Skip to main content

Upotreba umjetnosti i kulture za ujedinjenje podijeljene zajednice

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

„Imajući u vidu da smo uvijek ponosni na to što smo multinacionalni grad, ipak smo shvatili da nemamo prostor gdje bismo mogli da se ujedinimo i okupljamo bez obzira na etničke podjele. Kultura u Subotici često postaje sredstvo lokalnih vlasti za produbljivanje podjela među različitim nacionalnim grupama“, kaže Gordana Vukov Ciganjik, suosnivačica kulturnog udruženja građana Klara i Rosa u Vojvodini, Srbija.  

„Na primjer, ukoliko lokalne vlasti odluče da postave tri spomenika, Hrvatima će pripasti najmanji, van centra grada; Mađari će dobiti veći, bliže centru; a najveći i najcentralniji spomenici biće posvećeni Srbima. Nismo potpuno razdvojeni, ima mnogo mješovitih brakova, ali si uvijek primoran da te određuje nacionalna pripadnost, a ne da te definišu kao osobu“, objašnjava ona. 

Sa kulturnim udruženjem građana Klara i Rosa, Gordana – koja je po zanimanju glumica – i suosnivačica Danijela Mamužić – vajarka – željele su da ponude mjesto za kulturnu razmjenu, dijalog i uključenost građana kroz umjetnost van etničkih podjela.   

„Vjerujemo da je umjetnost ključno sredstvo društvenih promjena“, kaže Gordana. „U današnje vrijeme – posebno nakon pandemije – ljudi su sve otuđeniji, usamljeniji, a društvo je zatvorenije za pridošlice. Za nas je uloga umjetnosti i kulture da liječi i povezuje, da gradi zajednicu i pokrene dijalog o temama koje bi inače bile tabu”. 

Zbližavanje ljudi kroz kulturne aktivnosti 

 

Prvih devet godina postojanja, kulturno udruženje građana Klara i Rosa je moralo da koristi javne prostore za svoje aktivnosti – parkove, trgove, ulice. Dvorište napuštenog starog bioskopa pretvorili su u prvu otvorenu galeriju u Subotici, sa umjetničkim izložbama svakog mjeseca. Finansiranje EED-a je to promijenilo, omogućavajući grupi da po prvi put iznajmi prostor za svoje aktivnosti.   

Ovi događaji obuhvataju filmske projekcije, koncerte, kurseve keramike i pozorišne radionice, sve u duhu kulturne razmjene i izgradnje zajednice kroz umjetnost. 

Otvorili su i Plac, radio stanicu koja svima daje priliku da budu kreatori. U njihovom prostoru, lokalni profesor filozofije iz srednje škole vodi javne rasprave o raznim temama, od politike do ljubavi i smrti. Njihove aktivnosti se održavaju na srpsko-bosansko-hrvatskom (BHS) i mađarskom jeziku, a sve češće i na engleskom, kako bi uključili strance koji su se tek doselili u Suboticu i dali građanima priliku da praktikuju jezik. 

Gordana opisuje godišnji odmor za umjetnice i aktivistkinje kao jedan od najvećih uspjeha organizacije do sada: „Neke učesnice su rekle da im je to promijenilo život. Došle su iz raznih dijelova Balkana i imale jedinstvenu priliku da se upoznaju, ostvare nova poznanstva i započnu nove projekte”. 

Još jedna uspješna inicijativa bila je interaktivna pozorišna radionica inspirisana Romeom i Julijom sa subotičkim srednjoškolcima, od kojih polovina govori BHS, a polovina mađarski. „Ovi tinejdžeri idu u istu školu, ali su obično jezički podijeljeni“, kaže Gordana, „Ovaj projekat im je pružio jedinstveni prostor za upoznavanje. Politička polarizacija raste bez prilike da se druže sa vršnjacima.“ 

Ponekad se ideje za nove događaje rađaju slučajno: razgovor o hrani sa volonterom iz Rusije podstakao je ideju o času kuvanja. Drugi put ljudi dolaze u kancelariju Klara i Rosa sa sopstvenim idejama. „Važno nam je da držimo vrata otvorena za nove inicijative“, kaže Gordana, „Ovo nam pomaže da steknemo publiku i da naš program ostane raznovrstan i zanimljiv. To takođe osnažuje zajednicu, tako da ljudi mogu osjetiti vlasništvo nad našim kulturnim prostorom”. 

Podrška zajednice došla je i kroz kampanju prikupljanja sredstava koja je omogućila da Klara i Rosa prikupi ekvivalent od 3.800 evra za buduće aktivnosti. „Možda se ne čini mnogo, ali pokazalo se da imamo podršku zajednice koja dijeli naše vrijednosti i ciljeve“, kaže Gordana. 

Ovaj članak odražava stavove navedenih korisnika grantova i ne predstavlja nužno zvanično mišljenje EED-a i WeBalkans-a.

Rast uz podršku EED-a 

Kako Gordana vidi stvari, podrška EED-a ih je osnažila da imaju ambiciozne ciljeve za budućnost. Pokrenuli su dijalog sa lokalnim vlastima i dalje šire krug mladih učesnika, posebno među govornicima mađarskog jezika. Ujedno planiraju da povećaju saradnju i aktivnosti izgradnje kapaciteta sa sličnim organizacijama i istomišljenicima kako bi što bolje služili svojoj zajednici. 

„Imamo velike planove i snove i vjerujem da ćemo, zahvaljujući našem timu, uspjeti. Naše najveće blago su ljudi”, kaže Gordana. „Želimo da nastavimo da povezujemo ljude kroz umjetnost i da ih okupljamo iz raznih krajeva. Želimo da dijelimo našu kulturu i pomognemo ljudima da shvate da ne moraju da napuste Suboticu radi boljeg života jer ovdje mogu biti srećni.”

Solidarnost na djelu: Odgovor EU na razarajuće poplave u Bosni i Hercegovini

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

„Srca i misli su nam uz narod Bosne i Hercegovine, pogođenim razarajućim poplavama. Aktivirali smo mehanizam EU za civilnu zaštitu i šaljemo spasilačke timove na teren. Ovo je solidarnost EU na djelu“, rekla je Urzula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, obezbjeđujući blisko prisustvo EU u cilju pomoći građanima Bosne i Hercegovine da prebrode teška vremena koja su stupila nakon katastrofalnih poplava i klizišta 4. oktobra, odnijevši 22 života, dok su mnogi ljudi nestali.  

