Skip to main content

Pravne usluge dostupne online zahvaljujući pravnici iz Abanije

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

With EU funding, a start-up offers digital legal services.

Kako je pandemija promijenila vaš svijet? Mnogi stručnjaci tvrde da su ljudi skloni pronalaženju novih rješenja za probleme kada su izbačeni iz svoje rutine i imaju vremena da rade na razvoju ideja. Tako nešto inovativno se upravo dogodilo sa start-upom koji je osnovala Kristiana Filip, mlada žena iz Albanije. Tokom izolacije za vrijeme pandemije COVID 19 Kristiana je došla na ideju da pokrene pravnu uslugu online i od tada se ta ideja razvija.

„Shvatila sam da se mnoge pravne usluge mogu automatizovati, ali takva služba nije postojala u Albaniji. Tokom izolacije, imala sam vremena da razmišljam i smislim šta da učinim po tom pitanju.”

Efikasna podrška preduzetnicima kroz automatizaciju poslovanja

Kao mlada pravnica koja je studirala korporativno pravo u Albaniji i inostranstvu, Kristiana je postajala sve više nezadovoljna zbog trošenja vremena na jednostavne pravne usluge koje bi joj odvraćale pažnju od važnijih pitanja.

„Shvatila sam da se mnoge pravne usluge mogu automatizovati, ali takva služba nije postojala u Albaniji. Tokom izolacije, imala sam vremena da razmišljam i smislim šta da učinim po tom pitanju,” govori ona.

Legit, start-up koji je osnovala Kristiana, je digitalna platforma koja ima za cilj da pruži visokokvalitetne, brze i lako dostupne pravne usluge za albanske preduzetnike. Platforma omogućava kreiranje pravnih dokumenata kao što su ugovor o radu, ovlašćenje ili ugovor o zakupu imovine. Od korisnika se traži da odgovore na kratak upitnik i nakon toga njihov personalizirani pravni document je sačinjen za samo nekoliko minuta. Druga ključna karakteristika platforme je njena funkcija povezivanja pravnih stručnjaka za ugovore.

„Digitalne usluge Legita  su jedinstvene u Albaniji i, vjerujem, u cijelom regionu Zapadnog Balkana“, kaže Kristiana s ponosom na svoj pristup poslovanju koji je zasnovan na modelima zapadnog tržišta. Od samog početka ona je takođe targetirala tržište Kosova, gdje postoje slični zakoni i gdje je albanski oficijalni jezik.

Kristianina platforma takođe ima dio koji je posvećen informisanju mladih preduzetnika i osnivača firmi o mogućnostima inkubacije, kao i o razvojnim i finansijskim mogućnostima, a pravne smjernice nalaze se u njenim objavama na blogu.

“Podrška EU je zaista dobrodošla jer je prisutna dok određene institucije ne uspostave poseban fond za start-up kompanije.”

O projektu

EU za inovacije nastoji poboljšati inovativni ekosistem i potaknuti stvaranje novih preduzeća u Albaniji kroz razvoj kapaciteta za inovacije među akterima inovativnog ekosistema; izgradnja veza unutar albanskog inovacionog ekosistema; i finansiranje za inovativna start-up preduzeća i pružaoce podrške inovacijama.

Start-up firme poput Legita imale su koristi od Challenge Funda, konkurentnog sredstva za finansiranje koji se koristi kao sredstvo za rješavanje pitanja pristupa finansijama za inovativne kompanije u ranoj fazi razvoja, kao i za finansiranje organizacija koje se bave uslugama za inovativne start-up firme i promocije albanskog inovacionog sistema.

Radite ono u što vjerujete

Legit koji je plod ideje rođene tokom izolacije, napredovao je do sada da postane potpuno operativan. Proces pokretanja poslovanja nije bio lak, a Kristiana je sve izazove objavila u e-knjizi kako bi navela sve potrebne zakonske elemente. Grant, koji dolazi posredstvom EU inicijative za inovacije 2021., obezbijedio je razvoj kapaciteta i tehničku ekspertizu za razvoj i promociju platforme u martu 2022.

“Podrška EU je zaista dobrodošla jer je prisutna dok određene institucije ne uspostave poseban fond za start-up kompanije,” objašnjava Kristiana.

Ona je svjesna da je potrebno kontinuirano raditi na efikasnosti i poboljšanjima u pogledu, do sad, neispunjenih zakonskih potreba, što govori da se njeno učenje i ideje za poboljšanje Legit platforme ne završavaju na ovome. Ovaj start-up ima za cilj da raste zajedno sa stručnjacima koji će dalje razvijati njegove proizvode. Kristiana kaže da će da pozove žene da joj se pridruže na ovom start-up putu, iako priznaje da je kao pravnica i preduzetnica učila od stučnjaka koji su bili muškog pola.

Kristianin savjet za mlade žene koje žele da se bave biznisom ili dalje razvijaju svoju karijeru je sljedeći: „Radite ono u što vjerujete! #Bez osvrtanja.”

Prsten za promjenu

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Kako djeca u Crnoj Gori prstenovanjem ptica pomažu zaštitu bioraznolikosti

Prstenovanje ptica važan je način prikupljanja informacija o migracijskim rutama različitih vrsta ptica, mjestima gdje se zaustavljaju, područjima zimovanja i brzinama migracije. To pomaže u praćenju kretanja ptica i njihovog životnog toka, od dugovječnosti, uzroka smrti i vjernosti mjestima rođenja, do mjesta gniježđenja i partnera. Bogatost prikupljenih podataka pomaže u stvaranju slike o svakoj populaciji i o tome bore li se da opstanu ili napreduju – neprocjenjive informacije za zaštitu naše populacije ptica i bioraznolikosti. Centar za zaštitu i istraživanje ptica (CZIP), crnogorska nevladina organizacija, vjeruje da ova naučna praksa može biti i vrlo zabavna, te su odlučili angažovati širu javnost, uključujući i djecu. “Shvatili smo da mnogi građani u Crnoj Gori smatraju nauku nečim što je zaista komplikovano, o čemu ne mogu dobiti nikakve informacije… Pa smo odlučili da ih uključimo i dokažemo im suprotno!” kaže Nevena Petković iz CZIP-a.

Prstenovanje ptica nam pomaže u razumijevanju vrsta koje migriraju

Prstenovanje ptica podrazumijeva hvatanje ptica uz pomoć posebne mreže, pričvršćivanje malog metalnog prstena oko jedne od njihovih nogu, a idealno i bilježenje vrste ptice, dobi, spola, dužine krila, težine i stanja – što je važno za određivanje vrste kao i razumijevanje spremnosti ptice za nastavak migracije. Na prstenovima je upisan referentni kod koji omogućuje jedinstvenu identifikaciju pojedinih ptica ako se ponovo ulove.

