Skip to main content

Robotska ruka koja vodi do dobro hranjenih riba

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Laboratorija koju podržava EU omogućila je braći iz Crne Gore da razviju uređaj za upravljanje količinom i kvalitetom riblje hrane.

Bogdan i Goran Maksimović su braća iz Nikšića u Crnoj Gori. Mlađi brat, Bogdan, je IT stručnjak, dok je njegov stariji brat Goran električar i strastveni ribolovac. Kada su udružili snage, stvorili su inovativnu hranilicu za ribu. “Današnji proces hranjenja riba je prilično zastario: isti je kao i prije 50 godina. Ljudi ne znaju ni koliko ribe imaju u ribnjaku, a kamoli koliko hrane im je potrebno, pa smo osmislili sistem koji može pomoći u uštedi hrane, a samim tim i novca”, kaže Goran.

Goran dalje objašnjava da neznanje po pitanju toga koliko je hrane potrebno ribama može uzrokovati i druge probleme jer višak hrane može zagaditi vodu i dovesti do toga da ribe uginu. „Sada su svi ovi problemi riješeni“, kaže Goran. Uređaj za hranjenje ribe koji je dizajnirao sa svojim bratom može se koristiti za programiranje i praćenje količine hrane koja se daje ribama. Na osnovu tih informacija uređaj može izračunati i koliko im je hrane dnevno potrebno. Mašina radi uz pomoć solarnog panela, tako da je energetski efikasna i mobilna, te se može koristiti u ribnjacima na udaljenim mjestima kao što su visoke planine.

“Morali smo uvesti i objasniti od nule koncepte kao što su inovacije, start-up i tehnologija. Ali uspjeli smo stvoriti svojevrsni epicentar dobre energije, ideja, projekata i mogućnosti i jako smo srećni zbog toga.”

Mjesto za inovacije

Hranilica za ribu razvijena je i testirana u Inovacionom preduzetničkom centru Tehnopolis, u Nikšiću, koji je centar za razvoj start-up kompanija i preduzetništva. Nedavno je projekat koji finansira EU pod nazivom „Unaprjeđenje infrastrukture za istraživanje i inovacije koja se može koristiti za podršku razvoja malih i srednjih preduzeća (MSP)“ podržao Tehnopolis u uspostavljanju nove laboratorije za industrijski dizajn, biotehnološke laboratorije i data centar. 3D model hranilice za ribu razvijen je u laboratoriji industrijskog dizajna koja je opremljena najsavremenijim 3D štampačem, CNC mašinama i robotskom rukom.

Đorđije Brkuljan je zadužen za Centar za programske aktivnosti, istraživanje i razvoj u Tehnopolisu, koji je osnovala Vlada Crne Gore 2014. godine kao neprofitno društvo sa ograničenom odgovornošću u državnom vlasništvu. Đorđije objašnjava da je početak bio veoma težak jer su se nalazili u Nikšiću gdje prije pokretanja Tehnopolisa nije bilo nikakvih aktivnosti koje se tiču razvoja tehnologije. “Morali smo uvesti i objasniti od nule koncepte kao što su inovacije, start-up i tehnologija. Ali uspjeli smo stvoriti svojevrsni epicentar dobre energije, ideja, projekata i mogućnosti i jako smo srećni zbog toga”, kaže Đorđije.

Đorđije objašnjava da je njihova ciljna grupa veoma široka i obuhvata sve od male djece do sredovječnih i starijih osoba, studenata, preduzetnika i preduzeća u osnivanju, razvojnih timova, mikro, malih i srednjih preduzeća, poljoprivrednih proizvođača, institucija, investitora, lokalnih i regionalnih partnera, te drugih.

“Trenutno oko 40 inovatora koristi data centar, biotehnološki laboratorij i laboratorij za industrijski dizajn u našem centru, a sve to finansira EU.”

O projektu

Projekat „Unaprjeđenje infrastrukture za istraživanje i inovacije koja se može koristiti za podršku razvoja malih i srednjih preduzeća (MSP)“ finansiran od strane EU podržao je Tehnopolis u razvoju infrastrukturnih kapaciteta, biohemijske laboratorije, laboratorije za industrijski dizajn, i informacionog centra. Projekat je rezultovao kreiranjem inovativne platforme za podršku novim uslugama i proizvodima u Crnoj Gori te konkurentnosti postojećih malih i srednjih preduzeća, ali istovremeno pomažući i razvoj potpuno novih, tehnološki orijentisanih MSP. Ukupni budžet projekta iznosio je 818.000 eura.

Tehnopolis je do sada realizovao oko 30 projekata, od kojih je 16 u toku. Preko 90% sredstava za ove projekte obezbijedila je EU, koja je kroz razne programe u posljednjih pet godina podržala Tehnopolis sa oko 4 miliona eura. „Trenutno oko 40 inovatora koristi data centar, biotehnološki laboratorij i laboratorij za industrijski dizajn u našem centru, a sve to finansira EU“, kaže Đorđije .

„Takođe razvijamo naše ljudske resurse kako bismo bili sigurni da imamo ljude s pravim vještinama za rad s ovom opremom. To znači da ćemo u bliskoj budućnosti moći da pružimo još veću podršku poljoprivrednicima, inovatorima i malim i srednjim preduzećima koji žele da unaprijede svoj proizvodni proces i postanu konkurentni na tržištu“, zaključuje on.

Širenje ljubavi će na kraju zaustaviti mržnju

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Slavne ličnosti u Srbiji se pridružuju borbi protiv govora mržnje na internetu usmjerenog na LGBTQ i druge ciljane grupe

“Blokirajte mržnju. Podijelite ljubav” slogan je nove inicijative Evropske unije/Vijeća Evrope (CoE) koja ima za cilj borbu protiv govora mržnje, uključujući sve veći obim negativnog onlajn sadržaja, posebno društvenih mreža. Iako se uzima u obzir da će borba da se povuče granica između slobode izražavanja i govora mržnje biti teška, kao i da se reguliše šta je prikladno i gdje su filteri potrebni, kampanja ima za cilj da edukuje korisnike društvenih mreža da obrate pažnju šta objavljuju na svojim stranicama ili na drugim javnim platformama.

Inicijativa ima za cilj da se uhvati u koštac sa različitim oblicima govora mržnje koji ciljaju na određene zajednice i ranjive društvene grupe. U Srbiji, kao i drugdje na Zapadnom Balkanu, kampanja je uključila javne ličnosti koje djeluju i govore kao ambasadori promjena. Ljudi koji su poznati po svojim dostignućima u umjetnosti, glumi, sportu i drugim oblastima ohrabruju svoju publiku i sljedbenike da diskutuju – i usvoje – pozitivno ponašanje u različitim društvima, nastoje promijeniti stereotipe i promovisati jednakost. Vođe kampanje vjeruju da to može pokrenuti prijeko potrebnu promjenu javnog mnijenja i smanjiti upotrebu problematičnih izraza na internetu.

