.

Zvono školskog zvona zazvonilo je po drugi put

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Obrazovanje i zaposlenje povratnika u Severnoj Makedoniji.

Proteklih nekoliko sedmica, Ajnur Ibraimovski, 37-godišnji povratnik u Prilepu, općini u Severnoj Makedoniji, aktivno je pohađao časove u lokalnoj javnoj osnovnoj školi. Ajnur i još 21 polaznik, od kojih su svi povratnici u Prilepu, upisani su u program koji traje 6 mjeseci i koji će im omogućiti da završe osnovnoškolsko obrazovanje. Razmišljajući o svojoj prošlosti, objašnjava: ‘Pohađao sam školu do 4. razreda… ali zbog finansijskih poteškoća kod kuće, morao sam napustiti školu i potražiti posao.’

Ajnurova potraga za bijegom od siromaštva takođe ga je nagnala da emigrira u Njemačku, gdje se nadao boljim izgledima za posao i kvalitetu života. Nakon dvije godine provedene u inostranstvu, vratio se u Prilep. Međutim, pronalaženje stabilnog posla u rodnoj zemlji bilo je pravi izazov. U Sjevernoj Makedoniji, formalno zapošljavanje zahtijeva završenu osnovnu školu. U Prilepu, gdje kompanije aktivno traže radnike zbog specifične dinamike tržišta rada, nedostatak završene osnovne škole predstavljao je značajnu prepreku za formalno zapošljavanje. Prema nedavnom istraživanju, gotovo 30% poslodavaca u regiji prijavilo je poteškoće u pronalaženju kvalifikovanih radnika. Ajnur dodaje: ‘Kompanije traže osobe koje su završile školovanje.’

“Kompanije traže osobe koje su završile školovanje.”

Nakon svog povratka, Ajnur je osigurao privremenu poziciju u jednoj kompaniji u Prilepu, gdje sada ima priliku da se pređe na stabilniju poziciju operatera viljuškara. Međutim, kako bi se bavio ovim poslom, mora se pobrinuti da njegove obrazovne kvalifikacije odgovaraju radnim propisima u Sjevernoj Makedoniji. Stoga je Ajnur donio odluku da se vrati u školu. Trenutno učestvuje u programu obrazovanja odraslih u općini Prilep, zajedno s drugim povratnicima koji dijele slična iskustva prijevremenog napuštanja škole. Ovaj zajednički faktor povezuje ih na njihovim različitim životnim putevima. Program obrazovanja odraslih namjerno je osmišljen kako bi pomogao odraslim povratnicima da završe svoje osnovno obrazovanje po povratku. Podržani od strane projekta Regionalna reintegracija povratnika (RRR) finansiranog od strane EU, a sprovedenog od strane UNDP-a, 56 odraslih povratnika u Sjevernoj Makedoniji vratilo se u školu i sada naporno rade na završetku osnovnog obrazovanja i unapređenju svojih izgleda za zapošljavanje.

S druge strane, djeca povratnici nailaze na posebne izazove vezane za obrazovanje po povratku. Ti izazovi mogu uključivati administrativne procese vezane za priznavanje njihovog prethodnog obrazovanja, kao i teškoće prilagođavanja u novom školskom okruženju. Ako se ne riješe, ovi izazovi za rezultat mogu imati da djeca ponavljaju razred ili da potpuno napuste školu. Takva odluka imala bi ogroman uticaj na njihovu budućnost. Kako bi ublažili ove izazove, lokalne nevladine organizacije (NGO) uz podršku projekta RRR pomažu povratnicima u pristupu raznim vladinim uslugama po povratku, uključujući upis njihove djece u lokalne škole. Do danas je projekat RRR omogućio za preko 380 povratnika u Severnoj Makedoniji da pristupe raznim vladinim uslugama.”

“Prvo i najvažnije, težim da postanem pismena osoba. Mnoge mogućnosti će mi se otvoriti kada dobijem diplomu za završenu osnovnu školu. Takođe će mi omogućiti da proširim znanja i da pružim pomoć svojoj djeci u njihovom školovanju. Neću propustiti prilike za posao, kao što sam prije, zbog nedostatka obrazovanja.”

O projektu

Projekat Reintegracija povratnika na Zapadnom Balkanu usmjeren je na rješavanje ključnih prepreka za socio-ekonomsku reintegraciju ranjivih povratnika na Zapadnom Balkanu. Projekat je dio Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) II Multi-Country Action, podrška EU Fondamentalnim pravima romske zajednice i reintegracija povratnika, povjeren UNDP-u, Svjetskoj banci i Vijeću Evrope. U svim ekonomijama Zapadnog Balkana, projekat procjenjuje političke i institucionalne praznine te olakšava dijalog o mehanizmima za sprovođenje i praćenje politika i programa reintegracije. U Albaniji, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, projekat sprovodi programe na lokalnom nivou i testira inovativna rješenja za održivu socio-ekonomsku reintegraciju povratnika.”