Katastrofalne poplave i klizišta pogodili su Bosnu i Hercegovinu ranije ove godine, odnijevši 22 života, dok su mnogi ljudi nestali. Događaji poput ovog zahtijevaju brz i koordinisan odgovor, kako za pomoć ljudima u nevolji, tako i u upravljanju katastrofom. Evropska unija je brzo reagovala aktiviranjem mehanizma za civilnu zaštitu. Raspoređeni su timovi za potragu i spašavanje, a Služba EU za upravljanje u hitnim situacijama Kopernikus (EMS) je ponudila satelitske podatke kako bi pomogli lokalnim vlastima. Ovi napori pomogli su u obnavljanju vitalne infrastrukture i podršci pogođenim zajednicama, što je pomoglo lokalnim vlastima da upravljaju katastrofom i obnove vitalnu infrastrukturu. Bujične poplave i klizišta opustošile su oblasti oko Jablanice i Konjica, kuće su ostale zatrpane, putevi i željeznice uništeni, a cijele zajednice ostavljene izolovane. 

Opredjeljenje EU da bude tu za narod Bosne i Hercegovine dodatno je učvrstio Janez Lenarčič, koji je rekao: „Službe iz prve linije odbrane u Bosni i Hercegovini ne suočavaju se sami sa ovom smrtonosnom katastrofom. 12 država su ponudile da pošalju pomoć putem mehanizma EU za civilnu zaštitu. Timovi zaštite i spašavanja iz Hrvatske, Slovenije, Crne Gore i Srbije su već na terenu i podržavaju lokalnu reakciju na krizu. Ovo je snažan izraz solidarnosti EU u vremenu kada je zaista potrebno”. Timovi iz ovih zemalja stigli su do 5. oktobra kako bi tražili nestale osobe, uklonili ruševine i obnovili kritičnu infrastrukturu. Pored toga, Albanija, Mađarska, Rumunija, Crna Gora i Turska poslale su zalihe za hitne slučajeve, kao što su materijali za sklonište, da pomognu raseljenim porodicama. Dalje, EU je koordinisala isporukom zaliha za hitne slučajeve, uključujući materijale za sklonište iz Albanije, Mađarske, Rumunije, Crne Gore i Turske, za podršku raseljenim porodicama. 

Služba za upravljanje u hitnim situacijama Kopernikus (EMS) odigrala je ključnu ulogu u odgovoru na katastrofu. Pružila je satelitske snimke za procjenu štete, mapiranje poplavljenih područja i identifikovanje najteže pogođenih područja. Ovi podaci su omogućili timovima za spašavanje da efikasnije dođu do izolovanih zajednica. Kopernikus EMS je i prije bio aktiviran, u ljeto, radi pomoći tokom rasprostranjenih požara u Albaniji i Sjevernoj Makedoniji, još jednom demonstrirajući svoju ključnu ulogu u upravljanju prirodnim katastrofama širom Zapadnog Balkana. 

Kako je odgovor na poplave trajao, redovno su stizali visokokvalitetni satelitski snimci i procjene štete, što je pomoglo u usmjeravanju spasilačkih napora na terenu. Koordinisana akcija EU, kroz svoj mehanizam za civilnu zaštitu kao i Kopernikus, pokazala je svoju nekolebljivu predanost podršci Bosni i Hercegovini u vrijeme krize. Do 11. oktobra, nakon nekoliko dana kontinuiranog rada na spašavanju i oporavku, korišćenje satelitskih usluga je okončano, što je označilo kraj faze hitnog odgovora EU. 

Šansa za nova prijateljstva i doživotna iskustva – Program Superškole

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

„Vjerujem da svako treba iskusiti razmjenu Superškole. Meni je to nešto najvažnije što mi se dogodilo ove školske godine“, rekla je Milica Drobnjak, učenica Srednje stručne škole u Bijelom Polju, u Crnoj Gori, o svom učešću u jednoj od razmjena za učenike programa Superškole. 

Posvećen podržavanju procesa izgradnje mira i pomirenja kroz interkulturno učenje i dijalog između škola, učenika i njihove posvećenosti, RYCO se udružio sa GIZ-om u cilju kreiranja programa Superškole. Evropska unija i Njemačko savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ) podržali su RYCO i GIZ u ovoj misiji izdašnom finansijskom podrškom.  

Program Superškole je osmišljen tako da uključi mlade, nastavnike i škole kao institucije. Škole iz različitih zemalja zapadno balkanske šestorke mogu se prijaviti da postanu superškole i formiraju partnerstva koja im omogućavaju da sprovode školske razmjene i učestvuju u aktivnostima programa posvećenih izgradnji kapaciteta, umrežavanju i saradnji. 

Za mlade ljude, program Superškole nudi mogućnosti putovanja i istraživanja regiona, pruža priliku da steknu nova prijateljstva i razviju interkulturne vještine. Program nudi nastavnicima nova iskustva i perspektive, mogućnosti izgradnje kapaciteta kroz tematske oblasti RYCO-a i obuke za upravljanje projektima, kao i mogućnost umrežavanja sa drugim nastavnicima-istomišljenika iz regiona.  

Alma Deliu, nastavnica u gimnaziji Sami Frašeri u Prištini, Kosovo, potvrdila je to kada je upitana o svom iskustvu: „Vjerujemo da zajedno nećemo razmenjivati ​​samo zabavne trenutke već i plodna iskustva za budućnost, s obzirom na to da iako smo dvije različite kulture iz istog regiona, još uvijek imamo zajedničkih stvari koje nas spajaju na jedan miran i harmoničan način“. 

Od 2021. godine kada je započeo projekat pa do 2024. godine, RYCO je u dva otvorena poziva podržao 77 bilateralnih partnerstava srednjih škola iz regiona zapadno balkanske šestorke i omogućio razmjenu od oko 1800 srednjoškolaca kroz više od 150 organizovanih razmjena. Kroz program je svoje kapacitete ojačalo preko 300 srednjoškolskih nastavnika iz regiona, kroz tematske oblasti RYCO-a, neformalne obrazovne aktivnosti i obuke za upravljanje projektima.  

U tom kontekstu, sličan osjećaj kao Deliu iz Prištine, Kosovo, dijeli i Dušica Golubović, nastavnica srednje stručne škole u Pirotu, u Srbiji, pa ističe mogućnosti za profesionalni razvoj što je omogućilo njeno učešće u aktivnostima programa Superškole. „Ovaj projekat je za mene fantastična prilika za stručno usavršavanje, ali ujedno i test mojih dosadašnjih profesionalnih usavršavanja koje sam imala kao pedagog i nastavnik u ovoj školi“, kaže Golubović.  

