Skip to main content

EU SHAI projekat transformiše živote kroz socijalno stanovanje

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Projekat u Srbiji, koji finansira Evropska unija, pomaže ugroženim zajednicama u postizanju socijalne inkluzije.

Miljana, 27-godišnja stanovnica romskog naselja u Svilajncu, ima svoj dio životnih izazova. Nakon završene srednje trgovačke škole, našla se u ulozi samohrane majke sedmogodišnje ćerke Petre. Njihovo prethodno stanovanje, mala, oronula kuća, nudila je daleko od idealnih uslova za život. Međutim, nedavno je u njihove živote došla pozitivna promjena. Uselili su se u novoizgrađenu zgradu socijalnog stanovanja preko puta uske ulice svog starog naselja. Ova naizgled mala tranzicija napravila je veliku razliku u njihovim životnim uslovima. Njihov novi stan ne samo da je prostran, već je i potpuno opremljen potpuno novim namještajem i modernim kućnim aparatima.

Miljana je korisnica projekta „Novi domovi i inkluzivno okruženje za ugrožene kategorije stanovništva u Svilajncu“, koji je dio programa EU Podrška socijalnom stanovanju i aktivnom uključivanju (EU SHAI). Osim što joj je pružila udoban novi dom, ova inicijativa ju je takođe osnažila ka finansijskoj nezavisnosti i socijalnoj inkluziji. Miljana je aktivno učestvovala u radionicama koje su imale za cilj unaprjeđenje njene zapošljivosti, uključujući obuku za dobijanje vozačke dozvole B kategorije.

„Mjere aktivne inkluzije igraju ključnu ulogu u osiguravanju održivosti projekta, jer je pažljivo osmišljen i implementiran u skladu sa jedinstvenim potrebama porodica i pojedinačnih članova porodice.“

Što se tiče socijalnog stanovanja, projekat koristi tri načina podrške: izgradnju novih stanova i kuća, kupovinu postojećih kuća za korisnike i renoviranje kuća koje su već u vlasništvu korisnika. Do danas je ukupno 127 porodica, koje čine 361 član porodice (171 muškog i 190 ženskog pola), uspješno prešlo u nova prebivališta u novoizgrađenim socijalnim stambenim jedinicama koje se nalaze u Čačku, Svilajncu, Loznici, Vrnjačkoj Banji, Ljuboviji, Šapcu, i Raška. Takođe, izgrađeno je 14 porodičnih kuća u Koceljevi i Žagubici, u kojima su smještene porodice koje ih sada zovu domom. Takođe, projektom je nabavljeno 56 seoskih kuća i završeno je renoviranje 92 kuće, sve u cilju poboljšanja uslova stanovanja za one kojima je potrebna.

Dragana Milošević, projekt menadžer EU SHAI programa, elaborira sveobuhvatnu podršku koja se nudi porodicama izabranim za socijalno stanovanje. Ova podrška je zamršeno prilagođena specifičnim potrebama svakog člana porodice, utvrđena kroz detaljnu procjenu nakon procesa odabira socijalnog stanovanja. Ona kaže: „Na primjer, ako se porodica sastoji od četiri člana kojima je potrebna podrška, mi pružamo pomoć u skladu sa tim. U slučajevima kada pojedinac ima jedinstvene potrebe, kao što je osoba sa invaliditetom kojoj su potrebna invalidska kolica ili, u jednom slučaju, mladi djječak koji pohađa srednju školu u drugom gradu gdje je potrebna školarina, pokrili smo te troškove i omogućili mu da završi srednju školu. Neki pojedinci će možda morati da pohađaju određene kurseve; na primjer, ponudili smo kurseve zavarivanja, danas veoma traženu profesiju , i omogućili njihovo učešće“.

Do danas je projekat proširio svoju podršku na 324 porodice, koje obuhvataju preko 1.000 pojedinaca, kroz niz mjera aktivne inkluzije. Od toga, 167 djece je dobilo obrazovnu podršku, dok je 104 odrasla muškarca i 221 žena prošlo obrazovnu obuku. Takođe, 146 porodica je dobilo grantove za ostvarivanje prihoda, 42 korisnika su privremeno angažovana na radu, a 29 korisnika se samozaposlilo. Psihosocijalna podrška je pružena za 135 porodica, uključujući 391 člana. Pored toga, oko 280 porodica je dobilo pomoć u vidu namještaja i kućnih aparata. Dragana podvlači značaj komponente aktivne inkluzije, navodeći: „Ona igra ključnu ulogu u obezbjeđivanju održivosti projekta, jer je pažljivo osmišljena i implementirana u skladu sa jedinstvenim potrebama porodice i pojedinačnih članova porodice“.

„EU SHAI projekat je doneo suštinske promjene u životima ljudi i oni su veoma svjesni ove transformacije.”

O projektu

Program Evropske unije za podršku socijalnom stanovanju i aktivnoj inkluziji (EU SHAI) je osmišljen da unaprijedi primjenu politika socijalne inkluzije u Srbiji i obezbijedi održiva stambena rješenja uz mjere aktivne inkluzije za najugroženije stanovništvo. Evropska unija (EU) izdvojila je 27 miliona eura kroz Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA) 2018 za 63-mjesečnu implementaciju Programa, a Kancelarija Ujedinjenih nacija za projektne usluge (UNOPS) izabrana je za implementacioni partner.

Dragana ističe izuzetnu važnost podrške obrazovanju i profesionalnom napredovanju među korisnicima, uviđajući da samo obezbjeđivanje socijalnog stanovanja ne rješava sveobuhvatno njihove izazove. Ona elaborira: „Da bi poboljšali svoj društveni položaj, pojedinci moraju da unaprijede svoje vještine i obrazovanje. Poboljšanjem svojih izgleda za zapošljavanje, oni mogu da pređu sa primaoca državne socijalne podrške“. Ona dalje primjećuje: „EU SHAI program je donio suštinske promjene u životima ljudi i oni su veoma svjesni ove transformacije.“

Zaštita rijeke Vardar uz podršku EU

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Vodeni sistem u glavnom gradu Sjeverne Makedonije, Skoplju, dobija podsticaj, pokazujući da se razvoj odvija paralelno sa integracijom u EU.

Gradovi se moraju neprestano prilagođavati kako bi se pružio smještaj rastućem urbanom stanovništvu, suočili se s izazovima klimatskih promjena i upravljali ograničenim resursima. Skoplje, glavni grad Sjeverne Makedonije, aktivno radi na transformaciji u održivu, modernu evropsku metropolu sa snažnim naglaskom na zaštiti životne sredine. Ovo opredjeljenje se ogleda kroz značajnu inicijativu za zaštitu gradske životne sredine putem izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Ovo postrojenje će proširiti usluge sanitarne infrastrukture na više od pola miliona stanovnika dok istovremeno smanjuje zagađenje rijeke Vardar, najduže rijeke Sjeverne Makedonije.

U Skoplju, vode ove značajne rijeke, koja protiče kroz glavni grad zemlje, do sada nisu bile pravilno tretirane. Unutar kanalizacione mreže kojom upravlja JKP Vodovod i kanalizacija, otpadne vode se ispuštaju na više tačaka duž obe obale rijeke Vardar. Iako postoji određeni nivo kontrole i početnog tretmana za ove ispuste, oni na kraju završavaju direktno u rijeci Vardar.