Metula Ismailoska, 29-godišnja povratnica iz Njemačke, pronašla je inspiraciju za povratak obrazovanju kroz svoju djecu koja su školskog uzrasta. Rano je napustila školu, udala se veoma mlada, te zajedno sa suprugom krenula na putovanje iz Sjeverne Makedonije u potrazi za boljim životom u inostranstvu, unutar Evropske unije. Nakon njihovog boravka u EU, Metula se zajedno sa svojom šestočlanom porodicom vratila u Prilep. Priznajući važnu ulogu obrazovanja, Metula je odlučna u tome da obezbijedi da njena djeca završe školovanje. Ona objašnjava zašto i kako se odlučila vratiti u školu i sudjelovati u programu podržanom od strane EU i UNDP-a: “Nisam imala prethodnog iskustva sa školovanjem… Tako sam kroz svoju djecu otkrila da postoji obrazovna prilika i za mene.” Govoreći o značaju obrazovanja za sebe, Metula ističe: “Prvo i najvažnije, težim da postanem pismena osoba. Mnoge mogućnosti će mi se otvoriti kada dobijem diplomu za završenu osnovnu školu. Takođe će mi omogućiti da proširim znanja i da pružim pomoć svojoj djeci u njihovom školovanju. Neću propustiti prilike za posao, kao što sam prije, zbog nedostatka obrazovanja.”

Odsustvo formalnog obrazovanja ističe se kao glavni čimbenik brojnih izazova s kojima se suočavaju mnogi povratnici u Sjevernoj Makedoniji, grupa koja je uglavnom sačinjena od Roma. Prema istraživanju iz 2022. godine koje je sproveo RRR projekt, 57% Roma u Prilepu nema formalno obrazovanje. Slično iskustvima Ajnura i Metule, životne priče mnogih povratnika odražavaju kako ovaj nedostatak obrazovanja trajno prožima njihove društvene i ekonomske probleme. U Sjevernoj Makedoniji, završetak osnovnog obrazovanja nije samo preduslov za formalno zapošljavanje, već i za učešće u aktivnim vladinim inicijativama na tržištu rada. Stoga, uprkos dinamici tržišta rada i povećanim mogućnostima za posao, povratnici koji nemaju osnovno obrazovanje ostaju uskraćeni za te mogućnosti zapošljavanja. Procjena RRR projekta iz 2022. godine otkrila je da 84% ispitanih nije bilo upoznato s mjerama zapošljavanja vlade koje pruža Zavod za zapošljavanje, iako je 70% njih registrovano da aktivno traže posao.

Dakle, čak i uz otvorena radna mjesta i vladine programe, povratnici bez osnovnog obrazovanja nisu u mogućnosti iskoristiti te prilike. Rani prekid školovanja prisiljava pojedince na neformalno, nesigurno zaposlenje. Obrazovanje ima ključnu ulogu u životima povratnika, obuhvatajući i odrasle osobe i djecu školskog uzrasta. Baš zbog toga iskorištavanje transformacijskog potencijala obrazovanja za olakšavanje uspješnog povratka kući ostalo je centralna tema projekta Regionalna reintegracija povratnika koji finansira EU, a sprovodi UNDP.

Komisija usvaja paket proširenja 2023

Written by WeBalkans on . Posted in News.

Danas je Evropska komisija usvojila paket proširenja za 2023. godinu, pružajući detaljnu procjenu stanja i napretka koji su postigli Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija, Turska, te prvi put i Ukrajina, Republika Moldavija i Gruzija, na njihovim putevima ka pristupanju Evropskoj uniji. Izvještaj se posebno osvrće na napredak u sprovođenju temeljnih reformi, kao i pružanje jasnih smjernica za prioritete reformi u budućnosti. Pristupanje je uvijek bilo i ostaće proces zasnovan na zaslugama i potpuno zavisan od objektivnog napretka koji svaka zemlja postigne.

 

Zapadni Balkan

 

Progres u reformama za pristupanje Crne Gore EU-ji uglavnom je u zastoju, s obzirom na duboku polarizaciju i političku nestabilnost koju je ta država doživjela u periodu koji je u izvještaju. EU podržava formiranje novog parlamenta i sastav nove vlade, od koje se očekuje da brzo pokaže svoju sposobnost i predanost Crne Gore putu ka EU-ji i ostvarivanju reformi vezanih za pristupanje EU-ji. Uopšteno, napredak u pregovorima o pristupanju će ovisiti o reformama u oblasti vladavine prava (tj. ispunjenju privremenih mjerila u Poglavljima 23 i 24). Crna Gora nastavlja potpuno usklađivanje sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom.