Od maja 2024. godine, RYCO je započeo svoj novi program koji omogućava srednjoškolcima i nastavnicima sa Zapadnog Balkana da se povežu i sprovedu zajedničke aktivnosti kroz jedinstvenu šemu razmjene. 90 srednjih škola sa Zapadnog Balkana koje učestvuju u trećem programu razmjene Superškole su objavljene u avgustu 2024. godine i njihove aktivnosti razmjene su trenutno u toku. 

Naglašavajući saradnju sa reprezentativnim učeničkim tijelima kao što su učenički parlamenti – kroz svoj novi ciklus 2024-2026 – program Superškole će nastaviti da pruža mladim ljudima istinsku i djelotvornu ulogu u oblikovanju njihovog neformalnog obrazovnog iskustva kroz planiranje aktivnosti i dizajn aplikacija. Poseban akcenat u ovom novom ciklusu biće posvećen konceptu domovanja koji se odnosi na boravak kod porodica učenika iz škola-domaćina. To je iskustvo koje se dokazalo da stvara snažne veze i razumjevanje među mladim ljudima regiona.  

Preispitivanje načina na koji se bavimo istorijskim građevinama

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Priča Sounding Spomenika Odrastavši u južnoj Mađarskoj sredinom 80-ih, László Juhász, sada predsjednik, producent i izdavač Instituta OnRizom, provodio je porodične ljetne odmore na jugoslovenskom primorju.   Tada nije ni slutio da će planine i stvari kroz koje se vozio postati centralni dio njegovog profesionalnog života.   Kada premotamo film do početka 2010-ih, László i Nataša Serec, kao i mnogi drugi, čitaju naslove s riječima poput „futuristički“, „brutalistički“, „modernistički“, „minimalistički“ koji preuzimaju savremenu umjetnost i medijske platforme. Ovi naslovi bili su popraćeni fotografijama mjesta i građevina koje je Laszló kao dijete često gledao sa zadnjeg sjedišta porodičnog automobila, kada bi ljeti putovali na jugoslovensku obalu.   Ovi naslovi s početka 2010-ih počeli su otkrivati nove perspektive spomenika iz Drugog svjetskog rata rasprostranjenih po zemljama bivše Jugoslavije. Ove kultne građe regiona počele su da privlače globalno interesovanje. Nakon tog momentuma brzo je uslijedila renomirana izložba u produkciji MoMA-e „Prema betonskoj utopiji: Arhitektura u Jugoslaviji, 1948-1980“, otvorena u Njujorku u julu 2018.   Nakon izložbe, ovi spomenici su privukli veliku pažnju javnosti, što je rezultovalo izdavanjem brojnih knjiga fotografija na ovu temu. Ove publikacije su uglavnom dokumentovale vizuelni aspekt spomenika, posmatrajući ih sa istorijske tačke gledišta ili kroz arhitektonsku ili društvenu značajnost ovog bogatog i višeslojnog nasljeđa socijalizma.     Ipak, tek u drugoj godini pandemije COVID-19, kada je svijet stao da predahne i ljudi se ponovo povezali s prirodom, osnivači OnRizom-a i istraživačkog projekta Sounding Spomenik, Nataša Serec i László Juhász, počeli su posjećivati ​​ova zdanja na licu mjesta. Budući da su oboje bili muzički producenti, bilo je jasno da će ih interesovati zvučni aspekt ovih masivnih i kompleksnih građevina u sjećanje Drugog svetskog rata.   „Zbog materijala od kojih su napravljeni: uglavnom betona, mermera, stakla i metala i njihovih lokacija, ove građe su posebno zanimljive za posmatrati sa zvučnog aspekta“, kaže Serec, jedan od osnivača OnRizom-a i istraživačkog projekta Sounding Spomenik.  Zbog zatvaranja granica uoči pandemije, u početku, Serec i Juhász su bili jedini posjetioci spomenika u Sloveniji. „Nakon ovog inicijalnog iskustva, koncept Sounding Spomenika se stvorio gotovo istog trenutka: moramo dovesti muzičare da solo sviraju prenosive akustične instrumente unutar ovih betonskih građa i da snimimo zvuk kvalitetnim mikrofonima i uređajima za snimanje. Muzika je samo polovina projekta, druga polovina je serija iskrenih snimaka zvukova okoline ovih lokacija što znači jednostavni snimci sa terena bez ikakvih manipulacija“, kaže Juhász o ranim fazama projekta.  Spomenici Drugog svјetskog rata raštrkani su širom bivših jugoslovenskih država, što čini prirodnim da sledeći korak dva istraživača i muzička producenta bude da prošire svoja istraživanja i rad. Takva mogućnost naišla je preko programa Gete instituta koji finansira EU- „Kultura pokreće Evropu, poziv za mobilnost umjetnika“.   Ubrzo su se udružili sa srpskim Studio6, kolektivom muzičara, kompozitora i istraživača, posvećenih promociji savremene muzike. Studio6 ih je ugostio na tronedeljnu umjetničku rezidenciju u Srbiji, tokom kojih su u saradnji sa domaćim umjetnicima uspjeli da istraže i snimaju na dva spomenika Bogdana Bogdanovića, u Popini i Čačku.   21-dnevna umjetnička rezidencija u Beogradu, Srbiji, gdje su domaćini bili Studio6 – savremeni muzički kolektiv, bilo prvo duže istraživačko putovanje OnRizoma gdje su imali dovoljno vremena da se upoznaju sa muzičarima sa projekta, lokalnim arhitektima, dizajnerima i stručnjaka u oblasti. Pored umrežavanja, istraživanja, rada na terenu, postprodukcije i večeri završne prezentacije rezidencijalnog projekta, njihov glavni cilj je bio da pažljivo isplaniraju i odrade dva snimanja na dva kultna memorijalna mjesta, oba po projektu arhitekte Bogdana Bogdanovića: u Popini sa srpskom violinistkinjom Manjom Ristić i u Čačku sa srpskom harfistkinjom Milanom Zarić.  
  1. jula, krajem boravka, imali su javnu prezentaciju projekta Sounding Spomenik u Beogradu, u kojoj im se pridružio i istoričar Nenad Lajbenšperger.
     
  Kombinacija muzike, arhitekture, dizajna i istorijskog istraživanja temelj je projekta Sounding Spomenik koji ima za cilj da preispita jugoslovenska spomen obelježja Drugog svjetskog rata, nadaleko poznatih kao „spomenici“ izvan njihovih dominantnih političkih i ideoloških narativa, naglašavajući njihov arhitektonski, i što je najvažnije, zvučni značaj. Kroz sesije snimanja na licu mjesta i terenu i na kraju kroz nastupe uživo, muzičari se bave ovim izgrađenim konstrukcijama, dokumentujući njihove akustične kvalitete i zvukove okoline, stvarajući tako živu arhivu koja proširuje naše razumijevanje istorije i nasljeđa socijalizma.  Na svakoj lokaciji, Serec i Juhász pozivaju lokalne muzičare da se uključe u rad s ovim konstrukcijama i snimkama. Do sada su radili sa nekoliko domaćih umjetnika u Sloveniji i Srbiji, a trenutno se pripremaju za boravak u Bosni i Hercegovini, gdje će proširiti svoja istraživanja.    

