Skip to main content

Zapadnobalkanska turneja Ursule fon der Lajen: Put ka bližim vezama sa EU

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Predsjednica Evropske komisije, Ursula fon der Lajen, posjetila je 23. oktobra Zapadni Balkan, gdje je potvrdila podršku EU ekonomskim reformama, regionalnoj saradnji i hitnoj pomoći za oporavak od poplava.  Posjetom, nakon usvajanja Reformske agende, podvukla je podršku EU socio-ekonomskim reformama i regionalnoj saradnji. Počevši od Tirane, Albanije, inaugurirala je kampus Koledža Evrope, ističući mogućnosti za mlade lidere. Putujući kroz Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju, naglašavala je ekonomsku integraciju, podršku obnovljivim izvorima energije i obećanje bližih veza sa Evropskom unijom.  Tokom posjete, fon der Lajen je pohvalila reforme koje je poduzela svaka od zemalja i najavila značajna ulaganja EU u cilju jačanja projekata infrastrukture i čiste energije. Poruka joj je bila jasna: EU je posvećena podršci napretku regiona ka integraciji u EU, dok Plan rasta nudi i trenutnu pomoć i dugoročna ulaganja. Od suočavanja sa klimatskim izazovima u Bosni i Hercegovini do unapređenja energetskih projekata u Crnoj Gori, turneja Fon der Lajen je pokazala posvećenost budućnosti u kojoj partneri sa Zapadnog Balkana igraju značajnu ulogu u Evropskoj uniji.

„Misli su mi uz žrtve i njihove porodice i prijatelje. Evropa je uz vas. Evropa stoji uz vas, i tu smo ne samo na kratkom, već i na srednjem i dužem roku.“

Ursula fon der Lajen, tokom posjete regionu koji je najteže pogođen poplavama, Jablanica, Bosna i Hercegovina  U Tirani se sastala sa predsjednikom Bajramom Begajem i premijerom Edijem Ramom, gdje je fokus bio na integraciji Albanije u EU i na Plan rasta EU, te je istakla inicijative za obnovljive izvore energije i solidarnost EU u pogledu klimatskih izazova. Sljedećeg dana posjetila je Sjevernu Makedoniju kako bi se sastala sa predsjednicom Gordanom Siljanovskom-Davkovom i premijerom Hristijanom Mickoskim, gdje je fokus bio na podršci EU kroz Plan rasta i naporima ka ekonomskoj integraciji.

„Kompanijama naših partnera sa Zapadnog Balkana, otvaramo vrata specifičnih sektora na jedinstvenom tržištu Evropske unije. Zauzvrat, partneri sa Zapadnog Balkana sprovode važne reforme kako bi uspostavili jednaka pravila igre. A, te reforme podržavamo mi, kroz dodatne evropske investicije.“

             
  1. oktobra otputovala je u Bosnu i Hercegovinu, gdje se u Sarajevu sastala sa predsjedavajućom Borjanom Krišto. Tamo je najavila 20 miliona evra hitne pomoći za oporavak od poplava i istakla Plan rasta EU za podršku regionalnoj integraciji. Istog dana je otputovala u Beograd, u Srbiju, gdje se sastala s predsjednikom Aleksandrom Vučićem. Razgovor im se fokusirao na napredak Srbije ka članstvu u EU, a Fon der Lajen je istakla ulaganja prema Planu rasta koji ima za cilj jačanje ekonomske integracije Srbije i razvoj infrastrukture.
Na Kosovu se sastala sa predsjednicom Vjosom Osmani-Sadriu i premijerom Aljbinom Kurtijem, pohvalivši napredak Kosova u integraciji u EU, uključujući nedavnu implementaciju bezviznog režima, i istakla važnost regionalne saradnje.  Na kraju je stigla u Crnu Goru gdje se sastala sa premijerom Milojkom Spajićem u Podgorici. U diskusiji su se osvrnuli na napore Crne Gore za pristupanje EU, a Fon der Lajen je istakla ključna ulaganja EU u energetiku, infrastrukturu i sajber bezbjednost kao dio puta integracije Crne Gore.

Oživljavanje starih tradicija: Grnčarsko putovanje Veleških tinejdžera

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Mladi zanatlije u Velesu ponovno otkrivaju svoje nasljeđe kroz oživljavanje tradicionalne grnčarije. Šetnja uskim i strmim ulicama Velesa u Sjevernoj Makedoniji, čini se kao putovanje u prošlost. Grad, sa svojom kaldrmom i tradicionalnim kamenim kućama, odjekuje prošlost u kojoj je grnčarska umjetnost cvjetala. Među najznačajnijim mjestima u Velesu je Aleja poezije, gdje je rođen slavni pjesnik Kočo Racin. Racin nije bio samo pjesnik; takođe se bavio i grnčarstvom – zanatom koji je nekada bio srce ovog grada. Njegov rad, kao i radovi drugih zanatlija, bio je toliko cijenjen da su neka djela čak izvezena u Zapadnu Evropu.  Danas, grnčarstvo u Velesu gotovo da je izgubljena umjetnost. Ali, zahvaljujući novoj inicijativi, zanat se vraća uz vođstvo nove generacije mladih zanatlija. Anastasija Davčeva i Antonio Trajkovski, oboje na uzrastu od 14 godina, dio su grupe od 25 učenika iz Velesa koji su otkrili strast prema grnčarstvu na radionicama koje podržavaju EU i UNDP. Ove radionice su dio „Etno kreativnih radionica za oživljavanje starih zanata“, pod pokroviteljstvom Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu (ReLOaD).  Antonio je u početku bio skeptičan o radionicama.

„Kada sam se priključio, grnčarstvo mi je bilo čudno. Ali, vremenom mi je postalo zanimljivije. Sada bih rađe stvarao glinom, nego se igrao igrica na telefonu. Grnčarstvo je jako zanimljiv zanat.“

Antonio Trajkovski  „Kada sam se priključio, grnčarstvo mi je bilo čudno“, rekao je. „Ali, vremenom mi je postalo zanimljivije. Sada bih rađe stvarao glinom, nego se igrao igrica na telefonu. Grnčarstvo je jako zanimljiv zanat“.  Anastasija dijeli slična osjećanja. Njoj su radionice „zabavne“, pogotovo kad se radi na grnčarskom točku i crtaju dizajni.   Ove radionice vodi Goce Stančev, jedan od četiri preostala keramičara u Velesu. Uprkos skepticizmu u početku, Stančev je primjetio kako raste interesovanje među djecom. 

