Mladi preduzetnik iz Srbije odlazi u špansko selo da bi se usavršio u svom poslu.
U selu Toralba de Ribota živi svega 120 ljudi, a privredna djelatnost tog mjesta se ne bi baš mogla svrstati u živahne. Ovo selo na sjeveroistoku Španije nema nijednu prodavnicu, ima jednu kafanu, a stanovništvo se uglavnom bavi poljoprivredom. Ali, upravo je ovdje 31-godišnji srpski preduzetnik Mladen Savković odlučio da provede mjesec dana kako bi unaprijedio svoje poslovne vještine.
Nakon deset godina provedenih u novinarstvu i povremeno odnosima s javnošću za umjetničke i kulturne aktivnosti, Mladen je nedavno osnovao svoju PR agenciju. Međutim, ubrzo je shvatio da mu je potrebna podrška kako bi postigao bolje rezultate. “Naišao sam na priču o ženi iz Srbije koja je osnovala preduzeće za izradu domaće tjestenine. Da bi unaprijedila svoje poslovanje, prijavila se i dobila sredstva EU da ode na Siciliju na nekoliko mjeseci da nauči zanat od najboljih majstora. To mi se učinilo savršenim za mene! Pokušao sam da saznam kako je u tome uspela“, kaže on.
“Pomislio sam: ako naučite kako da pokrenete publiku tamo, uspećete da je pokrenete bilo gdje.“
Tako je Mladen saznao za projekat MOVE-YE koji finansira program Evropske unije COSME. Kao i mnogi drugi mladi ljudi, i Mladen je iskoristio priliku za radnu posjetu zemlji EU. On govori španski, pa je Španija bila logičan izbor.
Gdje otići?
Njegova prva zamisao bila je da ode u Madrid ili Barselonu. Govori da mu je na raspolaganju bio veliki broj kompanija koje je mogao da izabere za domaćina, većinom u turizmu, IT-u i drugim sektorima. Ali privukla ga je prilika u sektoru kulture koja se pojavila u Toralbi de Riboti.
“Intervjuisale su me dvije dame koje su u selu organizovale festival umjetnosti i muzike Saltamontes i ostavile su na mene izuzetno jak utisak. U jednom tako malom selu uspjele su da organizuju prilično uspješan umjetnički festival! Pomislio sam: ako naučite da pokrenete publiku tamo, uspjećete da je pokrenete bilo gdje i zaključio sam da je to prava prilika za mene.“
Mladen je proveo punih mjesec dana radeći na festivalu Saltamontes. Uvidio je važnost promocije umjetnosti i kulture izvan urbanih područja, gdje ona i dalje čini vitalni dio svakodnevnog života, ali na malo drugačiji način. “Postao sam svjesniji važnosti interakcije sa lokalnom zajednicom i osluškivanja njihovih kulturnih potreba i interesa“, kaže on.
“Postao sam svjesniji važnosti interakcije sa lokalnom zajednicom i osluškivanja njihovih kulturnih potreba i interesa.“
Projekat MOVE-YE (Pokretanje preduzetničkih vrijednosti i ideja širom Evrope) koji finansira EU ima za cilj unapređenje preduzetničke kulture i umrežavanje evropskih preduzetnika. Finansiran kroz program COSME, nudi i mladim i iskusnim preduzetnicima priliku da se upoznaju sa različitim načinima poslovanja, da upoznaju i proniknu nova tržišta i internacionalizuju i inoviraju svoje poslovanje putem prekogranične mobilnosti.
Donošenje iskustva kućiMladen uglavnom sarađuje sa ustanovama koje organizuju kulturne događaje i festivale. Sada planira da svojim klijentima u Srbiji predstavi načine angažovanja publike koje je naučio u Španiji. “Možete postaviti izložbu i tu se zaustaviti. Ali naučio sam da je važno raditi sa publikom i usredsrediti se na intenzivnije angažovanje zajednice. Iskustvo na festivalu Saltamontes natjeralo me da razmislim o idejama koje mogu da primijenim ovdje u Srbiji“, kaže.