 

Srbija je nastavila s provođenjem reformi vezanih za pristupanje EU-ji, uključujući i oblast vladavine prava. Srbija je započela implementaciju ustavnih amandmana iz 2022. radi jačanja nezavisnosti pravosuđa i usvojila je novu medijsku legislativu. Implementacija navedenog može značajno poboljšati regulatorno okruženje. Međutim, daljnji amandmani biće potrebni kako bi se potpuno uskladili s acquis-om EU-je i evropskim standardima. Srbija treba poboljšati, kao prioritetnu stvar, svoje usklađivanje sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-je, uključujući restriktivne mjere i izjave o Rusiji. Potrebni su daljnji rad i politička predanost i za implementaciju reformi u oblasti vladavine prava. Procjena Komisije ostaje da je Srbija tehnički ispunila kriterije za otvaranje klastera 3 (konkurentnost i inkluzivni rast). Srbija mora u potpunosti sarađivati i poduzeti sve potrebne korake da se pobrine za preuzimanje odgovornosti za nasilni napad na kosovsku policiju 24. septembra i napad na KFOR 29. maja. Što se tiče normalizacije odnosa s Kosovom, iako je postignut Sporazum u dijalogu koji je fasilitiran od strane EU, ni Srbija ni Kosovo nisu još započeli implementaciju svojih obaveza, koje su obvezujuće za obje strane i ključni dio njihovih evropskih puteva.

 

U Sjevernoj Makedoniji, vlasti su dosljedno istakle da je pristupanje EU-u i dalje njihov strateški cilj. Sjeverna Makedonija nastavlja potpuno usklađivanje sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-je (ZVSP). Zemlja je takođe ostvarila određeni napredak u oblasti pravosuđa, slobode i sigurnosti, uključujući borbu protiv organizovanog kriminala i upravljanje migracijama. Kao zemlja koja je u procesu pregovora, Sjeverna Makedonija treba ostvariti implementaciju reformi vezanih za EU, uključujući pravosuđe, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, reformu javne uprave, uključujući upravljanje javnim finansijama, i javne nabavke. Sjeverna Makedonija se obavezala da će pokrenuti i postići relevantne ustavne promjene kao prioritet, s ciljem da uključi građane koji su dio drugih naroda. Proces preispitivanja acquis-a EU-je je napredovao bez problema, a vlasti su pokazale visok nivo predanosti zadatku. Komisija je predstavila Vijeću izvještaje o preispitivanju “klastera temeljnih sektora” za Sjevernu Makedoniju u julu i očekuje brzi nastavak, s ciljem otvaranja pregovora o ovom klasteru do kraja godine.

 

Albanija nastavlja pokazivati odlučnost u sprovođenju reformi u EU i ostvarivanju napretka u reformama u “klasteru temeljnih sektora”. Nastavak potpunog usklađivanja sa ZVSP EU-a takođe je očit znak strateške odluke zemlje za pristupanje EU-ji. Potrebni su daljnji napori u oblasti slobode izražavanja, pitanja manjina i prava vlasništva, kao i u ključnim oblastima vladavine prava, poput borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Proces preispitivanja acquis-a EU-je je napredovao bez problema, a vlasti su pokazale izuzetnu posvećenost zadatku. Komisija je predstavila Vijeću izvještaje o preispitivanju “klastera temeljnih sektora” za Albaniju u julu i očekuje brzi nastavak. Cilj je otvaranje pregovora o klasteru 1 (fundamenti) do kraja godine.

 

Bosni i Hercegovini, prošlogodišnji status kandidata donio je potrebnu pozitivnu dinamiku. Nova vlada je brzo formirana nakon izbora i počela je provoditi reforme, posebno kroz amandmane koji uvode provjere integriteta u pravosuđu. Ipak, potrebni su daljnji napori. To uključuje usvajanje važnih reformi vladavine prava i pravosuđa te napredovanje s ustavnim i izbornim reformama, što je od najvećeg prioriteta kako bi se osigurala jednakost prava za sve građane. Takođe je važno sačuvati ustavni poredak zemlje. Secesionističke i autoritativne mjere koje su uvedene u entitetu Republika Srpska nisu u skladu s putem ka EU-ji. Potrebni su daljnji napori Bosne i Hercegovine kako bi ispunila ključne prioritete navedene u mišljenju Komisije o njenom zahtjevu za članstvo (Commission's Opinion on its member application). Stoga Komisija preporučuje otvaranje pregovora o pristupanju EU-ji s Bosnom i Hercegovinom, nakon postizanja potrebnog stepena usklađenosti s kriterijima članstva.