“Pozivamo ljude da razmisle dvaput prije nego što objave nešto na internetu: imajte na umu da se toksični narativi mogu širiti momentalno, ali njihovi efekti mogu biti nepopravljivi, jer hrane mržnju, pa čak mogu i podstaći nasilje protiv pojedinca ili grupe, bez obzira na to šta je početna namjera bila.”

Ninoslav Mladenović iz Odjeljenja za borbu protiv diskriminacije Vijeća Evrope član je tima koji radi na projektu „Promocija različitosti i jednakosti na Zapadnom Balkanu“. Objašnjava da je važno ovu poruku prenijeti ljudima koji nisu svjesni štete koju nanose, možda i nehotice, te ih osvijestiti kako bi se drugi mogli osjećati u vezi s njihovim izjavama. “Pozivamo ljude da razmisle dvaput prije nego što objave nešto na internetu: imajte na umu da se toksični narativi mogu širiti momentalno, ali njihovi efekti mogu biti nepopravljivi, jer hrane mržnju, pa čak mogu i podstaći nasilje protiv pojedinca ili grupe, bez obzira na to šta je početna namjera bila.”

Razmišljajući o onlajn tragu

Regionalna kampanja Vijeća Evrope dobila je dodatnu dimenziju u Srbiji gde je korisnicima onlajn medija postavljeno “moto” pitanje: „Kakav trag ostavljate na internetu?“. Ovo je natjeralo korisnike da razmisle prije nego što bilo šta objave, podsjećajući ih da sadržaj ostaje tu i da neće odmah nestati, bez obzira na to potiče li nasilje ili dijeli empatiju.

“Važno je da imamo moć da koristimo svoj javni prostor za promovisanje empatije, razumijevanja i međusobnog poštivanja, jer to je ono što nam nesumnjivo nedostaje u društvu.”

O programu

Ovaj program podržava ključne lokalne aktere i institucije korisnika u Srbiji i drugdje na Zapadnom Balkanu u borbi protiv diskriminacije, govora mržnje i zločina iz mržnje usmjerenih protiv manjina, LGBTI osoba i drugih ranjivih grupa u društvu. Takođe podržava napore Srbije i zemalja Zapadnog Balkana u kontekstu pristupnih pregovora sa Evropskom unijom u oblasti osnovnih prava. Program je finansiran u okviru Horizontalnog instrumenta Evropske unije/Vijeća Evrope za zapadni Balkan i Tursku 2019-2022.

Jedna od najistaknutijih ličnosti u svijetu glume, Slaven Došlo, pridružio se nacionalnoj kampanji kao ambasador širenja poruke o inkluzivnosti. ” Važno je da imamo moć da koristimo svoj javni prostor za promovisanje empatije, razumijevanja i međusobnog poštivanja, jer to je ono što nam nesumnjivo nedostaje u društvu”, rekao je Došlo u intervjuu za medije u sklopu kampanje. Poznati glumac je birao glumačke uloge koje se bave pitanjima za koja smatra da se moraju rješavati, kao što su kršenje ljudskih prava i nejednakost. Kada je Slaven Došlo igrao lika iz LGBTI zajednice dobio je navalu kritika, pa čak i poruka mržnje od korisnika interneta koji su glumca povezivali s njegovim likom.

Ova vrsta govora mržnje ne čudi organizatore akcije „Blokirajte mržnju. Podijelite ljubav”. Prema studiji koju je objavio Centar za slobodne izbore i demokratiju, garant programa Vijeća Evrope ove godine, manje od 20% građana Srbije ima pozitivan stav prema LGBTI zajednici, a 50% ispitanika ima negativan stav. Jedna od preporuka studije je da se razvije strategija uključivanja korisnika onlajn medija i društvenih mreža mlađih od 40 godina kako bi se uticalo na druge članove društva.

Ova preporuka se već primjenjuje u kampanji kroz uključivanje specifične vrste influensera – mladih evropskih ambasadora (YEAs) koji se zauzimaju za suzbijanje govora mržnje. Njihova mreža promoviše aktivizam mladih u svojim lokalnim zajednicama kao moćnu snagu društvenih promjena. Mladi ambasadori su učestvovali u marševima ponosa, projekcijama filmova, diskusijama o istopolnim partnerstvima i načinima poboljšanja položaja LGBTI osoba koje su među najdiskriminisanijim grupama u društvu. Oko 25 mladih evropskih ambasadora, članova mreže, obučeno je od strane tima Vijeća Evrope, kako bi unaprijedili njihovu svijest o govoru mržnje i vještinama u razvijanju narativa o ljudskim pravima pri javnim govorima i ophođenju na društvenim mrežama.

Međutim, potrebno je višestruko djelovanje kako bi se promijenila percepcija i ponašanje prema LGBTI zajednici. Mladenović objašnjava da su sa radom započeli u maju, uoči Dana Evrope, i nastavili sa posjetama školama kako bi podigli svijest o šteti koju govor mržnje može da nanese društvu.

Pored aktivnosti podizanja svijesti, Vijeće Evrope radi sa partnerima na donošenju strukturalnih i sistematskih promjena u sistemu. Jedan primjer je rad sa lokalnim institucijama na jačanju njihovih kapaciteta za uvođenje LGBTI prava u lokalne političke dokumente i podzakonske akte.

Ne možemo svi napraviti takve promjene na nivou politike, ali kampanja nas podsjeća da svi možemo blokirati mržnju – i dijeliti ljubav.

Korištenje vještačke inteligencije za sigurnost vozova

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Upoznajte željezničkog robota kojeg je tim naučnika iz Srbije izumio da zaštiti putnike!

Da bi bile u skladu s međunarodnim željezničkim propisima, lokomotive se moraju često pregledati. U to može biti uključen pregled izvana, detaljnije mjerenje ili otvaranje dijela vozila. Vrsta pregleda ovisi o tome kojoj seriji lokomotiva pripada, o tome koliko vremena je u upotrebi ili pređenoj udaljenosti. Vizuelne inspekcije iz jame obično obavlja željeznički inspektor koji koristi ručnu lampu za osvjetljenje. Ali to često nije tako jednostavno kao što zvuči.

Posljednjih godina liberalizacija tržišta željezničkog teretnog saobraćaja u Srbiji dovela je na tržište veliki broj malih željezničkih operatera. Većina je relativno specijalizovana za transport specifičnih teretnih proizvoda i ograničen broj lokomotiva, vagona i servisnih resursa. Međutim, bez obzira na veličinu operatera, pravila inspekcije i dalje vrijede. Kako mali operateri ne posjeduju depoe sa revizionim jamama, vozila se moraju danima ili sedmicama povući iz upotrebe da bi bila podvrgnuta kontroli u kolektivnim depoima. To donosi kašnjenja, ometene usluge i gubitak prihoda. Da bi se uhvatila u koštac sa ovim izazovom, grupa naučnika iz Srbije se potrudila da pronađe rješenje.

