Skip to main content

Stavljanje Albanije na start-up mapu

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Vodeća inicijativa koju finansira EU pomaže u prepoznavanju, promovisanju i rastu inovacija.

Nedavna albanska politička prekretnica – početak pristupnih pregovora sa EU u 2022. – otvara novo poglavlje za inovacije i konkurentnost u zemlji. Sa tradicionalnom ekonomijom, zemlja je imala stabilan rast otkako je  prešla na demokratiju prije tri decenije, ali pokazivanje opipljivih rezultata u razvoju start-up-ova važno je za Albaniju da se kreće ka održivoj ekonomiji.

Kako se smatralo da Albanija ima neiskorišten potencijal za start-up-ove, Evropska unija je ponudila finansiranje projekata za poboljšanje inovativnog okruženja i stvaranje novih preduzetnika.  Inicijativa “EU za inovacije” donosi najbolje prakse koje omogućavaju akterima ekosistema da ožive, olakšavaju im zajednički rad i podržavaju inovativne start-up-ove.

“‘EU za inovacije’ je djelovao kao kamen temeljac ekosistema.”

Kada je inicijativa krenula 2018. godine, bilo je očigledno da postoje preduzetničke aktivnosti ali su bile raspršene i nisu pomagale sektoru u cjelini. EU za inovacije je ponudila adresu na kojoj se mogu udružiti resursi i koordinisati aktivnosti.

“‘EU za inovacije’ je djelovao kao kamen temeljac ekosistema. Poboljšali smo saradnju; kreirali smo platforme za angažovanje i u više navrata stavljali naglasak na značaj konkurencije među zainteresovanim stranama kako bi ekosistem u cjelini postao konkurentniji, “ kaže Sebastian Berwanger iz inicijative EU za inovacije.

Vlada je dala svoju podršku pokretanjem zakona o start-up-ovima, kao i šeme grantova koji će inspirisati nove inovatore u narednih pet godina.

Inicijative EU za inovacije je popunila praznine u albanskom ekosistemu kroz otvoreni proces zajedničkog stvaranja sa ključnim zainteresovanim stranama. Koristeći ovaj pristup, inicijativa je pokrenula više od 35 projekata od oktobra 2018. do septembra 2022.godine i usko uskladila svoje aktivnosti sa zainteresovanim stranama, kreatorima politika i drugim donatorima.

Tehnologija je sastavni dio start-up rješenja u Albaniji, bilo da je riječ o IKT-u, turizmu, poljoprivredi ili agroturizmu, e-trgovini, obrazovanju ili zdravstvu. Još jedan pozitivan obrazac u prvoj grupi osnivača koji je rezultat multi univerzitetskog inkubacionog programa, je dominacija žena osnivačica.

AlbaniaTech, žute stranice za start-up u zemlji

Poduzimanje prvih koraka može biti opterećenje za svaki start-up, i zato je tim inovatora uveo AlbaniaTech, platformu koja nudi razmjenu informacija, promociju i priliku za povezivanje zainteresovanih strana. Izgrađena uz podršku EU za inovacije, platforma ima za cilj da ujedini i aktivira ključne igrače ekosistema u Albaniji.

“Ponekad je samo jedan nedostajući dio informacije koja treba mladim ljudima da budu dio programa, prilika da prerastu u posao,” kaže Prishila Gjoka iz AlbaniaTecha.

AlbaniaTech je besplatan za upotrebu i sa svojom bazom podataka od 170 start-up-a, to je mjesto za identifikaciju, promociju i rast start-up-ova u Albaniji. Platforma je narasla u saradnji sa međunarodnim dobavljačem koji hostuje 50 ekosistema, širom svijeta, što čini start-up ekosistem Albanije vidljivim za strane ulagače, dok istovremeno razvija digitalnu dobrodošlicu (digital welcome) za sve koji žele da počnu iznova u Tirani.

“Naša platforma omogućava procvat star-up-a.“

O projektu

Projekt EU za inovacije nastoji poboljšati inovativno okruženje i podstaći stvaranje novih preduzeća u Albaniji kroz razvoj kapaciteta za inovacije; intenzivirane veze unutar albanskog ekosistema inovacija; i finansiranje za inovativna start-up preduzeća i pružaoce podrške inovacijama. Projekat se smatra vodećim projektom za inovacije i start-up ekosistem u Albaniji.

Postavljeni su temelji za naredne generacije na kojima će se graditi: AlbaniaTech je tu da da krila inovatorima i početnicima. “Naša platforma omogućava procvat startapa. Svako ko se osvrne unazad vidjeće kako je zajednica narasla od početka do danas“, kaže Gjoka.

Sa ozbiljnim intervencijama kao što su EU za inovacije, Albanija je polako ali sigurno zaradila svoje mjesto na mapi start-up nacija. Nova dinamika u albanskom inovacionom okruženju je istaknuta na European Innovation Scoreboard 2022 na kojem je je Albanija zabilježena kao inovator u nastajanju zajedno sa drugim ekonomijama Zapadnog Balkana.

Mariborski efekat: unapređenje profesionalnih vještina u inostranstvu

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Projekat Intervet koji finansira EU pomaže u povećanju i stvaranju novih mogućnosti za mobilnost učenja na Zapadnom Balkanu.

Engjull Miftari je sedamnaestogodišnji srednjoškolac sa Kosova. On je u na završnoj godini srednje stručne škole “7 septembar” u Prištini. Engjull kaže da je fasciniran ugostiteljskim poslom od malih nogu. Objašnjava da je to vjerovatno zbog njegovog oca: “Moj otac je više od 17 godina bio chef u restoranu, i ja bih ga ponakad pratio na posao; zaljubio sam u ovu profesiju,” kaže Engjull. Kako nije bilo moguće učiti kulinarstvo u srednjoj školi, odlučio se za turizam, uključujući vođenje turističkih agencija i recepcija, a kaže da nije požalio svoju odluku –  čak da je i imao veći izbor, ne bi izabrao drugu stručnu školu.

“Iskustvo stažiranja u Prištini je bilo veoma korisno. Međutim, imao sam osjećaj da mi treba više praktičnog radnog iskustva kao i raznolikost.”

