Skip to main content

Ponovo otkriven zlatovez

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Uz podršku EU prožimaju se savremeno žensko preduzetništvo i stari crnogorski zanat

Crnogorski zlatni vez se koristio na narodnoj nošnji više od tri vijeka, ali je bio u opasnosti da bude potpuno zaboravljen jer se promijenio ukus ljudi za garderobu i prekinulo prenošenje zanata sa starijih na mlađe generacije. Drugi razlog je bio  taj što je čak i tamo gdje su ljudi željeli predmete izrađene zlatnim vezom, nanošenje zlata na već zacijenjenu narodnu nošnju ili svilene košulje bilo vrlo skupo. Međutim, zanat je nedavno dobio podsticaj od inicijative lokalne crnogorske organizacije civilnog društva i podrške Evropske unije.

Biserka Raičević žena je 60-ih godina i potiče iz crnogorske porodice koja njeguje tradiciju, posebno u pogledu rukotvorina. Iako je većinu svog života radila kao ekonomista, nastavila je u vidu hobija da se bavi tradicionalnim rukotvorinama koje je naučila u mladosti. Međutim, do nedavno nikada nije probala zlatni vez, vrhunac crnogorske zanatske tradicije. To se promijenilo kada se pridružila radionici organizovanoj uz podršku projekta ReLoAD koji finansira EU.

“Rad na zlatovezu iziskuje puno strpljenja i vrlo specifične i zahtjevne vještine izrade.”

Oživljavanje zaboravljenih tehnika

Biserka objašnjava da je za radionicu čula od svog supruga koji je vidio poziv na društvenim mrežama i skrenuo joj pažnju na priliku, znajući da voli ručne radove. Nije bila sigurna da li da se prijavi jer je rad na zlatovezu veoma zahtjevan, ali i skup zbog zlatnog konca koji se koristi u vezenju. Ipak, odlučila je učestvovati u radionici, vođena osjećajem poštovanja i velikom ljubavlju prema tradiciji, iako ju je iskustvo naučilo da „rad na zlatovezu traži ono što opisuje kao „puno strpljenja i vrlo specifične i zahtjevne vještine izrade“.

Obuka je organizovana kroz projekat „Očuvanje i razvoj tradicionalnog crnogorskog zanata – zlatovez“ finansiran od strane EU, a obuhvatila je žene različite dobi i društvenih sredina. Stariji stručnjaci radili su kao instruktori kako bi prenijeli svoje znanje. Pored obuke, projekat je uključivao i podršku komunikaciji i izradu marketinškog plana za promociju zlatnog veza, kao i pokretanje publikacije koja detaljno opisuje istoriju i značaj zanata.

“Ova obuka mi je bila velika inspiracija.“

O projektu

Projekat „Očuvanje i razvoj tradicionalnog crnogorskog zanata – zlatovez“ realizuje Institut za preduzetništvo i privredni razvoj u saradnji sa Udruženjem umjetničkih zanata NIT. Projekat je podržao Regionalni program za lokalnu demokratiju (ReLOaD), finansiran od strane Evropske unije, a implementiran od strane Programa Ujedinjenih nacija za razvoj.

Projekat ima za cilj promociju crnogorskog zlatoveza kroz izradu marketinškog plana, poboljšanje ekonomskog i socijalnog statusa žena kroz dijeljenje vještina vezenja u zlatu i popularizaciju zlatoveza kroz saradnju sa modnim dizajnerima.

“Ova obuka mi je bila velika inspiracija,” kaže Biserka, a sa vještinama koje je stekla na projektu, odlučila je pokrenuti mali biznis s ciljem da predstavi i omogući pristup ovim prekrasnim kreacijama većem broju ljudi. Dizajni koji uključuju zlatni vez su ključni za većinu proizvoda u njenoj radnji, RB Ethno Fashion Hand Made, uključujući dizajne modernih predmeta za svakodnevnu upotrebu kao što su torbe, šalovi ili maske.

Osim proizvodno-prodajnih aktivnosti, Biserka je organizovala i besplatne radionice na kojima doprinosi prenošenju ove vještine drugim mladim ženama iz svoje zajednice. “Vjerujem da ova tradicija treba živjeti, i iz tog razloga želim da što više mladih nauči ovu tehniku”, kaže ona.

Žena u prvom planu u IKT uslugama koje se brzo razvijaju na Kosovu

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Closing the digital gender gap: more female representation in ICT is essential to this export-dominated sector.

Sektor informaciono-komunikacionih tehnologija (IKT) na Kosovu se brzo mijenja, uglavnom zbog sve veće potražnje i rješenja koja kompanije pružaju. Visok nivo korištenja interneta daje rezultate za Kosovo, posebno za njegove mlade i (IKT) preduzeća u nastanku.

Eurostat je 2021. godine izvjestio da je 96% kosovskog stanovništva starosti od 16-74 godine koristilo internet u prethodna tri mjeseca, što znači da se Kosovo nalazi na vrhu liste u regionu po upotrebi interneta, i čak nešto više od prosjeka Evropske unije. Ovaj kontekst je preduslov za unapređenje digitalne transformacije mnogih usluga u društvu, ali ne nužno samo na Kosovu. Nekoliko kompanija sa sjedištem u i oko glavnog grada Prištine pruža IKT usluge za Evropu i Sjevernu Ameriku na daljinu. Zaista, neki od njih uopšte nemaju domaće klijente, što se ogleda u istraživanju IKT udruženja, STIKK, koja potvrđuje da je preko 90% ovih usluga izvoz.

“IKT se nekada smatrao muškim poslom, ali to se brzo mijenja.”

Smanjenje digitalnog rodnog jaza

Jedan od efekata njegovog dobrodošlog rasta jeste to što nudi poslove u društvu pogođenom nezaposlenošću i da ovi poslovi zaustavljaju emigraciju mladih sa Kosova. Sektor također postaje sve inkluzivniji.