“Već mnogo godina marljivo radimo na uspostavljanju neophodnih uslova za realizaciju ovog vitalnog i izuzetno značajnog infrastrukturnog projekta.”

Gospođa Kaja Šukova, ministarka zaštite životne sredine i prostornog planiranja Sjeverne Makedonije, ističe kritični značaj izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda za grad Skoplje. Ona naglašava da je ovo, i dalje, jedno od najhitnijih pitanja, ne samo za Ministarstvo i Vladu, već prije svega za građane i njihovo zdravlje i blagostanje. Ministarka Šukova napominje: “Već mnogo godina marljivo radimo na uspostavljanju neophodnih uslova za realizaciju ovog vitalnog i izuzetno značajnog infrastrukturnog projekta.”

Tokom faze pripreme, projekat je dobio vrijedne tehničke pomoći iz nekoliko uglednih institucija, uključujući Evropsku investicionu banku, Evropsku banku za obnovu i razvoj, Investicioni okvir Zapadnog Balkana i francusku vladu. Ova podrška odražava nepokolebljivu posvećenost tima Evrope Sjevernoj Makedoniji. Osnovni cilj ove pomoći je rješavanje kapacitetskih ograničenja lokalnih partnera, unaprjeđenje njihovih sposobnosti u planiranju, radu i održavanju investicionih projekata.

Postrojenje za prečišćavanje vode u Skoplju projektovano je da služi 650.000 ekvivalentnih stanovnika. Faza izgradnje se očekuje da će trajati tri godine, nakon čega će uslijediti dvogodišnji probni period posvećen testiranju funkcionalnosti postrojenja i obuci osoblja odgovornog za njegov rad. Objekat će zauzimati površinu od 13 hektara, smješten u opštini Gazi Baba, na lijevoj obali rijeke Vardar u području Trubarevo. Projekat je rezultat saradnje JKP Vodovod i kanalizacija – Skopje, Grada Skoplja, Ministarstva zaštite životne sredine i prostornog planiranja i Ministarstva finansija. Nakon završetka izgradnje, Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda – Skoplje postaće vlasništvo JKP Vodovod i kanalizacija – Skopje.

Projekat će se odvijati u dvije različite faze. Prva faza obuhvata prečišćavanje i biološko tretiranje otpadnih voda do najkasnije 2035. godine, dok će se druga faza fokusirati na uklanjanje azota i fosfora iz otpadnih voda koje ulaze u rijeku Vardar, s ciljem završetka do 2045. godine. Po punom funkcionisanju postrojenja za prečišćavanje, oko 74,7% potrebne kapaciteta za prečišćavanje otpadnih voda u zemlji biće zadovoljeno do 2027. godine.

“Sa sigurnošću mogu tvrditi da bi, bez pristupa ovim evropskim finansijskim mehanizmima, dostizanje ove krajnje faze – izgradnje postrojenja – bilo izuzetno izazovno. Duboko cijenimo podršku EU u vezi s tim, kao i u drugim procesima kroz koje težimo postizanju evropskih standarda.”

O projektu

Kao banka za klimu EU, Evropska investiciona banka finansira 3 milijarde eura svake godine u infrastrukturu vodovoda, fokusirajući se na bezbjednost vode i prilagođavanje klimatskim promjenama. Otprilike 30% vodnih projekata banke sprovodi se van Evropske unije, često u nekim od najsiromašnijih i najpogođenijih sušom zemalja svijeta. U 2022. godini, investirali smo oko 2,17 milijardi eura u sektor, što je poboljšalo sanitarnu infrastrukturu za 10,8 miliona ljudi i omogućilo bolji pristup bezbjednoj pijaćoj vodi za 25,4 miliona ljudi.

 

Kako bi podržala ovu inicijativu, Evropska unija je odobrila značajnu donaciju od 70 miliona eura putem Investicionog okvira za Zapadni Balkan. Ova alokacija označava najznačajniji doprinos koji je ikada dala međunarodna finansijska institucija u sektoru vode zemlje. Finansijska podrška EU ima za cilj dramatično ubrzanje priprema i izvođenja projekta, što će na kraju rezultirati pročišćavanjem 90% otpadnih voda u gradu Skoplju i 74,7% otpadnih voda u cijeloj zemlji. Ovaj projekat besprekorno se uklapa u Ekonomski i investicioni plan EU, strategiju Global Gateway i Zelenu agendu za Zapadni Balkan.

Osim toga, Vlada Republike Sjeverne Makedonije olakšala je finansiranje izgradnje postrojenja za prečišćavanje putem zajma dobijenog od dvije banke EU, Evropske investicione banke (EIB) u iznosu od 68 miliona eura i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u iznosu od 58 miliona eura. Ministarka Šukova ističe ključnu ulogu koju EU ima u sprovođenju ovog kritički važnog kapitalnog infrastrukturnog projekta. Ona napominje: “Sa sigurnošću mogu tvrditi da bi, bez pristupa ovim evropskim finansijskim mehanizmima, dostizanje ove krajnje faze – izgradnje postrojenja – bilo izuzetno izazovno. Duboko cijenimo podršku EU u vezi s tim, kao i u drugim procesima kroz koje težimo postizanju evropskih standarda.” Postrojenje za prečišćavanje planira se opremiti najsavremenijom tehnologijom, najnovijom opremom i energetski efikasnim praksama. Toplotna energija koju generiše postrojenje koristiće se za sagorijevanje mulja u akceleratoru. Projekat obuhvata i dodatne aspekte poput tehničke pomoći i obuke osoblja kako bi se osigurala održivost instalacije.

Istraživanje pograničnih lJepota Kosova i Crne Gore: Otkrivanje Peći i Gusinja

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Projekat finansiran od strane EU podržava promociju kulturne baštine na pograničnom području između Kosova i Crne Gore.

Smješteno usred predivnih pejzaža Jugoistočne Evrope nalazi se skriveno blago, gdje se prirodna ljepota planina harmonično sjedinjuje sa bogatom tapiserijom kultura. Prekogranični prostor koji obuhvata Kosovo i Crnu Goru, sa opštinama Peć i Gusinje, zrači zavodljivom privlačnošću koja mami hrabre putnike i ljubitelje kulture podjednako. Ovaj prekogranični region nudi zadivljujuće pejzaže koji svedoče o veličanstvu prirode. Veliki planinski lanci, posebno Prokletije, pružaju neponovljive mogućnosti za planinarenje, alpinizam i posmatranje divljih životinja.

Međutim, izvan očaravajućih pejzaža, ova pogranični teritorija krije bogatu istoriju i kulturu. Nažalost, kulturna baština regiona nije dobila isti nivo promocije kao njegovo prirodno bogatstvo. Iz tog razloga, dvije pogranične opštine, Peć na Kosovu i Gusinje u Crnoj Gori, preduzele su proaktivne korake kako bi riješile ovu neravnotežu.

“Održavamo redovan kontakt sa posjetiocima u našem centru za turističke informacije. Većina naših projektnih predloga proizlazi iz povratnih informacija koje dobijamo od posjetilaca i zajednice.”