“Uvijek kažemo da su naše stanice za prstenovanje ptica mjesta gdje ptice mogu dobiti crnogorski pasoš bez ikakvih troškova, stresa ili viza. Želimo da se osjećaju sigurno i da im pružimo odgovarajuću zaštitu”, smješka se Nevena. Ona objašnjava da je najvažnija svrha prstenovanja ptica zaštita njihovog staništa. Kada CZIP ima informacije o migraciji, njihovi naučnici mogu identifiikovati i gdje se ptice odmaraju, jedu ili gnijezde te poduzeti potrebne akcije lobiranja ili zagovaranja kako bi zaštitili ta staništa.

“Htjeli smo učiniti nauku dostupnom građanima kako bi svi mogli učestvovati, doprinijeti i naučiti nešto novo u isto vrijeme.”  

Približavanje nauke djeci

Do sada je projekat uključio stotine djece i odraslih iz cijele Crne Gore u aktivnosti prstenovanja ptica. „Kroz ovaj projekat pokušavamo da se fokusiramo najviše na mlade i dosta radimo sa školarcima jer školama u Crnoj Gori nedostaju prezentacije o zaštiti okoliša, a djeca se nedovoljno edukuju o ovim predmetima, pa se trudimo da imamo što više radionica.“, kaže Nevena. “Željeli smo da nauku učinimo dostupnom građanima kako bi svi mogli učestvovati, doprinijeti i naučiti nešto novo u isto vrijeme.”

“Podrška EU je ključna za ovaj projekat jer bez tih sredstava ne bismo mogli nabaviti potrebnu opremu, angažovati licencirane stručnjake za prstenovanje, obezbijediti prevoz i smještaj za stotine djece i drugih građana koji su učestvovali u prstenovanju ptica.”

O projektu

Ciljevi projekta BIOdiversity VALues – BIOVAL koji finansira EU su podizanje svijesti građana o zaštiti prirode, te podrška praćenju biodiverziteta i promjenama ponašanja građana, uključujući mlade ljude i njihove nastavnike.

Glavne aktivnosti uključuju razvoj i raspodjelu edukativnog i promotivnog materijala; događaji kao što su izložbe, izleti, čišćenje, sadnja, itd; ali i organizacija radionica u školama, školama u prirodi, omladinskim istraživačkim kampovima, te takmičenja i kvizova o biodiverzitetu. EU je obezbijedila preko 80.000 eura za podršku projektu. Ukupno trajanje projekta je 18 mjeseci.

CZIP-ove aktivnosti prstenovanja ptica koje uključuju javnost provode se u sklopu projekta BIODIversity VALues – BIOVAL, koji financira EU. Uključivanje građana u prstenovanje ptica podrazumijeva dodatne troškove, poput pitanja transporta. Nevena objašnjava: “Podrška EU je ključna za ovaj projekat jer bez tih sredstava ne bismo mogli nabaviti potrebnu opremu, angažovati licencirane stručnjake za prstenovanje, obezbijediti prevoz i smještaj za stotine djece i drugih građana koji su učestvovali u prstenovanju ptica.”

Još jedna aktivnost u sklopu BIOVAL projekta je Bubo Night kada se prikupljaju podaci o velikim ušarama (Bubo bubo) koristeći metodologiju koja se sastoji od posjete unaprijed odabranim lokacijama divljih životinja noću, slušanje zvukova sova i snimanje ključnih podataka u određenom formatu. Nevena kaže: „Nadamo se da ćemo nastaviti sa sličnim projektima i aktivnostima. Ovaj projekat je već pozitivno uticao na podizanje svijesti građana, posebno djece, o zaštiti divljih životinja i staništa ptica.”

Era sajber-poljoprivrede u Srbiji

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Projekat koji sufinansira EU podržava srpske naučnike koji su pioniri u digitalnoj transformaciji poljoprivrede. Srpski farmeri sada imaju novu najbolju prijateljicu po imenu Lala. Lala ima mogućnost da prikupi podatke i odmah analizira hemijska svojstva bilo kojeg uzorka tla, a zatim ih arhivira da bi ih kasnije koristili farmeri. Lala je robot ili, kako ga njegovi pronalazači na Institutu BioSense u Srbiji vole da zovu, Agrobot. Profesorica Vesna Bengin sa Instituta objašnjava da je jedan od najboljih načina za optimizaciju poljoprivredne proizvodnje da se svakoj biljci ili dijelu parcele da tačna količina nutrienata koja je potrebna. „Polazna tačka za ovo je uočavanje razlika koje postoje u tlu u različitim dijelovima parcele, i tu djeluje naša robotska platforma – Agrobot Lala – koja pruža tačne i precizne informacije“, kaže ona. Prilagođena poljoprivrednim namjenama i opremljena sistemom za uzorkovanje i analizu tla, Lala se kreće duž unaprijed definisane putanje unutar parcele, uzima uzorak tla, analizira ga odmah i bilježi georeferentne rezultate mjerenja. Zahvaljujući tome, Lala isporučuje višeslojnu mapu na osnovu koje farmeri mogu donositi odluke u vezi sa sjetvom, navodnjavanjem i primjenom gnojiva, pesticida i herbicida s ciljem da optimizuju proizvodnju. „Raduje nas što smo dijelom poljoprivredne revolucije i što vidimo robote, dronove i mlade ljude sa laptopima na srpskim poljima“, kaže profesorica Bengin.

 “Kao inženjer, vjerovala sam da nauka mora da odgovori na potrebe društva i da poboljša kvalitet života ljudi i mnogo sam razmišljala o načinu na koji da usmjerimo naše istraživanje ka tom cilju.”

Osnovan 2015. godine, BioSense istraživačko-razvojni institut za IT u biosistemima je pionir u digitalnoj transformaciji poljoprivrede u Srbiji. Profesorica Bengin je suosnivač Instituta. Ona objašnjava da je kao dijete mnogo puta čula da je zemlja u Vojvodini, sjevernom dijelu Srbije, toliko plodna da može da prehrani cijelu Evropu. Međutim, ona je vidjela da to i nije baš tako kao što se govori. Kao odrasla osoba iskusila je tome sličnu situaciju, koja govori u prilog razlici između rečenog i primijenjenog. Naime, činilo joj se apsurdnim baviti se vrlo složenim naučnim istraživanjima gdje su rezultati vidljivi samo na stranicama naučnih časopisa ili knjiga. „Kao inženjer, vjerovala sam da nauka mora da odgovori na potrebe društva i da poboljša kvalitet života ljudi, i mnogo sam razmišljala o načinu na koji da usmjerimo naše istraživanje ka tom cilju“, kaže profesorica Bengin. To je dovelo do ideje da se oformi naučni institut kao baza znanja kojoj bi se farmeri, preduzeća i kreatori politika mogli obratiti kako bi riješili probleme na terenu. Profesorica Bengin objašnjava da je na putu da se to postigne bilo administrativnih, finansijskih i međuljudskih izazova – i da bi njene ambicije vjerovatno bile kratkog vijeka da nije bilo financiranja nauke od strane EU, prvo kroz program FP7, a kasnije kroz Horizont 2020. „Projekat po projekat, kao ciglu po ciglu, izgradili smo put koji nas je doveo do toga da danas budemo prepoznati kao globalni lider u digitalnoj transformaciji poljoprivrede“, kaže profesor Bengin.