Žene se nalaze u središtu sektora, od tehničkih pozicija u razvoju, do upravljanja i kreiranja politike u IKT-u. Jedan od primjera je Iliriana Ibraj, koja vodi odjel za poslovni rast LinkPlus, jedne od pionirskih kompanija koja izvozi usluge skoro deceniju.

“IKT se nekada smatrao muškim poslom, ali to se brzo mijenja”, kaže Ibraj, koja dodaje da se osjeća dobro što je u sektoru gdje može pružiti tu drugačiju perspektivu. Žene čine više od jedne trećine od ukupno 50 zaposlenih u njenom preduzeću. “Sve veći broj žena u IT-u mijenja način razmišljanja i stereotipe na radnom mjestu, ali i u odnosu sa klijentima gdje perspektiva koja ne dolazi od muškaraca može biti od velikog značaja.”

Mogućnosti za promjenu omjera djevojaka koje učestvuju u sektoru počinju od obrazovanja, gdje se MINT (Matematika, inženjerstvo, tehnologija i nauka) predmeti vraćaju kao profesije sa potencijalom za zapošljavanje. Pored tradicionalnih univerziteta, postoje centri za inovacije, privatne inicijative i međunarodni donatori koji mladima omogućuju MINT obrazovanje. Među njima je i projekat finansiran od strane EU koji podržava konkurentnost kosovskog IKT sektora i koji je obučio oko 100 nastavnika i 1000 učenika. Većina učesnika je sertifikovana za veb razvoj, računarsku sigurnost i programske jezike potrebne za radna mjesta koja IKT regruteri žele popuniti.

Druga komponenta u kojoj projekat radi sa sektorom je jačanje veza sa kompanijama koje imaju sjedište u Evropskoj uniji.

“Jedna od naših strategija za rast proizlazi iz našeg uvjerenja da se možemo proširiti zajedno s budućim partnerima unutar EU.”

O projektu

Opšti cilj projekta EU potpore konkurentnosti kosovskog IKT sektora je povećati konkurentnost kosovskih digitalnih i tradicionalnih preduzeća podupiranjem širenja kosovskog IKT sektora, što dovodi do rasta i otvaranja novih radnih mjesta.

Projekat takođe ima za cilj premostiti jaz u digitalnim i poslovnim vještinama na održiv način koji zadovoljava potrebe tržišta i povećava konkurentnost i izvoz digitalnih i tradicionalnih preduzeća na Kosovu kroz korištenje IKT-a

IKT eliminiše granice

Najpopularnije izvozne usluge kosovskih kompanija uključuju informatičko savjetovanje, razvoj veb dizajna, mobilna rješenja i e-trgovinu. LinkPlus nudi ove usluge klijentima koji posluju unutar EU, ali i onima širom sjevernoameričkih tržišta. Budućnost izgleda sjajna za kompaniju koja traži saradnju sa drugim kompanijama identifikovanim na nedavnim poslovnim sastancima.

“Jedna od naših strategija za rast proizlazi iz našeg uvjerenja da se možemo proširiti zajedno s budućim partnerima unutar EU,” objašnjava ona. “Uspostavili smo početne kontakte, s fokusom na sektore za koje smo se specijalizirali, a sada znamo više o tržištu i ključnim igračima.” Ona kaže da je zadovoljna početnim predstavljanjem trenutnog investicionog potencijala Kosova, pod kojim uključuje omladinu Kosova, klimu za poslovanje, blizinu EU, korištenje eura kao valute i prijateljske odnose sa klijentima koje ona vidi kao neke od najbitnijih karakteristika njenog društva.

Rekla je da se takođe bavi poboljšanjem položaja žena u vidu lične misije, te koristi inicijativu “DigiWomen”, u kojoj je članica uprave, kao platformu koja okuplja žene u IT-u koje mogu poslužiti kao uzor. “Najvažnija stvar ako želimo postići rodnu ravnopravnost je da budemo primjer u inspirisanju novih generacija: promjena mora doći od nas samih kako bismo društva učinili boljim.”

Stara receptura za sir pred novim potrošačima

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Proizvođači sira iz Bosne i Hercegovine povećavaju svoju proizvodnju i broj radnika uz podršku EU.

Kada je Tomislav Puđa imao 20 godina, njegov otac je preminuo, tako da je Tomislav preuzeo porodičnu tradiciju pravljenja sira. Porodica Puđa  se specijalizovala za proizvodnju livanjskog sira koji je tvrdi sir od kravljeg ili ovčjeg mlijeka, ili mješavine ovih vrsta mlijeka. Sir, koji je u obliku kotača, prirodno sazrijeva ispod svoje kore najmanje 60 dana i ima snažan ukus koji može biti blago pikantan. Ovaj recept iz Livanjskog područja je spravljen tako da bi odgovarao ukusu carskog plemstva u vrijeme austrougarske vladavine.

„Moj otac je oduvijek sanjao da se naš posao poveća i da imamo malu mljekaru. Moj brat i ja smo odlučili da ostvarimo taj san.”

Od zanatskog sira do velike kompanije

Tomislavovi baka i djed su proizvodili sir u malim količinama u svom podrumu. Sedamdesetih godina prošlog vijeka odlučili su komercijalizovati ovaj proizvod i prodavati ga u turističkoj regiji duž jadranske obale. Iako količine sira nisu bile velike, prodaja je bila dovoljno dobra da se zarađuje za život porodice. Tomislavov otac je nastavio ovu tradiciju, a Tomislav mu je pri tom pomogao.

„Moj otac je oduvijek sanjao o tome da se naš posao poveća i da imamo malu mljekaru. Moj brat i ja smo odlučili da ostvarimo taj san,” – kaže Tomislav.

Mljekara Eko sir Puđa osnovana je 2003. godine i od tada raste. Danas se u mljekari proizvodi desetak različitih vrsta sireva, a ona je dobitnik niza međunarodnih nagrada za kvalitet, među kojima je i zlatna medalja sa Međunarodnog sajma sireva održanog u Austriji 2014. godine.