Blerta Harxhi Begolli obavlja funkciju višeg projektnog službenika u sektoru turizma Opštine Peć. Ona elaborira o dosljednom uspjehu opštine u obezbjeđivanju podrške projekata prekogranične saradnje, navodeći: “Održavamo redovan kontakt sa posjetiocima u našem centru za turističke informacije. Većina naših projektnih predloga proizlazi iz povratnih informacija koje dobijamo od posjetilaca i zajednice.”

Opštine Peć i Gusinje već su neko vrijeme uspostavile partnerski odnos. Prepoznajući zajedničku potrebu za unaprijeđenom promocijom svoje kulturne baštine, zajedno su odlučile da pokrenu i apliciraju za projekat “Kulturna baština: Blago prekograničnog regiona”. Ovaj projekat obuhvata niz mjera usmjerenih ka poboljšanju kvantiteta, kvaliteta i vidljivosti turističkih aktivnosti vezanih za uvažavanje kulturne i prirodne baštine.

Da bi poboljšali uslove zaštite kulturnih lokaliteta duž kulturne rute i ponudili bolje usluge turistima, za Peć su nabavljeni audio vodiči. Dodatno, na tri glavna ulaza u Peć postavljene su informacione table kako bi se širile detalji o kulturnim blagom grada. Putokazi su strategijski postavljeni ispred ovih kulturnih dobara u Peći, uz prateća sjedišta za udobnost posjetilaca.

Projekat je nedavno završen, a u okviru njega su partner opštine sprovele obimna istraživanja o kulturnim vrijednostima regiona. Takođe su sproveli studiju fokusiranu na valorizaciju kulturne baštine, uspostavili kulturne rute, unaprijedili objekte na tačkama kulturne rute kako bi poboljšali iskustva posjetilaca, pružili mogućnosti za izgradnju kapaciteta pružaocima usluga, sproveli obiljeležavanje kako bi promovisali novo razvijene ponude i sproveli različite druge inicijative za promociju kulturne baštine.

“Šta je još važnije, povratne informacije posjetilaca ukazuju da su intervencije projekta za njih veoma korisne. Kulturne rute se često koriste, a njihov kvalitet ispunjava željene standarde.”

O programu

U okviru Drugog poziva za predloge u okviru IPA CBC programa Crna Gora Kosovo, Evropska unija je dodijelila sredstva veća od dva miliona eura za projekte pogranične saradnje. Ove inicijative koje vode korisnici projekta značajno su ojačale kvalitet života u regionu. Postigle su to promovisanjem zapošljavanja, podsticanjem socijalne inkluzije i unaprjeđenjem turizma, kulturne i prirodne baštine regiona.

Blerta ističe duboko pozitivan uticaj projekta, ističući jedno od najznačajnijih postignuća: postavljanje orijentacionih znakova na kulturnim lokalitetima širom grada. Ona primjećuje: “Na primjer, prije ovog projekta, posjetioci koji ulaze u grad Peć nisu imali nikakvo uputstvo u vezi sa lokacijom kulturnih lokaliteta. Sada posjetioci imaju sveobuhvatna uputstva za istraživanje kulturne baštine grada i okoline.”

Što se tiče održivosti, Blerta napominje da partner opštine, u saradnji sa civilnim društvom i drugim zainteresovanim stranama, redovno održavaju kulturne rute i putokaze. Ona ističe: “Šta je još važnije, povratne informacije posjetilaca ukazuju da su intervencije projekta za njih veoma korisne. Kulturne rute se često koriste, a njihov kvalitet ispunjava željene standarde.”

Prava na zemlju, reintegracija i Albanski put povratka

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Istraživanje puta povratnika iz Albanije itTransformacija obradivog zemljišta u nove mogućnosti uz podršku EU i UNDP.

U komunističkoj Albaniji, porodice i pojedinci koji nisu slijedili pravila partije često su slani u kolektivne kampove, gdej su obavljali zadatke poput rudarstva i poljoprivrede. Seman, poljoprivredno selo, bilo je jedno od tih kolektivnih dobara uspostavljenih tokom komunističkog režima. Pored porodica sa sumnjivim reputacijama, režim je takođe smještao ugrožene grupe poput Roma i Egipćana u ovo selo. Zemlja obrađivana od strane ovih poljoprivrednika zvanično je pripadala državi, veći dio koje je oduzet od originalnih vlasnika kada je režim došao na vlast nakon Drugog svetskog rata. Međutim, stvari su postale složenije nakon pada komunizma 1990. godine kada je uvedena demokratija. Demokratska albanska vlada pokrenula je agrarnu reformu i odlučila da podijeli zemlju seljacima i poljoprivrednicima koji su na njoj radili tokom komunističke ere.

 

Ovaj poduhvat pokazao se izazovnijim nego što se očekivalo, jer je neka zemlja imala prethodne vlasnike koji su polagali prava na nju. S druge strane, porodice koje su radile na zemlji nisu imale vlasničke ili bilo kakve dokumentacije koje dokazuju vlasništvo. Ipak, seljaci su morali da prolaze kroz pravne procese, a neki od njih su uspjeli da dobiju vlasničke isprave. Međutim, to nije bio slučaj za ugrožene grupe poput Roma i Egipćana. Glavni razlozi su bili njihova nedovoljnapažnja prema administrativnim postupcima i nedostatak finansijskih resursa za pokrivanje taksi i pravne zastupljenosti potrebne za taj proces. Mnogi od njih su na kraju emigrirali u zemlje EU i drugde, ali tokom vremena, neki su odlučili da se vrate.

“Otišli smo u Njemačku u potrazi za azilom i boljim životom jer smo ovdje suočavali sa značajnim izazovima.”

Po povratku, mnogi povratnici su se suočili sa izazovima u nastavku svojih prethodnih života. I dok su prepreke s kojima su se povratnici suočavali raznovrsne, postoje i zajednička iskustva koja dijele mnogi, uključujući teškoće u obezbjeđivanju stabilnog prihoda i pronalaženju formalnog zaposlenja. Povratnici Roma i Egipćani iz sela Seman imali su dugu istoriju obrađivanja zemlje, prenoseći implicitno poljoprivredno znanje kroz generacije. Međutim, kako su seljaci počeli da odlaze u potrazi za boljim prilikama u inostranstvu, zemlja sela ostala je neobrađena i zapuštena. Parcele su iznajmljivane za skromne sume dok su seljaci tražili svoju sreću drugdje, a agrarni način života doživio je neuspjeh, dovodeći do značajnih poteškoća u lokalnom razvoju za zajednice širom Albanije.

“Otišli smo u Njemačku u potrazi za azilom i boljim životom jer smo ovdje suočavali sa značajnim izazovima,” objašnjava Laureta Dželali, poljoprivrednica pšenice iz sela, dok razgovara o razlozima za migraciju. Iako je porodica Laurete živela u selu generacijama i posjedovala svoju zemlju, obrađujući je iz godine u godinu, nisu imali pravni uslov za svoje vlasništvo. Administrativni troškovi vezani za dobijanje vlasničkih isprava bili su jednostavno iznad njihovih mogućnosti. Međutim, po povratku, povratnici su dobili podršku od projekta “Regionalni projekat reintegracije povratnika” koji finansira EU, a sprovodi UNDP, a koji im je pomogao da reše različite izazove sa kojima su se suočili po povratku.