„Prije ANTARES-a smo mogli samo da sanjamo – da sanjamo o izgradnji ozbiljnog naučno-istraživačkog centra u Srbiji, sličnog onima koje smo videli u inostranstvu; sanjali smo da zadržimo naše najbolje studente umjesto da ih gledamo kako odlaze iz zemlje. Imali smo viziju da farmeri mogu dostojanstveno živjeti od svog rada. ANTARES nam je pomogao da ove snove pretvorimo u stvarnost.”

O projektu Sa budžetom od skoro 30 miliona evra, ANTARES je najveći istraživački projekat ikada finansiran od strane Evropske unije u Republici Srbiji. Projekat je podržan učešćem Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije koje pruža institucionalnu i zakonodavnu podršku, kao i sufinansiranje od 14 miliona evra. ANTARES je sufinansiran kroz program Evropske unije Horizont 2020. Profesor Bengin je koordinator projekta Horizon 2020 ANTARES koji finansira EU i koji podržava Institut BioSense na razvojnom putu do tržišno orijentisanog evropskog centra istraživačke izvrsnosti u radu. „Prije ANTARES-a smo mogli samo da sanjamo – da sanjamo o izgradnji ozbiljnog naučno-istraživačkog centra u Srbiji, sličnog onima koje smo videli u inostranstvu; sanjali smo da zadržimo naše najbolje studente umjesto da ih gledamo kako odlaze iz zemlje. Imali smo viziju da farmeri mogu dostojanstveno živjeti od svog rada. ANTARES nam je pomogao da ove snove pretvorimo u stvarnost”, kaže profesor Bengin. Danas BioSense ima tim od oko 140 elektroinženjera, programera, biohemičara, fizičara, biologa i agronoma. Odluke o zapošljavanju donose se isključivo na osnovu izvrsnosti u radu i polovina tima su žene. Profesor Bengin objašnjava da su žene neophodne nauci. “One pristupaju rješavanju bilo kojeg naučnog izazova na specifičan način, komplementaran načinima njihovih muških kolega. Kao inženjer elektrotehnike, zaista ne vjerujem da postoje muške i ženske profesije”. Ona podstiče djevojke svojim stavom: „Iskreno vjerujem da djevojke treba da slušaju sebe, slijede svoje želje i interesovanja i stvaraju nove obrasce ponašanja pri kojim neće slijediti muške uzore već stvarati svoje autentične priče o uspjehu.

Dragocjeni artefakti sada izloženi u dragocjenoj zgradi

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Projekat koji finansira EU pomogao je da se osmanska palata pretvori u kulturni resurs koji će služiti kako mještanima tako i posjetiteljima na području između Kosova i Sjeverne Makedonije. Svadbena škrinja stara više od dvjesto godina, tradicionalna nošnja, obućarski i srebrni alat i druge istorijske artefakte sada mogu da vide posjetitelji u Etnološkom muzeju u Gnjilanu, na istoku Kosova. Smješteni su u zgradi poznatoj mještanima kao Hysen Pasha Palace jer ju je sagradio Hysen Pasha Milla, jedan od vodećih osmanskih administratora u regionu. Izgrađena je 1887. godine i nekoliko decenija je služila kao porodična kuća, sve dok je nije konfiskovala jugoslovenska vlada nakon Drugog svjetskog rata i od tada je u njoj bila smještena škola, preko sedam decenija. Danas je to jedan od najboljih arhitektonskih ostvarenja iz otomanskog doba na Kosovu. Konkretno, njeni rezbareni drveni plafoni čine ga jedinstvenim mjestom za posjetu, ali donedavno korištenje zgrade u svrhe muzičke škole značilo je da su posjetitelji imali ograničen pristup ovom zdanju. Ovo se promijenilo inicijativom opštine Gjilan/Gnjilane uz podršku EU.

„Pošto nismo imali namjenski prostor, morali smo da izložimo naše arheološke i etnološke artefakte u Nacionalnom muzeju u prijestolnici.”

Nova zgrada muzeja za kulturnu baštinu Grad Gjilan/Gnjilane i okolina su bogati arheološkim i etnološkim artefaktima, ali do prije pet godina nije postojao namjenski prostor za njihovo izlaganje. „Pošto nismo imali namjenski prostor, morali smo da izložimo naše arheološke i etnološke artefakte u Nacionalnom muzeju u prijestolnici“, kaže Gjylshen Doko Berisha, direktor muzeja u Gnjilanu. Ova situacija se promijenila 2016. godine otvaranjem Arheološkog muzeja, a zatim se dodatno poboljšala otvaranjem Etnološkog muzeja, koji je dobio podršku EU. Đellza Ademi je bila koordinator projekta prekogranične saradnje (CBC) finansiranog od strane EU koji se fokusirao na unaprijeđenje vrijednosti kulturnog i prirodnog nasljeđa koji je omogućio renoviranje zgrade i otvaranje etnološkog muzeja. Ona objašnjava da opština Gjilan/Gnjilane ima veliki broj posjetitelja tokom godine, posebno onih iz dijaspore koji redovno posjećuju grad jednom ili dva puta godišnje. „Uprkos ovom bogatom kulturnom i prirodnom nasljeđu, imali smo vrlo malo toga da ponudimo posjetiteljima“, kaže Đellza. Na inicijativu opštine i u saradnji sa opštinom Kumanovo s druge strane granice, u Sjevernoj Makedoniji, odlučeno je da se napravi bolja turistička atrakcija. Poziv za prekograničnu saradnju Kosovo-Sjeverna Makedonija bio je savršen za ovu vrstu inicijative jer nijedna od ovih opština nije imala ni finansijsku podršku ni kadrovsku stručnost.

 „Opština Gnjilane je imala koristi od brojnih projekata koje je finansirala EU prethodnih godina, čije bi aktivnosti, kao i u ovom slučaju, bilo veoma teško sprovesti bez podrške EU.”