U želji da modernizuje proizvodni proces i da obezbijedi mljekari dugoročno mjesto na domaćem i stranom tržištu, Puđasova kompanija se 2019. godine prijavila na javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava. Taj poziv je objavljen u okviru projekta EU4Business koji finansira Evropska unija i Njemačka vlada, a implementiraju ga Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), Međunarodna organizacija rada (ILO) i Njemačka organizacija za razvojnu saradnju GIZ. Zahvaljujući projektu EU4Business, mljekara je zamijenila zastarjelu burad za sir sa većim i modernijim, nabavila mašine za rezanje i vaganje i nove police u pogonima za zrenje, te instalirala sisteme za održavanje mikroklime u mljekari. Građevinski radovi su također doprinijeli poboljšanju ukupnog kvaliteta proizvodnog procesa u mljekari.

Ukupna vrijednost ove investicije iznosila je preko 380.000 €, od čega je Evropska unija obezbijedila grant sredstva u iznosu od 150.000 €. Savremena oprema je poboljšala tok i kvalitet rada, smanjila troškove proizvodnje i doprinijela povećanju produktivnosti. „Savremena tehnologija je svela greške na minimum što nam je važno u smislu kontinuiteta kvaliteta. Odmah smo uočili da nova oprema obezbjeđuje bolje iskorištenje mlijeka, što znači da danas dobijamo više sira sa istom količinom mlijeka. Zahvaljujući tome, naša tržišna konkurentnost je sada poboljšana”, kaže Tomislav. Poboljšanja ostvarena kroz EU4Business projekat otvorila su i nove prilike za proširenje proizvodnje i plasmana sira van granica Bosne i Hercegovine.

“Ljudi su naše najveće bogatstvo. Sa novim mašinama naši radnici imaju bolje uslove za rad i mogu brže i lakše da rade svoj posao.”

O projektu

EU4Business je projekat EU koji ima za cilj jačanje kapaciteta Bosne i Hercegovine za ekonomski rast i zapošljavanje podsticanjem konkurentnosti i inovativnosti u odabranim sektorima. Projekat ima budžet od 16,1 milion eura: 15 miliona eura finansira Evropska unija i 1,1 milion eura Savezna Republika Njemačka.

EU4Business je dio Strategije lokalnog razvoja – Programa lokalne samouprave i ekonomskog razvoja u Bosni i Hercegovini Njemačkog Federalnog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ).

U mljekari radi otprilike 40 radnika, uključujući i sedam radnika koji su zaposleni u njoj zahvaljujući investiciji EU4Business. Novi zaposleni su povećali nivo proizvodnje, ali i osigurali bolju kontrolu kvaliteta proizvoda. Da citiramo Tomislava: „Ljudi su naše najveće bogatstvo. Sa novim mašinama naši radnici imaju bolje uslove za rad i mogu brže i lakše da rade svoj posao”.

Uzmi me za ruku

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Uz podršku EU, jedan start-up iz Srbije razvio je „pametnu rukavicu“ s ciljem povećanja nezavisnosti osoba sa oštećenim vidom.

Nikola Krstić je mladi preduzetnik iz Srbije čiji je izum postao velika vijest na međunarodnim tržištima. Za manje od dvije godine Nikola je od srednjoškolca postao direktor kompanije. Njegov izum je “pametna rukavica” koja pomaže slijepim i slabovidim osobama da se orijentišu i prepoznaju boje, novčanice i druge predmete, a istovremeno omogućava prijateljima ili osobama koje su u pratnji slabovidih osoba da prate njihovo kretanje.

Priča o ovom izumu datira iz vremena kada je Nikola bio srednjoškolac i prijavio se na konkurs koji je pozivao mlade ljude da razvijaju i predlažu inovativne poslovne ideje. Nikola je bio motivisan da se prijavi na ovaj konkurs jer je bio slabovid na jedno oko. „Ideja je spontano nastala budući da sam imao ovaj problem od rođenja“, kaže Nikola.

“Razvijanje ideje bio je samo početak: pred nama je bio dug put”

Prijeko potrebna podrška

Imati ideju o tome šta želite da radite i osnovno znanje o tome kako da to oživite nikada nije dovoljno u svijetu startup-a. „Razvijanje ideje bio je samo početak: pred nama je bio dug put“, kaže Nikola. Njemu i njegovom timu je i dalje bila potrebna podrška u smislu stručnosti i finansiranja daljeg razvoja proizvoda.

Potencijal u ovoj Nikolinoj ideji prepoznao je i Fond za inovacije u Srbiji, koji je kroz svoj Program ranog razvoja i uz pomoć sredstava Evropske unije podržao razvoj ovog inovativnog proizvoda, kog je Nikola nazvao Anora.

Nikola objašnjava da su sredstva uglavnom utrošena za razvoj hardvera u rukavicama, kojim kompaktna elektronika pruža sve funkcije neophodne za svakodnevnu upotrebu za slijepe osobe. Takođe su imali sredstva da ulože i u dizajn rukavica tako da sada imaju jedan nenametljiv dizajn od vrhunskog materijala koji može trajati dugi niz godina, čak i uz svakodnevnu upotrebu. „Dakle, najvažnije stavke – hardver i dizajn rukavice – omogućila je podrška EU“, kaže on.

Rukavica raspolaže sa deset osnovnih funkcija. To podrazumijeva otkrivanje objekata u prostoru i vraćanje signala vibracije na osnovu blizine objekata, kao neka vrsta radara. Osim toga,  rukavica detektuje boje i novčanice i govori vam datum i vrijeme. Takođe pomaže u orijentaciji, i ako se osoba koja je nosi izgubi, rukavica može poslati svoju lokaciju prijateljima ili pratnji te osobe.