Na primjer, uprkos njihovim praktičnim vještinama u poljoprivredi i poznavanju zemlje, povratnici nisu mogli u potpunosti da iskoriste svoju obradivu zemlju zbog odsustva vlasničkih isprava. “Prošlo je trideset godina, a mi još uvek nismo dobili svoje vlasničke sertifikate”, napominje Laureta Dželali. U saradnji sa lokalnim nevladinim organizacijama, UNDP je omogućio proces da 16 povratničkih porodica dobije vlasničke isprave. Laureta Dželali izražava svoju zahvalnost: “Zahvaljujući podršci projekta i odlučnosti naše porodice, sada ubiremo plodove naših napora sa našim prvim usjevom pšenice.” I dok je osnovni fokus pomoći projekta bio na dobijanju vlasničkih isprava i podsticanju povratnika da nastave poljoprivrednu proizvodnju, omogućio je i povratnicima da uzgajaju pšenicu na većim parcelama obradive zemlje. Kao rezultat toga, 27 porodica dobilo je podršku za početak proizvodnje pšenice. Zajednički napori povratnika, lokalnih nevladinih organizacija i UNDP-a osnažili su povratnike da koriste svoju zemlju na produktivan način. “Ranije sam mogao priuštiti da posadim samo dva hektara zemlje. Zahvaljujući podršci, sada imam hektar pšenice”, kaže Anila Kazanđiu, povratnica i poljoprivrednica pšenice.

“Ovaj projekat je veoma hvale vredan u smislu održivosti i uticaja jer pruža i sposobnosti i opipljive rezultate u vrlo kratkom periodu. Vidljiv je, opipljiv i ostavlja trajni uticaj.”

O projektu

Projekat Reintegracije Povratnika na Zapadnom Balkanu fokusiran je na prevazilaženje ključnih prepreka za socijalno-ekonomsku reintegraciju ugroženih povratnika na Zapadnom Balkanu. Projekat je dio Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) II Multi-Country Action, EU podrška osnovnim pravima romske zajednice i reintegracija povratnika, poverena UNDP-u, Svjetskoj banci i Savjetu Evrope. U svim ekonomijama Zapadnog Balkana, projekat procenjuje političke i institucionalne praznine i olakšava dijalog o mehanizmima za sprovođenje i praćenje politika i programa reintegracije. U Albaniji, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, projekat sprovodi programe na lokalnom nivou i testira inovativna rešenja za održivu socio-ekonomsku reintegraciju povratnika.

Zahvaljujući podršci projekta, oni koji prethodno nisu mogli obrađivati svoju zemlju sada to mogu, a povratnici poljoprivrednici imaju priliku da prošire svoju obradivu zemlju za održivije prihode. Kao dio podrške projekta, ovi povratnički poljoprivrednici takođe su prošli niz obuka o dobrim poljoprivrednim praksama. Ova obuka oprema ih znanjem i vještinama potrebnim za rješavanje poljoprivrednih izazova, od sadnje sjemena do prodaje svojih proizvoda na tržištima. Za Mirjetu Ramizi iz UNDP Albanija, ovaj projekat se ističe kao jedan od najuspješnijih u njenom karijeri. Ona napominje: “Ovo je veoma hvale vrijedan projekat u smislu održivosti i uticaja jer pruža i sposobnosti i opipljive rezultate u vrlo kratkom periodu. Vidljiv je, opipljiv i ostavlja trajni uticaj.”

Superškole: Prevazilaženje podjela i izgradnja prijateljstava na Zapadnom Balkanu

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

RYCO program školske razmjene u WB6 podržava proces izgradnje mira i pomirenja u regionu.

Katrina Berišaj Vujačić, nastavnica italijanskog jezika sa preko 18 godina iskustva, živi u Podgorici, glavnom gradu Crne Gore. Njeno radno mjesto je u Tuzima, malom gradu blizu albanske granice. U ovoj mješovitoj srednjoškolskoj obrazovnoj ustanovi, Katrina drži časove na albanskom i crnogorskom jeziku kako bi zadovoljila raznovrstan skup učenika. Pored redovne nastave italijanskog jezika, Katrina aktivno učestvuje u neformalnim nastavnim inicijativama. Više od šest godina vodi volonterski klub u svojoj školi i istovremeno učestvuje u brojnim projektima Regionalnog kancelarije za saradnju mladih (RYCO).

“RYCO je organizovao informativne sesije o programu Superschools, koje su pohađali nastavnici i predstavnici škola iz cijelog regiona. Učestvovala sam na jednoj od ovih sesija i odmah sam bila uvjerena da naše škole treba da učestvuju.”

Učestvujući u RYCO projektu koji je uključivao Udruženje nastavnika italijanskog jezika iz Crne Gore i Albanije, Katrina je saznala o programu Superschools za školsku razmjenu na Zapadnom Balkanu, posvećenom podršci procesu izgradnje mira i pomirenja u regionu. Ona se sjeća: “RYCO je organizovao informativne sesije o programu Superschools, koje su pohađali nastavnici i predstavnici škola iz cijelog regiona. Učestvovala sam na jednoj od ovih sesija i odmah sam bila uvjerena da naše škole treba da učestvuju.”

Nakon informativne sesije, Katrina je zakazala sastanak sa direktorom škole kako bi razgovarala o ovoj prilici. Sa odobrenjem direktora, škola se priključila programu razmjene Superschools.

U okviru programa, škola Katrina je ugostila učenike iz Srednje škole Stevan Sremac u Nišu, Srbija, na njihovom kampusu u Tuzima. Tokom ovog boravka, učenici su učestvovali u zajedničkim časovima na različite teme, pružajući im priliku da sarađuju, uspostave nove veze i stvore prijateljstva. Razmišljajući o iskustvu, Katrina dijeli: “Do tada nismo sreli ništa slično i bili smo prvobitno zabrinuti kako će se sve odvijati. Međutim, već prvog dana, učenici su se izvanredno dobro povezali i počeli djelovati kao jedinstvena klasa. Bilo je kao da se poznaju dugi niz godina.”

“Vjerujem da je ova razmjena imala značajan uticaj jer su radionice pokrivale teme kao što su stereotipi, predrasude i otkrivanje zajedničkih interesa i kulturnih karakteristika među pojedincima različitog porijekla. Ovaj aspekt izuzetno dobro funkcionisao tokom našeg iskustva razmjene.”

O projektu

Superschools je RYCO program za školske razmjene u WB6 sa ciljem podrške procesu izgradnje mira i pomirenja, interkulturnom učenju i dijalogu između škola, učenika i njihovih zajednica. Program je dio projekta sa više donatora “Školska razmjena na Zapadnom Balkanu”, koji sufinansiraju Evropska unija i Njemačko savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ) i sprovode Njemačko društvo za međunarodnu saradnju (GIZ) zajedno sa Regionalnim kancelarijom za saradnju mladih (RYCO). Projekat ima ukupan budžet od 5,5 miliona eura i doprinosi opštem cilju povećanja vještina i znanja mladih na Zapadnom Balkanu unaprjeđivanjem obrazovnih sistema i promovisanjem saradnje u regionu, kroz uspostavljanje regionalnog programa školske razmjene.