„Ako uspijemo da makar dvoje od 20 djece učinimo grnčarima, bio bi to veliki uspjeh.“

Za više informacija o programu ReLOaD koji finansira EU, posjetite veb-sajt.               Grnčarstvo je duboko ukorijenjeno u Velesu. Početkom 20. vijeka, mnoge porodice u gradu bavile su se grnčarstvom, proizvodeći djela koja su bila poznata daleko preko granica Sjeverne Makedonije. Ova povezanost s tradicijom čini oživljavanje grnčarstva još značajnijim, kako za nasljeđe, tako i za budućnost grada.  Stančev smatra da grnčarstvo i drugi tradicionalni zanati moraju biti integrisani u sistem obrazovanja, kako bi opstali. „Ima budućnosti u grnčarstvu, ali je potrebno ohrabrivanje“, rekao je. „Moja supruga i ja se profesionalno bavimo ovim zanatom već 15 godina. Ima potražnje na tržištu, ali nema dovoljno ljudi da je zadovolji. Ja sam dokaz da se može živjeti od grnčarstva“.  Ova inicijativa u Velesu je samo jedan od 50 projekata podržanih programom ReLOaD u Sjevernoj Makedoniji u protekle tri godine. Fokus ovih projekata je na osnaživanju mladih, promovisanju društvene kohezije, zaštiti životne sredine i očuvanju kulturnog nasljeđa.  Ovim mladim učesnicima, radionice grnčarstva su više od obične aktivnosti nakon škole – one su način da se povežu sa svojim nasljeđem i potencijalni put ka budućoj karijeri. Kako Anastasija kaže, „Bilo bi lijepo da se grnčarstvo zadrži kao zanat jer je to dio tradicije naše zemlje“.  Ova priča pokazuje kako stari zanati mogu doći do novog života kroz entuzijazam mladih ljudi, vođeni mudrošću onih koji su ovu tradiciju očuvali. To je bitan podsjetnik da čak i u digitalnom dobu, kreativnost s rukama i povezanost s nasljeđem ostaju vrijedni i ispunjavajući.

Klik bliže: Razbijanje stereotipa i oslobađanje kreativnosti

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

U današnjem digitalnom svijetu, savladavanje digitalnih vještina više nije luksuz. Digitalne vještine mogu premostiti prepreke, otvoriti nove prilike i izazvati duboko ukorijenjene predrasude. Uzmite u obzir mladog Roma koji živi na Zapadnom Balkanu, najčešće se suočava sa barijerama prilikom zapošljavanja i najvjerovatnije je nezaposlen, ne školuje se, niti se usavršava kroz sistem obuke (NEET osoba). Prema anketi UNDP-a o Romima iz 2017. godine, stope NEET osoba među Romima kreću se od 73% do 86%, dok stope za Romkinje dostižu čak 93% u nekim područjima.   Rješavanje nezaposlenosti kod mladih Roma zahtijeva integrisana rješenja, a digitalne vještine su ključne. Pored pristupa digitalnoj obuci, mladi Romi mogu steći vrijedne vještine u digitalnom marketingu, programiranju ili analizi podataka, oslobađajući preduzetnički talenat i razvijajući svoje biznise. Ovaj pomak može promijeniti narativ od isključivanja u inkluziju i od predrasuda u prilike.   Projekat koji sprovodi UNDP a finansira EU, Regionalna reintegracija povratnika (RRR), u Albaniji, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji radi s partnerima i povratnicima kako bi naglasili važnost digitalne inkluzije i investirali u programe digitalne obuke po mjeri potreba povratnika i Roma. Ove inicijative obogatile su Rome i povratnike osnovnim digitalnim vještinama, doprinoseći pravičnijem i pravednijem društvu.   Digitalne vještine takođe podstiču inovativnost i kreativnost, oduvjek prisutnih u romskim zajednicama. Koristeći digitalne vještine, mladi Romi mogu pokazati svoje talente globalno, putem društvenih mreža, onlajn biznisa ili digitalnog prenošenja priča.   Ovo je priča o Doanu Uzeiroskom iz Prilepa, Sjeverne Makedonije, koji je prije nekoliko mjeseci završio digitalnu obuku u okviru projekta Regionalne reintegracije povratnika koji finansira EU, a sprovodi UNDP. On je sada jedan od 145 mladih Roma i povratnika na obuci u partnerskim opštinama u Sjevernoj Makedoniji koji su završili kurs.    Doanu se oči cakle kada govori o svom životnom snu. „Tako sam ponosan što sam završio kurs digitalne obuke i sada planiram iskoristiti vještine da razvijem svoj Jutjub kanal. Zatim, želim otvoriti svoju berbernicu, napraviti svoj logo i veb-sajt, snimati svoje stilističke sesije i na taj način promovisati se. Digitalni svijet je tako velik i pun prilika. Tek sam počeo, ali sam ubijeđen da ću naći svoje ‘digitalno mjesto’ u njemu!” Doan Uzeiroski, Prilep – Sjeverna Makedonija  Digitalna transformacija takođe mijenja društva, često premeštajući vladine usluge onlajn. U Albaniji, projekat RRR pomaže u premošćivanju digitalnog jaza za ranjive povratnike u ruralnim zajednicama. Uz podršku EU i UNDP-a, te u partnerstvu sa Albanskom nacionalnom agencijom za zapošljavanje i vještine (NAES), 195 mladih Roma i Egipćana završilo je obuku o digitalnim vještinama, unaprjeđujući njihovu zapošljivost, ali i pomažući svojim zajednicama. 

„Zahvaljujući IT kursu, sad sam jako bitna osoba u mom selu, Baltezu. Svakoga dana, pomažem ljudima da pristupe javnim uslugama putem e-Albania!” 

  Osposobljavanjem povratničke i romske omladine digitalnim vještinama, projekat pored sužavanju digitalnog jaza, pomaže i u razbijanju predrasuda, ponovnom pisanju narativa i izgradnji budućnosti u kojoj svi mogu napredovati.            Slično tome, u Srbiji je 150 mladih Roma i povratnika koristilo program digitalne obuke, koji ih je osnažio tržišnim vještinama. Kurikulum je bio osmišljen na način da nije potreban određeni nivo obrazovanja ili predznanja.   „Završavanje digitalnog kursa obuke o WORDPRESS-u mi je značajno poboljšalo šanse za zapošljavanje. Nadam se da ću naći neki gdje ću nastaviti da učim i razbijam predrasude o romskoj zajednici“!, – Marina Milosavljević, Valjevo – Srbija. 