Made of Us – Putešestvije EU i Zapadnog Balkana

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Od država članica EU do Zapadnog Balkana: Putovanje koje potencira kako prednosti članstva u EU obogaćuju svakodnevicu. 

„Prilikom putovanja u Ljubljanu, Sloveniju i posjete Ekologi brez meja, ekološke organizacije koju podržavaju zelene inicijative EU, oduševila sam se koliko je grad čist i zelen. Kontejneri za reciklažu su vidljivi po cijelom gradu, pametno postavljeni i jasno označeni za staklo, papir, ambalažu i drugi otpad. Instinktivno sam slikala i okačila fotografiju na Instagram stori. Nisam ni slutila da će tako jednostavan potez toliko odjeknuti.  

U roku od nekoliko sati, nalog mi je bio preplavljen sa preko 100 poruka od pratilaca iz Sjeverne Makedonije, svi su govorili: „Potreban nam je ovaj sistem u našoj zemlji!“ Entuzijazam i strast tolikih ljudi su bili preplavljujući. Ljudi su dijelili svoje frustracije u vezi sa upravljanjem otpadom i svoju želju za čistijom, održivijom životnom sredinom, naglašavajući koliko je bitno podići svijest i pokrenuti akciju.  

Dirnulo me je koliko je ljudima u mojoj zemlji zaista stalo da žive u čistijoj i zelenijoj sredini. Njihove iskrene reakcije dale su mi ponovo nadu – uvjerenje da male akcije, poput dijeljenja ideja i primjera, mogu dovesti do značajnih promjena”.  

Ovo svjedočanstvo Jelene Spendžarske, influencerice iz Sjeverne Makedonije, lijepo ilustruje da benefiti članstva u EU i vrijednosti koje ono predstavlja nisu apstraktni, složeni pojmovi. Oni se ukazuju u opipljivim detaljima svakodnevnog života – detaljima koji unapređuju naše zajednice, inspirišu nas da razmišljamo drugačije i tjeraju nas da vjerujemo u mogućnost bolje budućnosti.  

 

Made of Us – Na novoj avanturi  

Jelena je bila dio kampanje Made of Us – Putešestvije EU i Zapadnog Balkana, gdje se okupilo 12 influensera koji su se podjelili u dva tima: plavi i žuti. Dok je Jelenin tim posjećivao Hrvatsku, Sloveniju i Italiju, žuti tim je istraživao Mađarsku, Slovačku i Austriju.   

Kampanja pokrenuta u Briselu 20. oktobra, započela je intenzivnim obukama sa DG NEAR i grupom stručnjaka. Pripremljeni, influenseri su krenuli na putovanje kombijima, kako bi vidjeli projekte koje podržava EU i kako članstvo u EU transformiše društva.  

Tokom cijelog putovanja, influenseri su pričali sa lokalcima koji su dijelili i pozitivne i kritičke perspektive, oslikavajući uravnoteženi narativ o EU kao zajednici benefita, odgovornosti i napornog rada. U šest glavnih gradova EU, timovi su dokumentovali primjere iz stvarnog života i potencijalna rješenja koja bi mogla inspirisati Zapadni Balkan, uz nadu i primjenjive ideje.   

Od samog pokretanja kampanje Made of Us u saradnji sa influenserima, privukla je pažnju publike, što je dovelo do značajnog porasta broja pratilaca na Instagram nalogu WeBalkans. Posjete influensera projektima koje finansira EU izazvale su uvećan angažman, s publikom koja je aktivno imala reakcije na sadržaj, dijeleći svoja razmišljanja i povećavajući doseg kampanje.  

U Mađarskoj su istakli mobilnost radne snage i obrazovanja, uključujući slobodu putovanja unutar zone Šengena. Primjerom tekbola, sporta koji se podržava sredstvima EU-e, ilustrovali su kako NextGenEU podstiče sportske inovacije, infrastrukturu i prekograničnu saradnju.    

U Slovačkoj su istraživali pristup jedinstvenom tržištu u obrazovanju i poslovanju, sastali se sa Slovačkom akademskom asocijacijom za međunarodnu saradnju i razgovarali sa preduzetnicima i Erasmus studentima.  

Austrija je omogućila uviđaj u digitalnu budućnost, budući da su influenseri posjetili digitalne centre koji pokreću preduzetništvo i inovacije. Socijalna preduzeća su pokazala kako mali biznisi mogu rasti i napredovati uz podršku EU.  

U Hrvatskoj se fokus preusmjerio na osnaživanje mladih, budući da su prisustvovali Evropskom događaju mladih (EYE) i istraživali kako programi poput Erasmus+ i NextGenEU promovišu mobilnost, razvoj vještina i učešće. Takođe su saznali priče o otpornosti, kao što je projekat „Sigurni i jednaki u vanrednim situacijama“ koji finansira EU, a koji podržava osobe sa invaliditetom tokom katastrofa. Posjete zdravstvenim ustanovama Varaždina otkrili su kako je članstvo u EU značajno poboljšalo usluge javnog zdravstva i ukupni kvalitet života.  

Mogućnosti i rad iza scene  

Slovenija je testirala izdržljivost influensera dok su se upuštali u ambiciozni lov “nulta stopa otpada”, nakon sastanka s Ekologi brez meja. Takođe su posjetili Komunalu Kranj, i resort na Bledu sa nulta stopom otpada.   

Čak je i dragulj turizma, Venecija, pokazala opsežne napore potrebne za održavanje održivosti. Influenseri su posvjedočili kako projekti kao što su REEL i TESTEAT, finansirani od strane EU (Program Interreg Italija-Hrvatska), spajaju tradiciju i inovacije kako bi očuvali ovu kultnu destinaciju.  

Osim napornog rada, kampanja je uključila i igre inspirisane inicijativama koje podržava EU, kao što su SLIDES i Lov na simbole EU, spojivši zabavu sa učenjem o kulturi i životnoj sredini. Kampanja je istakla jednostavna, a ipak značajna poboljšanja koja odražavaju osnovne vrijednosti EU – bolji životni standard, međusobno poštovanje, toleranciju i mir.  