Katrina primjećuje da su u početku učenici sa albanskim etničkim pozadinama u njihovoj školi bili pomalo zabrinuti zbog učešća u ovom projektu, pre svega jer su uključivali učenike iz Srbije. Međutim, do kraja razmjene, primjetan je bio pozitivan pomak u njihovim percepcijama jedni prema drugima. Ona objašnjava: “Vjerujem da je ova razmjena imala značajan uticaj jer su radionice pokrivale teme kao što su stereotipi, predrasude i otkrivanje zajedničkih interesa i kulturnih karakteristika među pojedincima različitog porijekla. Ovaj aspekt izuzetno dobro funkcionisao tokom našeg iskustva razmjene.”

Prema mišljenju Katrine, region Zapadnog Balkana bi značajno profitirao od više projekata ovog tipa, jer značajno doprinose daljem napretku napora izgradnje mira, koji su trenutno visoko potrebni.

Osnaživanje mladih za očuvanje kulturne baštine Prozor-Rame

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

EU-finansirani ReLOaD2 podržava obrazovanje mladih za očuvanje i promociju kulturne baštine u Bosni i Hercegovini.

Prozor-Rama, smještena u Hercegovačko-neretvanskom kantonu Federacije Bosne i Hercegovine, ponosi se zapanjujućom istorijom koja se proteže kroz vjekove. Ovaj grad odigrao je ključnu ulogu tokom Osmanskog vladavine i služio kao važan trgovinski centar. Trenutno, tragovi ove istorijske epohe i dalje krase arhitekturu grada, s ulicama ukrašenim tradicionalnim kućama u Osmanskom stilu. Među značajnim znamenitostima u Prozor-Rami ističe se Prozorska srednjovjekovna kula, drevna tvrđava koja pruža panoramski pogled na okolnu prirodu. Sagrađena u 14. vijeku, ova tvrđava bila je svjedok mnogih bitaka i stoji kao svjedočanstvo o burnoj istoriji grada. Druge istorijske lokacije obuhvataju arheološko nalazište Gradac, Prozorsku srednjovjekovnu kulu, Franjevački manastir Šćit i džamiju Lizoperci.

“U posljednje vrijeme radili smo na arheološkom nalazištu Gradac, gdje sam profesionalno angažovan kao master istoričar. Tokom ovog perioda, shvatio sam potrebu za organizacijom posvećenom promovisanju naše bogate kulturne baštine.”

Antun Kovčalija, stručnjak za istoriju, nedavno je osnovao NVO “Udruženje Hereditas” sa osnovnim ciljem poboljšanja lokalne i šire promocije kulturne baštine Prozor-Rame. On izjavljuje: “U posljednje vrijeme radili smo na arheološkom nalazištu Gradac, gdje sam profesionalno angažovan kao master istoričar. Tokom ovog perioda, shvatio sam potrebu za organizacijom posvećenom promovisanju naše bogate kulturne baštine.”

Ranije ove godine, gospodin Kovčalija je učestvovao na sastancima sa mladima koje je organizovao Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u okviru EU-finansiranog Regionalnog programa o lokalnoj demokratiji na Zapadnom Balkanu 2 (ReLOaD2). Ti sastanci imali su za cilj identifikaciju interesa mladih i istraživanje načina podrške. Kulturna baština se pojavila kao jedna od tema od interesa među mladim učesnicima. Kao rezultat toga, gospodin Kovčalija i drugi članovi organizacije osmislili su predlog projekta i započeli njegovu implementaciju uz podršku ReLOaD2.

Projekat pod nazivom “Mladi Aktivni u Kulturi”, koji predvodi Građansko udruženje “Hereditas” u Prozor-Rami, ima za cilj uključivanje mladih osoba u promociju i očuvanje kulturne, istorijske i prirodne baštine opštine. Početne aktivnosti uključivale su javni poziv za učešće mladih, održavanje prezentacija projekta i sprovođenje modula o mladalačkom aktivizmu i volonterizmu. Druga faza projekta obuhvata obrazovne radionice na kulturno i istorijski značajnim mjestima, vođene od strane stručnjaka iz relevantnih oblasti. Ove radionice se održavaju na lokacijama poput arheološkog nalazišta Gradac, Prozorske srednjovjekovne kule, franjevačkog manastira Šćit i džamije Lizoperci. Ove aktivnosti pružaju mladima uvide u kontekst i značaj ovih mjesta, uključujući ih u kreativne radionice i volonterske ekološke inicijative povezane s ovim lokacijama. Volonterski napori obuhvataju čišćenje i uređenje zanemarene srednjovjekovne kule u Prozoru. Osim toga, projekat ima za cilj postavljanje trajnih informativnih tabli i uspostavljanje staza koje povezuju ova značajna mjesta.

“Reakcija mladih ljudi bila je fantastična. Oni su entuzijastični u vezi sa sticanjem novih vještina, posebno u fotografiji. Radionica fotografije održana je na različitim kulturnim nasljeđima, a opipljivi dokazi njihove posvećenosti vidljivi su u odličnom kvalitetu fotografija koje su napravili.”

O projektu

Regionalni program o lokalnoj demokratiji na Zapadnom Balkanu 2 (ReLOaD2) nastavak je inicijativa podržanih od strane EU – Projekta jačanja lokalne demokratije (LOD, 2009-2016) i naknadno proširenog Regionalnog programa za lokalnu demokratiju na Zapadnom Balkanu (ReLOaD, 2017-2020). Kao i prethodni, ovaj projekat finansira Evropska unija (EU) i sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). ReLOaD2 se sprovodi na Zapadnom Balkanu, posebno u Albaniji, Bosni i Hercegovini (BiH), Kosovu*, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji.

Projekat je sada dostigao sredinu svog toka, uspješno organizujući radionicu fotografije, modul posvećen mladalačkom volonterskom aktivizmu, radionicu posvećenu kulturnoj baštini i volontersku akciju čišćenja u blizini dvorca. Gospodin Kovčalija ističe da je do sada interesovanje i angažovanje mladih učesnika u ovim projektima bilo izuzetno visoko. On primjećuje: “Reakcija mladih ljudi bila je fantastična. Oni su entuzijastični u vezi sa sticanjem novih vještina, posebno u fotografiji. Radionica fotografije održana je na različitim kulturnim nasljeđima, a opipljivi dokazi njihove posvećenosti vidljivi su u odličnom kvalitetu fotografija koje su napravili.”

Osnaživanje privatnog sektora Kosova u digitalnom dobu

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Kosovo uvodi sistem elektronskog identifikacionog dokumenta uz podršku Evropske unije

Privatni sektor i digitalna ekonomija igraju ključnu ulogu u ekonomskom razvoju svake države, a Kosovo nije izuzetak. Način na koji se danas obavlja poslovanje značajno se razlikuje od praksi prelaska u novi milenijum. Digitalna ekonomija pruža neviđene prilike, revolucionira ekonomije, tržišta i dinamiku između organizacija, dobavljača i kupaca. Postala je ključni pokretač rasta, inovacija i stvaranja radnih mjesta. U savremenom dobu, društvene mreže i online platforme takođe su se besprekorno integrisale u pejzaž digitalne ekonomije, dodatno pojačavajući njen značaj. Osim toga, digitalna ekonomija predstavlja obećavajući sektor za unaprjeđenje ekonomske naprednosti Kosova.