Na Samitu u Berlinu potvrđeni novi regionalni sporazumi i put ka EU

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Berlin, 15. oktobar 2024 – Lideri šest zemalja Zapadnog Balkana – Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije – okupili su se u Berlinu na 10. godišnjicu samita Berlinskog procesa, potvrđujući svoju zajedničku posvjećenost regionalnoj saradnji i bližu integraciju u Evropsku uniju. U organizaciji njemačkog kancelara Olafa Šolca, kojem se pridružila predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, samit je označio ključni korak ka regionalnoj ekonomskoj integraciji.    Regionalna saradnja ojačana novim sporazumima   Samit je završio potpisivanjem:   Zajednički regionalni tržišni plan, kreiran da promoviše trgovinu i ekonomski rast, rušenjem barijera između zemalja.   Sporazum o mobilnosti radi poboljšanja pristupa visokom obrazovanju širom regiona, pružajući mladim ljudima više mogućnosti studiranja i rada u inostranstvu.   Ovi sporazumi su u skladu sa Planom rasta od 6 milijardi evra iz Evropske unije, koji ima za cilj da ubrza ekonomski rast i postavi temelj za konačno članstvo Zapadnog Balkana u EU.     Proširenje EU ponovo aktuelno   Tokom samita, kancelar Šolc je naglasio posvjećenost EU proširenju, navodeći:  

„Evropska unija je potpuna samo sa Zapadnim Balkanom kao dijelom nje. Nadam se da neće biti potrebno još 10 godina da svih šest zemalja pristupe bloku.” 

Njemački kancelar Olaf Šolc   For der Lajen se pridružila ovom optimizmu, napominjući da je fokus proširenja EU ponovo aktuelan:

„Put ka EU je otvoren, ali svaka zemlja mora napredovati prema zaslugama. Napredak zavisi od reformi i regionalne saradnje, što će na kraju koristiti ljudima.”

Integracija u SEPA-u donosi opipljive prednosti   Istog dana kada je održan samit, Gert Jan Kopman, generalni direktor EU za susjedstvo i proširenje, sastao se sa guvernerima centralnih banaka sa Zapadnog Balkana:  „Bilo mi je zadovoljstvo sresti se sa guvernerima centralnih banaka sa Zapadnog Balkana. Diskutovali smo o napretku Plana rasta, a u vezi s pristupanjem SEPA-i.  Olakšavanje prekograničnih plaćanja donijet će opipljive prednosti za građane i biznise”!   Ova inicijativa ima za cilj integraciju Zapadnog Balkana u SEPA-u (Jedinstveno područje plaćanja u evrima), pojednostavljenje prekograničnih plaćanja i da učini transakcije pristupačnijim za kompanije i pojedince.  Normalizacija i rješavanje konflikata ostaju ključni   Kancelar Šolc pohvalio je odluku Kosova da ukine zabranu uvoza robe iz Srbije, nazivajući to značajnim korakom ka ispunjavanju CEFTA sporazuma i poboljšanju regionalne saradnje. I Šolc i fon der Lajen su naglasili da je rješavanje otvorenih pitanja između Kosova i Srbije ključno za stabilnost i napredak ka članstvu u EU.   Fon der Lajen je naglasila: “Regionalno jedinstvo je ključno, a konflikti ne smiju ometati put naprijed.”     Razmotreni geopolitički izazovi   Na samitu se takođe dotakla tema rastećih geopolitičkih pritisaka u regionu, čime je fon der Lajen istakla rastući ruski uticaj na Zapadnom Balkanu:   „Agresorski rat Rusije u Ukrajini donio je jasnoću – morate odabrati pravu stranu istorije i uskladiti se s međunarodnim pravom.”

Kolektivna akcija ruši stereotipe, diže iz siromaštva

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

U kulturnim centrima širom Srbije, mlade Romkinje i Romi prave umjetničke performanse koji nas tjeraju da se upitamo: „Kako treba izgledati jedan Rom?“. Njihov narativ iskušava stereotipe i ruši barijere na putu inkluzije Roma. 

U Beratu, u Albaniji, mladi Romi provode vrijeme u svojim naseljima kako bi pohvatali priče romskih povratnika. Cilj im je da te priče podijele sa širom javnošću i pomognu u prevazilaženju barijera koje čine reintegraciju teškom. 

U međuvremenu, u Šuto Orizarima, u Sjevernoj Makedoniji, Romi i povratnici se okupljaju na forumima zajednice kako bi iskazali svoje potrebe za boljim vladinim uslugama. Ova saradnja rezultira stvaranjem prostora gdje će usluge biti pristupačnije ranjivim grupama i gdje se može odvijati dijalog između vlade, civilnog društva i zajednica. 

Ovo su samo tri primjera od 40-ak inicijativa zajednica koje podržavaju romske povratnike da se reintegrišu i izbave iz siromaštva, u sklopu projekta Regionalna reintegracija povratnika UNDP-a, koji finansira EU. Projekat obuhvata devet opština u Albaniji, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji. 

Uz podršku EU i UNDP-a, Romi, povratnici i lokalne zajednice zajedno uče, rade i zabavljaju se. Njihova saradnja dovodi u pitanje predrasude, ruši barijere za inkluziju i poboljšava ekonomsko blagostanje Roma i povratnika. 

Ovoj saradnji je odato priznanje na Međunarodnom danu za iskorijenjenje siromaštva, naglašavajući kolektivnu moć pokretanja promjena i poboljšanja ekonomskog blagostanja, kao i društvenog prepoznavanja. 

 

Kreativnim izražavanjem do inkluzije 

U Novom Sadu, u Srbiji, mladi Romi koriste svoju kreativnost kako bi doveli u pitanje stigmu. Njihovi performansi, na kojima pitaju publiku „Kako treba izgledati jedan Rom?“ ohrabruju ljude da ispitaju sopstvene predrasude. 

Glumica Aleksandra Milojković Novikova, donosi ovu poruku publici u Srpskom narodnom pozorištu, njenom monodramom „Sama“. Performans poziva publiku da razmisli i sve nas podsjeti da možemo učiniti razliku. 

Uz podršku EU i UNDP-a, ovi performansi imaju za cilj da sruše stereotipe i pokažu da svako ima ulogu u stvaranju inkluzivnih društava. 