O projektu Cilj projekta prekogranične saradnje koji finansira EU „Unaprijeđenje vrijednosti kulturnog i prirodnog nasljeđa“ bio je dovođenje investicija i promocija prekograničnog područja kao turističke destinacije, unaprijeđenje vrijednosti kulturne i prirodne baštine kroz očuvanje i restauraciju stare zgrade, te uspostavljanje tradicionalnih kulturnih događaja u prekograničnom području. Rezultati projekta uključuju konzervaciju i restauraciju objekata kulturne baštine, izgradnju sportskih lokacija i bolju promociju kulturnog nasljeđa. Ukupna vrijednost projekta bila je preko 477.000 € i realizovan je za 20 mjeseci. Uz podršku EU, dvije partnerske opštine na projektu uspjele su da izvrše restauraciju stare zgrade i adaptiraju je za Etnografski muzej, da izgrade amfiteatar i stvore prostor za fudbal, košarku i tenis u Kumanovu. Pored poboljšanja u infrastrukturi, projektni partneri su pokrenuli i online platformu sa svim informacijama vezanim za turizam i kulturu u prekograničnom području. Organizovali su i folklorne festivale i događaje umrežavanja sa turističkim operaterima i pružaocima usluga, te druge aktivnosti za promociju prekogranične regije kao turističke destinacije. „Opština Gnjilane je imala koristi od brojnih projekata koje je finansirala EU prethodnih godina, čije bi aktivnosti, kao i u ovom slučaju, bilo veoma teško sprovesti bez podrške EU,“ kaže Đellza Ademi.

Obrazovanje dostupno svima na Kosovu

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Projekat EU za inkluzivno obrazovanje na Kosovu nudi podršku djeci sa posebnim potrebama i iz ugroženih zajednica. Arti je 12-godišnji dječak koji je tvrdoglav kad je u pitanju njegova nezavisnosti. Živi s Downovim sindromom, genetskim poremećajem uz koji se obično vezuju poteškoće u učenju. Tek tokom njegovog života kosovski zakon se promijenio tako da djeca sa Daunovim sindromom i druga djeca s posebnim potrebama mogu da pohađaju redovnu školu. Učenici poput Artija sada uče u novoj eri. Veliki izazov predstavlja uključenje djece s posebnim potrebama u redovne škole , pogotovo kad toj djeci nije obezbijeđen asistent u nastavi. Kako takvog asistenta ova škola nije mogla obezbijediti, u Artijevom slučaju tu ulogu u nastavi preuzela je njegova majka. To je trajalo nekoliko godina sve dok nije pokrenut projekat Obrazovanje za sve koji je finansirala EU da bi Artiju i drugoj djeci sa posebnim potrebama obezbijedio asistenta u nastavi u njegovoj školi. „Uz pomoć posvećenog asistenta u nastavi, Arti je uspio da bude potpuno nezavisan od mene i da razvije svoje vještine ispunjavajući većinu ciljeva iz svog individualnog plana učenja“, kaže Artijeva majka Florentina.

 „Djeca sa posebnim potrebama suočavaju se s različitim izazovima: neka od njih mogu imati poteškoća s čitanjem, neka s matematikom ili drugim predmetima. Stoga osmišljavamo i implementiramo individualni plan učenja za svako dijete sa posebnim potrebama.”

Artiju u njegovim svakodnevnim školskim aktivnostima pomaže Xhenneta Shabani, diplomac pedagoškog fakulteta koji se pridružio projektnom timu kao pripravnik. Čim je počela s radom, zajedno sa Artijevom razrednicom, osmislila je individualni plan učenja za Artija i započela s njegovom realizacijom. „Djeca s posebnim potrebama suočavaju se s različitim izazovima: neka od njih mogu imati poteškoća s čitanjem, neka s matematikom ili drugim predmetima. Stoga osmišljavamo i implementiramo individualni plan učenja za svako dijete sa posebnim potrebama“, kaže Dženeta. Xhenneta pomaže Artiju tokom časa i sve vrijeme je prisutna u učionici zajedno s redovnim nastavnikom. Osim što radi sa Artijem, podržava i drugu djecu. Njen dugogodišnji profesionalni plan je da radi kao školski savjetnik, pa je iskustvo koje je stekla na ovom projektu izuzetno dragocjeno. „Možda je najbolji dio mog angažmana na ovom projektu to što ću, kada počnem raditi kao školski savjetnik, moći prenijeti sva znanja, stečena tokom ovog projekta, u školu u kojoj radim, tako da i drugi nastavnici i djeca mogu imati koristi od njega ,” kaze ona. Projekat Obrazovanje za sve sprovodi češka nevladina organizacija (NVO) Ljudi u nevolji i partneri sa Kosova. Njomza Emini iz People in Need objašnjava koliko je projekat neophodan za djecu s posebnim potrebama na Kosovu. „Imali smo slučajeve da su škole oklijevale da primaju djecu s posebnim potrebama, jer im je potrebna posebna pažnja, a školama nedostaje pomoćno osoblje. Čak i kada bi imali vremena za njih, redovnim nastavnicima nedostaje posebna obuka o rješavanju potreba ove djece“, kaže Njomza. Njen projekat stoga vodi program koji uključuje 42 pripravnika koji podržavaju 250 djece poput Artija koja imaju posebne potrebe ili su iz ugroženih zajednica. Projekat takođe nudi obuku redovnim nastavnicima o inkluzivnom obrazovanju djece sa posebnim potrebama. Do sada je projektom obučeno preko 150 nastavnika, a do kraja projekta planiraju obučiti do 225. Obuka je obuhvatila teme kao što su principi inkluzije, komunikacija sa djecom sa posebnim potrebama, te prepoznavanje i rješavanje slučajeva vršnjačkog nasilja. „Obuku su prihvatili s entuzijazmom direktori škola i nastavnici koji su učestvovali u njoj“, kaže Njomza.

 „Postoje značajne praznine u inkluzivnom obrazovanju na Kosovu, i kako naše institucije ne uspijevaju da popune te praznine, podrška EU i drugih donatora je veoma važna u tom procesu.”