“Osnovni cilj projekta je uspostavljanje sigurnog digitalnog identifikacionog sistema za pojedince i preduzeća. Kao rezultat toga, osnovna poslovna dokumentacija, kao što su dozvole, registracije preduzeća, sertifikati i drugo, biće lako dostupni putem mobilne aplikacije korisnika, čineći ih sastavnim dijelom rješenja za elektronski identifikacioni dokument.”

Ključni preduslov za ubrzanje razvoja e-trgovine i e-poslovanja je uspostavljanje sistema za elektronsku identifikaciju i autentifikaciju, često nazvanog sistem za elektronski identifikacioni dokument (eID). Iako pojedinci i preduzeća sve više koriste internet za zadatke koji su ranije zahtijevali lične interakcije, postoji izazov u obavljanju online transakcija koje zahtijevaju pouzdanu identifikaciju, kao što je pristupanje uslugama vlade ili refinansiranje hipoteka. Elektronska identifikacija takođe značajno poboljšava sposobnost malih i srednjih preduzeća da se uključe u e-trgovinu, istovremeno jačajući sigurnost transakcija.

Na Kosovu, preduzeća se uglavnom nalaze u početnim fazama usvajanja interneta i drugih elektronskih usluga za svoje operacije. Ipak, važno je napomenuti da se stanovništvo Kosova postepeno sve više osposobljava u ovom domenu. Na primer, mnoga mala i srednja preduzeća na Kosovu su se upustila u društvene medije i uspostavila poslovne stranice na platformama kao što je Facebook. Osim toga, uz podršku Evropske unije, vlada je pokrenula implementaciju sistema za elektronski identifikacioni dokument (eID) za Kosovo. Ovaj projekt koji finansira EU započeo je ranije ove godine i očekuje se da završi početkom 2024. godine. Glavni fokus projekta je razvijanje snažnog ekosistema za e-poslovanje i e-trgovinu, unaprjeđenje elektronske dostave usluga za građane i preduzeća, te povećanje efikasnosti i produktivnosti privatnog sektora kroz korišćenje informaciono-komunikacionih tehnologija (ICT).

Ahmet Jetullahu, koji predstavlja nevladinu organizaciju Prishtina Rea, koja je aktivno uključena u implementaciju projekta, pojašnjava da stvaranje široko prihvaćenog oblika elektronskog identifikacionog dokumenta neće samo poboljšati sigurnost online aplikacija za pojedince, već će takođe olakšati pružanje raznolikog niza inovativnih proizvoda i usluga kako od strane javnog tako i od strane privatnog sektora. Ove usluge često zahtijevaju potvrdu identiteta ili relevantnog aspekta istog. Prema njegovom mišljenju, ovaj projekt postavlja temelje neograničenog korišćenja digitalnog prostora kako u poslovanju, tako i u zvaničnim ličnim svrhama.

On ističe da je osnovni cilj projekta osigurati siguran digitalni identifikacioni dokument za pojedince i preduzeća. To znači da će svi osnovni poslovni dokumenti, uključujući dozvole, registracije preduzeća, sertifikate i druge, biti dostupni putem mobilne aplikacije korisnika kao dio rješenja za elektronski identifikacioni dokument (eID). Ahmet Jetullahu detaljnije obrazlaže ovaj aspekt, izjavljujući: “Osnovni cilj projekta je uspostavljanje sigurnog digitalnog identifikacionog sistema za pojedince i preduzeća. Kao rezultat toga, osnovna poslovna dokumentacija, kao što su dozvole, registracije preduzeća, sertifikati i drugo, biće lako dostupni putem mobilne aplikacije korisnika, čineći ih sastavnim dijelom rješenja za elektronski identifikacioni dokument (eID).”

“Ova inicijativa će značajno ubrzati Kosovo u tranziciji ka digitalnom prostoru, stvarajući okruženje u kojem su preduzeća i finansijske institucije motivisane da integrišu i iskoriste prednosti digitalnog sistema.”

O projektu

Opšti cilj projekta je povećanje efikasnosti i produktivnosti privatnog sektora putem povećane upotrebe informaciono-komunikacionih tehnologija (ICT), stvaranje odgovarajućeg i sigurnog ekosistema za e-poslovanje/e-trgovinu, i poboljšanje elektronske dostave usluga građanima i preduzećima. Ova akcija će doprinijeti naporima kosovske vlade da digitalizuje i poveća konkurentnost i profitabilnost kosovskih preduzeća. Pružanjem odgovarajućeg sistema za elektronski identifikacioni dokument i dobrog okruženja za e-poslovanje/e-trgovinu, interoperabilnost između Kosova i članica će biti produktivnija i efikasnija. Projekat sprovodi konzorcijum koji predvodi Evoluxer.

Pored softverskog rješenja, projekt će pružiti sveobuhvatnu obuku institucijama na centralnom i lokalnom nivou kako bi se osigurala efikasna upotreba i implementacija sistema za elektronski identifikacioni dokument. Gospodin Jetullahu potvrđuje: “Ova inicijativa će značajno ubrzati Kosovo u tranziciji ka digitalnom prostoru, stvarajući okruženje u kojem su preduzeća i finansijske institucije motivisane da integrišu i iskoriste prednosti digitalnog sistema.”

Oživljavanje književne baštine Albanije

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Napredna tehnologija finansirana od strane EU otvara vrata bogatom književnom blagu Albanije.

Centar “Sotir Kolea” u Tirani nosi ime po uglednoj ličnosti u albanskoj kulturi. Radeći kao direktor Nacionalne biblioteke Albanije od 1928. do 1937. godine, igrao je ključnu ulogu u oblikovanju temelja bibliotekarstva u Albaniji. Takođe je značajno proširio zbirke biblioteke Albanologijom. Smješten unutar istorijski značajne zgrade, “Sotir Kolea” Centar ima dvostruki značaj. Godine 1912, nakon proglašenja nezavisnosti u Vlori, ovdje je prvi put podignuta albanska zastava u Tirani. Nakon toga, 1920. godine, ovdje je postavljen temelj za uspostavljanje Tirane kao nove prijestonice i formiranje prvog vlade nakon Kongresa u Lushnji.

Tokom godina, centar je funkcionisao kao “Prilog” Nacionalne biblioteke, čuvajući stotine hiljada knjiga, mnoge od kojih su bile oduzete od pojedinaca i institucija tokom komunističke ere u Albaniji. Danas, nakon obimnih renoviranja, ovo bogato književno blago napokon je dostupno javnosti. Ovo postignuće omogućeno je korišćenjem napredne tehnologije i finansiranja od strane EU, što pokazuje kako ovi resursi mogu oživjeti kulturno nasljeđe jedne zemlje.

“Ovo su knjige koje nikada nisu bile dostupne javnosti. Čuvane su pod različitim uslovima, ali sada su dostupne čitaocima. To je značajan događaj, vrlo važan za sve.”

Centar “Sotir Kolea”, ranije poznat kao prilog Nacionalne biblioteke, pretrpio je značajna oštećenja tokom zemljotresa 2019. godine. Zahvaljujući podršci albanske vlade i UNOPS-a putem EU-finansiranog projekta EU4 Culture, biblioteka je obnovljena. Fond Nacionalne biblioteke Albanije sada raspolaže najsavremenijom opremom vrijednom 668.922 eura, uključujući servere, skenere za knjige i barkodove, laptopove, tablete, specijalne uređaje za čišćenje i usisivače za knjige, dezinficijense, komore za odvlaživanje, kao i mašine za čišćenje i deacidifikaciju knjiga. Ova tehnologija će odigrati ključnu ulogu u očuvanju bogate kulture i nasljeđa Albanije i omogućiti pristup knjigama putem interneta.