„Podrška EU je bila od presudnog značaja, ja sam prije nje bio samo maturant s idejom, ali sada sam na čelu kompanije koja pravi neophodan proizvod koji će biti globalno prepoznat.“

O projektu

Srbija je jedna od prvih zemalja u regionu koja je usvojila takozvani Inovacioni imperativ –koji je ideja da uspješno učešće u svjetskoj ekonomiji zasnovanoj na znanju zahtijeva sposobnost prilagođavanja i unapređenja tehnoloških i istraživačkih kapaciteta kroz saradnju javnog i privatnog sektora . Aktivan od 2011. godine, njegov Inovacioni fond je pionir u institucionalnoj implementaciji ovog imperativa – prvenstveno povećanjem kapaciteta za startup kompanije i resursa za njihov rast. Od osnivanja Fonda 2011. godine, Evropska unija je dala ključni podsticaj ovom finansiranju inovacija u Srbiji i jačanju veza između istraživačkog i privatnog sektora. Do sada je za ove programe izdvojeno više od 17 miliona eura iz sredstava Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA).

Kompanija Anoris Technology, koju vodi Nikola, sada je sklopila ugovor o proizvodnji i distribuciji pametne rukavice Anora u SAD-u, a uskoro planiraju i otvaranje podružnice. Pored tih poslovnih poduhvata, u toku je komunikacija i koordinacija sa partnerima u zemljama EU.

Nikola objašnjava da je njihov plan da krajnjem korisniku pruže pametnu rukavicu besplatno, a da sve troškove vezane za proizvod pokrivaju javno odgovorna preduzeća, humanitarne organizacije ili državne institucije. U Srbiji su nadomak toga da besplatno isporuče preko 5.000 rukavica uz podršku Vlade Srbije. Prema Nikolinim riječima, ništa od ovoga ne bi bilo bez evropske podrške. „Podrška EU je bila od presudnog značaja, ja sam prije nje bio samo maturant sa idejom, a sada sam na čelu kompanije koja pravi neophodan proizvod koji će biti globalno prepoznat“, kaže on.

Kompanija koja proizvodi odjeću za spavanje, budi se i osvaja online tržište

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Preduzetnica iz Srbije, koja je romskog porijekla, proširuje svoje poslovanje na internetu uz podršku EU.

Slađana Vasić je preduzetnica iz Kraljeva, grada u centralnoj Srbiji. Njena firma proizvodi pamučno donje rublje i odjeću za spavanje pod nazivom Arilje kog je dobilo po imenu malog mjesta na zapadu zemlje, gdje se proizvodi kvalitetno pamučno predivo. Njena kompanija je porodična firma koju vodi zajedno sa svoja dva sina i suprugom.

Više od petnaest godina posluju kao trgovci pamučnim proizvodima, a 2014. godine započeli su proizvodnju odjeće za spavanje i donjeg rublja koje se prodavalo u porodičnoj radnji u centru grada. Međutim, ova prodajna strategija morala se promijeniti prije dvije godine.

“Nismo imali prihoda i nismo bili u mogućnosti da prodajemo svoje proizvode ni na veliko ni u našoj radnji.”

Pretvaranje krize u priliku

Sa početkom pandemije COVID-19 Slađana je morala da zatvori svoju radnju ne znajući kada bi ponovo mogla da je otvori. „Nismo imali prihoda i nismo bili u mogućnosti da prodajemo svoje proizvode ni na veliko ni u našoj radnji“, kaže ona.

U tom trenutku ju je kontaktirala Roma Entrepreneurship Development Initiative (REDI) (Inicijativa za razvoj romskog preduzetništva )(REDI), finansirana od strane EU koja implementira program pod nazivom Roma Digital Boost koji radi sa romskim zajednicama širom Zapadnog Balkana kako bi poboljšao njihove digitalne vještine. Ponudili su podršku Slađani da promijeni svoju prodajnu strategiju kako bi svoje proizvode prodavala putem interneta, a ona je nevoljko pristala da to pokuša. „U početku sam sumnjala da ću moći da prodajem svoje proizvode preko interneta jer to nisu luksuzni proizvodi, ali ljudi iz REDI-ja su me ubijedili u suprotno tako da sada prodajemo preko interneta i prodaja nam ide sasvim dobro“, kaže Slađana.

REDI je pokrenuo Roma Digital Boost kako bi podržao prelazak sa tradicionalnog na online poslovanje, kao i njihovu formalizaciju. Ovaj program je preduzetnicima poput Slađane, koji su romskog porijekla, obezbijedio digitalne alate i vještine da prošire svoje poslovanje i počnu da razvijaju preduzetničke aktivnosti na internetu. Preduzetnici koji su prošli kroz ovaj program dobili su komplete za digitalizaciju, individualni coaching i mentorsku podršku od REDI stručnjaka.

“Romi ne smiju biti ostavljeni po strani, nadam se da će biti još ovakvih programa.”

O projektu

Projekat Integracija Roma 2020, koji provodi Vijeće za regionalnu saradnju (RCC) uz finansijsku podršku Evropske unije i Fondacije za otvoreno društvo, ima za cilj, između ostalog, smanjiti socio-ekonomski jaz između romske i neromske populacije na Zapadnom Balkanu i Turskoj.

Orhan Usein je šef Kancelarije za integraciju Roma pri Vijeću za regionalnu saradnju. On objašnjava da je ključno osnažiti romsku zajednicu da koristi digitalne vještine i prati najnovije poslovne trendove. Obrazovni programi poput Roma Digital Boost programa, koji je akcioni tim za integraciju Roma podržao i finansijski i ljudskim resursima, mogu ubrzati taj proces i ojačati uključivanje građana romskog porijekla u promociju, oblikovanje i implementaciju Digitalne agende za Zapadni Balkan . „Romi ne smiju biti ostavljeni po strani, nadam se da će biti još ovakvih programa“, kaže Orhan.

Iako pandemija COVID-19 jenjava po svojoj snazi i iako nema više lockdowna, Slađanina online prodaja raste. Ona sanjari da će jednog dana još više proširiti svoju kompaniju i napraviti od nje poznati brend. Njena poruka je inspirativna za svakoga: „Želim da kažem svim Romkinjama u biznisu da žene mogu raditi isti posao kao i muškarci, pa čak i više od toga. Zato samo naprijed, radite svoj posao: radite to svim srcem i dajte poslu najbolje što možete i uspjeh će doći – zagarantovan je.”