“Odlučili smo da dalje razvijamo ovu ideju, tako da se kompletan krug djelovanja zaključuje uz podršku vještačke inteligencije, robota.”

Profesor Aleksandar Miltenović sa Mašinskog fakulteta Univerziteta u Nišu u Srbiji je na čelu tima naučnika koji su razvili „ATUVIS“ (Autonomni sistem vizuelne kontrole podvozja vozova). Ovo je pametno i efikasno rješenje zasnovano na vještačkoj inteligenciji, koje će omogućiti inspekciju operativnih vozova, ali uz to da se izbjegnu skupe i dugotrajne procedure njihovog održavanja zbog kojih ne bi bili u upotrebi i zbog kojih se stavljaju u jamu za pregled. Robot kojeg su izmislili profesor Miltenović i njegov tim može da se montira ispod voza, fotografiše i automatski generiše izvještaj o stanju vozila.

Profesor Miltenović objašnjava da se na ovom rješenju radi više od pet godina na zahtjev privatnih željezničkih operatera. U početku su razvili primitivniji uređaj koji je uključivao mehaničko rješenje zasnovano na kameri, ali mu je i dalje bila potrebna ljudska podrška. „Međutim, odlučili smo da dalje razvijamo ovu ideju, tako da se kompletan krug djelovanja zaključuje uz podršku vještačke inteligencije, robota. “, kaže profesor Miltenović.

Od prototipa do tržišta

Ništa od ovoga ne bi bilo moguće bez podrške šeme „Proof of Concept” koju financira EU (EU4TECH PoC). Ova šema pomaže napredovanju uzbudljivih tehnologija podržavajući javne istraživačke timove i mala i srednja preduzeća koja imaju ideje u fazi „Proof of Concept“ (Dokaz koncepta), uključujući izradu prototipa i patentiranja, s ciljem da se konačno iznesu na tržište. Podrška za izradu prototipa EU4TECH PoC za ATUVIS bila je fokusirana na provjeru izvodljivosti inspekcije na neravnom terenu i sposobnosti komponentne kamere, dijela sistema da zauzme bilo koju poziciju ispod stroja, kao i da se pozicionira bočno. Osim toga, EU4TECH PoC pomogao je timu da istraži patentibilnost pronalaska i da razjasni pravi poslovni model.

“Čim smo finalizirali EU4TECH projekat, prijavili smo se za dodatna sredstva i dobili pozitivan rezultat. Bez EU4TECH-a, naša ideja bi ostala na papiru.”

O projektu

EU4TECH Proof of Concept (PoC) Western Balkans je bio dvogodišnji projekat višedržavnog Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) finansiran od strane EU kroz Fond za inovacije u preduzetništvu i razvoju Zapadnog Balkana (WBEDIF). Projekat je obuhvatio šest privreda regiona Zapadnog Balkana. Podržani projekti potiču kako od javnih istraživačkih organizacija tako i od start-up/MSP preduzeća.

WBEDIF je jedan od instrumenata privatnog sektora koji podržava Investicioni okvir za zapadni Balkan (WBIF) – zajednička inicijativa EU, finansijskih organizacija, bilateralnih donatora i korisnika, usmjerena na unapređenje harmonizacije i saradnje u investicijama za društveno-ekonomski razvoj regiona i doprinos evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana.

WBIF je glavno sredstvo za implementaciju ambicioznog ekonomskog i investicionog plana EU za zapadni Balkan. Jačanje konkurentnosti privatnog sektora i jačanje podrške istraživanju i inovacijama su glavni dio plana.

Uz podršku EU4TECH-a tim je uspio razviti sljedeći prototip koji je bio mnogo napredniji od prethodnog. “Čim smo finalizirali EU4TECH projekat, prijavili smo se za dodatna sredstva i dobili pozitivan rezultat. Bez EU4TECH-a, naša ideja bi ostala na papiru,” kaže profesor Miltenović.

Za narednu i završnu fazu razvoja ideje, tim Mašinskog fakulteta iz Niša dobio je 300.000 eura podrške od Fonda za inovacionu djelatnost Srbije, takođe sufinansiranog od strane Evropske unije. U roku od dvije godine planiraju učiniti ATUVIS dostupnim željezničkom tržištu. „Kada sam krenuo na univerzitet kasnih 90-ih, nisam ni pomislio da ćemo jednog dana razviti robote za ovakve svrhe. I dalje je to kao san”, kaže profesor Miltenović.

Zaštita prava ljudi u pokretu

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Uz podršku Evropske unije, jedna crnogorska nevladina organizacija podržala je migrante besplatnim pravnim uslugama.

Irfan* je tridesetogodišnjak porijeklom iz Maroka, ali za svoju domovinu kaže: „Ljudska prava se nisu poštovala, nije bilo poslova: ekonomija je bila slaba. Sve je bilo loše!”. Iz Maroka je pobjegao 2011. godine, prvo u Tursku, redovnim letom. Ubrzo je morao da napusti tu zemlju i tada je imao prvi kontakt sa krijumčarima. Prebacili su ga u Grčku, pa u Albaniju, sve dok nije stigao u Crnu Goru. “Moj život je bio u rukama krijumčara. Mogli su sa mnom da urade sve što su htjeli; Ne bih bio u stanju ništa da učinim. U Crnu Goru sam stigao umoran od bježanja i nisam imao snage da nastavim dalje”, dodaje Irfan.

Irfan već više od 10 godina živi u Crnoj Gori. Ubrzo po dolasku zaposlio se u hotelu, gdje se zaljubio u Crnogorku Jovanu*. Sada su u braku i imaju dvoje prelijepe dece. U međuvremenu, Irfan je naučio i crnogorski jezik i na mnogo načina osjećao se potpuno integrisanim u društvo svog novog doma. Međutim, sa pravne tačke gledišta to nije bilo isto. Imao je pravo da podnese zahtjev za crnogorsko državljanstvo, ali zbog pravnih komplikacija i činjenice da su pojedini zakoni međusobno konfliktni, to pravo još uvijek ne može ostvariti. Kako bi riješio ovaj problem, pokucao je na vrata crnogorske nevladine organizacije, Pravni centar, koja pruža pravnu pomoć strancima u potrazi za azilom u Crnoj Gori kroz projekat koji finansira EU pod nazivom „Moj advokat – besplatna i profesionalna pravna pomoć za migrante“ u saradnji sa Caritasom. Sada od njih dobija pravnu pomoć po tom pitanju.

„Pošto je broj migranata koji žele da ostanu u Crnoj Gori mali, Vlada nema određenu politiku njihove integracije u smislu obrazovanja i zapošljavanja.”