Pobjednici  

I žuti tim: Farah Hadžiabdić iz BiH, Martin Jakubis iz Slovačke, Tamas Majer iz Mađarske, Džordžina Roci iz Albanija, Laura Falquez iz Austrije i Luka Alerić iz Srbije, i plavi tim – Juš Čop iz Slovenije, Jelena Spendžarska iz Severne Makedonije, Floreta Hajdaraj iz Italije, Tomislav Pancirov iz Hrvatske, Luka Bojanović iz Crne Gore, Agnesa Sejdiu sa Kosova, su imali odlične rezultate sa stotinama postova, rilova, pojavljivanjem na TV programima u svojom prijateljskom takmičenju tokom dvije nedelje putovanja. Dospjeli su do miliona ljudi širom Zapadnog Balkana i EU, dajući uvjerljiv narativ o tome kako članstvo u EU može promijeniti živote i pokazali da se EU ne svodi samo na politike i programe već i na raznolikost, mogućnosti i moć običnih ljudi da stvore izuzetne promjene.   

Tokom ceremonije na Zlatiboru, WeBalkans je proglasio pobjednike takmičenja Made of Us. Bio je to plavi tim zbog velikog doprinosa i angažovanja publike.  

„Od ulaska u EU, Hrvatska je značajno napredovala, a posebno mi je drago što sam imao priliku podijeliti naše pozitivne primjere s mladima sa Zapadnog Balkana. Za mene, u EU se radi o ljudima, a ovo je dokaz da saradnja i jedinstvo dovode do vidljivih rezultata za sve nas“, rekao je Tomislav Pancirov, influenser iz Hrvatske na ceremoniji dodjeljivanja nagrada. 

Zelene vještine, čista budućnost: Kako EU4Green transformiše Zapadni Balkan

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Inicijativa EU4Green je više od samo projekta — to je pokret koji transformiše Zapadni Balkan u jedan centar održivosti i inovacija. Od borbe protiv zagađenja do podsticanja zelenih vještina i obrazovanja, EU4Green popločava put čistijoj, zdravijoj budućnosti dok u isto vrijeme stvara zelena radna mjesta i jača vezu s EU. Evo kako ova revolucionarna inicijativa ​​čini vidljivu razliku u cijelom regionu.  Inicijativa EU4Green preuzima značajne korake u promovisanju održivosti životne sredine širom Zapadnog Balkana. Jedan od primjera je serija podkastova „Zeleni podkast Zapadnog Balkana” („Western Balkans GreenCast“), serijal podkasta koji ispituje važna pitanja životne sredine i strategije za zelenu tranziciju u regionu i EU. Ovaj serijal sadrži intervjue sa stručnjacima, studije slučaja iz stvarnog života i dubinske diskusije koje imaju u cilju inspirisati i edukovati slušaoce o održivim praksama i rješenjima za zdraviju planetu.  Prva epizoda, „Voda: svakodnevna potreba“, stavlja fokus na očuvanje vode, što je kritično pitanje za Zapadni Balkan i EU. Gosti su profesor Dragana Tomašević Pilipović sa Univerziteta u Novom Sadu i Harald Loishandl Weisz, stručnjak za sanaciju voda iz Agencije za životnu sredinu Austrije. Razgovaraju o izazovima zagađenja voda, zašto je važno zaštititi vodne resurse, kao i o strategijama za obezbeđivanje održive budućnosti vode. Ističu uobičajene zabune, objašnjavajući da se pitanja vode odnose na kvalitet koliko i na kvantitet. Takođe razgovaraju o potrebi za boljim sistemima monitoringa, problemima sa zastarjelim postrojenjima za prečišćavanje otpadnih voda, te zagađenju uzrokovanom industrijom i poljoprivredom. Epizoda naglašava hitnu potrebu za sveobuhvatnom regionalnom saradnjom i efikasnim sprovođenjem ekoloških regulativa.  Ovaj serijal podkasta ilustruje posvećenost EU4Green transparentnosti i angažovanju javnosti, naglašavajući vidljive ekološke uspjehe i podstičući optimizam kod građana uz promociju odgovornosti u vladavini. Predstavljanjem rezultata kroz inicijative kao što je kampanja #WeDidIt, EU4Green slavi napredak regionalnih i lokalnih napora u sprovođenju mjera i reformi u skladu sa direktivama Zelene agende. Ovaj pristup ne samo da pokazuje pozitivan uticaj udruženih napora na životnu sredinu i društvo, već i olakšava razmjenu znanja među zainteresovanim stranama, inspirišući druge ekonomije da repliciraju uspješne strategije.    EU4Green nastavlja da kroz takve inicijative podržava region Zapadnog Balkana na putu ka zelenijoj i održivijoj budućnosti, u skladu sa širim ciljevima Zelene agende Evropske unije.  Za više uviđaja možete pogledati prve epizode „Zelenog podkasta Zapadnog Balkana” ovdje: EU4Green Transboundary Podcast    O projektu:  Projekat EU4Green podržava Zapadni Balkan – Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo*, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju u implementaciji „Zelene agende za Zapadni Balkan“, u ozelenjavanju njihovih ekonomija uz konsultacije sa svim relevantnim partnerima i u poboljšanju monitoringa i izvještavanja.  EU4Green će pomoći regionu da: 
  • pređe na cirkularnu ekonomiju; 
  • prati i umanji zagađivače u vazduhu, vodi i počvi; 
  • učini poljoprivredu održivijom i otpornijom na klimu; 
  • održi biodiverzitet; 
  • pruži ad hoc podršku politika na visokom nivou; 
  • ojača praćenje i izvještavanje o Zelenoj agendi; 
  • poboljša razumijevanje Zelene agende kroz komunikacijske aktivnosti; 
  • ojača zeleno obrazovanje; 
  • uključi civilno društvo i druge zainteresovane strane; 
  • podstakne finansiranje zelene tranzicije.

Od krize do prilike: Nova doba za trgovinu na Zapadnom Balkanu

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

U vrhuncu pandemije COVID-19, granice su postale uska grla, ugrožavajući protok osnovnih dobara i ugrožavajući milione života. Zbog kašnjenja, lanci snabdevanja bili su isprekidani, a preduzeća su se suočila sa sve većim gubicima. Ipak, uoči krize, pojavilo se inovativno rješenje – Inicijativa Zeleni koridori.  

Razvijeni kroz saradnju između Transportne zajednice, CEFTA-e i Evropske unije, zeleni koridori su osmišljeni tako da budu više od preventivne mjere. Predstavljali su hrabru novu viziju povezivanja, izgrađenu na modernizaciji, digitalizaciji i saradnji. Rezultati? Ušteđeno skoro 20 godina ukupnog vremena čekanja na granici i osnova za otporniju trgovinsku mrežu.  