Engjull se pokazao kao dobar učenik, za visokim ocjenama i pohvalama profesora. Kao rezultat toga, raspoređen je na četveromjesečnu praksu na recepciji u hotela Grand, jednog od istorijskih hotela u centru Prištine. “Iskustvo stažiranja u Prištini je bilo veoma korisno. Međutim, imao sam osjećaj da mi treba više praktičnog radnog iskustva kao i raznolikost,” kaže Engjull. Prilika je došla ubrzo  kad je Intervet projekat koji finansira EU pokrenuo poziv za međunarodnu praksu za stručno obrazovanje (VET) za srednjoškolce sa Kosova.

Kao učenik škole stručnog obrazovanja, Engjull je čuo za ovu mogućnost od svog profesora engleskog jezika i odmah odlučio da se prijavi. Kako je bio dobar učenik i imao znanje engleskog jezika ispunio je kriterije i odabran je pored drugih mladih učenika sa Kosova koji su se pridružili jednomjesečnom programu stažiranja u planinskom hotelu u Mariboru u Sloveniji. “Bio sam vrlo uzbuđen,” prisjeća se Engjull.

“Moje iskustvo tokom prakse u Mariboru je bilo odlično. Ne samo da sam poboljšao svoje profesionalne vještine, već sam učio i o kulturi i razvio svoje jezičke vještine.”

O projektu:  

Cilj projekta Intervet Zapadni Balkan koji finansira EU je da stvori prilike za mobilnost učenja u centrima za obuku Zapadnog Balkana, internacionalizacija VET sistema kao i poboljšana kultura mobilnosti učenja u oblasti stručnog obrazovanja. Da bi se to postiglo, projekat sprovodi aktivnosti na dva nivoa, sa jedne strane mobilnost učenika u stručnom obrazovanju, a  s druge, građenje kompetencija stručnog osoblja. Njihov konzorcij uključuje poslovna i obrazovna udruženja, mala i srednja preduzeća, VET centre, privredne komore, i univerzitete iz šest zemalja Zapadnog Balkana i osam zemalja EU, dok je REA Priština kosovski partner projekta. Do momenta završetka, projekat ima za cilj da implementira 56 PRO-tip mobilnosti, 360 radnih mjesta u trajanju od mjesec dana, 54 iskustva u praćenju posla, učešće 36 VET nastavnika u ljetnim školama – u Amsterdamu, Bolonji, Lionu, Mariboru i Sevilji , kao i učešće 72 VET nastavnika i menadžera u aktivnostima čiji su domaćini Malta College of Arts, Science & Technology (MCAST), ROC Da Vinci College (Holandija) i SEPR (Francuska)

Tokom prakse u Mariboru, Engjull je vježbao svoje vještine na različitim pozicijama, od administrativne podrške i odjela za usluge održavanje hotela, do usluge restorana, recepcije i spa centra. Pored sticanja profesionalnog iskustva, u slobodno vrijeme sa drugim učenicima je imao priliku posjetiti grad i saznati više o kulturi. Posjetili su gradski muzej i glavne atrakcije , a imali su priliku posjetiti i Ljubljanu, kao i grad Grac u Austriji koji nije daleko od Maribora.

Sve u svemu, ovo je bilo odlično iskustvo učenja za Engjulla i druge učenike. “Moje iskustvo tokom prakse u Mariboru je bilo odlično. Ne samo da sam poboljšao svoje profesionalne vještine, već sam učio i o kulturi i razvio svoje jezičke vještine,” kaže Engjull.

Nagrađena boca broj četiri

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

EU pomaže crnogorskoj vinariji da razvije svoje poslovanje.

Goran Radević je doktor medicine sa iskustvom rada na četiri kontinenta. Napustio  je svoju domovinu, Crnu Goru, kao mlad i preko 27 godina je radio u zemljama kao što su Kajmanska ostrva, Kina, Oman, Južna Afrika i Sjedinjene Američke Države. Goran je oduvijek imao ideju da će se jednog dana vratiti u svoju domovinu i izgraditi vinariju. Vinarstvo je bilo tradicionalno u Goranovoj porodici i njegova ljubav prema proizvodnji vina počela je prije nego što je napunio pet godina. Djed sa majčine strane je imao vinograd i bio stručnjak za proizvodnju vina. “Naučio sam kalemljenje vinove loze prije nego što sam naučio čitati i pisati,” kaže Goran.

Međutim, pokretanje sopstvenog vinograda ne bi bilo lako jer su bila potrebna značajna ulaganja.  Ipak, kako su godine prolazile, pomisao na to se pretvorila u moranje i konačno, zajedno sa porodicom, Goran je donio važnu odluku da se vrate u Crnu Goru i pokrenu njegovo preduzeće iz snova. Finansijsko ulaganje i strast su bili tu, ali ovo nije bio lak put za Gorana i njegovu suprugu.

“Bilo je puno izazova: prve boce su proizvedene u garaži i bez ikakve stručne pomoći.”

Posadili su prvu vinovu lozu 2007. a do 2009. godine su imali prvu berbu i izašla je prva boca.

“Bilo je puno izazova: prve boce su proizvedene u garaži i bez ikakve stručne pomoći,” kaže Goran. Ipak, nevjerovatno, okus je bio odličan i proizvod je bio kandidat za uspjeh. Te godine, Goran je uspio poslati uzorke svog inicijalnog proizvoda na takmičenje za degustaciju vina u poznatom restoranu na Menhetnu. Bilo je sedam takmičara, a boca broj četiri bila je njihova, sjeća se Goran. “Svih pet članova žirija, koji su bili vlasnici poznatih restorana, označili su bocu četiri kao najbolju. Pretpostavljam da je to bila početnička sreća,“ osmjehuje se.

Odmah su počeli izvoziti svoje vino u SAD, ali su se suočili sa problemima. Brojni elementi – od kvaliteta etikete do kvaliteta čepa boce – nisu bili kompatibilni sa zahtjevima međunarodnih standarda i shvatili su da ovim pitanjima treba posvetiti više pažnje. Goranova supruga, koja je porijeklom iz Amerike, je preuzela marketinški dio preduzeća. Počeli su koristiti kvalitetne čepove za boce iz Francuske i papir za etikete iz Njemačke. Ubrzo je uspjeh bio neizbježan jer je kompanija počela izvoziti u Njemačku, Skandinaviju, Švajcarsku, pa čak i Japan.