 

Kosovo je ostalo posvećeno svom evropskom putu. Spremno radi na potpunom usklađivanju sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-je, uključujući osudu ruskog rata i agresije protiv Ukrajine i uvođenje restriktivnih mjera protiv toga. Period u kom se bilježi izvještaj može posvjedočiti legislativnim postignućima, uključujući važnu izbornu reformu. Ipak, potrebno je da se uradi još dosta, uključujući i plan akcije o reformama pravosuđa. Od 1. januara 2024, liberalizacija viza za Kosovo će stupiti na snagu. Situacija na sjeveru Kosova je bila pogođena sa nekoliko kriza, posljednja od kojih je bila nasilni napad na kosovsku policiju 24. septembra 2023. Što se tiče normalizacije odnosa sa Srbijom, iako je postignut Sporazum u dijalogu koji je fasilitiran od strane EU, ni Srbija ni Kosovo nisu još započeli implementaciju svojih obaveza, koje su obvezujuće za obje strane i ključni dio njihovih evropskih puteva.

 

Sljedeći koraci

 

Sada je došao red da Vijeće razmotri današnje preporuke Komisije i donese odluke o koracima u procesu proširenja.

Komisija predstavlja novi Plan rasta za Zapadni Balkan uključujući 6 milijardi eura u grantovima i kreditima namijenjenih ubrzanju ekonomskog približavanja EU

Written by WeBalkans on . Posted in News.

Danas je Evropska komisija usvojila novi Plan rasta za Zapadni Balkan s ciljem da donese regiji neke od prednosti članstva i prije pristupanja, da podstakne ekonomski rast i ubrza neophodno socioekonomsko približavanje. Cilj je omogućiti partnerima da intenziviraju investicije i reforme kako bi značajno ubrzali proces proširenja i rasta njihovih ekonomija. Za ovo je predložen novi Fond za reforme i rast za Zapadni Balkan u iznosu od 6 milijardi eura za period 2024 – 2027. Isplate će se vršiti tek kad se provedu dogovorene reforme.

 

Kao dio Plan rasta, svaki partner sa Zapadnog Balkana biće pozvan da pripremi Reformsku agendu na osnovu postojećih preporuka, uključujući one iz godišnjeg paketa proširenja i programa ekonomskih reformi zemalja (ERP). Ova reformska agenda biće konsultovana, procijenjena i usvojena od strane Komisije.

 

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen izjavila je: “Današnjim usvajanjem novog Plana rasta za Zapadni Balkan od 6 milijardi eura, približavamo ekonomije Zapadnog Balkana EU. Potencijal ovog Plana rasta je izuzetan. Ovaj Plan rasta bi mogao udvostručiti ekonomiju Zapadnog Balkana u narednih 10 godina. Sa svojom kombinacijom reformi i investicija, omogućiće Zapadnom Balkanu da uskoro profitira od ključnih oblasti našeg jedinstvenog tržišta, uključujući slobodno kretanje roba, usluga i radnika, jedinstveno područje plaćanja u eurima, transport, energiju i digitalno jedinstveno tržište.”

 

Sljedeći koraci

   

Sada Evropski parlament i Vijeće trebaju da razmotre prijedlog za paket pomoći iz srednjoročne revizije višegodišnjeg finansijskog okvira. Nakon usvajanja, pozvaće se šest partnerskih zemalja Zapadnog Balkana da podnesu svoje pojedinačne reformske agende sa razrađenim socioekonomskim i fundamentalnim reformama koje će se provesti kako bi podstakle rast i približavanje u skladu sa Planom rasta u periodu 2024 – 2027. Kao neophodan preduslov, Srbija i Kosovo se trebaju na konstruktivan način angažovati u Dijalogu o normalizaciji odnosa uz posredovanje Visokog predstavnika EU-je.

YEA organizuju radionice o medijskoj pismenosti u Srbiji i Crnoj Gori

Written by WeBalkans on . Posted in News.

Od 24. do 25. oktobra, Mladi evropski ambasadori (YEA) uspješno su organizovali seriju radionica o medijskoj pismenosti (MIL) u Novom Sadu i Nišu, Srbija, kao i u Podgorici, Crna Gora. Tokom ovih radionica, YEA su imali dragocijenu priliku da podijele svoje znanje sa svojim vršnjacima o temama vezanim za medije, novinarstvo i različite aspekte medijske pismenosti. Ovi događaji su omogućeni zahvaljujući predanosti i naporima Mladih evropskih ambasadora, uključujući Bojanu Maraš, Anđelu Micić, Maju Trajković, Anju Kafedžisku, Teodoru Cekić i Aleksandru Grbović Bitić.

Projekat EU SHAI mijenja živote pružanjem socijalnog stanovanja

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Projekat u Srbiji, finansiran od strane Evropske unije, pomaže ugroženim zajednicama u postizanju socijalne inkluzije.