Besplatne pravne usluge za one kojima je potrebna pomoć

Luka Kovačević je direktor nevladine organizacije Pravni centar koja je osnovana 2007. godine sa ciljem pružanja podrške raseljenim licima i izbjeglicama iz ratova u bivšoj Jugoslaviji. Tada Crna Gora nije imala ni osnovnu zakonsku infrastrukturu koja se odnosila na izbjeglice, kao ni plan vlade za pružanje podrške ljudima u potrazi za azilom ili raseljenim licima. Luka i njegov tim su u početku radili na podršci Vladi u prevazilaženju ovih prepreka, a Vlada je uvela pravnu infrastrukturu koja postoji od tada.

Međutim, u međuvremenu su u Crnu Goru počeli pristizati migranti iz drugih dijelova svijeta, kojima je bila potrebna podrška. Prema statistici NVO-a Pravni centar, preko 95% izbjeglica u zemlji koristi Crnu Goru kao tranzitnu rutu, a samo mali broj njih odlučuje da ostane, jer većina teži ka zemljama sa boljim ekonomskim izgledima. Ali onima koji ostanu potrebna je podrška. Luka pojašnjava da im Vlada nema mnogo za ponuditi. „Pošto je broj migranata koji žele da ostanu u Crnoj Gori mali, Vlada nema određenu politiku njihove integracije u smislu obrazovanja i zapošljavanja“, kaže on.

Pružanje podrške ovim migrantima i drugima koji Crnu Goru vide samo kao tranzitnu rutu razlog je zašto je Lukasova NVO u saradnji sa Caritasom pokrenula projekat koji finansira EU „Moj advokat – besplatna i profesionalna pravna pomoć za migrante“.

„Ostvarili smo preko 146 terenskih posjeta: bili smo u svim crnogorskim opštinama, obilazili i podržavali migrante na formalnim i neformalnim mjestima okupljanja. Migranti koje smo podržali prošle godine došli su iz Avganistana, Alžira, Irana, Maroka i šire.”

O projektu

Projekat finansiran od strane EU „Moj advokat – besplatna i profesionalna pravna pomoć za migrante“ pokrenut je početkom 2020. godine, a završen je u julu 2021. godine. Ukupna finansijska vrijednost projekta bila je preko 130.000 eura. Projekat je imao za cilj da zaštiti prava različitih kategorija migranata kroz pružanje pravne pomoći, informisanja i savjetovanja, humanitarne pomoći i psihosocijalne podrške, kao i rad na jačanju kapaciteta lokalnih organizacija civilnog društva i relevantnih institucija za sprovođenje politika koje se odnose na upravljanje migracijama, integraciju stranaca kojima je odobrena međunarodna zaštita i reintegraciju povratnika nakon readmisije.

*Ime je promijenjeno radi zaštite privatnosti

Kroz ovaj projekat podršku je dobilo 677 osoba, od ilegalnih migranata i lica koja traže međunarodnu zaštitu u Crnoj Gori, do povratnika koji se vraćaju na osnovu sporazuma o readmisiji. Osim besplatne pravne pomoći, migrantima je podijeljeno 350 paketa humanitarne pomoći. „Ostvarili smo preko 146 terenskih posjeta: bili smo u svim crnogorskim opštinama, obilazili i podržavali migrante na formalnim i neformalnim mjestima okupljanja. Migranti koje smo podržali prošle godine došli su iz Avganistana, Alžira, Irana, Maroka i šire”, kaže Luka.

Ispričaj pravu priču

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Program balkanske tranzicione pravde već više od deset godina donosi pouzdane informacije publici zapadnog Balkana.

Kula u Hrvatskoj i Hrtkovci u Srbiji su dva zapadnobalkanska sela koja dijele zajedničku tragediju. 1992. godine, nakon što je izbio oružani sukob u tadašnjoj Jugoslaviji, Srbi i Hrvati iz Kule u Hrvatskoj i Hrtkovaca u Srbiji zamijenili su kuće i preselili se jedni drugima u sela. To je opisano kao “humano preseljenje”, ali je zapravo bila prisilna razmjena stanovništva usred rata. Priča o ova dva sela zabilježena je u dokumentarnom filmu „Tvoja kuća je bila moj dom“ (Your House Was My Home) u produkciji Balkanske istraživačke mreže (BIRN).

Dokumentarac je proizveden u sklopu programa Balkanske tranzicione pravde, regionalne platforme koju sufinansira EU. Platforma objavljuje onlajn vijesti koje pokrivaju lokalna pitanja vezana za ratne zločine, čime se poboljšava razumijevanje šire javnosti o pitanjima tranzicione pravde u bivšoj Jugoslaviji.

“Mi smo jedini medij u regionu koji detaljno i potpuno zasnovano na činjenicama prati suđenja za ratne zločine. Mislim da je to jedna od najvažnijih stvari koje je Balkanska tranziciona pravda postigla u proteklih deset godina.”

Više od deset godina izvještavanja o ratnim zločinima

Nejra Mualomerović, saradnik na programu, objašnjava da je glavni fokus programa obezbjeđivanje redovnog i ažurnog protoka informacija o pitanjima tranzicione pravde, uglavnom suđenja za ratne zločine, u regionu. Ovo se postiže kroz namjensku mrežu dopisnika širom bivše Jugoslavije i saradnika iz drugih medija, organizacija civilnog društva, vladinih institucija i akademske zajednice. “ Mi smo jedini medij u regionu koji detaljno i potpuno zasnovano na činjenicama prati suđenja za ratne zločine. Mislim da je to jedna od najvažnijih stvari koje je Balkanska tranziciona pravda postigla u proteklih deset godina”, kaže Nejra.

Međutim, kako je opao broj suđenja za ratne zločine, program je počeo da razvija i druge aktivnosti sa istim ciljem, koristeći njihovo iskustvo i informacije koje već posjeduju. Jedan od njihovih projekata je baza podataka o masovnim grobnicama. Programski tim to sastavlja od 2020. godine, baveći se izazovima velikog broja masovnih grobnica i rasutih informacija. Nejra objašnjava da je zbog toga što informacije nisu bile na jednom mjestu, a većina je bila dostupna samo u štampanom obliku, osoblje programa moralo posjetiti brojne institucije i organizacije. Sa fotografom su išli i na lokacije masovnih grobnica kako bi ih snimili i pohranili u bazu podataka. Informacije su potom objavljene javnosti.

Tokom ovih posjeta postalo je jasno da većina mjesta masovnih grobnica nije bila označena niti obilježena i da im nije omogućen pristup. “Neke su bile na privatnim posjedima, neke su pretvorene u deponije, a na nekim su izgrađene crkve”, kaže Nejra.

Ipak, tim je već uspio pronaći, snimiti, fotografisati i pohraniti u bazu podataka nekoliko desetina lokacija, a posao se nastavlja.

“Mislim da su svi ljudi koji su radili sa BIRN-om tokom ovih deset godina vidjeli svoj rad i u smislu uticaja koji će imati na buduće generacije i kako će oni gledati na istoriju.”