Kako je tržište raslo, 2011. Goran i njegova supruga su odlučili da angažuju profesionalne konsultante kako bi osigurali održiv rast njihovog posla. Angažovali su agronoma i visokokvalifikovanog tehnologa sa dugogodišnjim iskustvom u zemlji i inostranstvu. Obojica su pomogla da vinarija postane međunarodno priznat brend.

“Zahvaljujući EU podršci, mogao sam upotrijebiti planirani novac za ove neophodne investicije u druge dijelove poslovnih operacija.”

O projektu

Dio Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) osmišljen da podrži reforme u zemljama u procesu pridruživanja EU, Instrument pretpristupne pomoći za ruralni razvoj fokusira se na poljoprivredno-prehrambene sektore i ruralna područja ovih zemalja. Putem ovog alata, EU pruža korisnicima finansijsku i tehničku pomoć kako bi njihov poljoprivredni sektor i ruralna područja bila održivija, usklađujući ih sa zajedničkom poljoprivrednom politikom EU.

Na putu uspjeha vinarije, imali su i podršku Evropske unije. U toku 2018.godine, prijavili su se za program Instrumenata pretpristupne pomoći za ruralni razvoj (IPARD) koji finansira EU i dobili su podršku za nabavku mašina kao što su viljuškar, traktor, vibro-kultivator, vinogradarski plug i motorna drljača. Uz usporavanje poslovanja tokom pandemije, ova podrške je došla u pravo vrijeme. “Zahvaljujući EU podršci, mogao sam upotrijebiti planirani novac za ove neophodne investicije u druge dijelove poslovnih operacija,” kaže Goran.

Goran ima četvero djece, a njegov najmlađi sin Luka studira tehnologiju vina na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu. „Sanjao sam ovu vinariju 27 godina i naporno radio da uštedim novac za njeno pokretanje. Moj sin će ovo naslijediti i nastaviti tradiciju. To me čini izuzetno srećnim i ispunjenim,“ kaže Goran.

Inkluzivno obrazovanje za albansku djecu

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

EU podržava albanske predškolske učitelje sa inovativnom nastavnom praksom.

Viola je vaspitač za uzrast ranog djetinjstva. Dugi niz godina je vodila razrede sa velikim brojem djece različitog porijekla i različitih sposobnosti. Kaže da su izazovi bili ogromni: “Za mene je bilo teško zadovoljiti različite  potrebe sve djece u odjeljenju. Podržavam ideju o predškolskoj inkluziji, i poznati su mi benefiti, ali nedostajalo mi je znanja i vještina za inkluzivnu praksu”. Uprkos poboljšanjima u obrazovnom sistemu Albanije, filozofija inkluzije, posebno u predškolskom obrazovanju, nije bila dovoljno promovisana. Učitelji su bili često ostavljeni da rade u izolaciji sa djecom u velikom rasponu sposobnosti učenja, a ponuđeno im je malo obuke.

“Bilo je nekih mjestimičnih malih intervencija nevladinih organizacija, ali nije postojao holistički pristup tome kako se pozabaviti inkluzivnim obrazovanjem u predškolskim ustanovama.”

“Inkluzivno obrazovanje je gotovo nova realnost u albanskom obrazovnom sistemu, posebno predškolskom,“ kaže Mirlinda Bushati, specijalista za obrazovanje pri Unicef-u u Albaniji. Ona objašnjava da je Unicef usko sarađivao sa albanskim Ministarstvom obrazovanja na izradi nacionalne strategije obrazovanja koja uključuje važnu komponentu o inkluzivnom obrazovanju kao i o standardima za predškolske vaspitače. Međutim, uprkos dobrom radu na strategiji i standardima, Unicef je identifikovao veliki jaz u implementaciji strategije. „Bilo je nekih mjestimičnih malih intervencija nevladinih organizacija, ali nije postojao holistički pristup tome kako se pozabaviti inkluzivnim obrazovanjem u predškolskim ustanovama,“ kaže Mirlinda.

Vaspitačima su trebali programi praktične obuke koji njeguju  pozitivne stavove i najbolje prakse za uspješnu predškolsku inkluziju. Bile su potrebne intervencije da se osigura da nastava ima pravi ritam za one koji se suočavaju sa većim poteškoćama u učenju. Uz podršku Evropske unije, Unicef je pomogao Ministarstvu obrazovanja i Agenciji za osiguranja kvaliteta u pred univerzitetskom obrazovanju (AAQPE) u Albaniji da razviju metodologije inkluzivnog obrazovanja za predškolske ustanove.

Unicef je takođe izradio priručnik za obuku i zajedno sa AAQPE, obezbijedio obuku o praktičnoj primjeni metodologije za 582 učitelja i direktora škola. Viola je bila jedna od učiteljica koja je učestvovala u obuci. „Novi alati koji su uvedeni na obuci pomogli su mi da razvijem inovativne pristupe i poboljšam svoje podučavanje. Postepeno, počela sam da usvajam nove stilove podučavanja koji uključuju različite načine učenja. Ako želimo da djeca budu od pomoći jedni drugima – da prihvate, komuniciraju i budu prijateljski raspoloženi jedni prema drugima – moramo to naučiti“, kaže ona.

 “Pored finansiranja EU, činjenica da je svaki dio ove inicijative bio u skladu i sa zahtjevima za pristupanje EU učinila je podršku EU još važnijom u smislu saradnje sa vladom i institucijama.”

O projektu

Promovisanje inkluzivnog obrazovanja dio je programa „Ublažavanje uticaja COVID-19 na živote djece i roditelja na Zapadnom Balkanu i Turskoj“ koji provodi Unicef, a finansira EU preko Generalnog direktorata Evropske komisije za politiku susjedstva  i pregovore o proširenju (DG NEAR). Kroz ovaj program vrijedan 5 miliona eura, očekuje se da će 490.000 djece i roditelja širom programske oblasti imati bolji pristup javnim uslugama koje promovišu rani razvoj djece, obrazovanje, zdravlje i zaštitu kao dio oporavka od COVID-19.