Podsjetnik za vakcinaciju

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Projekat koji finansira EU pomaže da se vakciniše veći broj djece u Bosni i Hercegovini

Emina Pleh iz Goražda vodila je svoju stariju kćer na sve preporučene vakcinacije, ali kada je došlo vrijeme za vakcinaciju njenog sina, pandemija COVID-19 je već počela, pa je odlučila pričekati. Početkom prošle godine dobila je poziv iz Zavoda za javno zdravstvo Bosansko-podrinjskog kantona, pri kojem su je podsjetili da dovede svog sina na vakcinaciju i uputili je na pedijatrijsku službu za više informacija. “Rekli su da to uradimo prije nego što krene u predškolsku ustanovu, i mi smo to i učinili”, kaže Emina.

Emina je jedna od oko 500 roditelja iz Bosansko-podrinjskog kantona koji su primili poziv iz Zavoda za javno zdravstvo i koje su podsjetili na propuštene termine za vakcinaciju. Ova inicijativa dio je Unicef Programa za ublažavanje posljedica pandemije COVID-19 na živote djece i porodica na Zapadnom Balkanu i Turskoj koji finansira EU (The Programme for Mitigating the Effects of the COVID-19 Pandemic on the Lives of Children and Families in the Western Balkans and Turkey).

“Kada podsjetite roditelje da trebaju dovesti svoju djecu na vakcinaciju, oni će to često učiniti. Ova komunikacija je nedostajala.”

Nadoknađivanje komunikacije koja je izostala

Fatima Čengić je voditeljica programa za zdravstvo i rani rast i razvoj djece pri Unicefu u Bosni i Hercegovini. Ona pojašnjava da Unicef ​​već dugi niz godina radi na unapređenju imunizacije u Bosni i Hercegovini, te provodi istraživanja i analize razloga zašto roditelji izbjegavaju vakcinaciju svoje djece. Glavni razlozi koji su identifikovani bili su da zdravstveni radnici ne dijele dovoljno informacija o prednostima i rizicima vakcinacije, ali i to što roditelji ponekad jednostavno zaborave na vakcinaciju. “Kada podsjetite roditelje da trebaju dovesti djecu na vakcinaciju, oni će to često učiniti. Ova komunikacija je nedostajala”, kaže Fatima.

Unicef ​​je stoga počeo razvijati komunikacijske strategije uključujući razvoj i pokretanje online aplikacije koja bi roditelje podsjetila na raspored vakcinacije. Međutim, kada je počela pandemija COVID-19, odlučili su angažovati posvećeno osoblje za podršku vakcinaciji kako bi promijenili dotadašnji pristup. Osoblje je prvo pregledalo sve zdravstvene kartone djece rođene od 2014. do 2020. godine koja su liječena u domovima zdravlja Goražde, Prača i Ustikolina. Napravljena je lista svih onih koji su propustili neku od obaveznih vakcina, potom su ti roditelji pozvani telefonom i obavješteni da se jave svojim pedijatrima, i na kraju su im lokalni domovi zdravlja dali sve potrebne informacije o vakcinaciji i zakazivanju termina.

“Prilično sam sigurna da domovi zdravlja ne bi davali prioritet vakcinaciji djece da nije bilo ove naše akcije, organizovane uz podršku EU.”

O projektu

Program za ublažavanje efekata pandemije COVID-19 na živote djece i porodica na Zapadnom Balkanu i Turskoj (The Programme for Mitigating the Effects of the COVID-19 Pandemic on the Lives of Children and Families in the Western Balkans and Turkey) je dvogodišnja inicijativa koju su 2021. pokrenuli Unicef i Evropska komisija.

Svrha inicijative je jačanje sistema javnog zdravstva, obrazovanja, razvoja djece u ranom djetinjstvu i zaštite djece kako bi se obezbijedile osnovne usluge za ugroženu djecu i njihove porodice u okviru trenutnog i dugoročnog odgovora na oporavak od COVID-19. Očekuje se da će kroz ovaj program, vrijedan 5 miliona eura, 490.000 djece i roditelja imati bolji pristup javnim uslugama koje promovišu rani razvoj djece, obrazovanje, zdravlje i zaštitu kao dio oporavka od COVID-19.

Od tada se projekat proširio na Kanton Sarajevo gdje djeluje u još osam domova zdravlja. Tokom nedavne posjete jednom domu zdravlja, u decembru, došlo se do zaključka da je od ukupno 500 vakcinacija 175 obavljeno zbog ovog projekta. „To znači da je nešto oko trećine vakcinacija, koje su se desile u jednom mjesecu, urađeno zahvaljujući našem projektu i to je ogroman uspjeh“, kaže Fatima.

Fatima objašnjava da je pitanje vakcinacije bilo od ključnog značaja za zdravstveni sistem u Bosni i Hercegovini, jer je vakcinacija djece bila jedna od prvih redovnih aktivnosti koja je prekinuta tokom pandemije. Ona smatra da su ovaj projekat i podrška EU imali presudan uticaj na vakcinaciju, dodajući “Prilično sam sigurna da domovi zdravlja ne bi davali prioritet vakcinaciji djece da nije bilo ove naše akcije, organizovane uz podršku EU.”

Obnovljiva energija za Kosovo

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

EU podržava izgradnju toplane koja će koristiti obnovljive izvore energije u Gjakova/Đakovici

Kada je izgrađena početkom 1980-ih, toplana Ngrohtorja dd bila je ponos grada Đakovice. Ta toplana je Đakovici obezbijedila moderan sistem daljinskog grijanja koji se oslanjao na mazut, a takav sistem je postojao samo još u glavnom gradu Kosova. Međutim, grijanje na naftu je postajalo finansijski manje efikasno, a rasla je svijest o zagađenju koje je uzrokovano tim grijanjem. Stoga je Ngrohtorja, u godinama neposredno nakon rata na Kosovu 1999. godine, skoro potpuno prestala da pruža grijanje građanima Đakovice i kasnije ga je obezbjeđivala samo na nekoliko sati tokom dana.