 

Podizanje glasa za zajednice 

Romi i povratnici su često pogrešno predstavljeni u medijima. Kako bi ovo promijenili, mladi Romi su se dosjetili da postanu „izvještači zajednice“. 

Uz podršku EU i UNDP-a, oni uče novinarstvo i vještine prenošenja priča kako bi ojačali glas Roma i povratnika.

U Beratu, u Albaniji, ovi izvještači su provodili vrijeme sa romskim povratnicima, dokumentujući njihove tegobe i uspjehe dok su obnavljali svoje živote. U jednoj od priča, žene povratnice pokreću društveni biznis koji nudi usluge njege i čišćenja. Uz medijsko pokriće, biznis im raste. 

Ovaj pristup izvještavanju iz zajednice pokazuje kako mediji mogu zagovarati inkluziju ranjivih grupa. Njihov rad možete istražiti kroz dokumentarne filmove i podkaste kako biste saznali više o izazovima i uspjesima Roma povratnika. 

 

Javni prostori i usluge u korist ljudima 

U Šuto Orizarima, u Skoplju, gradi se novi društveni prostor kako bi se podstakle veze između vlade i ranjivih grupa, poboljšavajući pristup javnim uslugama. Resursni centar u Šuto Orizarima, sve na jednom mjestu za povratnike i druge ranjive pojedince, rađen je prema konsultacijama sa lokalnim zajednicama kako bi se zadovoljile njihove potrebe. 

Uz podršku EU i UNDP-a, ovaj centar ne samo da pruža usluge, već i stvara prostor za dijalog i saradnju između vlade i zajednice. Vremenom će se razvijati prema potrebama i doprinosima ljudi koji ga koriste.

O projektu 

Projekat reintegracije povratnika na Zapadnom Balkanu fokusira se na rušenje barijera koje sprječavaju ranjive povratnike da se reintegrišu u društvo. Ovaj projekat, dio EU Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) II, podržava prava romske zajednice i reintegraciju povratnika, radeći sa partnerima kao što su UNDP, Svjetska banka i Savjet Evrope. 

U Albaniji, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, projekat testira nove pristupe održivoj reintegraciji na lokalnom nivou. Takođe olakšava dijalog o poboljšanju politika i programa na Zapadnom Balkanu za podršku ugroženim povratnicima.

Saradnjom do inkluzije i smanjenja siromaštva 

Saradnja i akcija zajednice su od suštinskog značaja za inkluziju i smanjenje siromaštva. Zajedničkim radom, kako unutar romske zajednice, tako i sa širim zainteresovanim stranama, može doći do realne promjene. Ovi napori se bave neposrednim potrebama poput poboljšanja javnih usluga, a istovremeno se bave i dugoročnim izazovima kao što su predrasude. 

Kada se zajednice udruže, mogu postići stvari koje pojedinci nisu u stanju. Preko kolektivne akcije, ljudi se mogu izbaviti iz siromaštva. 17. oktobra, na Međunarodnom danu za iskorijenjenje siromaštva, i svakog drugog dana, prepoznajmo moć zajedničkog rada u razbijanju stigme i stvaranju inkluzivnijeg svijeta.

Zelena revolucija CEMPROM-a: Kako EU pomaže srpskoj kompaniji da prednjači u održivosti

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

U Preljini je CEMPROM, glavni igrač u proizvodnji betona, pokazao da održivost i poslovni uspjeh mogu ići ruku pod ruku. Zahvaljujući programu Ecoloans — finansiranog od strane Njemačke razvojne banke (KfW) i podržanog od strane Regionalnog programa energetske efikasnosti EU (REEP) — kompanija je napravila značajne korake ka zelenijem poslovanju.   Osnovan 1992. godine, CEMPROM je od proizvodnje betonskih blokova i pakovanja vreća cementa, prerastao u lidera u proizvodnji betona, sa projektima koji uključuju Koridor E 763 i lokalna građevinska partnerstva. Danas, sa voznim parkom od preko 100 kamiona i 150 zaposlenih, kompanija može godišnje poizvjesti oko 300.000 tona betona.   Investicijom od 820.000 evra koju je omogućila UniCredit Banka, CEMPROM je u svoj vozni park dodao vozila na metan. Time se smanjila potrošnja goriva za 42%, emisije azotnih oksida za 32% i emisije ugljen dioksida za 56%, uz dodatna značajna smanjenja nesagorjelih ugljovodonika i čestica. Finansijski gledano, ove promjene donose godišnje uštede od oko 20%, a povrat investicije se očekuje u roku od četiri do pet godina. Dejan Isailović, direktor proizvodnje CEMPROM-a, naglašava da su ove incijative i ekonomski i ekološki strateške, i da doprinose održivom rastu kompanije i otvaranju novih radnih mjesta.

„Naša ustrajana posvjećenost poslovanju zasnovanom na zaštiti životne sredine je uvijek bila prioritet. Ovo putovanje nam je pokazalo nove horizonte, omogućavajući isporuku većih količina za ključne projekte i pokretanje novih usluga poput transporta cementa.”

CEMPROM-ova posvjećenost održivosti prevazilazi vozni park kompanije. Otpadne vode integriše u proizvodnju i prenamjenjuje ostatke materijala za lokalnu upotrebu, oslikavajući posvjećenost podršci zajednice i efikasnosti resursa. Ovaj proaktivni pristup inspiriše konkurenciju, jer CEMPROM postavlja visoke standarde za energetsku efikasnost i ekološku odgovornost.   Program Ecoloans, koji je sastavni dio puta Srbije ka zelenijoj ekonomiji, osvrće se na dva glavna izazova za mala i srednja preduzeća: ograničenim dugoročnim finansiranjem i potrebom za održivom poslovnom svešću. Sa 120 miliona evra usmjerenih srpskim bankama, program pomaže preduzećima da skrate troškove energije i umanje emisije. Dio je to REEP-a u okviru Investicionog okvira za Zapadni Balkan, koji ukazuje na snažnu podršku EU i Njemačke.   „Hitno je potrebna veća svijest o održivim i zelenim poslovnim praksama“, napominje on. “Najbolji način da se odbace sumnje je kroz otvoreni dijalog i učenje od kompanija koje su već krenule ovim putem, ostvarile uštede i poboljšale proizvodnju.”  Program Ecoloans, koji finansira Njemačka razvojna banka i podržava EU, obezbjedio je 120 miliona evra srpskim komercijalnim bankama. Program je ključna komponenta Regionalnog programa energetske efikasnosti (REEP).          Uprkos visokim početnim troškovima usvajanja zelenih praksi, Isailović apeluje na mala i srednja preduzeća da prihvate održivost, naglašavajući kratak period povratka investicije i velike benefite.  