Ove godine metodologiju predškolskog inkluzivnog učenja akreditovalo je albansko Ministarstvo obrazovanja. Prema Mirlindi, ovo je veliki korak naprijed: „To znači da sada svi vaspitači mogu koristiti ovu metodologiju koja osigurava kvalitetno inkluzivno obrazovanje“, kaže ona.

Činjenica da je projekat podržan od strane Evropske unije značila je mnogo u ovom kontekstu. „Pored finansiranja EU, činjenica da je svaki dio ove inicijative bio u skladu i sa zahtjevima za pristupanje EU učinila je podršku EU još važnijom u smislu saradnje sa vladom i institucijama,” kaže Mirlinda.

Bivši rudnik uglja prenamijenjen u prvu veliku solarna elektrana u Sjevernoj Makedoniji

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Podrška EU za diversifikaciju izvora energije.

Nad grmljem i šikarom doline nadvisuje se ogroman stari dimnjak termoelektrane.  Termoelektrana na ugalj Oslomej u Kičevu, Sjeverna Makedonija, puštena je u rad početkom 1980-ih i bila je ponos tadašnje Republike Makedonije. U decenijama koje su uslijedile, fabrika je propadala sve dok nije ostalo samo nekoliko radnika veterana koji su otišli u autobusima na kraju smjene. Elektrana od 125 MW držana je na smanjenom radnom kapacitetu uglavnom kao rezerva u slučaju problema na drugim mjestima u sistemu. Međutim, ono što se dogodilo u okolnim šikarama bio je uzbudljiv razvoj događaja koji će pomoći Sjevernoj Makedoniji da odlučno krene naprijed s dekarbonizacijom.

Zemlje Zapadnog Balkana su i dalje u velikoj mjeri zavisne od uglja, posebno lignita. Tokom 2016. godine, 16 elektrana na ugalj sa Zapadnog Balkana emitovale su jednaku količinu sumpor dioksida kao i 250 elektrana u Evropskoj uniji. U Sjevernoj Makedoniji gotovo polovina energije dolazi iz uglja i 2018. zemlja je u velikoj mjeri ovisila o fosilnim gorivima. Tada su postojale dvije termoelektrane koje su radile na lignit – REK Oslomej u Kičevu, i REK Bitola – i Skoplje je proglašeno za najzagađeniju prestonicu Evrope.

“Ova elektrana je primjer dekarbonizacije i prelaska na obnovljive izvore energije kako u Sjevernoj Makedoniji tako i u regionu. Ovo je prva elektrana koja je izgrađena na nekadašnjem napuštenom ugljenokopu na Zapadnom Balkanu.“

Međutim, Sjeverna Makedonija je željela diversifikovati svoje izvore energije i očistiti zrak, a sada ta ambicija postaje stvarnost. Prva velika solarna elektrana u zemlji, Oslomej 1, finansirana je uz podršku Evropske unije, bilateralnih donatora Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i sada je povezana na mrežu i proizvodnju čiste električne energije.

Postrojenje od 10 MW izgrađeno je u bivšem rudniku lignita Oslomej. EBRD je obezbijedila kredit od 5,9 miliona eura, a projekat od 8,7 miliona eura uključuje grant od 1,6 miliona eura iz Investicionog okvira za Zapadni Balkan. “Ova elektrana je primjer dekarbonizacije i prelaska na obnovljive izvore energije kako u Sjevernoj Makedoniji tako i u regionu. Ovo je prva elektrana koja je izgrađena na nekadašnjem napuštenom ugljenokopu na Zapadnom Balkanu,” kaže Aleksandar Stefanovski, inženjer za nove tehnologije u elektranama Sjeverna Makedonija.

“Budućnost je u zelenoj energiji. Vidimo pozitivnu stranu jer bi to trebalo da omogući stalno, sigurno zaposlenje radnicima jer ta postrojenja traju 25 do 35 godina. To je veoma ugodno mjesto za nekoga da dočeka starosnu dob za penziju i uživa u sigurnom zaposlenju.“

O projektu

U februaru 2022. Evropska komisija je predstavila investicioni paket od 3,2 milijarde eura za podršku 21 projektu povezivanja u oblasti transporta, digitalnih podataka, klime i energije na Zapadnom Balkanu. Ovo je prvi veliki paket projekata u okviru ambicioznog Ekonomskog i investicionog plana EU za Zapadni Balkan, koji je Komisija usvojila u oktobru 2020. godine, a projekti su osmišljeni tako da donesu opipljive koristi za svih šest partnera u regionu. Solarna elektrana Oslomej 1 jedan je od ovih 21 vodećih projekata (21 flagship projects), odabranih za finansiranje EU preko WBIF-a 2022. Projekat je identifikovan kao „Flagship 4 – Obnovljiva energija“ u Ekonomskom i investicionom planu EU za Zapadni Balkan 2021- 2027.

Projektom je planirana izgradnja druge fotonaponske elektrane, Oslomej 2, kao nastavak ove. Imaće kapacitet od 10 megavata. Ove dvije elektrane zajedno će proizvoditi energiju za 5.000 domaćinstava u Kičevu i regionu. “Budućnost je u zelenoj energiji. Vidimo pozitivnu stranu jer bi to trebalo da omogući stalno, sigurno zaposlenje radnicima jer ta postrojenja traju 25 do 35 godina. To je veoma ugodno mjesto za nekoga da dočeka starosnu dob za penziju i uživa u sigurnom zaposlenju”, kaže Čedomir Arsovski, šef razvoja i investicija kompanije Oslomej Energy and Mining.

Dodatne investicije u solarne elektrane se planiraju u Sjevernoj Makedoniji. WBIF je već odobrio finansiranje proširenja postrojenja Oslomej 2 i izgradnju nove elektrane u Bitolju za kombinovani ukupni kapacitet od 30MW. EU podržava ovu investiciju sa 5,1 miliona eura investicionog granta.