O projektu

Balkanski program tranzicione pravde je regionalna platforma koja ima za cilj da poboljša razumijevanje opšte javnosti o pitanjima tranzicione pravde u zemljama bivše Jugoslavije (Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija). Program podržavaju Evropska unija, Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA) i Ambasada Kraljevine Holandije.

Još jedna od nedavnih inicijativa programa je Muzej Reporting House koji će ove jeseni biti otvoren u Sarajevu. Biće to prvi nezavisni neprofitni regionalni muzej na Balkanu, koji će prikazati sveobuhvatnu priču, ispričanu iz novinarske perspektive, o raspadu i ratovima Jugoslavije i njihovim posljedicama. Muzej će se nalaziti u centru grada u trospratnoj zgradi od 600 kvadratnih metara. Na prva dva sprata biće smještena stalna postavka koja će pričati priče o ratnim zločinima počinjenim u bivšoj Jugoslaviji, uključujući priče o izbjeglicama, etničkom čišćenju, genocidu i ratnim logorima, kao i o životima novinara tokom rata. Treći sprat će funkcionisati kao prostor za zajednicu novinara, druge iz civilnog društva i širu javnost, a koristiće se za diskusije o konfliktnom novinarstvu i ulozi medija danas.

Nejra priznaje da teme tranzicione pravde nije lako pokriti. „Ali mislim da su svi ljudi koji su radili sa BIRN-om tokom ovih deset godina vidjeli svoj rad i u smislu uticaja koji će imati na buduće generacije i kako će oni gledati na istoriju“, kaže ona.

 

Borba protiv zagađenja duž granice

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Pogranične opštine u Severnoj Makedoniji i Srbiji udružuju snage u borbi protiv zagađenja

Pogranična područja Lipkovo u Severnoj Makedoniji i Preševo ​​u Srbiji su opštine sa malim brojem stanovnika: Lipkovo ima 13.000, a Preševo ​​27.000 stanovnika. S obzirom da većina njihovih stanovnika živi u ruralnim područjima, dijele zajedničku kulturu, tradiciju, ekonomski sistem i snažne porodične i prijateljske veze. Međutim, dijele i važan problem: visok nivo zagađenja sa divljih deponija smeća. U opštini Preševo ​​postoji 11 ilegalnih deponija i sedam u Lipkovu.

Obje opštine imaju sistem prikupljanja otpada organizovan preko javnih komunalnih preduzeća. Međutim, ove kompanije ne pokrivaju u potpunosti svoje opštine. Preduzeće Piša u Lipkovu održava deset sela od 22 koja su naseljena na ugovorenom području za sakupljanje otpada, a preduzeće Moravica na srpskoj strani granice pokriva 11 sela od 34 koja su naseljena u opštini. Sve veći problem sela koja se ne opslužuju nije mogao da se riješi na opštinskom nivou zbog nedostatka sredstava i koordinacije, pa su ove dvije opštine odlučile da potraže eksternu podršku za rješavanje problema.

“Broj ljudi sa zaraznim bolestima bio je veoma visok s obzirom na to da su opštine relativno male, i bilo nam je očigledno da su jedan od glavnih razloga divlje deponije i zagađena okolina.”

Udruživanje snaga za bolje okruženje

Aleksandar Gumberovski je rukovodilac projekta u opštini Lipkovo. On objašnjava da je prema zvaničnim podacima dobijenim od Regionalne bolnice u Vranju, broj oboljelih od zaraznih bolesti u opštini Preševo ​​bio 20 u 2017. godini, 30 u 2018. i 35 u samo prvoj polovini 2019. godine. Na njegovoj strani granice, u Lipkovu, broj oboljelih od infektivnih bolesti bio je 23 u 2017. godini, 38 u 2018. i 42 u prvoj polovini 2019. godine, što pokazuje kontinuirani porast zaraze s obje strane. „ Broj ljudi sa zaraznim bolestima bio je veoma visok s obzirom na to da su opštine relativno male, i bilo nam je očigledno da su jedan od glavnih razloga divlje deponije i zagađena okolina“, kaže Aleksandar.

Zbog svoje pretežno ruralne privrede i veličine, nijedna opština nema dovoljno sredstava da pokrije sve usluge svojim stanovnicima na odgovarajući način, i to je razlog zašto nisu bile u mogućnosti da pruže usluge prikupljanja otpada svim svojim građanima. Međutim, pošto je opština Lipkovo imala dobro iskustvo s podrškom donatora, udružili su snage sa susjednom opštinom Preševo ​​na srpskoj strani granice i odlučili da apliciraju za finansiranje sredstvima EU kako bi im pomogli u rješavanju ovog problema.

Projekat pod nazivom “Less Garbage, Less Risk, More Health” (Manje smeća, manje rizika, više zdravlja) koji su zajedno osmislili dobio je podršku od programa prekogranične saradnje Sjeverna Makedonija – Srbija koji finansira EU. Kroz projekat su kupljena dva kamiona za sakupljanje otpada, 20 većih kontejnera za sakupljanje otpada i preko 1700 malih kanti za distribuciju domaćinstvima u regionu.

“Ove opštine su nerazvijene, i nedostaju im sredstva za skoro svaki sektor. Podrška EU je stoga zaista važna za rješavanje naših problema – ponekad čak i onih najosnovnijih.”

O projektu

Projekat prekogranične saradnje finansiran od strane EU “Less Garbage, Less Risk, More Health” krenuo je početkom 2021. godine i trajaće do kraja 2022. Ukupna vrijednost projekta je preko 250.000 eura, a oko 85% ovog iznosa finansira EU. Specifični ciljevi projekta uključuju:

povećanje kapaciteta za upravljanje rizicima i opasnostima koje je stvorio čovjek, a u vezi sa odlaganjem čvrstog otpada i zaštitom okoliša; povećanje kapaciteta i poboljšanje pristupa institucija uslugama za organizovano prikupljanje otpada; podizanje svijesti lokalnog stanovništva o posljedicama zagađenja; i ublažavanje zaraznih bolesti.

Osim podrške opremom, projekat će pokrenuti i kampanju podizanja svijesti pomoću letaka i promotivnih videa, kako bi se promijenile navike građana u vezi sa životnom sredinom, te ih se podstaklo da koriste novonabavljene kante za svoj otpad.

Ovo nije prvi projekat finansiran od strane EU od kojeg je opština Lipkovo imala dobrobit. Aleksandar objašnjava da su, pošto je opština na granici i sa Bugarskom i Kosovom, bili dio drugih programa prekogranične saradnje. “Ove opštine su nerazvijene, i nedostaju im sredstva za skoro svaki sektor. Podrška EU je stoga zaista važna za rješavanje naših problema – ponekad čak i onih najosnovnijih,” kaže on.

U nova poslovna iskustva sa divljim životinjama

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Prekogranično područje Crne Gore i Srbije spremno je da uz podršku Evropske unije ugosti turiste koji vole prirodu.