Srpsko tekstilno preduzeće koje spaja kreativnost sa ekološkim dizajnom uspješno posluje uz podršku EU.
Regenerik je jedan od predstavnika novog talasa inovativnih brendova odjeće kojih ima sve više u Srbiji. Preduzeće proizvodi urbanu odjeću i ručno izrađene modne detalje od materijala kao što su prirodna vlakna i reciklirani i biorazgradivi materijali. Ova vrsta proizvodnje nije česta u Srbiji, kao ni u ostatku Zapadnog Balkana.
Danica Tomić je jedna od osnivača Regenerika. Diplomirala je arhitekturu i do prije godinu dana nije mogla sebe ni da zamisli da radi bilo šta drugo. Po završetku studija iskoristila je priliku za praksu u arhitektonskoj firmi, ali se ubrzo razočarala (administrativnom) prirodom zadataka koji se dodjeljuju pripravnicima. Danica je žarko željela da radi nešto kreativno.
Od arhitekture do mode
Kada je jedan njen bliski prijatelj odlučio da napusti posao i predložio joj da mu se pridruži na novom projektu, složila se pod jednim uslovom – da na novom poslu može da upotrijebi svoju kreativnost. Ubrzo se i njena sestra pridružila timu. Novoformirani trio bio je pun energije, ali nedostajala im je konkretna poslovna ideja. Niti su imali predstavu gdje bi mogli da se obrate za savjet.
“Kada sam otišla na prvu radionicu, nisam imala jasnu predstavu o vrsti posla koji želim da započnem… Ja sam arhitekta, ali modni dizajn me je uvijek privlačio.“
Danica je preduzimljiva osoba, pa je odmah započela pretragu na internetu i pitala prijatelje za savjet o pokretanju posla. Jedna prijateljica joj je rekla za program za start-ap kompanije koji finansira Evropska unija i koji podržava mlade preduzetnike u razvoju poslovnih vještina.
“Kada sam otišla na prvu radionicu, nisam imala jasnu predstavu o vrsti posla koji želim da započnem… Ja sam arhitekta, modni dizajn me je uvijek privlačio, a poslije razgovora i analize sa mentorima na kursu odlučila sam da osnujem Regenerik“, kaže Danica.
Danica je na radionicama proširila svoje znanje o razvoju proizvoda i unaprijedila vještine prezentacije, a naučila je mnogo i o vođenju preduzeća. Kombinujući ovo znanje sa svojom ljubavi prema modnom dizajnu, ona i njeni prijatelji uspješno su pokrenuli novi posao. Od tada su proširili poslovanje i zaposlili nove radnike koji zajedno s njima stvaraju Regenerikove proizvode.
“Osjećam se bolje i prijatnije kad znam da će drugi ljudi rasti zajedno s nama. Ideja vodilja Regenerika: zajednički rad, zajednička korist i zaštita životne sredine.“
Projekat je takođe imao za cilj da dugoročno utiče na mogućnosti zapošljavanja mladih. Partneri na projektu radili su na unapređenju kapaciteta preko 120 organizacija civilnog društva na Zapadnom Balkanu kako bi mogle da sarađuju u osmišljavanju i primjeni inovativnih pristupa mogućnosti zapošljavanja i zapošljavanju mladih. Projektom upravlja Beogradska otvorena škola, u saradnji sa partnerima iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine, sa Kosova, i sa Međunarodnim centrom Ulof Palme iz Švedske.
Lijepo je biti mali
Danica ne sanja o velikoj kompaniji. Kaže da bi najsrećnija bila ako bi posao nastavio da raste kako bi mogla da angažuje više ljudi koji bi radili na ručnoj izradi Regenerikovih proizvoda.
“Osjećam se bolje i prijatnije kada znam da će i drugi ljudi rasti zajedno sa nama, a ideja vodilja Regenerika je: zajednički rad, zajednička korist i zaštita životne sredine“, kaže ona.