Miljana, dvadesetsedmogodišnja stanovnica romskog naselja u Svilajncu, suočava se sa svojim izazovima u životu. Nakon završetka srednje škole trgovine, našla se u ulozi samohrane majke svoje sedmogodišnje kćerke, Petre. Njihov prethodni dom, mala i oronula kuća, pružala im je nezavidne uslove za život. Međutim, nedavno se desila pozitivna promjena u njihovim životima. Preselile su se u novoizgrađenu zgradu socijalnog stanovanja koja se nalazi odmah preko puta njihovog starog naselja. Ova naizgled mala promjena napravila je veliku razliku u njihovim životnim uslovima. Njihov novi stan je prostran i potpuno opremljen novim namještajem i modernim kućanskim aparatima.

Miljana je korisnica projekta “Nove kuće i inkluzivno okruženje za ranjive kategorije stanovništva u Svilajncu”, koji je dio EU Support for Social Housing and Active Inclusion (EU SHAI) programa. Osim što joj je pružila udoban novi dom, ova inicijativa je takođe podržala Miljanu u finansijskoj nezavisnosti i socijalnoj inkluziji. Miljana je aktivno učestvovala u radionicama s ciljem poboljšanja njenih mogućnosti zapošljavanja, uključujući obuku za dobijanje vozačke dozvole kategorije B.

“Aktivne mjere uključivanja imaju ključnu ulogu u obezbjeđivanju održivosti projekta, budući da su te mjere pažljivo osmišljene i provedene u skladu s jedinstvenim potrebama porodica i pojedinačnih članova porodice.”

Za socijalno stanovanje, projekat koristi tri metode podrške: izgradnju novih stanova i kuća, nabavku već izgrađenih kuća za korisnike i renoviranje kuća koje pripadaju korisnicima. Do sada je ukupno 127 porodica, sa 361 članom porodice (171 muškarac i 190 žena), uspješno prešlo u svoje nove domove u novim socijalnim stanovima u Čačku, Svilajncu, Loznici, Vrnjačkoj Banji, Ljuboviji, Šapcu i Raškoj. Dodatno, izgrađeno je 14 porodičnih kuća u Koceljevi i Zagubici, koje sada koriste porodice koje u njima žive. Projekat je takođe nabavio 56 seoskih kuća i završio renoviranje 92 kuće, sve s ciljem poboljšanja uslova stanovanja za one kojima je to potrebno.

Dragana Milošević, menadžer projekta EU SHAI programa, detaljno objašnjava sveobuhvatnu podršku koju pruža porodicama koje su odabrane za socijalno stanovanje. Ova podrška je pažljivo prilagođena specifičnim potrebama svakog člana porodice, utvrđenim kroz temeljnu procjenu nakon procesa odabira za socijalno stanovanje. Ona navodi: “Na primjer, ako porodica broji četiri člana kojima je potrebna podrška, mi pružamo pomoć u skladu s tim. U slučajevima kada pojedinac ima posebne potrebe, kao što je osoba s invaliditetom koja treba invalidska kolica ili, u jednom slučaju, mladić koji pohađa srednju školu u drugom gradu i treba novac za smeštaj u domu, mi pokrivamo te troškove kako bi završio srednjoškolsko obrazovanje. Neke osobe možda trebaju pohađati određene kurseve; na primjer, nudili smo obuku za zavarivanje, danas veoma tražen zanat, i omogućili im pohađanje.”

Do sada je projekat podržao 324 porodice, obuhvatajući preko 1.000 pojedinaca, kroz niz mjera aktivne inkluzije. Među njima, 167 djece je dobilo obrazovnu podršku, dok je 104 odraslih muškaraca i 221 žena prošlo obrazovnu obuku. Dodatno, 146 porodica je imalo koristi od grantova za stvaranje prihoda, 42 korisnika je privremeno angažovano na poslovima, a 29 korisnika je postalo samozaposleno. Psihosocijalna podrška pružena je za 135 porodica, uključujući 391 člana. Takođe, oko 280 porodica je dobilo pomoć u vidu nameštaja i kućnih aparata. Dragana ističe značaj aktivne inkluzije, navodeći: “Ona igra ključnu ulogu u obezbjeđivanju održivosti projekta, jer je pažljivo osmišljena i sprovedena u skladu sa specifičnim potrebama porodica i pojedinačnih članova porodice.”

“Projekt EU SHAI je izazvao značajne promjene u životima ljudi, a oni su itekako svjesni ove promjene.” 