Prije pandemije, Crna Gora je imala preko dva miliona posjetilaca godišnje i preko sedam miliona noćenja godišnje, što se može smatrati uspjehom za državu od samo 600.000 stanovnika. Ovi posjetioci su uglavnom fokusirani na prekrasne primorske regije za ljetni odmor ili skijališta na sjeveru. Međutim, Crna Gora ima i druge veoma uzbudljive mogućnosti turizma u vidu bogatstva divljim biljnim i životinjskim svijetom, posebno u sjeveroistočnom regionu koji se graniči sa Srbijom, a koji je izrazito slabo istražen. NVO Centar za zaštitu i istraživanje ptica (CZIP) iz Podgorice, zajedno sa partnerima iz Crne Gore i Srbije, radi na otvaranju ovog područja kao destinacije za ljubitelje divljih životinja.

U globalu, promatranje divljih životinja, posebice ptica, postalo je sve popularnija turistička aktivnost, prepoznata kao važna turistička niša na tržištu. Međutim, kao posljedica relativno osamljenog geografskog položaja ovog područja i loše prometne povezanosti, ovdje je turistička infrastruktura nedovoljno razvijena, iako se na pomenutom području nalaze četiri nacionalna parka.

“Pošto je postojao ogroman potencijal za razvoj turizma, ali i potreba za podrškom, odlučili smo poduzeti nešto kako bismo ovaj bajkoviti krajolik otvorili za posjetioce.”

Zadovoljavanje potrebe za razvojem turizma

Lejla Abdić je ekološka aktivistkinja i menadžerka projekata u Centru za zaštitu i istraživanje ptica. Ona objašnjava da je zajedno sa kolegama bila svjesna koliko je to područje nerazvijeno u smislu turističke infrastrukture i aktivnosti na otvorenom. „Pošto je postojao ogroman potencijal za razvoj turizma, ali i potreba za podrškom, odlučili smo poduzeti nešto da ovaj bajkoviti krajolik otvorimo za posjetioce“, kaže Lejla.

S tim ciljem su se prijavili na poziv za prekograničnu saradnju Crne Gore/Srbije koji finansira EU i dobili su sredstva za pokretanje takozvanog „Hoo project – Creation of Owl and Other Wildlife Experience.“ (Hu projekat – Kreiranje iskustava u dodiru sa sovama i drugim divljim životinjama). Kako je populacija ptica u regionu veoma bogata, projekat je bio fokusiran na aktivnosti vezane za posmatranje ptica kroz mapiranje i označavanje staza gdje se mogu promatrati. Takođe rade na obuci i motivisanju lokalnog stanovništva da se bave poslovima vezanim za ovu vrstu turizma, te brendiranju i promociji turističkih proizvoda koji su razvijeni u sklopu projekta.

“Regija ima jedinstvene turističke resurse divljih životinja koji još nisu iskorišteni, ali će uskoro biti promovisani na lokalnom i međunarodnom nivou, tako da posjetioci mogu uživati ​​u njima.”

O projektu

“The Hoo Project: Creation of Owl and Other Wildlife Experiences” počeo je u februaru 2021. Glavni cilj projekta je podsticanje turizma zasnovanog na prirodnom nasljeđu bogatstva biljnog i životinjskog svijeta u prekograničnom području između Srbije i Crne Gore. Ukupna vrijednost projekta je 262.029 €, a njegovo planirano trajanje je 24 mjeseca. Projektom je, između ostalog, predviđeno uspostavljanje dva turistička plana puta kroz stanište divljih životinja, obuka turističkih vodiča za divlje životinje, promatranje ptica i studijske posjete te uspostavljanje digitalne platforme za promociju turizma divljih životinja u regionu.

Lejla objašnjava da područje projekta ima mnogo toga za ponuditi turistima koji vole prirodu: sove, na primjer, imaju harizmu koja pruža uzbudljiva turistička iskustva. Ali ovo područje je takođe dom drugih slično interesantnih vrsta ptica, kao što su suri ili zlatni orao i carski orao, bjeloglavi sup, sivi soko, jarebica kamenjarka, ruževac, te rijetke vrste ptica koje zahtijevaju veće prirodne šumske komplekse kao svoja staništa. „Regija ima jedinstvene turističke resurse divljih životinja koji još nisu iskorišteni, ali će uskoro biti promovisani na lokalnom i međunarodnom nivou, tako da posjetioci mogu uživati u njima.“, kaže Lejla.

Lejla further explains that the project is having an important succes in terms of cross-border cooperation. The partner organisations will be organising study tours and coordination activities with the aim of connecting communities, businesses and tour operators from both sides of the border. “At the end of the day, the development of the region is closely linked to cross-border cooperation,” she says. Lejla dalje pojašnjava da projekat bilježi značajan uspjeh u smislu prekogranične saradnje. Partnerske organizacije planiraće studijska putovanja i aktivnosti u koordinaciji s ciljem povezivanja zajednica, preduzeća i turoperatora s obje strane granice. “Na kraju dana, razvoj regije usko je povezan s prekograničnom saradnjom”, kaže ona.

Uvođenje hercegovačkog bijelog luka u svijet

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Kompanija iz Bosne i Hercegovine postala je regionalni tržišni lider u proizvodnji bijelog luka uz podršku projekta koji finansira EU.

Preko 300 sunčanih dana u godini i zemlja bogata krečnjakom samo su neke od karakteristika koje izdvajaju teren oko grada Ljubinja u južnoj Bosni i Hercegovini. Prije nekoliko decenija, njive u Ljubinju bile su zasađene hercegovačkim duvanom, koji je zahvaljujući svojoj kvaliteti nudio pristojan život stanovništvu ovog kraja. Međutim, zbog pada domaće duvanske industrije, poljoprivrednici su morali diverzifikovati svoje proizvode.

Kako je zemlja veoma plodna, nisu imali mnogo problema u tome, fokusirajući se na bijeli luk koji se vijekovima proizvodi i koristi u regionu kao zdrav sastojak za kuvanje, ali i za borbu protiv bolesti. Poslovnu priliku koju pruža bijeli luk uočio je Farmavit, kompanija iz ljubinjskog kraja koja je odlučila da se bavi ne samo uzgojem već i preradom ovog proizvoda za distribuciju na šira tržišta.

 “Analize svjetski poznatih institucija pokazale su da je hercegovački bijeli luk po kvalitetu i uticaju na zdravlje svrstan u prvih pet u svijetu.”

Moderna tehnologija za poboljšanje proizvodnje

Stefan Šalvarica je rukovodilac zadužen za proizvodnju i preradu bijelog luka u kompaniji, kojoj se pridružio 2020. godine. Firma je osnovana 2000. godine, a na početku su se fokusirali na proizvodnju stočne hrane. Međutim, uvidjevši potencijal za proizvodnju niza drugih kultura, odlučili su isprobati nešto što bi bilo zanimljivije i privlačnije za šira tržišta. “Analize svjetski poznatih institucija pokazale su da je hercegovački bijeli luk po kvalitetu i uticaju na zdravlje svrstan u prvih pet u svijetu”, kaže Stefan.