Bosanskohercegovačko preduzeće se kvalifikovalo za Svjetsko prvenstvo u Kataru

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Malo modno preduzeće iz Travnika u Bosni i Hercegovini uz pomoć EU izvozi robu u Katar.

Mirela Džinić je osnivačica i kreativna direktorica modnog preduzeća Senses iz Travnika, Bosna i Hercegovina. Kaže da su joj članovi porodice koji su se bavili šivanjem odjeće još od rane mladosti usađivali ljubav prema kreativnom radu i modi. Međutim, obzirom na okolnosti nakon rata u Bosni i Hercegovini morala je da prihvati prvi posao na koji je naišla, a to je bila administrativna pozicija u lokalnoj poslovnici banke. “Iako sam žudila da se bavim poslom vezanim za modu, nisam imala izbora. Mogućnosti su bile ograničene i bila sam srećna da dobijem ovaj posao u banci,” kaže ona.

Mirela je ostala na ovom poslu preko deset godina, a vjerovatno bi ostala do kraja života da banka nije bankrotirala i zatvorila se. Bila je u tridesetim godinama, majka dvije djevojčice, bez posla i morala je pronaći rješenje. Konačno je dobila posao u fabrici tekstila, gdje je radila više od dvije godine na raznim pozicijama. “Bio je to potpuno drugačiji svijet. Radila sam kao koordinator projekta, modelar, konstruktor i tehnolog. Pokrila sam cijeli ciklus od ideje i uzorka do serijske proizvodnje i distribucije,” kaže ona.

“Ciklus obuke koji je obezbijedio projekat finansiran od strane EU je bio stvarno kreativan i inspirativan i povećao je moju ambiciju i motivaciju da započnem nešto svoje.”

Dvije godine kasnije, sa osjećajem ispunjenosti i potrebom da nastavi da istražuje, osjećala je da ne može ništa više pružiti ovom preduzeću i ništa novo naučiti, odlučila je da uradi veliki, hrabri skok i otvori svoje vlastito preduzeće. Praktično iskustvo, motivacija i kreativnost su bili tu, ali Mireli je nedostajalo iskustvo u upravljanju i prikupljanju sredstava za pokretanje novog preduzeća. Upravo u to vrijeme naišla je na projekat finansiran od strane EU koji je podržavao start-up-ove obukom iz upravljanja i inicijalnog prikupljanja sredstava za lansiranje njihovih poslovnih poduhvata. Projekat joj je pomogao da naučila da razmišlja kao preduzetnica i obučio je o cijelom poslovnom ciklusu, počevši od osnovne poslovne ideje, preko poslovnog plana, ciljnih grupa i marketing plana. “Ciklus obuke koji je obezbijedio projekat finansiran od strane EU je bio stvarno kreativan i inspirativan i povećao je moju ambiciju i motivaciju da započnem nešto svoje,” kaže ona.

Izabrala je da razvije ideju zasnovanu na dječjoj modi, jer je prema njenom mišljenju nešto takvo nedostajalo u Bosni i Hercegovini, te je pokrenula svoje preduzeće, Senses. Zajedno sa svojim timom razvila je jedinstven poklon paket dječje odjeće koji je bio nešto potpuno novo na tržištu, a uspjeh je uslijedio odmah nakon predstavljanja proizvoda na tržištu. “Ideja je bila započeti mali kvalitetni brend koji će biti konkurentan međunarodnim i drugim brendovima na tržištu. Korištenjem kvalitetnih sirovina, jedinstvenim dizajnom i ručnim radom to smo i uspjeli,” kaže Mirela.

“Malom preduzeću iz Travnika, biti prepoznato na tržištu kao što je Katar – koje može priuštiti kupovinu proizvode bilo kojeg brenda na svijetu – bila je privilegija i mnogo nam je značilo.”

O projektu

EU4Business je projekat EU koji ima za cilj jačanje kapaciteta Bosne i Hercegovine za ekonomski rast i zapošljavanje podsticanjem konkurentnosti i inovativnosti u odabranim sektorima. Ima budžet od 16,1 milion eura: 15 miliona eura finansira Evropska unija i 1,1 milion eura Savezna Republika Njemačka.

EU4Business je dio Strategije lokalnog razvoja njemačkog Federalnog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj – Program lokalne samouprave i ekonomskog razvoja u Bosni i Hercegovini

Podrška EU i napredak za Senses nastavljeni su  i nakon inicijalnog start-up procesa. Ove godine, EU u Bosni i Hercegovini je odlučila da podrži niz malih preduzeća u promociji njihovih brendova povezujući ih sa online influenserima. Senses je bila među kompanijama koje su odabrane da budu dio ovog programa. Mirela je povezana sa influenserkom, majkom dvoje djece, koje je bila voljna da promoviše Senses proizvode.

Pored očekivanog povećanja prisustva na društvenim mrežama i prometa na lokalnom tržištu, po Mirelinim riječima dogodilo se nešto izvanredno. Gospođa bosanskog porijekla koja živi u Kataru, koja je slučajno pratila influenserku, vidjela je brend i odlučila kontaktirati Mirelu radi poslovnog dogovora. Dogovor je rezultirao proizvodnjom i isporukom prvog komada Senses proizvoda na međunarodno tržište. “ Malom preduzeću iz Travnika, biti prepoznato na tržištu kao što je Katar – koje može priuštiti kupovinu proizvode bilo kojeg brenda na svijetu – bila je privilegija i mnogo nam je značilo”, kaže Mirela.

Prva pošiljka bila je dječja odjeća sa dezenima vezanim za Svjetsko prvenstvo. Pošto je bio veoma zadovoljan, partner iz Katara je već naručio drugu pošiljku koja će biti bazirana na drugoj temi i isporučena 2023. godine. 

Sljedeća stanica: budućnost

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

EU podržava nadogradnju željezničke infrastrukture Crne Gore.