Ranije ovog ljeta, biblioteka je zvanično ponovo otvorena i posjetili su je istaknuti gosti, uključujući Nj.E. ministarku kulture Elvu Margariti, Nj.E. ambasadorku EU u Albaniji Christiane Hohmann, menadžerku UNOPS-a za Albaniju Pamelu Lamu, kao i druge stručnjake iz oblasti i medijske predstavnike. Direktor Nacionalne biblioteke g. Piro Misha toplo ih je dočekao i vodio ih kroz impresivne prostorije biblioteke, prikazujući novu opremu i objašnjavajući njen rad gostima i predstavnicima medija. Direktor Misha je primijetio: “Ovo su knjige koje nikada nisu bile dostupne javnosti. Čuvane su pod različitim uslovima, ali sada su dostupne čitaocima. To je značajan događaj, vrlo važan za sve.”

“Ova oprema će garantovati najviše standarde u očuvanju i restauraciji knjiga, povećati efikasnost omogućavajući tretman većeg broja knjiga u kraćem vremenskom periodu i proširiti pristup zbirkama za istraživače, naučnike i širu javnost. Takođe, postavlja hvale vrijedan presedan za druge biblioteke i arhive širom zemlje.”

O projektu

Projekat EU4Culture finansira Evropska unija (EU) i sprovodi ga Kancelarija Ujedinjenih nacija za projektne usluge (UNOPS) u bliskoj saradnji sa Ministarstvom kulture Albanije. Fokusiran je na obnovu i revitalizaciju značajnih spomenika kulturne baštine oštećenih zemljotresom i predstavlja jedan od najvećih programa kulturne baštine finansiranih od strane Evropske unije sa ukupnim budžetom od 40 miliona eura.

Pamela Lama, menadžerka UNOPS za Albaniju, izrazila je svoju zahvalnost Delegaciji Evropske unije u Albaniji što je izabrala UNOPS kao pouzdanog partnera u sprovođenju ovog projekta i pohvalila Ministarstvo kulture na njihovoj produktivnoj saradnji. Izjavila je: “Ova oprema će garantovati najviše standarde u očuvanju i restauraciji knjiga, povećati efikasnost omogućavajući tretman većeg broja knjiga u kraćem vremenskom periodu i proširiti pristup zbirkama za istraživače, naučnike i širu javnost. Takođe, postavlja hvale vrijedan presedan za druge biblioteke i arhive širom zemlje”, kako je istakla gđa Lama.

Inspirativna priča o trijumfu nad izazovima

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Anes Kujović: Pionir promjena kao prvi UN volonter s Daunovim sindromom

Životna priča Anesa Kujovića, dvadesetjednogodišnjaka iz Sarajeva, Bosna i Hercegovina, bila je drugačija od priča njegovih vršnjaka. Od ranih godina, kretao se svijetom koji često nije razumio njegove jedinstvene sposobnosti. Anes je rođen s Daunovim sindromom, stanjem koje je značajno oblikovalo njegovo odrastanje i životna iskustva, utičući na njegovo obrazovanje, adolescenciju i njegovo prihvatanje u društvu. Međutim, svaki izazov s kojim se susreo postao je korak prema njegovom uspjehu. S nepokolebljivom odlučnošću i čvrstom podrškom svoje porodice i prijatelja, borio se za svoje zasluženo mjesto u zajednici.

Danas, Anes obavlja posao u Odjelu za obrazovanje, kulturu i sport u Opšini Centar Sarajevo. Kao UN volonter, obavlja administrativne odgovornosti – postignuće koje označava istorijski trenutak, jer je prvi UN volonter s Daunovim sindromom na svijetu.

“Imam divne kolege. Vrijedno obavljamo svoje zadatke, ali takođe dijelimo opuštene trenutke i smijeh. Moji zadaci uključuju unos podataka u tabele, distribuciju dokumenata različitim odjeljenjima radi potpisa, prisustvovanje sastancima sa gradonačelnikom, dočekivanje gostiju i povremeno učestvovanje na sjednicama Opšinskog vijeća”

Anes Kujović drži titulu svetskog prvaka kao prva osoba sa Daunovim sindromom koja je preuzela ulogu UN volontera putem Regionalnog programa za lokalnu demokratiju na Zapadnom Balkanu 2 (ReLOaD2). Ova jedinstvena prilika pružila mu je dragocjeno radno iskustvo. “Imam divne kolege. Vrijedno obavljamo svoje zadatke, ali takođe dijelimo opuštene trenutke i smijeh. Moji zadaci uključuju unos podataka u tabele, distribuciju dokumenata različitim odjeljenjima radi potpisa, prisustvovanje sastancima sa gradonačelnikom, dočekivanje gostiju i povremeno učestvovanje na sjednicama Opšinskog vijeća,” elaborira Kujović. On izražava svoje zadovoljstvo znanjem koje je stekao tokom svog angažmana u Opšini Centar Sarajevo. Međutim, kao i njegove kolege, suočava se s određenim zadacima koji mu mogu oduzeti malo više vremena da ih obavi. “Pisanje izveštaja može mi biti izazovno, ali optimističan sam da ću to savladati u predstojećem periodu,” dodaje.

Anes je započeo svoju praksu kao dio Regionalnog programa za lokalnu demokratiju na Zapadnom Balkanu 2 (ReLOaD2), projekt koji finansira Evropska unija i koji sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). Sa opštim ciljem promocije raznolikosti i inkluzivnosti u svim segmentima društva, ReLOaD2 je omogućio prilike za praksu mladima koji žive u ovoj opšini i još 12 partnera lokalnih vlada, bez obzira na njihove sposobnosti ili invaliditet.

Pored iskustva prakse, Anes je imao priliku da unaprijedi svoje vještine kroz niz obrazovnih inicijativa koje nudi projekt ReLOaD2. Osim toga, dobio je dragocjenu podršku od Farisa Bečića, mladog entuzijaste koji je angažovan u okviru ReLOaD2. Faris preuzima ulogu mentora, prateći Anesov napredak i radnu etiku. Zajedno obavljaju administrativne zadatke kao što su upravljanje slučajevima, skeniranje i štampanje dokumenata, arhiviranje, vođenje sastanaka sa različitim zainteresovanim stranama i organizacijama civilnog društva, te bilježenje dolaznih projekata putem javnih poziva, među ostalim odgovornostima.

Bečić ističe važnu ulogu mentorske podrške u okviru programa ReLOaD2, posebno tokom tranzicije ka zapošljavanju osoba s invaliditetom. Prema njemu, mentorski proces služi kao sredstvo za pažljivo posmatranje puta pojedinca u oblastima rada, razvoja vještina i ukupnog profesionalnog rasta. Takođe obuhvata procjenu njihove radne etike i pristupa rješavanju jednostavnih i složenih zadataka. U toku njihove saradnje, Bečić ističe razvijanje izvanrednog odnosa obeleženog senzibilnošću i razumijevanjem.