O projektu Projekat Obrazovanje za sve koji finansira EU pokrenut je 2018. godine i fokusira se na pravo na jednako obrazovanje za djecu i adolescente sa posebnim potrebama i one poput Roma koji dolaze iz ugroženih zajednica. Finansiran u okviru Evropskog instrumenta za demokratiju i ljudska prava (EIDHR), projekat sprovodi češka nevladina organizacija People in Need, u partnerstvu sa kosovskim nevladinim organizacijama Autizmi Flet i The Ideas Partnership. Prilikom osmišljavanja obuke za nastavnike, projekat je koristio iskustvo odjeljenja za obrazovanje „Varianty” u People in Need u Češkoj Republici i njihovo korišćenje smjernica Evropske agencije za inkluzivno obrazovanje. „Postoje značajne praznine u inkluzivnom obrazovanju na Kosovu, i kako naše institucije ne uspijevaju da popune te praznine, podrška EU i drugih donatora je veoma važna u tom procesu“, kaže Njomza. Projekat ima još jednu komponentu usmjerenu na unapređenje inkluzivnog obrazovanja na institucionalnom nivou. Platforme za inkluzivno obrazovanje postavljene su na svakoj lokaciji projekta uključujući lokalne dioničare kao što su opština, organizacije za ljudska prava i roditelji. Platforma inkluzivnog obrazovanja u gradu Janjevo/Janjevu, uspjela je da obezbijedi održivost programa stažiranja njegovim uključivanjem u opštinski budžet i nakon završetka projekta. U Obiliću su uspjeli da renoviraju namjensku učionicu za djecu sa posebnim potrebama uz podršku opštine.

Plavi telefon – savjetodavna linija za djecu, mlade i odrasle koji su u nevolji

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Projekat koji finansira EU pruža online i telefonsko savjetovanje za djecu, mlade i porodice u Bosni i Hercegovini. Anđela* je 21-godišnja studentica koja se obratila savjetodavnoj liniji Plavog telefona za podršku u vezi s problemima mentalnog zdravlja. “Dugo sam tužna i bezvoljna: nekad toliko zaplačem da povraćam, a nekad nemam snage ni za jednu suzu, iako bih rado zaplakala. Letargična sam: više ne postoji ništa što bi me usrećilo”, rekla je Anđela u razgovoru sa savjetnikom Plavog telefona. Anđela je nazvala Plavi telefon jer je znala da joj je neophodna pomoć zbog stanja u kom se nalazi. Savjetnik Plavog telefona pomogao je Anđeli da primiri svoja osjećanja i osmisli plan akcije. Učili su je da koristi dvije tehnike uzemljenja: tehniku ​​disanja i tehniku ​​pet čula, koje joj pomažu da svoju pažnju i tijelo usmjeri na sadašnji trenutak i da postane smirenija.

“Plavi telefon je važan servis za mlade u BiH. Pandemija je veoma otežala sudjelovanje ljudi u društvu i nanijela ozbiljne posljedice po većinu stanovništva, a podrška koju Plavi telefon može pružiti u ova vremena neophodna je kako bi se spriječili još negativniji efekti na mentalno zdravlje ljudi.”

Važna usluga za mlade Plavi telefon je besplatno online i telefonsko savjetovanje koje je pokrenula NVO Nova Generacija. Usluga se trenutno realizuje uz podršku Programa za ublažavanje efekata pandemije COVID-19 na živote djece i porodica na zapadnom Balkanu i Turskoj, koji finansira EU, a implementira UNICEF. Maja Kovačević je jedan od savjetnika koji rade u tom servisu. Ona objašnjava da je za savjetnike najvažnije da se ljudi osjećaju sigurno i shvate da neće biti osuđivani. “Plavi telefon je važan servis za mlade u BiH. Pandemija je veoma otežala sudjelovanje ljudi u društvu i nanijela ozbiljne posljedice po većinu stanovništva, a podrška koju Plavi telefon može pružiti u ova vremena neophodna je kako bi se spriječili još negativniji efekti na mentalno zdravlje ljudi”, kaže Maja. Servis je prvobitno pokrenut samo za djecu, ali jedan od menadžera projekta, Saša Risojević, objašnjava da se usluga veoma brzo razvijala i da su sa ubrzanim uticajem pandemije morali da svoje usluge prošire i na starije starosne grupe.

“Uticaj podrške EU bio je zaista opipljiv, jer je značajno ojačao kapacitet usluge Plavog telefona.”

O projektu Uslugu Plavi telefon koja nudi besplatno online i telefonsko savjetovanje realizuje NVO Nova Generacija uz podršku Programa za ublažavanje posljedica pandemije COVID-19 na živote djece i porodica na zapadnom Balkanu i Turskoj, koji je dio paketa pomoći Evropske unije za zapadni Balkan koji implementira UNICEF BiH. *Ime je promijenjeno radi zaštite njene privatnosti Objašnjava da su sa sve većim interesovanjem građana za njihovu uslugu bili dovedeni u situaciju da propuštaju da odgovore i na 250 poziva mjesečno. Uvidio je da razlog tome leži uglavnom u činjenici da se njihova usluga nudi samo u toku radnog vremena. Uz podršku EU produžili su radno vrijeme do kasno uveče i sada imaju samo 10 do 15 propuštenih poziva u mjesecu. „Uticaj podrške EU bio je zaista opipljiv, jer je značajno proširio kapacitet usluge Plavog telefona“, kaže Saša. Osim toga, uz podršku EU pokrenuli su i kampanju protiv nasilja u porodici i posvetili se podizanju svijesti o usluzi Plavi telefon. Kao rezultat ove kampanje, uspjeli su privući preko 35.000 posjetitelja na svoju web stranicu, a broj djece, mladih ljudi i porodica koje su koristile usluge Plavog telefona, značajno se povećao. Usluga Plavi telefon do sada je funkcionisala uz podršku donatora i inicijativu tima NVO Nova Generacija. Saša se nada da će u budućnosti uslugu Plavi telefon podržavati i država i na taj način postići dugoročnu održivost. „Održali smo niz sastanaka i okruglih stolova sa predstavnicima institucija na kojima smo predstavili uticaj i rezultate usluge Plavi telefon. Mislim da su i oni prepoznali njen značaj i očekujemo da će u budućnosti i oni početi da podržavaju servis”, kaže Saša.

Posmatranje ptica na bajkovitom jezeru

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Projekat koji finansira EU promoviše posmatranje ptica za turiste kao dio projekta prekogranične saradnje.

Legenda kaže da je Skadarsko jezero nastalo od suza koje je prolila crnogorska vila, kojoj je Bog odbio želju da joj njene plave oči postanu crne, i zbog te želje je još i oslijepio. Vila je toliko plakala da su njene suze stvorile jezero. Očaran njenom ljepotom, Bog joj je vratio vid. Zaista, ljudi koji znaju Skadarsko jezero složili bi se da je ono jedna od najljepših prirodnih lokacija na Zapadnom Balkanu i pravi raj za ljubitelje avantura na otvorenom kog krasi spektakularni nacionalni park za istraživanje na prostoru od 400 kvadratnih kilometara. Međutim, ova bajkovita zemlja još uvijek nije dobila pažnju koju zaslužuje, kako od domaćih, tako i od stranih turista. Takvog su uvjerenja ljudi iz crnogorske nevladine organizacije CZIP.