Prva željeznička pruga u Crnoj Gori je bila uskotračna pruga iz Gabele Zelenike, koje je otvorena 1901. godine. Ovu željezničku prugu je izgradila Austro-Ugarska, koja je upravljala teritorijom Boke Kotorske u to vrijeme. Željeznički sistem je nastavio da se unapređuje tokom decenija, a veliki skok je napravljen 1970-ih puštanjem u promet pruge koja povezuje glavni grad Srbije Beograd sa glavnom crnogorskom lukom Barom.

Kada je pruga otvorena 1976.godine, bila je najmodernija željeznica, savremena i udobna kao i bilo koja željeznička mreža na svijetu. Bio je to najveći i najskuplji infrastrukturni projekat u bivšoj Jugoslaviji  i jedno od najljepših putovanja u Evropi. Prvi voz koji je napravio putovanje dugo 167 kilometara je bio Plavi voz, luksuzno transportno sredstvo tadašnjeg jugoslovenskog lidera Josipa Broza Tita, koji je u njemu ugostio strane dostojanstvenike i plemiće, uključujući i kraljicu Elizabetu II i bivšeg etiopskog cara Hailea Selasija.

“Teške godine krize ostavile su trag na željeznici Crne Gore, jer je željezničkom sistemu potrebno kontinuirano praćenje i popravke.  U vrijeme ekonomskih kriza zemlja i društvo nisu u mogućnosti da to rade kako treba.“

Dragan Radević je zamjenik direktora za kapitalne investicije u Željeznicama Crne Gore i radi u preduzeću od 2004. Međutim njegovo iskustvo i ljubav prema željeznici datira daleko u prošlost. Dragan se živo sjeća svog prvog iskustva putovanja vozom, 1980-tih – zlatno doba crnogorske željeznice – kada je imao samo pet godina, a njegovi roditelji su objavili da će na  ljetovanje porodica putovati na more, vozom. „Sjećam se da od uzbuđenja nisam spavao cijelu noć: ne samo što smo išli na more, već što smo putovali vozom. Putovanje vozom je bilo poseban događaj u to vrijeme, a putovanje vozom i danas mi budi romantičan i gotovo mističan osjećaj,“ kaže Dragan.

Međutim, konstantno nedovoljno finansiranje dovelo je željeznicu do velikih problema do 1990-ih. Crnogorski dio pruge značajno trpio zbog neodržavanja, a putovanje željeznicom do Beograda koje je nekad trajalo sedam sati, počelo je trajati gotovo 11 sati jer je voz morao često da usporava zbog loših pruga i infrastrukture. Broj putnika je opao sa rekordnih gotovo 2 miliona 1987. na 1,2 miliona u 2016. Teretni promet je smanjen sa gotovo 4 miliona tona na 1,4 miliona tona. Teške godine krize ostavile su trag na željeznici Crne Gore, jer je željezničkom sistemu potrebno kontinuirano praćenje i popravke.  U vrijeme ekonomskih kriza zemlja i društvo nisu u mogućnosti da to rade kako treba,“ kaže Dragan.

Postojala je potreba za revitalizacijom, ali ni željeznica ni Vlada Crne Gore nisu imali finansijska sredstva da podrže nadogradnju.

“Očekujemo uspješnu saradnju sa EU i Evropskom investicionom bankom i u budućim projektima.”

O projektu

Produženje koridora Orijent/Istok-Med ka Zapadnom Balkanu duž rute 4 je dugačko otprilike 580 km i ide od Vršca (granica Srbija – Rumunija) do Beograda (Srbija), a zatim do Podgorice i Bara (Crna Gora). Bar – Vrbnica (posljednja na granici Crna Gora – Srbija) ja najvažnija dionica željezničke mreže Crne Gore, koja prevozi oko 20% svih putnika i oko 60% tereta. Kroz WBIF i nacionalne Instrumente za pretpristupnu pomoć (IPA), EU je izdvojila milione eura za pripremu konkretnih investicionih paketa kao i hitne radove na sanaciji padina u opasnosti od klizišta. Pored toga, u okviru Agende povezivanja, EU je izdvojila više od 20 miliona eura da pokrije 50% troškova vezanih sa postavljanjem modernih signalno-telekomunikacionih sistema u i oko Podgorice, kao i sanaciju 29 betonskih mostova i 20 tunela.

EU je ušla 2017. godine. Evropska investiciona banka (EIB) je odobrila 20 miliona eura kredita za rehabilitaciju najkritičnijih strmina, tunela, mostova i sistema signalizacije na liniji od Bara do Vrbnice na granici Srbije. Pored toga, kredit je kombinovan sa grantom u vrijednosti od 20 miliona eura, u okviru Agende povezivanja EU kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF). Ovo je značilo da će gotovo 90%  ukupnih troška projekta od 45 miliona eura biti pokriveno iz budžeta EU. Projekat je pri kraju i rukovodstvo željezničkog preduzeća očekuje da  kao rezultat ove investicije poveća transport u putničkom i teretnom transportu. „Stoga, očekujemo uspješnu saradnju sa EU i Evropskom investicionom bankom i u budućim projektima,“ kaže Dragan.

Kako se ovaj projekat privodi kraju,  Dragan objašnjava da se očekuje da Željeznice Crne Gore krenu u novi projekat uz podršku EU. Novi projekat pokriva dalju sanaciju tunela i mostova, zamjenu kolosijeka od Lutova do Bioča i renoviranje tri radionice, sve na koridoru Bar- Vrbnica.

Pretvaranje strasti iz djetinjstva u profesiju

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Projekat koji finasira EU pomaže mladima na Kosovu da ostvare profesionalne ambicije u IKT i digitalnom sektoru.

Detjon Qoqaj je 21-godišnjak iz Prizrena sa Kosova, jedan je od brojnih mladih ljudi koji posljednjih godina vide informacione tehnologije kao atraktivan sektor za svoj profesionalni život. Odluka da započne svoje profesionalno putovanje u IKT nije bila tehničke prirode za Detjona: počela je kao strast kad je imao samo 10 godina. Tada se Detjon prvi put susreo sa računarom preko prijatelja koji ga je imao. “To je bilo područje na kojem ste mogli beskonačno istraživati nove informacije: bila je to ljubav na prvi pogled,” kaže on. Prvi susret sa računarom natjerao ga je da moli roditelje da mu kupe računar. Oni su to i učinili, i počelo je uzbudljivo putovanje za Detjona.