 

Priča o transformaciji  

Za Mateja Zakonjšeka, direktora Transportne zajednice, zeleni koridori su napravili vidljivu razliku. „Kamioni poput ovog su predugo čekali na granicama Zapadnog Balkana. To je negativno uticalo na trgovinu, emisije CO2 i bezbjednost na putu“, rekao je.   

“Zahvaljujući podršci EU, sada svjedočimo kraćem vremenu čekanja, modernizovanim prelazima i bezbjednijim putovanjima. To stvara pravu vrijednost za naše građane, biznise i posjetioce ovoj lijepog regiona“

Ove promjene idu dalje od rasterećivanja logističkih uskih grla. Zeleni koridori su postali simbol svega što je moguće kada regionalna saradnja cvjeta. Vlade, carinske uprave i biznisi su se udružili, demonstrirajući moć kolektivnog djelovanja u rješavanju zajedničkih izazova.  

 

Vizija za budućnost  

Nadovezujući se na svoj uspjeh, inicijativa Zelenih koridora se razvija kako bi dublje povezala Zapadni Balkan sa EU i modernizovala ključne granične prelaze. Digitalne inovacije, kao što su sistem SEED+ i program ovlaštenog ekonomskog operatora (AEO), pojednostavljuju carinske procedure, krate vrijeme kašnjenja i smanjuju troškove. Sporazumi između zemalja, poput onih koji povezuju Hrvatsku i Crnu Goru, Italiju i Albaniju ili Grčku i Sjevernu Makedoniju, pokazuju kako zeleni koridori postaju most ka jedinstvenom tržištu EU.  

Kako to prikladno kaže Danijela Gačević, v.d. direktora CEFTA-e, „Uspostavljanje zelenih koridora između regiona i EU mijenja stvari. Čini da trgovina bude brža, jeftinija i bezbjednija, čime stvara više mogućnosti za biznise i ljude“.  

U međuvremenu, investicije od 50 miliona evra unapređuju 11 glavnih graničnih prelaza novom infrastrukturom, digitalnim sistemima i poboljšanim bezbjednosnim mjerama. To uključuje dodatne trake, (mosne) vage i elektronske sisteme čekanja, koji osiguravaju brže i efikasnije prelaze.  

Sa tačke gledišta biznis zajednice, Stevica Čarapić ističe hitnost rješavanja granične neefikasnosti. „Najveći izazov sa kojim se suočavamo danas su preduga vremena čekanja na graničnim prelazima. Ova neefikasnost ne utiče samo na pojedine zemlje, već i na konkurentnost čitavog regiona. Uz inicijativu Zelenih koridora, nadamo se vidjeti značajna poboljšanja u protoku tereta i saradnji između vlada kako bi se smanjila kašnjenja i pojednostavile procedure”.  

Takođe ističe da su se u nekim slučajevima kolone protezale i po 15 kilometara, dok vozači danima čekaju da pređu granicu. „Ovo nije samo logistički problem; to je prepreka napretku svih u regionu”, dodaje.  

Pristup usmjeren na čovjeka  

Inicijativa Zelenih koridora nije od koristi samo preduzećima – ona mijenja živote. Profesionalni šoferi sada provode manje vremena čekajući, a više na putu, što smanjuje stres i jača bezbjednost. Putnici manje kasne čime više uživaju u odmorima. Snažnije ekonomije i povećane mogućnosti za zapošljavanje se osjete i kod lokalnih zajednica.  

Kako Matej primjećuje, „Sa modernizovanim prelazima ne samo da kratimo vrijeme čekanja, već i stvaramo sigurnije i efikasnije okruženje za svakoga. Ovo je najbolji način dodavanja vrijednosti našem regionu“.  

 

Put naprijed  

Uspjeh Zelenih koridora svjedoči snazi partnerstva. To je priča o otpornosti i inovaciji, koja pokazuje kako krize mogu inspirisati trajne promjene. Dok Zapadni Balkan i EU nastavljaju da sarađuju, vizija besprekorne povezanosti i zajedničkog prosperiteta sve je bliža realnosti.  

Ulaganjem u digitalizaciju, modernizaciju i regionalnu saradnju, inicijativa Zelenih koridora popločava put svjetlijoj budućnosti. To je više od logističkog poboljšanja; to je pokret prema jedinstvu, rastu i mogućnosti za generacije koje dolaze. 

Kultura povezuje ljude i inicijative

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Kampanja WeBalkans-a „Kultura povezuje“ predstavljena je na regionalnoj konferenciji o omladinskoj kulturnoj saradnji, koja je održana u Evropskoj kući u Beogradu u organizaciji Regionalnog saveta za saradnju (RCC), Omladinska laboratorija Zapadnog Balkana 2 (WB Youth Lab 2). 

Događaj je okupio umjetnike, predstavnike EU i zvaničnike Regionalne kancelarije za saradnju mladih (RYCO) i RCC-a kako bi razgovarali o kulturnoj saradnji širom regiona. 

Vođa tima RCC-ove Omladinske laboratorije Zapadnog Balkana 2, Ognjen Marković, otvorio je konferenciju snažno pozivajući na poboljšane sisteme podrške kako bi se iskoristio puni kreativni i vizionarski potencijal mladih. „Ulaganjem u naše mlade talente i podržavanjem njihovih inicijativa, jačamo kulturno tkivo Zapadnog Balkana i postavljamo temelje za inkluzivniju i dinamičniju budućnost”, rekao je. 

Predstavljanje kampanje „Kultura povezuje“ podvukla je važnost kulturne saradnje i naglasila kako različite kulture Zapadnog Balkana jačaju dinamičnost i otpornost regiona, naglašavajući značajnu ulogu podrške EU kroz programe poput Kreativne Evrope, CC4WB koji podržavaju kulturne inicijative u regionu. 

To isto je naglasio i Ričard Maša, šef operacija, odjeljak II, ispred Delegacije EU u Srbiji, koji je potvrdio zalaganje EU njegovanja potencijala i osnaživanja mladih. 

“Podrška kulturi i kulturnoj razmjeni ključna je kod zbližavanja ljudi i njegovanja jedinstva u različitosti.”

Na konferenciji je naglašena ključna uloga kulturnog sektora kao katalizatora ekonomskog rasta i kohezije zajednice, kao ključni korak ka ujedinjenijem kulturnom pejzažu u kojem mladi umjetnici čine više od samog učešća – aktivno oblikuju kulturni narativ regiona. 