Tračak nade da bi kompanija mogla ponovo ponuditi održivo grijanje pojavio se početkom protekle decenije, kada je, uz podršku EU, toplana Ngrohtorja pokrenula studiju izvodljivosti o obezbjeđivanju kvalitetne i ekološki prihvatljive energije za grijanje lokalnog stanovništva.

“Kada je ova informacija došla do javnosti, svi smo bili oduševljeni, ali u isto vrijeme postojala je određena skepsa među građanima, jer već dugi niz godina kompanija nije obezbijedila kvalitetno grijanje.”

Albana Skivjani je generalni direktor kompanije. Kada je pokrenuta studija izvodljivosti, Albana nije bila director toplane, ali kao građanin Đakovice i klijent te toplane dobro pamti oduševljenje stanovništva. “Kada je ova informacija došla do javnosti, svi smo bili oduševljeni, ali u isto vrijeme postojala je određena skepsa među građanima, jer već dugi niz godina kompanija nije obezbijedila kvalitetno grijanje,” kaže Albana.

Studija izvodljivosti je pokazala da postoji realna prilika da se sistem centralnog daljinskog grijanja vrati u Đakovicu i da se istovremeno koristi ekološki prihvatljiv izvor energije.

Magična riječ bila je biomasa!

Grijanje na biomasu koristi organsku materiju kao gorivo za elektranu za grijanje ili za proizvodnju električne energije. U slučaju Đakovice, plan je bio da se koristi drvni otpad (drvna sječka) i otpad nastao nakon rezanja vinove loze koje ima dosta u tom području. Unatoč dostupnosti biomase u području koja bi se mogla koristiti kao gorivo, projekat nije bio lak za oživijeti, jer je cijena tehnologije bila vrlo visoka i takođe je zahtijevao visok nivo stručnosti da bi mogao funkcionisati. Evropska unija se uključila i podržala projekat sa oko 15 miliona eura.

Novo postrojenje koje proizvodi i toplinsku i električnu energiju svečano je otvoreno u jesen 2021. godine, postavši jedan od rijetkih najsavremenijih sistema koji rade na biomasu na Zapadnom Balkanu i pionir za budućnost energetike. Ove zime, energija proizvedena u postrojenju omogućila je 24-časovno grijanje većini korisnika toplane Ngrohtorja dd.

“U svoje ime, i u ime stanovnika našeg grada, izražavam duboku zahvalnost EU na ovom ogromnom projektu koji će obezbjeđivati ​​grijanje u narednim decenijama i služiti kao dobar primjer drugim gradovima.”

O projektu

Kroz Program Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) 2015, Evropska unija je uložila više od 15 miliona eura u pripremne aktivnosti i izgradnju toplane na biomasu u gradu Gjakovo/Đakovici. Projekat će imati značajan ekonomski i ekološki uticaj na grad: očekuje se smanjenje godišnjih operativnih troškova za Ngrohtorja dd za 35 do 50%, dok će se ukupni nivo zagađenja u regiji smanjiti za preko 90%.

Prema Albaninim riječima, jedan od glavnih izazova bio je naučiti kako da se koristi nova tehnologija, jer većina zaposlenih nije imala iskustva s tim. Međutim, ova prepreka je prevaziđena uz podršku projekta finansiranog od strane EU koji je obezbijedio specijalizovanu obuku osoblja za korištenje nove tehnologije. Albana objašnjava da su ove zime prvi put nakon mnogo godina uspjeli da obezbijede 24-časovnu redovnu energiju svojim potrošačima. „Naši potrošači su oduševljeni, kao i svi u gradu, jer osim što imamo grijanje, imamo i manje zagađen grad nego prije“, kaže Albana. Stabilno grijanje koje dolazi za elektranu bilo je posebno važno ove godine, zbog globalne energetske krize kada su cijene energenata porasle i kada je u nekim trenucima bilo i nestašica energije.

„U svoje ime, i u ime stanovnika našeg grada, izražavam duboku zahvalnost EU na ovom ogromnom projektu koji će obezbijeđivati grijanje u narednim decenijama i služiti kao dobar primjer drugim gradovima“, kaže Albana.

Ukusne maline iz Bosne i Hercegovine osvajaju tržište EU

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Jedna bosanskohercegovačka poljoprivredna kompanija povećala je svoje proizvodne kapacitete uz podršku EU.

Nebojša Radović iz Bratunca, u Bosni i Hercegovini, uzgaja maline više od dvije decenije, a odnedavno mu na njegovoj plantaži malina pomažu supruga i troje djece. Nebojša objašnjava kako im maline predstavljaju izvor dodatnih prihoda: „Maline su nam od velikog značaja. Moja supruga nema drugo zaposlenje, a moj redovan posao nije dovoljan da na osnovu njega pokrijemo sve troškove života. Djecu takođe podučavamo uzgoju malina. ”

Nebojša je jedan od brojnih kooperanata porodične firme Herbos Nature koja se od 2006. godine bavi sakupljanjem šumskih plodova. Od 2012. godine bavi se otkupom, preradom i veleprodajom bobičastog voća, gljiva i začinskog bilja. Danas ima mrežu od preko 1.000 kooperante širom zemlje.

“S obzirom da smo kontinuirano rasli, znali smo imati i problema, ali s pandemijom su se sve poteškoće povećale, posebno za naše kooperante.”

Podrška rastu u vrijeme krize

Maida Hadžiavdić iz Herbos Nature objašnjava da je kompanija godinama stabilno rasla, ali da su se suočili s poteškoćama, baš kao i drugi, kada je 2020. počela pandemija COVID-19. „S obzirom da smo kontinuirano rasli, znali smo imati i problema, ali s pandemijom su se sve poteškoće povećale, posebno za naše kooperante“, kaže Maida.