O projektu

Program podrške Evropske unije za socijalno stanovanje i aktivno uključivanje (The European Union Support to Social Housing and Active Inclusion Programme) (EU SHAI) osmišljen je za unapređenje sprovođenja politika socijalne inkluzije u Srbiji i pružanje održivih rješenja za stanovanje uz aktivne mjere inkluzije za najranjivije stanovništvo. Evropska unija (EU) je izdvojila 27 miliona eura kroz Instrument pretpristupne pomoći (IPA) 2018 za realizaciju programa u trajanju od 63 mjeseca, a kao partner za sprovođenje odabran je Ured za projekte Ujedinjenih nacija (UNOPS).

Dragana ističe izuzetan značaj podrške obrazovanju i profesionalnom napredovanju među korisnicima, prepoznajući da samo pružanje socijalnog stanovanja ne rješava sve njihove izazove. Ona pojašnjava: “Kako bi unaprijedili svoj društveni status, pojedinci moraju unaprijediti svoje vještine i obrazovanje. Poboljšanjem svojih izgleda za zapošljavanje, mogu promijeniti svoj status primalaca državne socijalne podrške.” Takođe napominje: “Projekat EU SHAI je izazvao značajne promjene u životima ljudi, a oni su itekako svjesni ove promjene.”

Zaštita Vardar rijeke uz podršku EU

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Vodovodni sistem glavnog grada Sjeverne Makedonije, Skoplja, dobija podsticaj, što pokazuje da se razvoj odvija paralelno s integracijom u EU.

Gradovi se neprestano moraju prilagođavati kako bi se mogli nositi s brzim rastom urbanog stanovništva, suočiti se s izazovima klimatskih promjena i upravljati ograničenim resursima. Skoplje, glavni grad Sjeverne Makedonije, aktivno i predano radi na transformaciji u održivu, modernu evropsku metropolu sa snažnim naglaskom na zaštitu okoliša. Ta predanost se ogleda u značajnoj inicijativi za zaštitu okoliša grada izgradnjom postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda. Ovo postrojenje će obezbijediti usluge sanitacije za više od pola miliona stanovnika dok će istovremeno smanjiti zagađenje rijeke Vardar, najduže rijeke u Sjevernoj Makedoniji.

Vode ove značajne rijeke, koja protječe kroz glavni grad zemlje, Skoplje, do sada nisu bile pravilno tretirane. Unutar kanalizacijske mreže kojom upravlja JKP Vodovod i kanalizacija, otpadne vode se ispuštaju na više mjesta duž lijeve i desne obale rijeke Vardar. Iako postoji određeni nivo kontrole i početnog tretiranja za ispuštanje ovih voda, one na kraju završavaju direktno u rijeci Vardar.

“Godinama smo marljivo radili kako bismo stvorili potrebne uslove za realizaciju ovog izuzetno značajnog infrastrukturnog projekta.”

Gđa. Kaja Shukova, ministarka zaštite okoliša i prostornog planiranja Sjeverne Makedonije, ističe značajnu ulogu izgradnje postrojenja za obradu otpadnih voda za grad Skoplje. Ona izjavljuje da je ovaj problem još uvijek, jedno od najhitnijih pitanja ne samo za Ministarstvo i Vladu, već prije svega za građane i njihovo zdravlje i dobrobit. Ministarka Shukova napominje: “Godinama smo marljivo radili kako bismo stvorili potrebne uslove za realizaciju ovog izuzetno značajnog infrastrukturnog projekta.”

Tokom pripremne faze, projekat je primio vrijednu tehničku pomoć u obliku donacija iz nekoliko uglednih institucija, uključujući Evropsku investicionu banku, Evropsku banku za obnovu i razvoj, Zapadnobalkanski investicijski okvir i francusku vladu. Ova podrška odražava nepokolebljivu predanost Team Europe da se pomogne Sjevernoj Makedoniji. Osnovni cilj ove pomoći je rješavanje kapacitetskih ograničenja unutar lokalnih partnera, unapređujući njihove sposobnosti u planiranju, operativi i održavanju investicijskih projekata.

Postrojenje za pročišćavanje vode u Skoplju dizajnirano je da služi 650.000 stanovnika. Faza izgradnje predviđa se da će trajati tri godine, nakon čega slijedi dvogodišnje probno razdoblje posvećeno testiranju funkcionalnosti postrojenja za obradu otpadnih voda i obuci osoblja odgovornog za njegovu operaciju. Objekat će zauzimati površinu od 13 hektara, i biti smješten u općini Gazi Baba, na lijevoj obali rijeke Vardar u području Trubarevo. Projekat je zajednički napor u kojem sudjeluju JKP Vodovod i kanalizacija – Skoplje, Grad Skoplje, Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog planiranja i Ministarstvo finansija. Nakon završetka izgradnje, Postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda – Skoplje biće u vlasništvu JKP Vodovoda i kanalizacije – Skoplje.