“Iako je univerzitet na koji idem prilično ažuran, oni još uvijek ne mogu u potpunosti pratiti brzi razvoj IKT-a. Stručni kursevi su uvijek dobra opcija za popunjavanje ove praznine.”

Detjon je dalje razvijao svoje IKT i digitalne vještine, a kad je došlo vrijeme za studiranje, nije imao dilemu šta će studirati. Krenuo je na studije 2020. godine, ali je želio da uči više i brže. Shodno tome, počeo je tražiti druge opcije i mogućnosti za unaprijeđenje svojih vještina i naišao je na najavu projekta finansiranog od strane EU i koji je nudio besplatne kurseve za IKT vještine za mlade sa Kosova. “Iako je univerzitet na koji idem prilično ažuran, oni još uvijek ne mogu u potpunosti pratiti brzi razvoj IKT-a. Stručni kursevi su uvijek dobra opcija za popunjavanje ove praznine,” kaže Detjon.

Projekat EU-a Podrška konkurentnosti kosovskog IKT sektora je fokusiran na sprovođenje obuke o IKT-u, digitalnim vještinama i poslovnom upravljanju, uključujući web razvoj, Java programiranje, cyber sigurnost, Python, velike podatke, mašinsko učenje, upravljanje IT projektima i napredne vještine. Dodatno, projekat nudi kurseve poslovnih obuka o upravljanju i liderstvu u IKT sektoru. Detjon je učestvovao na dva modula kursa: Java i Android ravoj i web razvoj.

“Znanje stečeno na kursu mi je puno pomoglo. Na primjer, bilo je nekih tehničkih pitanja na mom razgovoru za posao na koja sam naučio odgovore na kursu, a to je uticalo na moj uspjeh na intervjuu.”

O projektu

Projekat EU Podrška konkurentnosti kosovskog IKT sektora, brendiran kao “ICT for Kosovo’s Growth”, ima za cilj jačanje konkurentnosti kosovskih digitalnih i tradicionalnih preduzeća podržavanjem ekspanzije kosovskog IKT sektora, što dovodi do otvaranja novih radnih mjesta.

Osim toga, projekat namjerava da premosti jaz između digitalnih i poslovnih vještina na održiv način koji zadovoljava potrebe tržišta i povećava izvoz kosovskih IKT preduzaća ali i gradi konkurentnost kosovskih IKT i tradicionalnih preduzeća kroz upotrebu IKT.

Projektom upravlja kancelarija Evropske unije na Kosovu, a implementira WeGlobal u partnerstvu sa European Projects Management Ltd i REA Priština. Trajaće 42 mjeseca, od januara 2020. do jula 2023.godine.

Kao rezultat njegovog napornog rada, znanja stečenog na univerzitetskim studijima, a posebno znanja koje je stekao na kursevima finasiranim iz  EU projekta, Detjon je dobio posao u Bottomline Technologies, kompaniji koja posluje u više od 90 zemalja širom svijeta. “Znanje stečeno na kursu mi je puno pomoglo. Na primjer, bilo je nekih tehničkih pitanja na mom razgovoru za posao na koja sam naučio odgovore na kursu, a to je uticalo na moj uspjeh na intervjuu,” kaže.

Detjon ima velike ambicije za svoju budućnost u IKT i digitalnom sektoru. “U budućnosti se vidim kao vlasnika proizvoda i direktora važnog IKT preduzeća koje zapošljava i stvara  pozitivnu perspektivu za druge mlade ljude,” kaže on.

Približavanje mladih kulturi i umjetnosti

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Interaktivni, inovativni alati u programu omladinskog rada koji finansira EU približavaju kulturne institucije mladima u Srbiji i šire

Galerija Matice Srpske u Novom Sadu, osnovana 1847.godine, danas predstavlja jedan od najbogatijih muzeja umjetnosti u Srbiji. U stalnoj zbirci izložena su značajna umjetnička djela iz osamnaestog, devetnaestog i dvadesetog vijeka i ilustruju nastanak i razvoj srpske umjetnosti Novog doba, pokazujući položaj nacionalne srpske kulture u evropskom kontekstu. Pored stalne postavke, Galerija je mjesto na kojem se održavaju međunarodne, monografske, tematske i druge privremene postavke. Posjetilaca galerije nikada ne manjka, međutim, broj mladih ljudi među njima je razočaravajući.

Nedostatak mladih posjetilaca nije nešto specifično za ovu galeriju. Problem je uočen i u drugim zemljama regije i šire. U cilju rješavanja ovog problema u širem kontekstu i uopšte približavanja kulturnih institucija mladim ljudima, udruženje nevladinih organizacija iz Srbije, NAPOR, pokrenulo je projekat Melting Pot uz finansiranje Evropske unije. Projekat je implementiran u tri zemlje Hrvatskoj, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji.

“Ideja projekta je bila da se mladima približi kulturni sadržaji uopšte ali i da se podstakne stvaranje programa za mlade od strane kulturnih institucija.”

Nedeljka Ivošević je menadžer komunikacija u NAPOR-u. Objašnjava da je ideja ovog projekta bila zasnovana na strateškom planu organizacije, a to je da spoji institucije i omladinske radnike i metodologije rada mladih. “Ideja projekta je bila da se mladima približi kulturni sadržaji uopšte ali i da se podstakne stvaranje programa za mlade od strane kulturnih institucija,” kaže Nedeljka.

Inicijalno je projekat sproveo istraživanje u tri zemlje o potrebama različitih grupa mladih vezano za kulturu. Rezultati istraživanja su da je 60% mladih koji su učestvovali u anketi reklo da je kultura važan dio njihovog života, ali 90% njih tvrdi da ih institucije nikada nisu konsultovale kada je riječ o uključivanju u planiranje programa, dodjeljujući im ulogu pasivnih konzumenata kulturnog sadržaja. Kao druge glavne razloge zbog kojih ne učestvuju redovno u kulturnim događajima naveli su manjak informacija, neprivlačan sadržaj i manjak kulturnih aktivnosti u njihovim sredinama.