Danas je Farmavit vodeća kompanija za proizvodnju bijelog luka u Bosni i Hercegovini, a većina njihovih proizvoda je namijenjena izvozu, uključujući i izvoz u EU. Na putu do ovog uspjeha, podržala ih je i inicijativa EU4 Business koju finansira EU, a implementira UNDP. Ovom podrškom kompanija je riješila veliki problem sa izvorima toplote, kao i problem sa parom koja nastaje u procesu termičke obrade bijelog luka, što je otežalo proizvodnju. „Uz ventilaciju i klimatizaciju našeg objekta sada se oslobađamo pare za nekoliko minuta. Takođe, ranije se značajan dio posla obavljao ručno, ali sada su, uz pomoć novih mašina, poboljšani i ubrzani procesi punjenja, etiketiranja i zatvaranja tegli“, objašnjava Stefan.

Preduzeće ima vlastite plantaže bijelog luka, ali određene količine otkupljuje i od svojih dobavljača u Hercegovini. Nakon otkupa bijeli luk se šalje na analizu prije nego što se stavi u proizvode dostupne kupcima na policama supermarketa u Bosni i Hercegovini pod nazivom brenda “Scent of Herzegovina” (Miris Hercegovine).

“Zahvaljujući EU4Business projektu, uspjeli smo poboljšati radne uslove i produktivnost, smanjiti troškove i ponuditi jedinstvene proizvode za naše kupce. Kako smo poboljšali proizvodnju bijelog luka, naše godišnje zalihe su porasle za 10 tona.”

O projektu

EU4Business je projekt EU koji ima za cilj jačanje kapaciteta Bosne i Hercegovine za ekonomski rast i zapošljavanje podsticanjem konkurentnosti i inovativnosti u odabranim sektorima. Ima budžet od 16,1 milion eura: 15 miliona eura finansira Evropska unija i 1,1 milion eura Savezna Republika Njemačka.

EU4Business je dio strategije lokalnog razvoja Njemačkog Federalnog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ) – Program lokalne samouprave i ekonomskog razvoja u Bosni i Hercegovini.

Stefan dalje objašnjava da proizvode i pire od bijelog luka i marinade koje se sastoje od bijelog luka sa začinima, maslinovog i suncokretovog ulja. Osim toga, zahvaljujući projektu EU4Business, sada proizvode takozvani crni češnjak. Crni češnjak nastaje procesom fermentacije svježeg bijelog luka. U ovom procesu ubrzanog starenja, bijeli luk mijenja boju i karamelizira se, a njegova svojstva se poboljšavaju. Ova vrsta bijelog luka je visoko cijenjena na svjetskom tržištu, a nabavkom mašine za fermentaciju, zahvaljujući podršci EU, kompanija Farmavit postala je jedini proizvođač ove vrste bijelog luka u Bosni i Hercegovini.

“Zahvaljujući EU4Business projektu, uspjeli smo poboljšati radne uslove i produktivnost, smanjiti troškove i ponuditi jedinstvene proizvode za naše kupce. Kako smo poboljšali proizvodnju bijelog luka, naše godišnje zalihe su porasle za 10 tona,” kaže Stefan.

Uz planove za nove marinade, te plasman i crnog češnjaka i svježeg bijelog luka na međunarodno tržište, kompanija Farmavit nastavlja ulagati u velike planove u cilju da zadrži lidersku poziciju na tržištu. “Dodatna sredstva smo uložili u nabavku opreme koja će nam pomoći u proizvodnji želatinskih kapsula punjenih ekstraktom bijelog luka. Bićemo prva kompanija u regionu koja će proizvoditi dijetetske suplemente ove vrste“, zadovoljno kaže Stefan.

Kompanija Farmavit je kroz EU4Business projekat podržana sa 150.000 KM, dok vrijednost ukupne investicije iznosi 300.000 KM.

Džez zvuk oživljava kulturne prostore

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Music initiatives born during the pandemic thrive with EU support.

Kada su mladi ljudi iz Peći, na zapadu Kosova, bili pozvani da organizuju nove događaje kako bi kulturno angažovali više građana, improvizovali su sa onim što su imali: starom zgradom bioskopa, poznatim umjetnicima i volonterstvom. Zaista, inicijativa koju je predvodila NVO Anibar fokusirala se na žanr muzike koji ima svoje temelje u improvizaciji – džez. Kako bi inicijativi dodali još više neizvjesnosti, planirano je da njihova serija džez koncerata počne krajem 2020. godine usred pandemije COVID-19. Ipak, uprkos svim preprekama, rodio se Peja Jazz (Pećki Džez), najnovija kulturna senzacija u gradu.

„Uvijek sam sebi govorio da ću se samo kroz kulturna dešavanja vratiti u Peć“

Osoba koja je bila centralna za spajanje svih dijelova Pećkog džeza bio je Dardan Selimaj, kustos mnogih kulturnih događaja na Kosovu u posljednjih dvadeset godina. Za njega je bilo teško odbiti ideju džeza u Peći. „Uvijek sam sebi govorio da ću se samo kroz kulturna dešavanja vratiti u Peć“, kaže Dardan o gradu iz kojeg potiče njegova porodica i gdje su događaji ove prirode rijetki. “U manjim gradovima gdje veći dio godine nema događanja, mlađe generacije zaslužuju muzičke koncerte koji ih mogu inspirisati da postanu neko – muzičari ili dio benda – i da ruše granice”, kaže Dardan. Sličan put je u prošlosti izabrao i jedan broj muzičara koji su odgojeni u Peći. Oni su poslužili kao inspiracija Dardanu da prihvati ulogu kustosa događaja kao što je Peja Jazz. Pored inspirativne ideje, bilo je neizbježno da će postojati prepreke, posebno u godini koju je obilježila pandemija. Koncerti su morali da se završe u ranim večernjim satima sa ograničenim brojem mjesta kako bi se poštovala pravila javne bezbjednosti na snazi. Međutim, kontekst je imao i svoje pozitivne strane.

„Pošto je 2020. bila godina u kojoj su umjetnici prekinuli sve nastupe, na kulturnoj sceni je sve bilo u potpunom zastoju, a oni su postali kreativniji i pisali nova djela“, kaže Dardan s uzbuđenjem u glasu, zbog mogućnosti pronalaženja novih muzičkih dragulja koji proizilaze iz mjeseci izolacije. „Održali smo četiri koncerta na kojima su premijerno bili novi albumi: svi u okviru prvog izdanja“, kaže on sa uvjerenjem da će takav podvig biti teško ponoviti. Međutim, element koji se godinu dana kasnije, u drugom izdanju, dao gotovo replikovati, bila je posvećenost kvalitetnim koncertima. Ovog puta, Peja Jazz je otišao van granica Kosova jer su regionalni izvođači i izvođači iz EU mogli da putuju.