Evropska unija podržava živopisnu kulturnu baštinu Zapadnog Balkana

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Evropska unija je posvećena očuvanju i promovisanju živopisnog i jedinstvenog kulturnog nasljeđa Zapadnog Balkana. Kroz hiljade projekata koje finansira EU, bogat kulturni pejzaž regiona se revitalizuje i podstiče jedinstvo i saradnju koja prevazilazi granice.

 

Kulturna saradnja na Zapadnom Balkanu (CC4WB)

 

Kako bi unaprijedila kulturnu saradnju i razvoj na Zapadnom Balkanu, EU je pokrenula program Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan (CC4WB). Ova inicijativa, koju finansira EU, a provodi UNESCO u saradnji sa Britanskim vijećem (British Council) i Italijanskom agencijom za razvojnu saradnju, podržava institucije, kulturne i kreativne organizacije, preduzeća, civilno društvo i profesionalce s budžetom od osam miliona eura.

Povezivanje kultura i zajednica

Mirjana, mlada filmska rediteljka iz Sarajeva, učestvovala je u međuregionalnom filmskom projektu CC4VB, gdje je sarađivala sa umjetnicima iz Srbije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore. Njen film, koji istražuje teme vezane za mlade i njihove težnje, odjeknuo je širom Balkana i dokazao kako kultura može da poveže ljude i podstakne zajednički osjećaj nade i novih početaka.

Davanje glasa lokalnim izvođačima

CC4WB daje više prostora lokalnim muzičkim umjetnicima tako što približava jedinstvena kulturna dobra Zapadnog Balkana široj evropskoj publici. Muzički festival „Glasovi Balkana“ ujedinio je tradicionalne i savremene muzičare, privukao hiljade posjetilaca i podstakao lokalni turizam uz slavljenje raznovrsnog muzičkog nasljeđa regiona.

Podsticanje ekonomskog i društvenog razvoja

CC4WB također doprinosi ekonomskom i društvenom razvoju regiona. Ulaganjem u kreativne industrije, program stimuliše zapošljavanje i lokalnu privredu te privlači međunarodne investicije. Osim toga, ovaj program osnažuje nedovoljno zastupljene grupe kroz radionice, obuke i mentorske programe za mlade umjetnike, žene i manjine.

Održivi kulturni uticaj

Održivost je ključni aspekt programa CC4WB. Projekti poput inicijative „Staze baštine“ promovišu kulturni turizam dok istovremeno uključuju lokalne zajednice u očuvanje i tumačenje kulturnog nasljeđa. Ovakvim naporima se nastoje očuvati kulturna blaga Zapadnog Balkana za buduće generacije.

Kreativna Evropa: Šira vizija kulturnog jedinstva

Prenošenjem regionalne saradnje na širi evropski kontekst, Kreativna Evropa igra ključnu ulogu u povezivanju kulturnih i kreativnih sektora širom kontinenta. Sa budžetom od 2,4 milijarde eura za period 2021-2027, Kreativna Evropa podržava kulturne i kreativne sektore, uključujući audiovizuelni sektor širom Evrope, što obuhvata i Zapadni Balkan. Ovaj program podstiče jedinstvo kroz prekograničnu saradnju i može da podrži kulturnu revitalizaciju kroz širok spektar umjetničke i kulturne saradnje.

Podsticanje povezivanja kroz kulturu

Kreativna Evropa ima ulogu katalizatora promjene kroz osnaživanje pojedinaca i njegovanje veza širom regiona. Ana, mlada makedonska rediteljka, iskoristila je mogućnost finansiranja koje nudi Kreativna Evropa kako bi dokumentovala usmenu istoriju svog regiona kroz saradnju sa umjetnicima i istoričarima iz Srbije, Albanije i sa Kosova. Rezultat ovog projekta je niz dokumenata, audio zapisa i digitalnog arhivskog materijala o zajedničkom nasljeđu koje prevazilazi moderne granice.

Emir, bosanski muzičar, stvara muziku koja predstavlja spoj balkanskih instrumenata i modernih džez uticaja. Kroz projekat koji je finansirala Kreativna Evropa, „Balkan Jazz Fusion“, njegov bend je nastupao širom Evrope, povezujući se sa novom publikom i drugim muzičarima i pokazujući snagu kulturne razmjene.

Osnaživanje žena u umjetnosti

Kreativna Evropa osnažuje i žene u umjetnosti. Lina, mlada slikarka iz Crne Gore, izlagala je svoje radove u galerijama širom Italije i Francuske kroz projekat posvećen vizuelnim umjetnostima koji je podržala Kreativna Evropa. Ove izložbe su dale novu perspektivu njenim radovima kao i njenom umjetničkom izrazu.

Planovi za budućnost

I projekat CC4WB i Kreativna Evropa nastavljaju da se prilagođavaju promjenljivim kulturnim i političkim prilikama Zapadnog Balkana. Ovi programi su važni elementi posvećenosti EU kulturnom prosperitetu i jedinstvu u regionu i ilustruju transformacionu moć kulturne diplomatije i saradnje u regionima koji su obilježeni istorijskim podjelama.

Evropska unija podržava živopisno i jedinstveno kulturno nasljeđe Zapadnog Balkana kroz hiljade projekata koje finansira, a čiji je cilj da podstaknu prekograničnu saradnju i obogate kulturni pejzaž regiona. Ovi programi slave bogatu kulturnu raznolikost regiona uz istovremenu promociju zajedničkog nasljeđa i međusobnog poštovanja. I dok se programi šire, priče pojedinaca poput Mirjane, Ane, Emira i Line ističu dubok uticaj kulturne saradnje na stvaranje kohezivnije, živopisnije i ujedinjenije evropske budućnosti.

Otkrijte kako programi Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan (CC4WB) i Kreativna Evropa utiču na živote ljudi i zajednica. Pratite nas i saznajte više o ovim temama putem naloga na društvenim medijima i na web stranici WeBalkans.