Marija Bulat, šefica lokalne kancelarije RYCO-a u Srbiji, pričala je o transformativnoj moći kulturnih razmjena. „Razmjene su ključne u rušenju barijera, njegovanju empatije i promovisanju regionalne saradnje”, objasnila je, dodajući da RYCO-ov Omladinski fond za kulturu Zapadnog Balkana gradi nove mostove za mir kroz umjetnost i kulturu. 

Pored predstavljanja kampanje „Kulura povezuje“, na konferenciji se istakla i snažna saradnja sa WeBalkans-om. Mladi evropski ambasador, Adi Softić bio je moderator sesije „Stvaranje održivih kulturnih mreža”. Naša ambasadorka kulture, Mara Prohaska, priključila se kampanji kako bi prezentovala segment dokumentarne umjetničke produkcije. Osim toga, uvodni govor održala je mlada umjetnica Hanna Dujmović, koja takođe obavlja ulogu kulturnog ambasadora kampanje „Kultura povezuje“. 

Majstorstvo iza scene: Građenje veza i transformacija pozorišta iza scena

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

„Bilo je to silno i uzbudljivo iskustvo. U tih 5 dana smo stekli mnogo dragocjenih i praktičnih informacija. Od procesa konceptualizacije kompozicija i zvukova integrisanih u pozorišni performans do praktične upotrijebe aplikacija i veb-sajtova za kreiranje ili uređivanje raznih kompozicija“, kaže Belkisa Želegu, studentkinja glume iz Tirane, o svom učešću na masterklasu dizajna zvuka koji je vodio Alesandro Ola u Beogradu, marta 2024. godine. 

Ovaj masterklas je jedan od tri masterklasa koji imaju za cilj da unaprijede kvalitet rada iza scene pozorišta u Srbiji, na Kosovu i Albaniji, organizovan u okviru programa Beyond Stage Mastery (Majstorstvo iza scene), podržanog od strane Britanskog savjeta kroz projekat CC4WB koji finansira Evropska unija i koji ima za cilj da podstakne dijalog na Zapadnom Balkanu kod kulturnih i kreativnih sektora radi povećanja društveno-ekonomskog uticaja. 

Osvrtanje na potrebu za kvalifikovanim pozorišnim profesionalcima u radu sa zvukom, rasvjetom i videom, uz podsticanje dijaloga i saradnje među mladim umjetnicima i profesionalcima sa Zapadnog Balkana, omogućava da program Beyond Stage Mastery posluži dvojnoj misiji. 

Predvođene profesionalcima svjetske klase kao što su Luiđi Bondi (dizajn svjetla), Alesandro Ola (dizajn zvuka) i Lazar Nikolić (video operacije), ove radionice su pored opremanja učesnika tehničkom stručnošću, stvorile atmosferu zajedništva i kulturnog prihvatanja. 

Bondi, renomirani dizajner svjetla i profesor na Nacionalnoj akademiji umjetnosti Silvio d’Amiko, na pitanje o iskustvu iz Beograda, rekao je: „Nastava je uvijek odlična prilika za konfrontaciju. Predavanjem, naučim ono što ne znam od ljudi različitih iskustava, doba i pozadine. U slučaju polaznika koje sam upoznao na masterklasu u Beogradu, imao sam priliku da saznam više o zemljama kao što su Kosovo, Srbija i Albanija, kao i da upoznam ljude koji me motivišu i nadahnjuju na ljudskom nivou“. 

Pored obuka i lekcija, radionice su bile plodonosne za polaznike kako bi se povezali i razmjenjivali više jedni s drugima, što je utisak koji dijeli i gđa Želegu: „Odnosi izgrađeni unutar grupe bili su inspirativni, podstičući potencijalnu budućnost i umjetničku saradnju. Bili smo raznolika grupa, sa polaznicima iz Albanije, Kosova i Srbije, ali naša strast za scenom bila je veća od svega, u jednom trenutku smo se osjećali kao da svi pripadamo umjetnosti”. 

Projekat je bio od koristi i mentorima, što je potvrdio i Bondi, koji kaže da je tek nedavno počeo ići u pozorište u Sarajevu, a zahvaljujući razmjeni koju je imao sa polaznicima masterklasa umije bolje razumjeti pozorište ⸺ „Pored ograničenosti ekonomskih resursa i alata, postoji velika disciplina i kreativno krčkanje ne samo u pozorištu, već uopšteno u umjetničkim disciplinama. Utisak mi je da se umjetnost na Zapadnom Balkanu snažno njeguje kao ono što zaista jeste: moćan pokretač društveno-kulturnog razvoja“, kaže Bondi. 

Projekat Beyond Stage Mastery ne samo što ima za cilj da stvori prilike za bolje predstavljanje scene Zapadnog Balkana u evropskom kontekstu, već, što je najvažnije, da osnaži lokalne umjetnike i profesionalce i njeguje značajne veze među njima, što će im omogućiti da direktno rade jedni s drugima i uče jedni od drugih. 

Polaznici će dalje imati koristi od programa učenja od drugih (shadowing), u nekom od pozorišta Zapadnog Balkana. Učesnici triju zemalja će raditi u zemlji koja nije njihova matična, dodatno doprinoseći njihovom profesionalnom i ličnom razvoju i stvarajući prilike da polaznici bolje razumiju kulturu svake od zemalja time što će živjeti i raditi u njoj. 

U okviru projekta izrađena su tri priručnika za neformalnu nastavu o dizajnu zvuka, svjetla i video operacijama koji će biti podijeljeni državnim i nezavisnim pozorištima u zemljama uključenim u implementaciju projekta, što će osigurati održivost projekta i nakon zvaničnog trajanja. 

Dok se pozorišna čarolija često odvija na sceni, prava majstorija leži u vezama koje stvaramo i lekcijama koje učimo iza scene. Ova se inicijativa ne bavi samo tehničkim kapacitetima – radi se o osnaživanju umjetnika i njegovanju ljudskih veza i razmjena. 