“Praksa je donijela ogromne promjene Anesu. Njegovo samopouzdanje je poraslo, razvio je kritičko razmišljanje i mnogo je odgovorniji prema radu nego što je bio prema školskim obavezama. Srećan je jer zaista gradi prijateljske odnose sa svojim kolegama na poslu, koji su središte njegovih svakodnevnih priča.”

O projektu

Regionalni program za lokalnu demokratiju na Zapadnom Balkanu 2 (ReLOaD2) nastavak je inicijativa podržanih od strane EU – Projekt za jačanje lokalne demokratije (LOD, 2009-2016) i naknadno proširenog Regionalnog programa za lokalnu demokratiju na Zapadnom Balkanu (ReLOaD, 2017-2020). Kao i prethodni, ovaj projekt finansira Evropska unija (EU) i sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). ReLOaD2 se sprovodi na Zapadnom Balkanu, posebno u Albaniji, Bosni i Hercegovini (BiH), Kosovu*, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji.

Anes redovno prima nadoknadu za svoj volonterski rad, koju sa ljubavlju naziva svojom “platom”. Ima jasne namjere za ove prihode, jer namjerava da ih iskoristi za pokrivanje troškova polaganja vozačkog ispita i konačno za kupovinu automobila. “Praksa je donijela ogromne promjene Anesu”, rekla je Anesova majka, Sevdija. “Njegovo samopouzdanje je poraslo, razvio je kritičko razmišljanje i mnogo je odgovorniji prema radu nego što je bio prema školskim obavezama. Srećan je jer zaista gradi prijateljske odnose sa svojim kolegama na poslu, koji su središte njegovih svakodnevnih priča.”

Opština Centar Sarajevo teži da postavi primjer drugim institucijama aktivnim razvojem programa za osnaživanje mladih osoba sa invaliditetom. Do sada je ReLOaD2 omogućio prakse za 22 mlade osobe širom Bosne i Hercegovine, uključujući četiri osobe s invaliditetom.

Podrška EU pomaže kosovskim MSP-ovima da iskoriste solarne panele i krenu prema pridruživanju EU.

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Sunce je glavni izvor energije na planeti Zemlji, a procjenjuje se da Kosovo ima 240 sunčanih dana godišnje. Iskorištavajući ovaj obilan potencijal i prelazeći na čiste izvore energije, mala i srednja preduzeća (MSP-ovi) na Kosovu su krenula u investicije u obnovljive izvore energije, koje je omogućila Evropska unija (EU), ostvarujući povezane koristi. Osim toga, ove investicije u obnovljive izvore energije ne pomažu samo kompanijama, već takođe otvaraju put Kosovu prema članstvu u EU, što nudi brojne prilike, posebno za MSP-ove. Ipak, put ka usvajanju acquis communautaire-a podrazumijeva značajne regulatorne promjene i nameće značajan finansijski teret preduzećima koja se trude da ispune ove nove standarde.

“Instalirali smo 112 kWp solarnih panela, što je značajno smanjilo naše troškove energije. Ranije smo imali mjesečni račun za struju od oko 1200 eura. Sada nam je mjesečni trošak oko 200 eura. To znači približno 80% smanjenje naših troškova za energiju.”

Forma SHPK, srednje preduzeće osnovano 2013. godine u selu Bresalc u opštini Gnjilane, ostvarilo je značajan napredak u svom sektoru zahvaljujući neumornom posvećenju i radu. Besim Rexhi, menadžer u Forma SHPK, ističe njihov primarni cilj proširenja na lokalna i međunarodna tržišta i privlačenja novih klijenata. On ističe ključne faktore koji doprinose njihovom uspjehu, uključujući posvećeni tim i posvećenost kontinuiranoj inovaciji proizvoda i usluga.

Kompanija trenutno zapošljava 70 ljudi, što je značajan porast u odnosu na početni broj od 10-15 zaposlenih. Njihova osnovna proizvodnja uključuje proizvodnju plastičnih komponenti koje se koriste prvenstveno u prevozničkim uslugama, posebno za željezničke i tramvajske usluge, pri čemu je Njemačka njihova glavna destinacija za izvoz.

Kako bi smanjili troškove energije i doprinijeli očuvanju životne sredine, Forma SHPK je uložila u solarne panele putem kredita koji je omogućila Kosovo SME Competitiveness Support Programme EBRD-a. Kao dio ove inicijative, Forma SHPK je takođe dobila dragocjene besplatne tehničke savjete od međunarodnog tima konsultanata i grant za povrat gotovine finansiran od strane EU. Besim Rexhi, menadžer kompanije, hvali izvanredne rezultate koji proizilaze iz ove investicije. “Instalirali smo 112 kWp solarnih panela, što je značajno smanjilo naše troškove energije. Ranije smo imali mjesečni račun za struju od oko 1200 eura. Sada nam je mjesečni trošak oko 200 eura. To znači približno 80% smanjenje naših troškova za energiju”, ponosno izjavljuje Rexhi.

“Jedini propust koji imam je što ranije nisam bio svjestan ogromnih prednosti obnovljive energije. Iako trenutni solarni paneli adekvatno zadovoljavaju moje energetske potrebe, ako je moguće, instalirao bih dodatnih 100 panela. Prihvatanje ekološki prihvatljivih praksi ne samo da smanjuje vaše troškove energije, već pruža i ličan osjećaj zadovoljstva, znajući da pozitivno doprinosite našoj planeti.”

O projektu

Program podrške konkurentnosti MSP-ova na Kosovu razvijen je posebno kako bi pomogao privatnim MSP-ovima da ispune nove propise i razumiju zahtjeve za unaprjeđenje u oblastima zaštite životne sredine, zaštite zdravlja i bezbjednosti na radu, i kvaliteta i bezbjednosti proizvoda. Kreditna linija koju je obezbijedila EBRD putem lokalnih partner banaka, zajedno sa grantom od 15% i besplatnom tehničkom podrškom finansiranom od strane Evropske unije, pomaže MSP-ovima da identifikuju svoje investicione potrebe za usklađivanje sa prioritetnim direktivama EU. Besplatni tehnički savjeti, pruženi od strane međunarodnog tima eksperata, pomažu MSP-ovima na Kosovu da pronađu najbolje rješenje za ispunjavanje direktiva EU, postanu konkurentni u trgovini sa partnerima iz EU i povećaju profitabilnost kod kuće kroz ponudu proizvoda i usluga veće kvalitete.

 

Budući put kompanije obuhvata obavezu proširenja izvoza ulaskom na dodatna strana tržišta, njegovanje snažnih odnosa sa klijentima, dobavljačima i različitim partnerima, kao i dalje unaprjeđenje vještina svoje radne snage. Besim takođe zagovara da i ostala preduzeća na Kosovu prihvate čiste izvore energije. “Jedini propust koji imam je što ranije nisam bio svjestan ogromnih prednosti obnovljive energije. Iako trenutni solarni paneli adekvatno zadovoljavaju moje energetske potrebe, ako je moguće, instalirao bih dodatnih 100 panela. Prihvatanje ekološki prihvatljivih praksi ne samo da smanjuje vaše troškove energije, već pruža i ličan osjećaj zadovoljstva, znajući da pozitivno doprinosite našoj planeti,” zaključuje Rexhi.