Benefiti EU Plana rasta za Zapadni Balkan

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

U okviru proslave Dana Evrope, tim Zapadnog Balkana je imao šansu da se sretne sa Davidom Hadsonom, viši ekspert za politiku i regionalnu strategiju Zapadnog Balkana u Generalnom direktoratu za susjedstvo i pregovore o proširenju (DG NEAR) u Evropskoj Komisiji. Njegov posao je da promoviše ekonomsku integraciju u regionu, i spodijeli sa nama o benefitima EU Plana rasta za Zapadni Balkan. Nastavite čitati kako bi saznali više o tome!

 

Šta je EU Plan rasta za Zapadni Balkan?

Radi se o poboljšanju života građana na Zapadnom Balkanu stvaranjem mogućnosti za poslovanje i širenjem za ubrzanje ekonomskog rasta regiona. To je jedan od ključnih ciljeva Plana rasta, jer postoji potreba za većim ekonomskim rastom, otvaranjem više radnih mjesta, donošenjem investicija i povećanjem atraktivnosti poslovanja u regionu.

Ali Plan rasta ima i politički cilj: želimo da ubrzamo proces pristupanja, a Plan rasta će tome doprinijeti na dva načina: prvo, zato što povećanje ekonomskog rasta znači povećanje resursa dostupnih vladama da ulažu u proces pristupanja. Drugi razlog se odnosi na način na koji je konstruisan Plan rasta: on se zaista zasniva na implementaciji i usklađivanju sa zakonodavstvom EU, kao i na napredovanju u zalaganju ka pristupanju.

Kako će ovaj plan poboljšati život običnih ljudi na Zapadnom Balkanu?

Učinit će život boljim jer će potaknuti ekonomski rast, što će poboljšati živote ljudi, jer će otvoriti nova radna mjesta i nove mogućnosti, ali i osigurati da roba koja cirkulira u regionu bude kvalitetnija, sigurnija i pristupačnija. Ukratko, daće više mogućnosti, kako u regionu, tako i u Evropskoj uniji, građanima Zapadnog Balkana i njihovim porodicama.

Možete li navesti primjere konkretnih projekata koji će biti započeti u okviru ovog plana?

Uzmimo jedan vrlo aktualan primjer na kojem vlade naporno rade: Jedinstveno područje plaćanja u evrima ili „SEPA“ kako se često naziva. Jednostavno rečeno, to je oblast u kojoj postoje veoma niske naknade za prijenos eura. Ali trenutno, ako ste radnik sa Zapadnog Balkana koji radi u Njemačkoj, na primjer, postoji visoka cijena u transferu novca nazad vašoj porodici. Cijene za to su vrlo skupe, dok je sličan transfer unutar Evropske unije vrlo jeftin. Učlanjenje u Jedinstveno područje plaćanja u evrima, kako je predviđeno Planom rasta, moglo bi uštedjeti domaćinstvima na Zapadnom Balkanu i do 500 miliona eura godišnje, na osnovu tekućih transfera od članova porodice u inostranstvu do domovine.

Kako će Plan rasta pomoći u otvaranju novih radnih mjesta na Zapadnom Balkanu?

To će pomoći otvaranju novih radnih mjesta jer će povećati atraktivnost regije. To će značajno pojednostaviti mogućnost izvoza u Evropsku uniju, kako gotovih proizvoda, tako i onoga što nazivamo intermedijarnom robom, a to je roba koja se proizvodi u regionu kao dio lanca nabavke koji potom ide evropskim kompanijama, poput autodijelova ili elektronskih komponenata. Osim toga, omogućiće da se u budućnosti lakše prepoznaju standardi kvaliteta robe, što će olakšati i izvoz. Osim toga, to će pomoći u smanjenju graničnih redova za robu, koji trenutno mogu trajati i do 16-18 sati. Skraćivanjem vremena provedenog u graničnim redovima roba će pojeftiniti i za izvoz. Sve ovo će region učiniti privlačnijim za potencijalne investitore. A više investicija znači više radnih mjesta i bolje plaćene poslove u sektorima veće vrijednosti. To će koristiti ekonomiji Zapadnog Balkana, njenim porodicama i građanima.

Više informacija o Planu rasta Evropske unije za Zapadni Balkan možete naći ovdje.

 

 

 

 

 

 

 

 

Koje mogućnosti će imati mladi ljudi zahvaljujući Planu rasta?

Plan rasta će imati širok domet pogodnosti za mlade. Jedna od stvari koju želimo da uradimo je da proširimo postojeće ugovore od prije nekoliko godina: ugovore o mobilnosti, priznavanje stručnih kvalifikacija i priznavanje akademskih kvalifikacija. Kao što sam objasnio, sa većim regionalnim tržištem, ljudi će moći da pronađu prilike za posao koji odgovaraju njihovim vještinama i očekivanjima u regionu. To će podstaći mlade ljude i zaustaviti potrebu da se iseljavaju negdje drugdje. A istovremeno želimo da osiguramo da će kratkoročno biti omogućeno onima koji žele da steknu iskustvo, da rade van regiona, u EU, ali na način koji povoljan za njih.

Mladi iz regiona će takođe moći da iskoriste prednost konkretnih mjera koje bi uskoro trebale da počnu, kao što je Wi-Fi za zapadni Balkan. To je već urađeno unutar Evropske unije: finansirali smo Wi-Fi u općinama širom država članica EU. Želimo to učiniti i za Zapadni Balkan. Dakle, do 500 općina će do kraja ove godine ili do prve polovine 2025. godine dobiti Wi-Fi u područjima u kojima ga ranije nisu imale. Ovo će opet učiniti region privlačnijim, uključujući i turiste.

Pored kratkoročnih ishoda, koji su dugoročni ishodi koje ljudi Zapadnog Balkana mogu očekivati od Plana rasta?

U konačnici, to će ubrzati put ka pristupanju EU. S jedne strane, važno je shvatiti da će Plan rasta, integracijom Zapadnog Balkana u jedinstveno tržište, donijeti neke od ekonomskih koristi od pristupanja regionu, prije samog datuma pristupanja. S druge strane, mi dajemo poticaj da se usvoje standardi EU i da se implementiraju zakoni EU prije članstva kroz Plan rasta. Usvajanje i implementacija ovih zakona ubrzaće pristupne pregovore jer će partneri sa Zapadnog Balkana moći da pokažu da su spremni za ulazak u Evropsku uniju u tim oblastima.

Na kraju, ali ne i najmanje važno, kako se Plan rasta bavi pitanjima životne sredine i održivosti na Zapadnom Balkanu?