U tom periodu je raspisan poziv za podnošenje prijedloga za podršku poljoprivrednim kompanijama u Bosni i Hercegovini, koji je raspisao EU4AGRI projekat koji finansira EU. Herbos Nature se prijavio za projekat i dobio podršku u vidu opreme za kompaniju i njihove kooperante i drugu pomoć za poboljšanje uslova rada, u ukupnom iznosu od preko 114.000 €.

Kao jedan od kooperanata Herbos Nature, Nebojša je dobio vrijednu opremu koju finansira EU koja čini rad njegovoj porodici lakšim i rezultate rada efikasnijim. „Kako sada imam sopstveni kultivator koji mi je donirao EU4AGRI, moji troškovi su manji“, objašnjava Nebojša.

„EU4AGRI nam je pomogao da proširimo naše tržište. Pored Ustikoline i Bratunca, sada imamo i novu poslovnicu u Travniku. Zaposlili smo još ljudi i počeli da radimo sa dodatnim kooperantima.”

About the project The EU4AGRI project is a four-year initiative (2020-2024) aimed at modernising the agri-food sector, creating new jobs, as well as retaining existing ones, and supporting recovery from the COVID-19 crisis in Bosnia and Herzegovina. The total value of the project, funded by the European Union, is over €20 million, and it is jointly implemented and co-financed by the United Nations Development Programme in BiH and the Czech Development Agency.

Projekat je takođe omogućio kompaniji da koristi novu opremu i drugu podršku. „Podrška EU4AGRI nam je pomogla da proširimo naše tržište. Pored Ustikoline i Bratunca, sada imamo i novu poslovnicu u Travniku. Zaposlili smo još zaposlenih i počeli raditi s dodatnim podizvođačima”, kaže Maida. Zahvaljujući EU4AGRI opremi kompanija je modernizovala i proizvodne procese.

Zaposleni u kompaniji su uglavnom mladi obučeni profesionalci poput 23-godišnje Maide i oni imaju zadatak da svi radni procesi ispunjavaju najviše standarde kvaliteta. Preko 95% proizvodnje je namijenjeno za izvoz u zemlje poput Francuske, Njemačke, Poljske, Srbije, Slovenije, Švajcarske i Turske. “Nova oprema je poboljšala uslove proizvodnje i pomogla nam da ispunimo zahtjeve naših kupaca”, kaže Maida. “Sretni smo što smo učestvovali u EU4AGRI projektu i time doprinijeli održivosti poljoprivrednog i prehrambenog sektora u BiH.”

Povratak tradicionalnim zanatima

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Crnogorska drvena brodogradnja postaje svjetski brend

Petar Bokovac je neko vrijeme bio jedini zanatlija na crnogorskom primorju koji je koristio drevnu tehniku ​​izrade drvenih barki. Nije nikada imao formalnu obuku za brodogradnju, ali od 1960-ih nudi usluge popravke brodova koristeći tradicionalni zanat izrade drvenih barki u svojoj radionici Bokovac Kalafat u Baru.

Na popravci barki nije se nikad moglo mnogo zaraditi. Ipak, prije dvadesetak godina Petar i njegov sin Nenad izgradili su svoju prvu ribarsku barku, tešku 30 tona. Tada je Miroslavka, Nenadova supruga odlučila da se uključi u rad firme te podigne posao na novi nivo, pretvarajući Bokovac Kalafat radionicu u svjetski brend. Miroslavka se bavila marketingom za drvene barke koje su proizvodili njen suprug i njegov otac, promovišući njihov zanat – kao važan element kulturnog nasljeđa i turističkog potencijala – u lokalnoj zajednici, među predstavnicima vlasti i na međunarodnom tržištu.

“Ono što možemo ponuditi je naš pristup koji je jedinstven za nas.”

Domaća umjetnost predstavljena svijetu

Miroslavka prepričava kako je naišla na rezerve kod lokalne zajednice kada je prvi put predstavila ideju o promociji proizvodnje drvenih brodova u tradicionalnom stilu. „Postavljali su pitanje ko bi bio zainteresovan za naše drvene brodove u ovim vremenima modernih jahti i napredne tehnologije“, kaže ona.

Međutim, ona je bila ustrajna. “Mislila sam da možemo ponuditi naš pristup koji je jedinstven za nas.”

Da bi zadržala ekskluzivnost brenda, porodica Bokovac mora ispuniti uslov da više od 80% materijala koji se koristi za izradu barke mora biti crnogorskog porijekla. Drvo koje uglavnom koriste za gradnju je dud, koji je dobro poznat duž crnogorskog primorja i koji u porodici Bokovac zovu „crnogorska tikovina“. Izuzetno je lagan, ali i snažan, što je ključno za kvalitet finalnog proizvoda, jer drvo mora proći značajnu obradu prije nego što se koristi za pravljenje barki. Miroslavka kaže: „Nije uvijek lako kupiti dud, ali kako sve više ljudi na našim prostorima zna da su ti materijali potrebni, sve češće dobijamo pozive od ljudi koji nude na prodaju stabla duda koja imaju na svom imanju.”

Najveće interesovanje medija u Crnoj Gori i regionu vezano za brodogradnju, u proteklih nekoliko godina, izazvala je vijest da je Bokovac Kalafat Radionici ukazano povjerenje od strane kraljevske porodice Abu Dabija, kroz narudžbu za tri broda: jedan manji sa motorom, drugi samo metar duži od prvog, a treći 10 metara duži. Nenad i Petar su vrijedno radili sa svojim timom kako bi ispunili sve uslove i kako bi brodovi bili napravljeni na vrijeme. Dopremanjem brodova u Emirate, porodica Bokovac je postala svjetski prepoznatljiv brend.

„Projekat ReLOaD nam je pomogao u daljnjoj promociji ove vještine u našoj zajednici i svijetu. Što je još važnije, pomoglo nam je da ovu vještinu prenesemo na mlađe generacije.“

O programu

Regionalni program za lokalnu demokratiju na Zapadnom Balkanu (ReLOaD) finansira Evropska unija, a sprovodi ga Razvojni program Ujedinjenih nacija. ReLOaD je sada u svojoj drugoj fazi, koja će trajati do 2024. godine.