CZIP je skraćenica od Centar za Zaštitu i proučavanje Ptica. Ta organizacija radi više od 20 godina na zaštiti ptica i životne sredine, te promociji prirodnog i kulturnog nasljeđa u Crnoj Gori. Prošle godine su sa partnerskim organizacijama iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine pokrenuli projekat “Pannonia-Adria Connection” ili PA.CON uz finansiranje EU za promociju turizma na lokalitetima u sve tri zemlje: Nijemci u Hrvatskoj, Tuzla u Bosni i Hercegovini, i Skadarsko jezero u Crnoj Gori.

„Trenutno većinu posjetilaca Skadarskog jezera privlači ono što mi nazivamo masovnim turizmom: dolazak na jezero, kafa ili ručak, malo razgledanja, pa odlazak sa jezera. Željeli smo promijeniti ovu naviku u jedno bolje iskustvo.”

Povećanje turističkih perspektiva

Zoran Popović iz CZIP-a jedan je od koordinatora ovog projekta i objašnjava da je ideja koja stoji iza projekta bolje korištenje resursa iz sve tri zemlje u svrhu promocije turizma. „Trenutno većinu posjetilaca Skadarskog jezera privlači ono što mi nazivamo masovnim turizmom: dolazak na jezero, kafa ili ručak, malo razgledanja, pa odlazak sa jezera. Željeli smo promijeniti ovu naviku u jedno bolje iskustvo”- govori Zoran.

Zoran kaže da su željeli da jezero pretvore u destinaciju na kojoj će se turisti duže zadržavati, ali da bi se to dogodilo turistima je bilo potrebno ponuditi više atrakcija i prilika za nova iskustva. Iz tog razloga osmišljene su aktivnosti poput promatranja ptica, planinarenja, biciklizma, izleta brodom i drugih elemenata eko i avanturističkog turizma.

Projekat PA.CON radi na razvoju lokaliteta za promatranje ptica u sve tri zemlje a to su – turistička informativna kuća u Sopotcu, igralište i kula za promatranje ptica u Hrvatskoj, renoviranje kuće u parku prirode na Ilinčici i postavljanje LED rasvjete uz cestu kao i uređenje 16 mikro izletišta u Bosni i Hercegovini. Projekat će obezbijediti i ulaganja u rekonstrukciju starog željezničkog nasipa u Virpazaru, tako što će od njega napraviti pješačku stazu, te ulaganja za nabavku čamca na solarni pogon, električnih bicikala i pratećih solarnih punionica, a sve u cilju promocije turističkih aktivnosti sa niskim uticajem na životnu sredinu.

“Bez ovog nivoa finansijske podrške EU, ne bi bilo moguće realizovati ovaj značajan projekat.”

O projektu

Projekat PA.CON podržava Evropska unija u okviru IPA Programa prekogranične saradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014-2020. Vodeći partner na projektu PA.CON je Opština Nijemci iz Hrvatske; partneri iz Bosne i Hercegovine su Grad Tuzla i Udruženje za razvoj NERDA iz Tuzle, dok su partneri u Crnoj Gori Centar za Zaštitu i istraživanje Ptica i Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore. Implementacija PA.CON projekta službeno je počela u oktobru 2020. godine i trajat će ukupno 24 mjeseca.

Ukupna vrijednost projekta za sve tri zemlje je 1,8 miliona eura, dok će za unapređenje turističke infrastrukture na Skadarskom jezeru biti uloženo oko 280.000 eura. „Bez ovakvog nivoa finansijske podrške od strane EU ne bi bilo moguće realizovati ovaj značajan projekat“, kaže Zoran.

Osim direktnih intervencija za infrastrukturne i promotivne aktivnosti, projekat uključuje i izgradnju kapaciteta kako bi se osiguralo da se uticaj projekta održi. Putem niza obuka od šest edukativnih kurseva, u sve tri zemlje i studijske posjete, projektni partneri i predstavnici ciljnih grupa imat će priliku unaprijediti vlastite kapacitete i kvalitet svojih usluga.

Prema Zoranovim riječima, projekat će imati značajan dugoročni uticaj na lokalno stanovništvo, privredu i očuvanje prirodne sredine. „Ali ono što je važnije, mislim, jeste da će to promijeniti način razmišljanja mnogih ljudi i mnogih institucija i pokazati im šta je sve moguće i kako se stvari mogu postići pravilnim planiranjem i implementacijom“, kaže Zoran.

Toplije zime za prištinske školarce

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Projekat koji finansira EU podržava proširenje mreže i energetski efikasno daljinsko grijanje u Prištini, Kosovo

Osnovna i niža srednja škola Naim Frashëri jedna je od najvećih u Prištini, glavnom gradu Kosova. Škola ima preko 1.000 učenika i ima površinu od oko 5.000 kvadratnih metara. Shqipe Vllasalija Mehmedi je direktor koji vodi ovu ogromnu organizaciju. Očekivalo bi se da će glavni izazov za ovu školu biti vezan za obrazovanje, ali se ispostavilo da je nešto sasvim drugo: „Imali smo ogromnih problema tokom zime, a ponekad smo morali obustavljati nastavu zbog problema sa grijanjem. “, kaže Shqipe.

Kada je ona preuzela dužnost direktora škole 2018. godine, taj objekat se grijao na centralno grijanje na lož ulje, koje se isporučivalo jednom mjesečno. Dostavu ulja za ovu i druge škole organizovale su opštinske vlasti. Shqipeobjašnjava da je grijanje na ulje izazvalo nekoliko problema, uključujući nestanak ulja prije njegove sljedeće isporuke, a pri tom su tada temperature bile niske, te ozbiljnu štetu okolišu oko škole. „Sjećam se da su 2018. godine i nastavnici i učenici sjedili u kaputima tokom nastave, jer je grijanje bilo slabo“, kaže Shqipe.

„U ekonomskom smislu, Termokos je mnogo dobio jer je osim smanjenja gubitaka u mreži dobio 3.000 novih korisnika, uključujući javne ustanove poput dva vrtića, pet škola, policijske stanice, Centralnu univerzitetsku bolnicu Kosova i Narodno pozorište Kosova.”