Program obuke u kojem je Danica učestvovala organizovao je projekat WeB4YES koji finansira EU. Pored Danice, preko 1.000 mladih ljudi sa Zapadnog Balkana iskoristilo je novostečene vještine i pokrenulo start-ap preduzeća ili je pronašlo posao u drugim kompanijama nakon učešća u ovom projektu.
Makedonska kompanija za muzičku produkciju koja muzičare podučava umjetnosti muzičkog biznisa.
Luka Gorgievski, 26, član je benda Funk Shui iz Severne Makedonije. Bend je osnovan 2010. godine, a svoju muziku opisuje kao slobodan tok. Na pitanje šta ga je podstaklo da postane muzičar, Luka odgovara: “Bio sam potpuno očaran kad sam saznao da ljudi mogu da komuniciraju nečim drugim, osim riječima. To bi se gotovo moglo nazvati privilegijom elite.”
“Znajući to, cijenim svoj dar i pokušavam da izmamim što više osmijeha i natjeram što više ljudi da plešu, da bih raspršio njihove strahove. A oni to osjećaju. Sasvim slučajno sam naučio kako se to radi”, dodaje.
Bend ima nekoliko snimaka i dobro je poznat u Sjevernoj Makedoniji i drugim zemaljama Zapadnog Balkana. Međutim, i njihov profesionalni muzički put ima mnogo izazova. Na pitanje koji su to izazovi, Luka kaže: “Bolje me pitajte šta nije bilo izazov. Bilo ih je na pretek!”
“Bio sam potpuno očaran kad sam saznao da ljudi mogu da komuniciraju nečim drugim, osim riječima. To bi se gotovo moglo nazvati privilegijom elite.”
Učenje poslovanja u umjetnosti
Poslovni aspekt njihovog rada bio je jedan od glavnih izazova. Funk Shui je ovaj problem riješio saradnjom sa profesionalnim muzičkim menadžerom. Gorjana Jordanovska, koja radi u kompaniji Password Production, kompaniji za muzički menadžment, objašnjava da većina umjetnika u Sjevernoj Makedoniji “nije vična poslovanju u muzici”. “Ne znaju kako da se prodaju. Oni ne znaju kako da rade u profesionalnom muzičkom svijetu. Znaju samo da sviraju”, kaže ona.
“Oni ne znaju kako da se prodaju….Znaju samo da sviraju”
Ne samo za muzičare
Pored toga, HEMI će takođe olakšati objavljivanje kompozicija i promociju noviteta, povezujući nadolazeće i poznate umjetnike, preduzetnike, organizatore festivala, menadžere događaja u kulturi, muzičke škole i još mnogo toga, u okviru jedinstvene zajednice muzičkog marketinga.
Projekat je započet 2019. godine i trajaće do kraja 2023. Do tada će projekat podržavati muzičare pokretanjem platforme za promociju i poslovno obrazovanje muzičara. Projekat će takođe ponuditi HEMI-jev inkubator za inovacije u muzici, gdje će muzičari naučiti kako da koriste informaciono-komunikativnu tehnologiju i internet marketing za dalju promociju svoje muzike, kao i za razvijanje poslovanja i vještine upravljanja, kako bi odgovorili trenutnim i budućim izazovima muzičke industrije.
Dakle, dok se ljudi osmjehuju i plešu uz Lukinu muziku, Gorjana i njene kolege se staraju da on i njegove kolege umjetnici u regionu posluju na solidnoj poslovnoj osnovi.
Ljudi iz Password Production-a odlučili su da se suoče sa ovim izazovom u namjeri da svojim klijentima i ostalim muzičarima pomognu u muzičkom poslovnom obrazovanju. Zajedno sa partnerima iz Češke, Estonije, Grčke, Mađarske, Poljske, Rumunije, Srbije i Slovenije, pokrenuli su projekat pod nazivom Hab za razmenu muzičkih inovacija u centralnoj i jugoistočnoj Evropi ili HEMI. Projekat finansira program Evropske unije Kreativna Evropa.