Projekat će se odvijati u dvije različite faze. Prva faza će obuhvatati prvobitnu obradu i biološko pročišćavanje otpadnih voda I trajaće najduže do 2035. godine, dok će se sljedeća faza fokusirati na uklanjanje azota i fosfora iz otpadnih voda koje se ulijevaju u rijeku Vardar, a planirano je da ona bude završena najkasnije do 2045. godine. Nakon potpune operativnosti postrojenja za pročišćavanje, do 2027. godine u ovoj zemlji će raditi oko 74,7% potrebnih kapaciteta za pročišćavanje otpadnih voda.

“Sa sigurnošću mogu tvrditi da bi konačna faza izgradnje stanice bila ogroman izazov da nismo imali pristup ovim evropskim finansijskim mehanizmima. Izuzetno cijenimo podršku EU u tom smislu, kao i u drugim procesima kroz koje težimo dostizanju evropskih standarda.”

O projektu

Kao EU klimatska banka, Evropska investiciona banka godišnje finansira 3 milijarde eura za infrastrukturu vode, s fokusom na vodenu sigurnost i prilagođavanje klimatskim promjenama. Oko 30% projekata banke u sektoru vode je izvan Evropske unije, često u nekim od najsiromašnijih i najsušnijih zemalja svijeta. U 2022. godini, investirali smo oko 2,17 milijardi eura u sektor vode (we have invested about €2.17 billion in the sector ), što je poboljšalo sanitaciju za 10,8 miliona ljudi i omogućilo bolji pristup pitkoj vodi za 25,4 miliona ljudi.

Za osnaživanje ovog poduhvata, Evropska unija je putem Zapadnobalkanskog investicijskog okvira odobrila značajan grant od 70 miliona eura. Ova dodjela sredstava označava najznačajniji doprinos koji je ikada dala jedna međunarodna finansijska institucija unutar sektora vode zemlje. Finansijska podrška EU-je ima potencijal da značajno ubrza pripreme i izvođenje projekta, što će konačno imati za rezultat pročišćenje 90% otpadnih voda grada Skoplja i 74,7% otpadnih voda u državi. Ovaj projekat se savršeno uklapa u Ekonomski i investicijski plan EU-je, Globalnu strategiju pristupa tržištu i Zelenu agendu za Zapadni Balkan.

Osim toga, Vlada Republike Sjeverne Makedonije omogućila je finansiranje izgradnje postrojenja za pročišćavanje putem kredita dobijenih od dvije banke EU-je, od Evropske investicione banke (EIB) 68 miliona eura i od Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) 58 miliona eura. Ministarka Shukova ističe ključnu ulogu koju EU igra u implementaciji ovog izuzetno važnog infrastrukturnog projekta. Ona napominje: “Sa sigurnošću mogu tvrditi da bi konačna faza izgradnje stanice bila ogroman izazov da nismo imali pristup ovim evropskim finansijskim mehanizmima. Izuzetno cijenimo podršku EU u tom smislu, kao i u drugim procesima kroz koje težimo dostizanju evropskih standarda.” Postrojenje za pročišćavanje biće opremljeno najsavremenijom tehnologijom, najnovijom opremom i praksama energetske efikasnosti. Toplotna energija proizvedena u postrojenju koristiće se za spaljivanje mulja u akceleratoru. Projekat takođe obuhvata dodatne aspekte poput tehničke pomoći i obuke osoblja kako bi se obezbijedila održivost instalacije.

Creative Europe otvara poziv za projekte evropske saradnje

Written by WeBalkans on . Posted in News.

Ovaj poziv će podržati projekte koji će provoditi širok spektar aktivnosti i inicijativa u kojima sudjeluju umjetnici i dionici aktivni u različitim kulturnim i kreativnim sektorima. S proračunom od oko 60 milijuna eura, akcija će podsticati saradnju između organizacija koje su aktivne u području kulture kako bi povećala međunarodnu dimenziju stvaranja i kruženja evropskog umjetničkog sadržaja. Takođe će podsticati razvoj, eksperimentisanje, širenje i primjenu novih i inovativnih praksi.

 

Ova akcija će podržati najmanje 130 projekata.

 

Evropski projekti saradnje otvoreni su za sve kulturne i kreativne sektore. Međutim, s obzirom na to da je ova akcija dio kulturnog dijela programa, projekti s isključivo audiovizuelnim sadržajem nisu podobni (nemaju pravo) za prijavu kao ni oni koje sačinjavaju isključivo organizacije iz sektora audiovizuelne industrije.

Otkrivanje prekograničnih čarolija Kosova i Crne Gore: predstavljeni Peć i Gusinje

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Projekat finansiran od strane EU podržava promociju kulturne baštine na prekograničnom području između Kosova i Crne Gore.