Povećan kvalitet grijanja i bolja zaštita okoliša

Problem grijanja i zagađenja u Prištini nije rezervisan samo za školu Naim Frashëri. Većina stanovnika Prištine grije se na ugalj ili struju iz obližnjih elektrana Kosovo A i B, iako neki koriste mnogo efikasnije grijanje iz daljinskog grijanja Termokos. To efikasnije grijanje nastaje od pare koja dolazi kroz cijevi iz elektrane. Međutim, značajan broj privatnih i javnih zgrada u Prištini, uključujući osnovnu školu Naim Frashëri, nije bio priključen na daljinsko grijanje jer je Termokos imao problema sa svojim starim i nedovoljnim distributivnim sistemom.

Kako bi pomogla u rješavanju ovog pitanja, 2019. godine Kancelarija EU na Kosovu pokrenula je projekat renoviranja mreže daljinskog grijanja u Prištini. Svrha projekta je bila omogućiti priključenje novih privatnih i javnih kupaca na sistem daljinskog grijanja i poboljšati snabdijevanje postojećih potrošača grijanjem. Kao rezultat projekta, tokom dvije godine, renovirano je 120 starih trafostanica, postavljeno 50 novih i preko sedam kilometara podzemnih cijevi zamijenjeno je novim predizolovanim cijevima, što je rezultiralo povećanjem efikasnosti i značajnim smanjenjem gubitaka toplote i vode.

Naim Bytyqi, direktor odjeljenja za distribuciju i menadžer projekta u ime Termokosa, kaže da je ovaj projekat bio ogroman uspjeh. „U ekonomskom smislu, Termokos je mnogo dobio jer je osim smanjenja gubitaka u mreži, dobio preko 3.000 novih korisnika, uključujući javne institucije kao što su dva vrtića, pet škola, policijske stanice, Centralna univerzitetska bolnica Kosova, i Narodno pozorište Kosova.”

Veoma smo zahvalni Evropskoj uniji jer uz njihovu podršku sada imamo visokokvalitetno grijanje, a učenici i nastavnici mogu u potpunosti da se fokusiraju na obrazovanje u ugodnom i toplom ambijentu.”

O projektu

Projekat Rehabilitacija mreže daljinskog grijanja u Prištini je završen u aprilu 2021. godine i finansiran je od strane Evropske unije u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć programa.

Prijatan i topao ambijent u školi

Ali ono što je takođe veoma važno prema mišljenu Bytyqiju je činjenica da ovi novi kupci više ne moraju da koriste fosilna goriva za grijanje. “Prije priključenja na mrežu daljinskog grijanja sve javne ustanove su se grijale na naftu. Osim što su se nosile sa ogromnim finansijskim troškovima zbog visokih cijena nafte, ove institucije su bile i izvor zagađenja, posebno problematičnog s obzirom da uglavnom rade u centru grada.„Stambeni objekti kao potrošači, koji su sada priključeni na mrežu Termokosa, takođe više ne koriste struju za grijanje. Ovo ima pozitivan efekat na ekonomiju domaćinstava, smanjuje potražnju za potrošnjom električne energije i poboljšava kvalitet vazduha“, zaključuje Bytyqi.

Sada, nakon završetka projekta, škola Naim Frashëri ima 24-časovno grijanje koje pokriva cijeli školski prostor uključujući učionice, hodnike i toalete. Kako kaže direktorica: „Veoma smo zahvalni Evropskoj uniji jer uz njihovu podršku sada imamo visokokvalitetno grijanje, a učenici i nastavnici mogu u potpunosti da se fokusiraju na obrazovanje u ugodnom i toplom ambijentu.“

Tradicionalna umjetnina spravljena od čepova plastičnih flaša

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Nevladina organizacija iz Sarajeva stvara zanimljive umjetnine koristeći čepove iskorištenih flaša

Prelijep tepih izložen je u sarajevskom predgrađu Ciglane. Ipak, postoji nešto neobično kod ovog tepiha, takozvanog “Čepoćilima”: napravljen je od 25.000 plastičnih čepova za flaše. Njegovo ime u prijevodu znači ‘tepih od čepova’, a dizajniran je i napravljen u sklopu projekta Green Art Association, NVO iz Sarajeva, u Bosni i Hercegovini. Alma Hrasnica Dervišević, predsjednica udruženja, pojašnjava da je sve počelo prije deset godina kada je došla na ideju da u okviru aktivnosti za Evropsku sedmicu smanjenja otpada u Sarajevu pravi umjetnine pomoću čepova flaša. „Tada je ovo za nas bio prilično ambiciozan projekat, jer nismo znali hoće li ljudi cijeniti ovu inicijativu i kakve ćemo povratne informacije dobiti“, kaže Alma.

Početni izazov je bio sakupljanje čepova flaša. Alma je postavila sabirno mjesto za flaše i kontaktirala škole, kompanije i druge institucije kako bi ih pitala da li bi bili spremni da doprinesu ovom projektu prikupljanjem i isporukom iskorištenih čepova za flaše. “Na moje iznenađenje, odaziv je bio vrlo pozitivan i za kratko vrijeme uspjeli smo prikupiti priličnu količinu čepova za flaše i tako je krenuo trend Čepoćilima”, kaže Alma.

„Čepoćilim je savršen spoj umjetnosti, kulturnog naslijeđa i ekologije. Cilj projekta je podići svijest o gomilanju otpadne ambalaže i vjerujem da smo pokazali da postoji način da se ovom otpadu da nova vrijednost ponovne upotrebe.”

Izrada jednog tepiha od čepova flaša godišnje

Nakon uspjeha i pohvale za prvi tepih od čepova flaša, Alma i kolege iz Green Art Association odlučili su da to postane aktivnost kojom će se baviti i narednih godina pri čemu će dizajnirati i praviti barem po jedan tepih od plastičnih čepova za flaše tokom godine. Za dizajn su odlučili nastaviti koristiti tradicionalni bosanski ćilim jer bi to bila umjetnička, ali i turistička atrakcija, i time su doprinosili promociji kulturnog naslijeđa.

“Čepoćilim je savršen spoj umjetnosti, kulturne baštine i ekologije. Cilj projekta je podići svijest o gomilanju otpadne ambalaže i vjerujem da smo pokazali da postoji način da se ovom otpadu da nova vrijednost ponovne upotrebe”, kaže Alma.

Pošto su uključili mlade ljude u projekat, Alma vjeruje da su uspjeli podići značajnu svijest među grupama koje mogu doprinijeti budućoj zaštiti okoliša kroz smanjenje i upravljanje otpadom.