“HEMI projekat pruža ekspertizu, savjete i module obuke muzičkim profesionalcima iz centralne i jugoistočne Evrope, odgovarajući na trenutne i buduće potrebe sektora u regionu, ali i širom Evrope”, kaže Gorjana.
Gorjana vjeruje da će ovaj projekat biti ključni doprinos profesionalnom razvoju muzičke zajednice. Pored pristupa profesionalnom konsaltingu u poslovnom obrazovanju, umjetnici će takođe imati priliku da nastupaju na festivalima koje u okviru projekta organizuju partnerske organizacije u svih deset zemalja.
Kako jedan projekat pomaže makedonskom umjetniku da se poveže sa kolegama iz EU i promoviše svoj rad u inostranstvu.
Goce Ilievski je umjetnik iz Skoplja, Sjeverna Makedonija, koji radi sa savremenim, tradicionalnim i digitalnim umjetničkim formama. Održao je 12 samostalnih izložbi i učestvovao na grupnim izložbama u zemlji i inostranstvu, a dobitnik je mnogih nagrada za svoja ulja, akvarele i fotografije. Njegov umjetnički put, međutim, nije bio bez prepreka.
Goce kaže da je uvijek imao podršku porodice i prijatelja, ali da je i pored toga u Sjevernoj Makedoniji veoma teško živjeti i zarađivati za život kao umjetnik. “Ovdje je tržište ograničeno, ali na sreću internet nam nudi mnogo šire mogućnosti. Veći dio mojih prihoda danas dolazi iz inostranstva i usredsređujući se na tu vrstu komunikacije mogu da se prijavim za mnoge projekte i predstavim svoj rad novoj publici. U suprotnom, bilo bi mi vrlo teško da živim od svoje umjetnosti.“
U razmjenama sa drugim kulturama, umjetnici često nalaze nadahnuće, a posjete drugim zemljama otvaraju mogućnosti da svoje djelo prikažu široj publici. Goce u tom pogledu nije izuzetak, a kada je vidio najavu za učešće u projektu CreArt koji finansira EU, odmah se prijavio. CreArt (Mreža gradova za umjetničko stvaralaštvo) mreža je evropskih gradova i javnih i privatnih kulturnih ustanova. Umjetnici koji učestvuju u aktivnostima CreArt-a biraju se putem otvorenih poziva i imaju koristi od rezidencija, obuke i mogućnosti promocije svog rada u gradovima koji učestvuju.
“Veći deo mojih prihoda danas dolazi iz inostranstva i usredsređujući se na tu vrstu komunikacije mogu da se prijavim za mnoge projekte i predstavim svoj rad novoj publici. U suprotnom, bilo bi mi vrlo teško da živim od svoje umjetnosti.“
Inspiracija i vezeGoceova prijava bila je uspješna, a projekat mu je pružio priliku da poseti Kaunas u Litvaniji, gdje je boravio mjesec dana i izložio svoja djela. “Iako vrijeme, kada sam tamo boravio, nije bilo baš najbolje – bilo je mnogo hladno dok sam bio tamo! – ljudi su bili vrlo fini i toplo su me primili. Takođe mi se svidio pejzaž i način na koji funkcionišu njihova zajednica i infrastrukturni sistemi.“
Osim inspiracije i kulturnog obogaćivanja, ovo putovanje je Goceu omogućilo i da prevaziđe svoju glavnu profesionalnu brigu: prodaju djela van rodne Sjeverne Makedonije
“Ovo je bilo izuzetno dragocjeno iskustvo, jer sada imam dodatne kanale i mogućnosti da plasiram svoju umjetnost putem novostečenih veza i vještina.“
Stvaranje ‘kulturno živih’ gradovaKoordinaciono tijelo CreArt mreže je španska kulturna fondacija – Fundacion Municipal de Cultura – Aiuntamiento de Valladolid. Partnerska institucija u sjevernoj Makedoniji je grad Skoplje, koji se pridružio projektu u drugoj fazi. Goce je jedan od preko 380 umjetnika i 65 kustosa koji su već učestvovali u aktivnostima ove mreže otkad je pokrenuta prije osam godina.