“Činjenica da je Peja Jazz organizovan pod okriljem Anibara ide u prilog njegovoj održivosti, kako sa organizacione tačke gledišta, tako i za inspiraciju budućih izvođača.”

O projektu

Projekat građanskog javnog partnerstva za inovativno upravljanje javnom infrastrukturom u Peći, Prizrenu i Mitrovici ima za cilj poboljšanje postojećeg stanja kulturnih prostora kao i stvaranje novih širom Kosova. Između ostalog, projekat služi kao značajna intervencija u demokratizaciji kulturne i urbane politike na Kosovu, ali takođe pomaže u omogućavanju većeg učešća građana u javnom životu.

Ulaganje u organizacije, a ne u pojedince, za zdrave kulturne događaje

Pokretanje muzičkog događaja utiče na kulturni život malog grada kao što je Peć na mnogo načina. Prvo, gostovanje Peja Jazz u jedinom bioskopu u gradu pomoglo je da se kultna zgrada sačuva od potencijalnih intervencija. Drugo, otvorilo je grad za druge međusektorske prednosti kao što su povećan turizam i kulturna razmjena. Ono što je najvažnije, postala je prilika za transformaciju mlađih generacija tako što će postati svjesniji svog potencijala kroz izlaganje renomiranim umjetnicima. “Činjenica da je Peja Jazz organizovan pod okriljem Anibara ide u prilog njegovoj održivosti, kako sa organizacione tačke gledišta, tako i za inspiraciju budućih izvođača,” kaže Dardan koji rado dijeli svoje znanje o menadžmentu sa  drugim volonterima na muzičkim događajima. On se osvrće na uspjehe koje je Anibar pokazao na polju animacije gdje su mladi ljudi brzo napredovali od učenja osnova do prikazivanja njihovih animacija na godišnjem festivalu. Anibar nadograđuje svoje iskustvo uvođenja novih kulturnih aktivnosti u gradovima kao što je Peć, i sada se udružio sa drugim organizacijama diljem Kosova i šire kako bi poboljšao trenutno stanje kulturnih prostora. Uz sredstva EU, njihov cilj je da se bolje pripreme kao kulturni akteri u upravljanju javnom infrastrukturom, kao i da povećaju saradnju sa lokalnim samoupravama za održivo korištenje javne infrastrukture, politike i finansija.

Na tragu ugroženog balkanskog risa

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Tim sjevernomakedonskih novinara osvojio je prestižnu nagradu EU-a za istraživanje rizika s kojima su suočeni ugroženi risovi.

Balkanski ris je vrsta divlje mačke koja je klasifikovana kao kritično ugrožena. Vjeruje se da sada samo oko 45 jedinki ove vrste luta regijom. Ipak, ilegalni krivolov, degradacija krajolika i građevinske aktivnosti predstavljaju ozbiljnu prijetnju za najveću mačku u regionu.

 

Balkanski ris se može naći u Sjevernoj Makedoniji, Albaniji i na Kosovu. Iako je lov ili nanošenje štete balkanskim risovima strogo zabranjeno zakonom u sve tri zemlje, istraga je pokazala da je situacija u praksi veoma različita. Tim novinara makedonskog radija MOF zaključio je da je životinja zapravo vrlo slabo zaštićena i da joj prijeti velika opasnost od izumiranja.

Njihova istraga trajala je nekoliko mjeseci i rezultovala je pričom pod nazivom “Following the Balkan lynx’s footsteps – an investigative story in two parts” (Stopama balkanskog risa – istraživačka priča u dva dijela). Priča daje sumornu sliku situacije u kojoj se balkanski risovi nalaze pod stalnim rizikom od ilegalnog lova. Istražni tim je pronašao preparirane risove na zidovima restorana u blizini staništa životinje, risove koji se drže u kavezima u vidu atrakcije, te sumnje da su policijski službenici uključeni u lov. Osim toga, istraga je pokazala da balkanske risove osim prijetnji krivolovom ugrožava i nelegalno odlaganje otpada, te građevinske aktivnosti poput izgradnje puteva i hidroelektrana u prirodnim i nacionalnim parkovima i oko njih.

”U našem regionu imamo sjajno zakonodavstvo na papiru, ali se ti zakoni često ne provode kako treba.”

Priznanje truda

Novinarsku ekipu koja je vodila i objavila istraživačku priču činili su Bojan Shashevski, Daniel Evrosimoski, Emilija Petreska i Jasmina Jakimova. Jasmina objašnjava da im je inspiracija došla iz želje da ispričaju priču o temi o kojoj se rijetko govori, ali i da istraže provode li se pravilno zakoni o zaštiti prirode i životinjskog svijeta. ”U našem regionu imamo sjajno zakonodavstvo na papiru, ali se ti zakoni često ne provode kako treba,” kaže ona.

Priča je postigla veliki uspjeh u pogledu povratnih informacija od čitalaca, a takođe je osvojila i nagradu EU za istraživačko novinarstvo za Sjevernu Makedoniju 2021. Nagrada je dodijeljena kroz projekat koji finansira EU pod nazivom “Strengthening Quality News and Independent Journalism in the Western Balkans and Turkey,” (Jačanje kvalitetnih vijesti i nezavisnog novinarstva na području Zapadnog Balkana i Turske) a žiri je članak opisao kao proizvod izvanrednog istraživanja.

Emilija Petreska sa radija MOF je na ceremoniji dodjele rekla: „Razočaravajuće je što ni nakon više od godinu dana od kada smo objavili priču, institucije nisu reagovale na nalaze… Kakvu budućnost imamo na umu ako nastavimo da uništavamo ekosisteme, da uništavamo životnu sredinu balkanskog risa i prirodno nasljeđe koje imamo, i – pritom – uništavamo sami sebe?”.

“Nagrada nam je bila jako važna, ne zbog novca, već zbog priznanja: sjajan je osjećaj kada se prepozna vaš trud.”

O projektu

Cilj projekta “Strengthening Quality News and Independent Journalism in the Western Balkans and Turkey” koji finansira EU, je jačanje povjerenja građana u medije i stvaranje sigurnog okruženja za novinare da stvaraju nezavisne vijesti, kroz obuku, mentorstvo, tehničku i finansijsku podršku, te izdavaštvo. Projekat se sprovodi od 2019. godine u zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima za članstvo EU, Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i Turskoj.

Jasmina objašnjava da je njen tim budući da su iz male medijske organizacije bio iznenađen kada im je rečeno da su osvojili prvu nagradu. “Nagrada nam je bila jako važna, ne zbog novca, već zbog priznanja: sjajan je osjećaj kada se prepozna vaš trud,” rekla je ona.

Nagrade EU za istraživačko novinarstvo imaju za opšti cilj proslavu i promociju izuzetnih dostignuća istraživačkih novinara iz zemalja Zapadnog Balkana i Turske, kao i poboljšanje vidljivosti kvalitetnog istraživačkog novinarstva u javnosti ovih zemalja.