Smješteno među veličanstvenim pejzažima Jugoistočne Evrope leži skriveno blago, gdje se prirodna raskoš planina harmonično spaja sa bogatom raznolikošću kultura. Prekogranično područje koje obuhvata Kosovo i Crnu Goru, obuhvatajući općine Peć i Gusinje, je privlačna destinacija koja mami hrabre putnike i zaljubljenike u kulturu. Ovo prekogranično područje ima očaravajuće pejzaže koji svjedoče o veličanstvu prirode. Visoki planinski vijenci, posebno Prokletije, pružaju jedinstvenu priliku za planinarenje, penjanje i posmatranje divljih životinja.

Međutim, pored očaravajućih pejzaža, ovo prekogranično područje obiluje i istorijom i kulturom. Nažalost, kulturna baština ovog područja nije dobila isti nivo promocije kao prirodno bogatstvo. Stoga su dvije prekogranične općine, Peć na Kosovu i Gusinje u Crnoj Gori, preduzele proaktivne mjere da bi učinile da te promocije budu na istom nivou.

“Redovno održavamo kontakt sa posjetiocima u našem turističkom informativnom centru. Većina naših projektnih prijedloga proizilazi iz povratnih informacija koje dobijemo od posjetilaca i zajednice.”

Blerta Harxhi Begolli obavlja funkciju senior projekt menadžera u sektoru turizma u Općini Peć. Ona detaljno objašnjava konzistentni uspjeh općine u pružanju podrške za projekte prekogranične saradnje, navodeći: “Redovno održavamo kontakt sa posjetiocima u našem turističkom informativnom centru. Većina naših projektnih prijedloga proizilazi iz povratnih informacija koje dobijemo od posjetilaca i zajednice.”

Općine Peć i Gusinje već su neko vrijeme uspostavile partnerski odnos. Prepoznajući zajedničku potrebu za unaprijeđenom promocijom svoje kulturne baštine, zajedno su odlučili da pokrenu i apliciraju za projekt “Kulturna baština: Blago prekograničnog područja”. Ovaj projekat obuhvata niz mjera usmjerenih na unapređenje količine, kvaliteta i vidljivosti turističkih aktivnosti koje se odnose na cijenjenje kulturne i prirodne baštine.

Za unapređenje stanja kulturnih lokacija duž kulturne rute i pružanje boljih usluga turistima, nabavljene su audio vodiči za Peć. Dodatno, postavljene su informativne table na tri glavna ulaza u Peć radi širenja detalja o kulturnoj baštini grada. Oznake su strategijski postavljene ispred ovih kulturnih dobara u Peći, uz prostor za sjedenje da bi bile pristupačnije posjetiocima.

Projekat je nedavno završen, a unutar svog okvira, partnerske općine su sprovele opsežna istraživanja o kulturnim naslijeđima regiona. Takođe su sastavile studiju fokusiranu na valorizaciju kulturne baštine, uspostavile kulturne rute, unaprijedile objekte duž kulturne rute kako bi poboljšale iskustva posjetilaca, pružile mogućnosti za jačanje kapaciteta pružateljima usluga, implementirale označavanje putokaza za promociju novorazvijenih ponuda i sprovele različite druge inicijative za promociju kulturne baštine.”

“Još važnije je da povratne informacije posjetilaca pokazuju da su intervencije projekta izuzetno korisne za njih. Kulturne rute se često koriste, a njihov kvalitet odgovara željenim standardima.”

O programu

Unutar drugog poziva za prijedloge unutar IPA CBC programa Crna Gora Kosovo, Evropska unija je dodijelila sredstva koja prelaze dva miliona eura za projekte prekogranične saradnje. Ove inicijative koje vode korisnici projekata značajno su ojačale kvalitet života u regiji. To su postigli promovisanjem zapošljavanja, podsticanjem socijalne inkluzije i unaprijeđenjem turizma, kulturne i prirodne baštine regije.

Blerta ističe izuzetno pozitivan uticaj projekta, naglašavajući jedno od njegovih najznačajnijih postignuća: postavljanje orijentacijskih znakova na kulturnim lokalitetima širom grada. Ona napominje: “Na primjer, prije ovog projekta, posjetioci koji su ulazili u grad Peć nisu imali nikakvih uputa o lokaciji kulturnih lokaliteta. Sada posjetioci imaju sveobuhvatne smjernice za istraživanje kulturne baštine grada i okolnih područja.”

Što se tiče održivosti, Blerta napominje da partnerske općine, u saradnji sa civilnim društvom i ostalim dionicima, konstantno održavaju kulturne rute i putokaze. Ona naglašava: “Još važnije je da povratne informacije posjetilaca pokazuju da su intervencije projekta izuzetno korisne za njih. Kulturne rute se često koriste, a njihov kvalitet odgovara željenim standardima.”