Geslo CreArt-a, koji finansira program Kreativna Evropa (Creative Europe) Evropske Unije, glasi – “Kad je grad kulturno živ, zdraviji je i slobodniji“. Istraživanje koje je sprovela mreža pokazalo je vrijednost umjetničkog stvaralaštva za lokalni razvoj, ne samo stvaranjem novih radnih mjesta, već i privlačenjem investitora i doprinosom društvenim inovacijama. Šireći mogućnosti za kulturne operatere, ova platforma koja se oslanja na uzajamnu saradnju igra ključnu ulogu u kreativnom, socijalnom i ekonomskom razvoju gradova širom Evrope.
Njegovo studijsko putovanje uključivalo je radionice na kojima je učio o izgradnji veza između umjetnika i prodajnih agenata iz različitih zemalja, kao i promociju zajedničke prekogranične umjetničke saradnje. “Ovo je bilo izuzetno dragocjeno iskustvo, jer sada imam dodatne kanale i mogućnosti da plasiram svoju umjetnost putem novostečenih veza i vještina“, kaže Goce, dodajući da vjeruje da je to možda bila glavna korist čitavog ovog njegovog iskustva.
Upoznajte Rubinu – kojoj je zdravstvena dijagnoza promijenila život, ali i podstakla novi početak i novi posao.
U Bosni i Hercegovini uobičajeno je čuti da ljudi zbog posla napuštaju selo i odlaze u grad, dok su priče o odlasku u suprotnom pravcu postale čak i neobične. Jedna od osoba koja je to učinila je 38-godišnja Rubina Džanović, diplomirana grafička dizajnerka koja nikada nije uspjela da nađe posao u svojoj struci. Rubina je cio život provela u svom rodnom Sarajevu, sve dok joj poražavajuća dijagnoza multiple skleroze nije promijenila život.
“Psihički sam bila u dobrom stanju. Međutim, moje fizičko stanje bilo je loše – radi se o hroničnoj bolesti. Bolovi su bili takvi da nisam mogla spavati noću“, kaže ona. Da bi ublažila bol, ljekari su je savetovali da provodi vrijeme na čistom vazduhu, na selu. Stoga je Rubina počela redovno da posjećuje selo svoje majke, koje ima termalni izvor. “Posle svake posjete selu, bolje sam se osjećala. Zato smo suprug i ja počeli da provodimo sve više vremena tamo, a u nekom trenutku smo odlučili da se i definitivno preselimo na selo“, kaže ona.
“Poslije svake posete selu, bolje sam se osjećala. Zato smo suprug i ja počeli da provodimo sve više vremena tamo, a u nekom trenutku smo odlučili da se i definitivno preselimo na selo.“
Mala pomoć – velika korist
Prelazak iz grada na selo nije bio bez izazova. Uz nešto ušteđevine, porodica je kupila kravu i započela uzgoj za sopstvene potrebe. Ali, da bi imali od čega da žive, morali su da pronađu neki izvor prihoda. Pokretanje poljoprivrednog gazdinstva izgledalo je kao logičan izbor, a na nagovor jednog susjeda kupili su još krava i počeli da prave domaći sir. Ovo se pokazalo uspješnim, i dok je prodaja bila dobra, sve veći obim posla zahtijevao je dodatnu podršku.
Iako Rubina nije veliki ljubitelj društvenih mreža, povremeno provjerava svoju Fejsbuk stranicu. Jednom prilikom, pažnju joj je privukao oglas – poziv za podnošenje predloga projekata za projekat „P.O.W.E.R.“, koji sprovodi kancelarija Karitasa u Bosni i Hercegovini, a finansira ga EU. Taj projekat podržava zapošljavanje osoba sa posebnim potrebama.
Kada je pokazala oglas suprugu, dogovorili su se da se raspitaju i saznaju uslove. Pošto je Karitas bio lokalna organizacija koja sprovodi projekat, Rubina je stupila u kontakt sa njihovom kancelarijom. Tamo su joj potvrdili da ispunjava uslove i objasnili da je postupak prijave zapravo prilično jednostavan. Vidjeviši da nema šta da izgubi, Rubina je napisala predlog i predala prijavu.