Nedavno je radionica Kalafat udružila snage sa projektom ReLOaD koji finansira EU i započela misiju promocije svoje tradicije duž cijelog crnogorskog primorja. Taj Cattaro Sail Project je mladima ponudio obuku o brodogradnji, te promociju jedrenja putem publikacija i društvenih mreža. Veliko finale je ozvaničeno manifestacijama „Dani jedra“ i Kotorska regata. Makete barki iz ovog projekta donirane su Pomorskom muzeju, čime je napravljen veliki korak ka očuvanju ovog istorijskog umijeća i njegove vrijednosti za turizam. Miroslavka kaže za Kalafat radionicu „Projekat ReLOaD je pomogao u daljoj promociji ove vještine u našoj zajednici i svijetu. Što je još važnije, pomogao nam je da ovu vještinu prenesemo na mlađe generacije”.

Riječ kalafat može se naći na grčkom i arapskom jeziku, a od davnina se odnosi na brodskog majstora koji stavlja kučinu između dasaka. Kasnije se ovaj izraz počeo odnositi na najiskusnije i najcjenjenije brodograditelje. Radionica Bokovac je jedina u svijetu koja ima pravo na korištenje naziva “Kalafat”. Za njih je čast da održavaju ovu tradiciju, baš kao što je čast za cijelu Crnu Goru.

‘Udhë’ pronalazi način da ponudi grupni prevoz na Kosovu

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Grupa mladih inovatora pokreće aplikaciju za organizovanje dijeljenog prevoza uz podršku EU

Dok je studirao u Prištini, Eroll Gorçi je morao da putuje nekoliko puta nedjeljno iz svog rodnog grada Peći, udaljenog otprilike 80 km. Taksiji su bili preskupi, a autobusi nedovoljno česti. Kao i mnogi drugi putnici, on je zbog toga pokušao alternativna rješenja, provjeravajući hoće li se neko od njegovih prijatelja ili rođaka voziti do glavnog grada, kako bi mogao da se odveze s njima.

Eroll je bio student informatike i tehnologije i kako je razvijao svoje IT vještine shvatio je da bi popunjavanje praznine u međugradskom transportu platformom za dogovaranje zajedničkog prevoza mogla biti zanimljiva poslovna prilika. I tako je počela Udhë, (riječ znači „put“ ili „putovanje“ na albanskom), prva aplikacija za organizovanje grupnog prevoza u južnom dijelu Balkana koja povezuje vozače sa putnicima.

“Htjeli smo pristup prvo testirati putem društvenih mreža prije nego što smo krenuli s razvojem aplikacije, i uspjelo nam je.”

Eroll i njegovi prijatelji prvi put su razgovarali o ovoj ideji prije nekoliko godina i prvobitno su se dogovorili da pokrenu stranicu na društvenim mrežama na kojoj bi ljudi koji su bili zainteresovani za dijeljenje vožnje mogli komunicirati i dogovoriti zajednička putovanja. “Htjeli smo pristup prvo testirati putem društvenih medija prije nego što smo krenuli s razvojem aplikacije, i uspjelo nam je,” kaže Eroll.

Grupa za dijeljenje prevoza na Facebooku je u kratkom periodu okupila oko 10.000 članova. To je pokazalo da su ljudi zainteresovani, a tim je prepoznao priliku za razvoj profesionalne usluge. Počeli su da razvijaju aplikaciju za vozače i putnike početkom 2020. Kako su imali vrlo malo iskustva u ovoj vrsti poduhvata, prijavili su se projektu VentureUP koji finansira EU, za tehničku pomoć sa fokusom na izradu prototipa. Eroll i njegov tim imali su koristi od vebinara, alata za marketing, poslovnog modeliranja i finansiranja koji su bili od pomoći u izgradnji njihove stručnosti. Osim toga, fokusirali su se na sistematsko prikupljanje podataka koji su ponudili mnogo čvršću osnovu za izgradnju povjerenja u njihov poslovni model i pokretanje aplikacije.

“Podrška koju je pružila Evropska unija bila je ključna u razvoju i oživljavanju naše ideje.”

O projektu

VentureUP – Inkubator projekata Univerziteta u Prištini podržan od strane Evropske unije na Kosovu pruža studentima i novim biznisima priliku da razviju preduzeća koja otvaraju nova radna mjesta i povećaju svoje šanse za značajno zaposlenje na Kosovu. Tokom prvog inkubacionog programa u 2019. godini, sedam novih poslovnica sa ukupno 23 člana tima završilo je program. Od toga, četiri nova preduzeća registrovana su kao legalna preduzeća koja ostvaruju prihode i zapošljavaju ukupno 15 ljudi. U 2020. godini bilo je 12 novoosnovanih biznisa sa 31 članom tima koji su završili drugi program inkubacije. Kao rezultat toga, registrovano je pet legalnih preduzeća koja ostvaruju prihode i zapošljavaju ukupno 18 ljudi.

Aplikacija je na tržištu na Google Playu i Apple trgovini od januara 2021. Online zajednica sada ima preko 30.000 pratilaca putem društvenih mrežama i blizu 15.000 korisnika mobilne aplikacije. Dnevno rješavaju transportne probleme za nekoliko stotina putnika. Tim od četiri osobe sada traži značajniji promet i pomoć u osiguravanju zavidne investicije za proširenje. Oni planiraju pokrenuti uslugu u Albaniji i na balkanskim tržištima gdje je propala najveća platforma EU za dijeljenje vožnje.

Eroll objašnjava da u obrazovnom sistemu Kosova nedostaje podučavanje o preduzetništvu i načinima razvijanja ideje u proizvod, te načinima da se ideje unovče. Za njega su inkubator projekti stoga ključni u omogućavanju prvih koraka u poslovanju i poduzetništvu. „Podrška koju je pružila Evropska unija bila je ključna u razvoju i oživljavanju naše ideje“, kaže on.