Brige za životnu sredinu su očigledno veoma važne i stoga su uključene u logiku Plana rasta. Već imamo Zelenu agendu za zapadni Balkan sa kojom su se vlade složile. To je nacrt plan koji gleda na dugoročnu održivost i dekarbonizaciju. Sada smo integrirali elemente Zelene agende u arhitekturu Plana rasta, tačnije u ono što zovemo Reformske agende. Riječ je o sporazumima između entiteta Zapadnog Balkana i Evropske unije, prema kojima će Evropska unija raspodijeliti sredstva kada se provedu određene reforme: to je potpuno novi način upravljanja našom pomoći. A u ovim reformskim agendama postoji važan fokus na zelene reforme, tačnije na dekarbonizaciju i udaljavanje od fosilnih goriva, tako da će to biti ključni poticaj za sprovođenje reformi koje se bave pitanjima okoliša i podstiču održivost.

Zelena tranzicija Crne Gore

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Paket podrške EU za energetiku podstiče održivost i ekonomski rast u Crnoj Gori.

Paket direktnih budžetskih sredstava EU za energetiku Crne Gore, vrijedan 30 miliona eura, zvanično je lansiran na ceremoniji u Podgorici u martu ove godine. Ova sredstva se koriste kako bi se pomoglo najranjivijim grupama u Crnoj Gori da se nose sa većim troškovima života izazvanim ruskom ratnom agresijom protiv Ukrajine, ali i da se olakša tranzicija zemlje ka zelenoj energiji. Kao dio regionalnog paketa od milijardu eura namijenjenog podršci našim partnerima na Zapadnom Balkanu u suočavanju sa energetskom situacijom i visokim cijenama izazvanim ruskom ratnom agresijom protiv Ukrajine, Crna Gora je dobila ubrzano odobrena sredstva od 27 miliona eura, dok je ukupna vrijednost direktnog budžetskog paketa podrške za Crnu Goru 30 miliona eura. Isplata ovih sredstava uključuje direktnu novčanu nadoknadu za račune za električnu energiju za porodice koje primaju socijalne beneficije, kao i investicije u obnovljive izvore energije i povećanje energetske efikasnosti kao jedini način obezbjeđenja dugoročne održivosti energetskog snabdijevanja.

 “Trenutno izvodimo radove na renoviranju tri škole koje su izgrađene 1960-ih godina. Naše početne procjene ukazuju da će ove škole postići uštedu energije do 50%.”

Pored direktnih budžetskih sredstava, paket podrške EU za energetiku takođe uključuje drugi dio, koji se sastoji od grantova za unaprjeđenje energetske tranzicije, efikasnosti i nezavisnosti Zapadnog Balkana u kratkom i srednjem roku. Jedna od inicijativa u Crnoj Gori koja uključuje podršku drugog dijela Energetskog paketa je projekat “Promocija energetske efikasnosti u javnim zgradama – Zelena infrastruktura u Crnoj Gori” u administrativnom, socijalnom i obrazovnom sektoru, koji sprovodi Ministarstvo kapitalnih investicija Crne Gore. Cilj je poboljšati energetsku efikasnost odabranih javnih zgrada, što će doprinijeti smanjenju emisija gasova staklene bašte i ostvarivanju Nacionalno određenih doprinosa (NDC). Pored toga, trebalo bi koristiti obnovljive izvore energije (npr. solarna energija ili bioenergija) gdje je to moguće. Projekat se sprovodi u okviru Regionalnog programa energetske efikasnosti (REEP).

 

Projekat se fokusira na javne zgrade koje su uglavnom izgrađene između 1930-ih i 1980-ih godina i koje su postale zastarjele. Hronični problemi uključuju zastarjele sisteme grijanja sa niskom efikasnošću, loše izolovane i prokišnjave krovove, istrošene prozore jednostrukog stakla i termičke mostove koji dovode do pojave buđi i mnogih drugih nedostataka. Potrošnja energije je odgovarajuće visoka, korisnička prijatnost (unutrašnja klima, udobnost) je ozbiljno ograničena, a mnoge zgrade su skoro dostigle kraj svog ekonomskog i tehničkog životnog vijeka. Nakon primjene strukturalnih i mjera energetske efikasnosti, uslovi korišćenja će biti poboljšani, a operativni troškovi će se značajno smanjiti. Visoka vidljivost investicija u javnom sektoru takođe će služiti kao primjer za privatna domaćinstva i privatni sektor. Projekat će obuhvatiti oko 20 zgrada (škole, jedan studentski dom, dom za starije i administrativna zgrada).

Projektom rukovodi Đorđina Lovrić, koja djeluje kao menadžer projekta u ime Ministarstva energetike i rudarstva Crne Gore. Ona ističe duboki značaj projekta za javne zgrade Crne Gore. “Trenutno izvodimo radove na renoviranju tri škole koje su izgrađene 1960-ih godina. Naše početne procjene ukazuju da će ove škole postići uštedu energije do 50%,” izjavljuje Đorđina. Ona ističe da će, osim ekonomskih benefita, intervencije projekta takođe odigrati ključnu ulogu u smanjenju emisija CO2, čime će doprinijeti očuvanju životne sredine i poboljšanju ukupne udobnosti studenata i nastavnika u ovim obrazovnim institucijama.

“Škole operišu sa fiksnim godišnjim budžetom, a pored različitih benefita, takođe će imati priliku da raspodijele finansijski višak generisan kroz uštedu energije u druge svrhe. To može uključivati nabavku nove opreme, računara i drugih resursa s ciljem unaprjeđenja obrazovnih standarda unutar ovih institucija.”

O projektu

Regionalni program energetske efikasnosti (REEP) osnovan je 2013. godine, zajedno s Evropskom bankom za obnovu i razvoj, Evropskom komisijom, Sekretarijatom Energetske zajednice, WBIF i bilateralnim donatorima. Program kombinuje podršku politici sa zajmovima, tehničkom pomoći i podsticajima kako bi podržao investicije u energetsku efikasnost i obnovljivu energiju u javnom i privatnom sektoru na Zapadnom Balkanu. Program sprovode EBRD i KfW, koji operišu direktno i putem posrednika, i predstavlja zastavni brod investicija Ekonomskog i investicionog plana. Od svog osnivanja, integrisani paket ponuđen kroz REEP stigao je do 1.000 malih i srednjih preduzeća, preko 12.700 domaćinstava i 290 javnih zgrada u 700 gradova i mjesta. Povezane investicije prevode se u uštedu energije od 842.000 MWh/god, izbjegavanje emisija od 540.000 tCO2/god i instalaciju kapaciteta obnovljive energije od 120 MW. Do kraja 2021. godine, REEP je mobilisao ukupno 630 miliona eura investicija, s doprinosom EU od 78,8 miliona eura. U 2022. godini, REEP je dobio dodatnih 102 miliona eura EU grant finansiranja kroz Paket podrške energetici.