Da bi efikasnije radili svoj posao, Rubini i mužu bio je potreban motokultivator. To bi im omogućilo da imaju više vremena da se posvete povećanju proizvodnje mlijeka i sira i da prošire svoju paletu proizvoda. „Zahvaljujući projektu, dobili smo motokultivator koji nam je bio od velike pomoći. Moj suprug sada može brže i efikasnije da obavlja mnoge poslove. Prosto rečeno, ta podrška nam je baš mnogo značila“, kaže Rubina zadovoljno.
Rubinina kompanija, „Rubi Milk“, uglavnom prodaje svoj domaći sir i mlijeko tako što ih dostavlja kupcima na kućnu adresu u Sarajevu. Zahvaljujući motokultivatoru, nedavno su počeli i da uzgajaju povrće.” Ljudi su zainteresovani za organske i domaće proizvode, pa smo pomislili – zašto ne bismo dodali svježe i prirodno uzgojeno povrće na našu listu proizvoda?“ To se pokazalo kao izvrsna ideja, jer su je naše mušterije prihvatile s oduševljenjem. Sada uz sir isporučujemo i svježe povrće.“
“Uz odgovarajuću podršku i prave prilike, osobe sa posebnim potrebama mogu značajno doprinijeti društvu.“
Projekat P.O.W.E.R. realizovan je u okviru Programa prekogranične saradnje EU za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru. Više od 100 osoba sa posebnim potrebama imalo je koristi od ovog projekta tako što su povećale svoje stručne kapacitete kroz mentorstvo i obuku, direktnu podršku za kupovinu opreme, karijerno vođenje, upotrebu interaktivne platforme za razvoj karijere i zapošljavanje osoba sa posebnim potrebama, kao i kroz direktnu podršku u zapošljavan
Pružanje pravih prilika
Za mnoge ljude sa posebnim potrebama ili hroničnim bolestima pronalaženje i zadržavanje posla predstavlja izazov. Zlatko Mihalić iz Kancelarije Karitasa u Bosni i Hercegovini objašnjava da je njihov cilj sa P.O.W.E.R-om da društvu pokažu da osobe sa posebnim potrebama imaju isto pravo pristupa radnim mogućnostima kao i njihove kolege bez posebnih potreba.
“Uz odgovarajuću podršku i prave prilike, osobe sa posebnim potrebama mogu značajno doprinijeti društvu. Ali one se suočavaju sa mnogim izazovima, od uvijek prisutnog odbacivanja društva do neadekvatnih sredstava za podršku.“ Uz odgovarajuću podršku, korisnici mogu proširiti i unaprijediti svoj posao i život.
Novi model digitalne obuke bavi se neusklađenošću vještina i nezaposlenošću mladih
Na Zapadnom Balkanu, stopa nezaposlenosti među mladima jedna je od najviših u Evropi – varira od 28,3% u Albaniji, do 55,4% na Kosovu (Eurostat 2018). Ipak, na drugoj strani ostaje mnogo nepopunjenih radnih mjesta. Jedno od rješenja je osposobljavanje mladih ljudi putem obuka za specifične struke koje su tražene na tržištu rada. Ovo je pristup koji je zauzela srpska omladinska organizacija RES POLIS (Centar za omladinski i društveni razvoj), specijalizovana za razvoj neformalnog obrazovanja za osposobljavanje mladih.
“Bili smo svjedoci paradoksa u Srbiji“, objašnjava Boris Negeli iz RES POLIS-a. ” S jedne strane, imali smo visoku stopu nezaposlenosti, ali s druge strane, IT sektor je imao kritičan deficit kvalifikovanih radnika. Za nas je rješenje bilo jednostavno: Nacionalna služba za zapošljavanje, odgovorna za obuku nezaposlenih osoba, takođe bi trebalo da obuku iz oblasti IKT-a uključi u svoje obrazovne programe.“Ovo je bila inspiracija za projekat „Dizajniraj svoj posao“ koji je RES POLIS pokrenuo još 2009. godine. Zamisao je bila da se osmisle i isprobaju obrazovni programi iz sfere IKT-a u oblastima u kojima nedostaje stručni kadar.