Nedavno je Udruženje Green Art dobilo podršku od programa ReLOaD (Regionalni program lokalne demokratije) koji finansira EU. Program im je pomogao u njihovom najnovijem projektu, dizajniranju i izradi klupa od čepova flaša, sa vizuelnim dizajnom koji podsjeća na tradicionalni bosanski ćilim. U ovu najnoviju aktivnost uključili su djecu iz OŠ Vladislav Skarić, JU zavod za specijalno obrazovanje I odgoj djece Mjedenica i Dom za djecu bez roditeljskog staranja Bjelave. U sklopu projekta proveli su 30 eko-umjetničkih radionica o stvaranju eko umjetnosti od otpada. U ovim radionicama koristili su materijale kao što su plastične flaše i limenke. U svom posljednjem projektu za proizvodnju klupa koristili su oko 15.000 čepova za flaše.

„Zahvaljujući ovom projektu uspjeli smo uključiti više djece i mladih u naše aktivnosti i podići svijest među njima o ekološkim pitanjima i na tome smo veoma zahvalni ReLOaD programu i EU.”

O programu

Regionalni program za lokalnu demokratiju na Zapadnom Balkanu (ReLOaD) finansira Evropska unija, a sprovodi Ujedinjeni nacionalni razvojni program. ReLOaD je sada u svojoj drugoj fazi, koja će trajati do 2024. godine.

Projektom je stvoreno okruženje u kojem su djeca i mladi bili u mogućnosti da razvijaju kulturološke inicijative koje su i ekološke i da se druže kroz umjetničke aktivnosti. „Zahvaljujući ovom projektu uspjeli smo da uključimo više djece i mladih u našu aktivnost i podignemo svijest među njima o ekološkim pitanjima i na tome smo veoma zahvalni ReLOaD programu i EU“, kaže Alma.

Klupa od čepova za flaše je sada u samom centru Sarajeva u Gimnazijskoj ulici, okružena osnovnim i srednjim školama. Alma je ponosna na to djelo i na svu djecu koja su radila na njemu, i na njihove drugove iz razreda. To djelo mogu vidjeti svaki dan i podsjetiti se na važnost smanjenja i upravljanja otpadom.

Dijelite tajne lokalne staze sa svijetom

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

EU podržava avanturu na otvorenom putem fizičkog i digitalnog označavanja planinskih ruta. Planinski region Peći na zapadu Kosova fokusiran je na prevazilaženje masovnog turizma nudeći personalizovana iskustva koja spajaju lokalnu tradiciju sa neravnim terenom. Potencijal ove regije za turizam prepoznat je prije mnogo godina te se već ranije započelo s ulaganjima u infrastrukturu i ljudski kapital. Sada ovdje ima posjetitelja koji svoje vrijeme provode u šetnjama po planinskim stazama, planinareći i vozeći bicikle. Ljubitelji prirode biraju da provode vrijeme u albanskim Alpima, čije se ime sa lokalnih jezika prevodi kao „Proklete planine“ – planinski lanac koji dijeli Kosovo, Crnu Goru i Albaniju. Grupa entuzijasta, od kojih je nekima ovo postao izvor egzistencije, ponosni su što svoja lokalna bogatstva dijele sa ostatkom svijeta i sada ubiru plodove ove industrije.

“Ovaj projekat je najuspješnije ulaganje provedeno na ovim planinskim lancima u posljednjih 20 godina.”

Gdje su samo pastiri hodali Lokalno planinarsko društvo Đeravica pronašlo je partnera u prekograničnom projektu između Kosova i Crne Gore koji finansira Evropska unija ulažući u obilježavanje postojećih i novih staza za planinarenje i biciklizam. „Ovaj projekat je najuspješnije ulaganje sprovedeno na ovim planinskim lancima u posljednjih 20 godina“, kaže Raif Gjikolli iz Đeravice. Udruženje je bilo uključeno u sve faze projekta, dajući savjete o predloženim rutama i označavajući ih. „Ponosni smo što biramo najbolje rute kojima su hodali samo lokalni stanovnici – kao što je ona iz centra grada, gdje je nadmorska visina 550 metara, kroz pašnjake i pored pastirskih koliba u planinskim lancima na 1.800 metara nadmorske visine“, kaže Gjikolli , potvrđujući da su postavljene oznake međunarodnog standarda. Rute se protežu preko živopisnih dijelova zaštićenih područja na Kosovu i u Crnoj Gori. Ljubitelji prirode mogu dane provesti prelazeći granice i nailazeći na poznatije regionalne planinske rute koje se ukrštaju sa ovim kojim koračaju, kao što su vrhovi Balkana ili poznata mega planinarska staza Via Dinarica.

“Obilježavanje staza, kao i prateće aktivnosti, u skladu su sa lokalnim razvojnim planovima i strategijama razvoja turizma u regiji.”

O projektu Projekat Proklete planine – Izuzetna destinacija na otvorenom, kreiran je s ciljem ulaganja u prekograničnu zonu između Kosova i Crne Gore, činivši je više privlačnom i poznatom destinacijom na otvorenom. Mreža od oko 334 km pješačkih i biciklističkih staza je označena i pruža veze između Kosova i Crne Gore. Cijela pogranična regija opremljena je odmorištima, vidikovcima i parkingom za bicikle. Ovaj projekat koji finansira EU potaknut će ekonomski razvoj i stvoriti nove mogućnosti zapošljavanja. Sve informacije na jednom mestu Obilježene staze prelaze granice, ali se drže prirodnog toka masiva i vode posjetitelje rutama s veličanstvenim pogledom na Proklete planine. Organizacije za implementaciju ovog projekta dobile su pozitivne povratne informacije od turističkih vodiča koji rade na području gdje je postavljeno na stotine oznaka duž 334 kilometra pješačkih i biciklističkih ruta. Sokol Luta iz Agencije za regionalni razvoj – Zapad, implementacionog partnera na kosovskoj strani, objašnjava da je sredstvima EU postavljeno 25 informativnih tabli, identifikovano nekoliko izvora vode, te postavljeno mnogo putokaza koji sada upućuju na puteve sa panoramskim pogledom. “Obilježavanje staza, kao i prateće aktivnosti, u skladu su s lokalnim razvojnim planovima i strategijama razvoja turizma u regiji”, kaže Luta. Dodaje da je postojala velika saradnja između dioničara s obje strane granice kako bi se poboljšao kvalitet turističke ponude Prokletih planina, povećala vidljivost i u konačnici prekogranično područje predstavilo kao jedinstvena atraktivna outdoor destinacija. Na primjer, implementacijske organizacije su na jednom mjestu – i kao web stranica i kao aplikacija za pametne telefone – prikupile i popisale sve pružatelje usluga smještaja, gastronomije i izleta. Uz digitalizovane karte staza, posjetiteljima se pruža mogućnost izbora između organizovanih obilazaka ili samostalnog otkrivanja područja.