Povećanjem energetske efikasnosti javnih zgrada, ovi investicije usklađene su s obavezama navedenim u Zakonu o efikasnom korišćenju energije Crne Gore, koji je modeliran prema smjernicama EU. Ova inicijativa rezultiraće smanjenjem emisija gasova staklene bašte, čime će doprinijeti ostvarivanju unaprijed postavljenih ciljeva za očuvanje životne sredine u zemlji. Osim toga, ove investicije će odigrati ulogu u očuvanju i generisanju radnih mjesta u domaćem sektoru građevine i savjetodavnih usluga.

Gospođa Đorđina Lovrić detaljno objašnjava opšte priznanje i očigledne prednosti koje projekt pruža školama i drugim institucijama. “Škole operišu sa fiksnim godišnjim budžetom, a pored različitih benefita, takođe će imati priliku da raspodijele finansijski višak generisan kroz uštedu energije u druge svrhe. To može uključivati nabavku nove opreme, računara i drugih resursa s ciljem unaprjeđenja obrazovnih standarda unutar ovih institucija,” ističe Đorđina.

Očuvanje kulturne baštine u Sarajevu

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Projekti finansirani od strane EU podržavaju nevladinu organizaciju u Sarajevu u promociji kulturne i tradicionalne baštine.

Pandemija COVID-19 nije samo duboko uticala na globalno zdravlje, već je ostavila svoj pečat i na kulturne, društvene i ekonomske aspekte širom svijeta. Ovaj negativan uticaj snažno se osjetio i u Bosni i Hercegovini. Na primjer, Vedad Štaljo, predstavnik Kulturno-umjetničkog društva “LOLA”, nevladine organizacije sa sjedištem u Sarajevu, ukazuje na značajan pad njihovih aktivnosti. Ovaj pad se nastavio čak i u postpandemijskom periodu, uz smanjeni interes među mladima za učešće u folkloru i drugim tradicionalnim događajima koje organizuje ova nevladina organizacija. Vedad razmišlja o ovoj situaciji, izjavljujući: “Tada smo počeli istraživati načine kako ponovno probuditi interesovanje mlađe generacije za tradicije i aktivnosti naše organizacije.”

“Nas cilj bio je uključiti što više mladih ljudi u ovaj projekat, omogućavajući njihov lični razvoj, istovremeno doprinoseći rastu naše lokalne zajednice.”

S fokusom na ove ciljeve, Kulturno-umjetničko društvo “LOLA” pokrenulo je projekat pod nazivom “Kroz ulice tradicija”. Ovaj projekat dobio je podršku putem EU-finanisranog Regionalnog programa za lokalnu demokratiju na Zapadnom Balkanu 2 (ReLOaD2), sprovođenog od strane UNDP-a. Kroz ovu inicijativu, raznolik niz kulturnih i umjetničkih aktivnosti sproveden je za mlade i odrasle u opštini Novo Sarajevo. Ove aktivnosti odigrale su ključnu ulogu u očuvanju kulturne baštine i tradicija različitih zajednica i nacionalnosti u Bosni i Hercegovini. Takođe su poslužile kao katalizator za sprovođenje Strategije mladih opštine Novo Sarajevo za period od 2022. do 2027. godine. Vedad razrađuje ciljeve projekta, izjavljujući: “Naš cilj bio je uključiti što više mladih ljudi u ovaj projekat, omogućavajući njihov lični razvoj, istovremeno doprinoseći rastu naše lokalne zajednice.”

Projekat je bio strukturiran u dva različita modula. Prvi modul obuhvatio je aktivnosti kao što su priprema i organizacija izložbe fotografija sa tradicionalnim narodnim nošnjama. Dodatno, uključivao je pripremu i organizaciju prvog prikaza tradicionalnih kostima koji predstavljaju različite narode i nacionalnosti Bosne i Hercegovine. S druge strane, drugi modul obuhvatao je organizaciju cjelonoćnog kulturno-umjetničkog koncerta.

“Primarni cilj projekta MOST je uspostavljanje veza između različitih generacija i usaditi kod mladih ljudi poštovanje prema kulturnim tradicijama u oblastima kao što su hrana, muzika i još mnogo toga.”

O projektu

Regionalni program za lokalnu demokratiju na Zapadnom Balkanu 2 (ReLOaD2) nastavak je inicijativa podržanih od strane EU – Projekta jačanja lokalne demokratije (LOD, 2009-2016) i naknadno proširenog Regionalnog programa za lokalnu demokratiju na Zapadnom Balkanu (ReLOaD, 2017-2020). Kao i prethodni, ovaj projekat finansira Evropska unija (EU) i sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). ReLOaD2 se sprovodi na Zapadnom Balkanu, posebno u Albaniji, Bosni i Hercegovini (BiH), Kosovu*, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji.

Nedavno je Kulturno-umjetničko društvo “LOLA” započelo novi projekat pod nazivom MOST – “Intergeneracijski odnosi, saradnja i tradicija”, koji finansira Regionalni program za lokalnu demokratiju na Zapadnom Balkanu 2 (ReLOaD2). Ova inicijativa se zajednički sprovodi od strane Kulturno-umjetničkog društva “LOLA” i Udruženja Partnerstvo za javno zdravlje u okviru Opštine Novo Sarajevo. Kroz ovaj projekat, sprovodeći partneri imaju za cilj da odgovore na potrebe stanovništva opštine pružanjem unaprijeđenih kulturnih i umjetničkih iskustava, te podsticanjem međugeneracijske saradnje. Nastoje prevazići generacijski jaz između mlađih pojedinaca i onih u trećem životnom dobu organizujući aktivnosti koje povezuju ova dva demografska segmenta. Vedad izražava svrhu projekta, objašnjavajući: “Primarni cilj projekta MOST je uspostavljanje veza između različitih generacija i usaditi kod mladih ljudi poštovanje prema kulturnim tradicijama u oblastima kao što su hrana, muzika i još mnogo toga.”

Projekt MOST je osmišljen da traje šest mjeseci, tokom kojih će se sprovoditi serija raznovrsnih radionica kako bi se angažovali učesnici tokom cijelog trajanja projekta.