Od tada je “Dizajniraj svoj posao“ samo rastao. Ovaj projekat se odvija uz podršku programa Evropske unije ERASMUS+ koji promoviše saradnju u obrazovanju, obuci i radu sa mladima, uključujući i Zapadni Balkan. Projekat uključuje partnerske organizacije iz Francuske, Italije, Albanije i Kipra, od kojih svaka donosi različitu stručnost i iskustvo. Budući da se mnoge zemlje širom regiona Zapadnog Balkana i šire suočavaju sa sličnim izazovima, ova razmjena iskustava je od vitalnog značaja.
Kursevi su razvijeni u različitim poljima, kao što su grafički dizajn, veb dizajn, programiranje do trodimenzionalnog modeliranja i osnovne animacije igara. Svi koji imaju između 18 i 30 godina imaju pravo da učestvuju u programu, dok se mladi iz grupa u nepovoljnom položaju posebno podstiču da se prijave. Da bi stekli međunarodno iskustvo, uspešni kandidati odlaze na obuku u neku od partnerskih zemalja.
“S jedne strane, imali smo visoku stopu nezaposlenosti, ali s druge strane, IT sektor je imao kritičan deficit kvalifikovanih radnika. Za nas je rješenje bilo jednostavno: Nacionalna služba za zapošljavanje, odgovorna za obuku nezaposlenih osoba, takođe bi trebalo da obuku iz oblasti IKT-a uključi u svoje obrazovne programe.“
Izlazak iz začaranog krugaEriseld, 26-godišnji mladić iz Albanije, jedan je od velikog broja mladih ljudi koji su se prijavili za kurs. “Iako sam diplomirao informacione tehnologije, da bih zarađivao za život, morao sam da radim u fabrici umjesto na poslovima vezanim za IT“, kaže on. Eriseld objašnjava da je, dok su ga na univerzitetu podučavali teorijskom znanju, imao malo praktičnog znanja.
“Izgledi za posao su mi se promijenili kad sam čuo za „Dizajniraj svoj posao“. To je bilo upravo ono što mi je trebalo.”
Jedva čekam
Potražnja i dalje raste, a RES POLIS uvek jednim okom motri na budućnost. Programi se redovno ocjenjuju, kako bi bili sigurni da su dobro osmišljeni za suočavanje sa izazovima sa kojima se suočava i sa kojima će se u budućnosti suočavati poslovni sektor IKT-a. Krajnji cilj je da njihovi dokazani obrazovni programi iz oblasti IKT-a budu uključeni u zvanični program obuke Nacionalne službe za zapošljavanje.
To ga je uvelo u začarani krug – bilo mu je potrebno iskustvo da bi započeo profesionalnu karijeru, ali nije mogao da stekne iskustvo zato što bez njega niko nije htio da ga zaposli. “Međutim, izgledi za posao su mi se promijenili kada sam čuo za inicijativu ‚Dizajniraj svoj posao‘. Bilo je to upravo ono što mi je trebalo“, kaže Eriseld.
Eriseld je učestvovao na dva desetodnevna kursa u okviru inicijative “Dizajniraj svoj posao“ u Srbiji i Italiji, koji su ga osposobili da koristi nove vještine i da zahvaljujući boravku u inostranstvu sagleda neke stvari drugačije. Ubrzo nakon toga, dobio je ponudu za posao od InTech-u – IT kompaniji sa sjedištem u Tirani u kojoj je Eriseld završio praktičnu obuku tokom projekta. Nakon sticanja određenog radnog iskustva, Eriseld je odlučio da se odvaži i pređe u frilensere, nudeći IT usluge lokalnim i međunarodnim klijentima. Njegovi planovi za budućnost su, između ostalog, osnivanje sopstvene firme i zapošljavanje drugih ljudi.