Raditi sa prirodom, ne protiv nje

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Održivo upravljanje šumama za očuvanje egzistencije i zaštitu životne sredine. Rahim Zekiri, sada predsjednik Udruženja proizvođača drvenog uglja u Labljanima, Novom Brdu, radi sa drvećem i šumama više od 35 godina. Odrastajući u planinskom području, veza sa planinom mu je i duhovna i ekonomska. On, kao i više od 20 porodica u selu, iznašli su načine da svoju okolinu pretvore u izvor prihoda. Uprkos nedostatku formalnog obrazovanja, oduvijek je sanjao da radi u šumarstvu, kako on kaže „Oduvijek sam volio šumu i sanjao da se profesionalno bavim šumarstvom, međutim, zbog nedostatka odgovarajućeg obrazovanja, moj san se nikada nije ispunio“. Godine 2015., na sopstvenu inicijativu, g. Zekiri je započeo, kako on kaže, „čišćenje šuma”, što je metod sakupljanja skresanih grana i mrtvog drveta, koje se koriste za proizvodnju drvenog uglja, koji se uglavnom koristi za grijanje u domaćinstvima.    Međutim, sve ovo vrijeme, sa misijom da koristi šumu, a da je ne ošteti, imao je jednu želju, da mu stručna osoba procijeni oštećuje li šumu ili ne. Tako je stupio u kontakt sa lokalnim vlastima i prije svega sa timom projekta „Podrška jačanju održivog i višenamenskog upravljanja šumama za poboljšanje života na selu i rješavanje klimatskih promijena na Kosovu“, koji finansira EU, kroz koji namjerava da okupi sve ostale porodice koje se bave proizvodnjom drvenog uglja, te da sarađuju sa državnim organima na čišćenju ne samo privatnih, već i javnih šuma.    Društvene inicijative poput njegove, u mjestima gdje se „mnoge porodice oslanjaju na socijalnu pomoć i brinu da će ih formalna regulativa poput ove spriječiti u poslu“, uvijek su izazov. Međutim, Rahim je uvjeren da je zajednički rad zarad čistijih i zdravijih šuma, uz njihovo dobro iskorištavanje, koristan za sve i on je posvjećen da okupi više lokalaca oko ove inicijative.     Slično kao Rahim u Novom Brdu, Kumrije Kadriu u selu Vrelo, opština Istok, pokušava okupiti žene koje već koriste šumska dobra da bi zaradile, u organizovaniju i održiviju inicijativu. Kumrije vodi Udruženje Melissa, koje je u početku osnovano kao udruženje pčelara, ali su, kako kaže, “ubrzo shvatili potencijal sakupljanja biljaka poput travki i bobica sa planina”. Prihod od prodaje ovih proizvoda pomaže mnogim ženama da doprinesu prihodu domaćinstva, pogotovo u regiji gdje su mogućnosti za zaposlenje žena oskudne.    Živeći u području okruženom planinama, Kumriji i njenim prijateljicama bilo je gotovo prirodna stvar sakupljati sirove planinske travke i bobice za kućnu upotrebu. Uvidjevši potencijal ove aktivnosti, počele su da razgledaju mogućnosti da ovo pretoče u profitabilan posao koji će koristiti ženama u regionu. Međutim, do sada su mogle samo sakupljati i sušiti travke i bobice, što im je otežavalo plasiranje svojih proizvoda na tržište. Za Kumrije i njene koleginice, mašina kojom pakuju bilje dodala je značajnu vrijednost njihovim proizvodima i sve je promijenila. 

„Prije smo mogli samo prodavati sirovo bilje, a sada ga možemo osušiti i spakovati, što im povećava tržišnu vrijednost“, rekla je. Sada mogu produžiti da rade šta su radile cijeli život, ali mogu i da zarade od toga.“

  Kumrije Kadriu Kumrije kaže da im je namjera da stvore održivu mrežu sakupljačica koja će im služiti i kao lanac nabavke i otkupljivaće sakupljene travke i bobice od žena koje ih već sakupljaju, po konkurentnoj cijeni kako bi doprinijele konkurentnosti tržišta, od čega će žene u zajednici imati najviše koristi.    Napori Rahima i Kumrije dio su veće inicijative koja ima za cilj da unaprijedi život na selu, dok istovremeno osigurava održivost kosovskih šuma. Projekat koji podržava EU bio je prisutan u više regiona, fokusirajući se na prakse održivog upravljanja šumama, smanjenje nelegalne sječe i promovisanje upotrebe nedrvnih šumskih proizvoda poput bilja koje Kumrije i njene koleginice skupljaju.   Priče poput Kumrijine i Rahimove su samo neke od mnogih uspješnih priča pojedinaca, porodica i zajednica koje su imale direktnu korist od projekta koji je finansirala EU a sproveo FAO [Organizacija za hranu i poljoprivredu] po nazivom „Podrška jačanju održivog i višenamjenskog upravljanja šumama za rješavanje klimatskih promjena i poboljšanje života na selu na Kosovu”.   U skladu sa međunarodnim standardima i najboljom praksom, naglašavajući uravnoteženu integraciju ekoloških, društvenih i ekonomskih funkcija šumskih ekosistema, završena su četiri plana upravljanja šumama, korištenjem nove metodologije koja pomjera fokus sa tradicionalnog upravljanja šumama na pristup zasnovan na ekosistemu.    Holistički pristup čini ove planove posebno značajnim, ne samo za zajednice i direktne korisnike, već i za kreatore politika. Ovi planovi sadrže slojevito i opširno znanje o upravljanju šumama, koje uzima u obzir šire usluge ekosistema koje pružaju šume, uključujući očuvanje biodiverziteta, sekvestraciju ugljika i koristi za zajednice, uključujući nedrvne šumske proizvode. Nova metodologija pripreme planova upravljanja, za koju se očekuje da će je Kosovska agencija šumarstva implementirati u bliskoj budućnosti, označiće značajno poboljšanje prakse upravljanja šumama u zemlji, unaprjeđujući održivost šuma, doprinoseći naporima za ublažavanje klimatskih promjena i promovišući dobrobit lokalnih zajednica.  

„Oduvijek sam volio šumu i sanjao da se profesionalno bavim šumarstvom, ipak, zbog nedostatka formalnog obrazovanja, nikada mi se san nije ispunio.“

              U okviru programskih aktivnosti, uspješno je pošumljeno 128 hektara šume. Program je takođe naglasio uključenost lokalne zajednice u ove aktivnosti, posebno u okviru pilot jedinica upravljanja. Ovaj angažman je omogućio članovima zajednice praktično iskustvo u tehnikama sađenja, a imali su i finansijske koristi od učešća. Dok izazovi za dobro upravljanje šumama na Kosovu i dalje postoje, nelegalna sječa ostaje jedna od gorućih tema. Zahvaljujući holističkom pristupu programa i intervenciji na više nivoa – od direktnog rada sa pojedincima koji žive u planinskim područjima, ne samo da ih edukuje kako pravilno koristiti dobra koja nudi planina, već i kako ih pretočiti u profitabilne aktivnosti, pritom mijenjajući kulturu i način razmišljanja o važnosti zdravih i čistih šuma; rad direktno sa institucijama i pojedincima zaduženih za kreiranje politika – program je posvjećen obezbjeđivanju zelenije i zdravije životne sredine za građane Kosova.