Kako bi pružio dobre primjere povezivanja mladih sa kulturnim institucijama i testirao ove dobre primjere, projekat je razvio i realizovao šest kulturnih programa: dva po zemlji. Programi su uključili po 20 mladih u svakoj zemlji i svaki je trajao oko četiri mjeseca. Na primjer, u Srbiji galerija Matice Srpske je razvila program pod nazivom “ Zaigrajmo! Umјetnost i sloboda izražavanja” koji povezuje slike u galeriji sa informacijama pored slika kao što su detalji o drugim umjetnicima iz istog vijeka kada je slika nastala. “ Svrha je bila da mladi osjete galerijski prostor kao nešto što nije namijenjeno samo za elitu,” kaže Nedeljka.

 

“Bio je to veliki i složen projekat koji je realizovan u tri zemlje. Podrška EU je bila ključna jer bez sredstava ne bismo mogli da realizujemo projekat.“

O projektu

Projekat Melting pot je započeo u martu 2021. i završio u septembru 2022. Projekat je implementiran u tri zemlje – Hrvatskoj, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji – kroz partnerstvo sa NAPOR-om, Galerija Matice srpske, Mreža mladih Hrvatske, Pogon – Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade, Sojuz za mladinska rabota Skopje i Opstinska ustanova Muzej na grad Negotino. Projekat je finansirala Fondacija Tempus kroz ERASMUS+ program Evropske unije.

U okviru projekta je razvijen i obrazovni kurikulum za primjenu neformalnih pristupa sa ciljem povećanja kapaciteta mladih radnika i kulturnih radnika za razumijevanje pristupa i principa koji podržavaju lični i društveni razvoj mladih ljudi. Njihova brošura, “ Melting pot inovacija u omladinskom radu i kulturnim institucijama “ sadrži pregled omladinskog rada i kulture u Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i Hrvatskoj i drugim EU zemljama. Brošura daje primjere inovativnog i kreativnog digitalnog rada mladih i spisak više od 50 digitalnih platformi, alata i pristupa. 

Preko 600 mladih bilo je direktno i indirektno uključeno u aktivnosti projekta. Nedeljka smatra da je projekat imao značajan uticaj i da je podrška EU bila neophodna. “Bio je to veliki i složen projekat koji je realizovan u tri zemlje. Podrška EU je bila ključna jer bez sredstava ne bismo mogli da realizujemo projekat”, kaže ona.

ČITANJE (READing) širom Zapadnog Balkana

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Projekat koji finansira EU promoviše čitalačke navike i vještine, te kulturnu saradnju.

Jedna od prvih stvari koju je zapazila bivša direktorica Goethe instituta za Sjevernu Makedoniju, Tanja Krüger, kada je preuzela dužnost bila je nedostatak čitalačkih navika među mladima u zemlji. Stoga je odlučila da tokom svoje misije ona i njen tim treba da daju prioritet povećanju čitalačkih navika među mladima, posebno u ruralnim i udaljenim područjima zemlje.  Goethe institut je već imao projekte koji se realizuju na ovu temu u Sjevernoj Makedoniji, ali je postojala potreba da se uradi više, sjeća se Marija Čorbeva Penovska sa instituta u Skoplju.

Prilika se pružila pozivom za dostavljanje prijedloga kulturnih aktivnosti iz Programa za civilno društvo i medije Evropske unije. Uz njihovu podršku, Goethe institut je – zajedno sa partnerima iz drugih zemalja u regionu – pokrenuo projekat Regionalne mreže za kulturnu raznolikost (READ) koji ima za cilj promovisanje interkulturalnih vještina čitanja i demokratskih vrijednosti kroz kulturu čitanja i rukovanje nadregionalnim visokokvalitetnim književnim djelima.

“Fokus naših posjeta su bile teško dostupne zajednice: mjesta na kojima djeca nikada ranije nisu imala priliku da učestvuju u kulturnim događajima.”

Marija Čorbeva Penovska je menadžer projekta READ. Ona objašnjava da projekat uključuje četiri različita programa, a jedan od njih je „ČITAJ (READ) na točkovima“, što je regionalna mobilna biblioteka opskrbljena knjigama i drugim sadržajima iz zemalja partnera projekta. Biblioteka putuje po regionu i Turskoj sa posebnim fokusom na škole i biblioteke, u periodu od tri godine. Pokretna biblioteka u kombiju sa pratećom ekipom već je obišla Sjevernu Makedoniju i Srbiju, obilazeći uglavnom udaljena sela u kojima su organizovali pripovijedanje, radionice kreativnog pisanja, predstavljanje novih pisaca, predavanja i debate, iznajmljivanje knjiga i donacije knjiga i slična kulturna dešavanja sa djecom i mladim ljudima. „Fokus naših posjeta su bile teško dostupne zajednice: mjesta na kojima djeca nikada ranije nisu imala priliku da učestvuju u kulturnim događajima “, kaže Marija.

Druga komponenta projekta je podrška književnim festivalima u pet ciljnih zemalja, što je ključno sredstvo za promociju međukulturalne saradnje u regionu. Projekat uključuje i rezidencijalni program koji, putem otvorenih poziva, pruža autorima u pet zemalja priliku da upoznaju književnu, umjetničku i kulturnu scenu u regionu i da podrže regionalnu difuziju književnog rada iz ciljnih zemalja. Istovremeno, lokalnoj publici je data jedinstvena prilika da budu upoznati sa radom odabranih umjetnika.

Četvrta komponenta je podrška kapacitetima civilnog društva, kroz šemu pod-grantova koja pruža podršku manjim organizacijama u oblasti prevođenja, objavljivanja i/ili promocije djela kako bi se povećao pristup i svijest o literaturi izvan nacionalnog konteksta. Komponenta uključuje inovativne višejezične i interkulturalne projekte.

Marina Terpovska Stargo, koordinatorka za grantove projekta, objašnjava da su do sada kroz dva poziva za podnošenje prijedloga dali grant podršku za 54 organizacije. Očekuje se da će ukupno 90 organizacija biti podržano kroz grantove projekta.

“Vjerujem da ćemo izgradnjom ove velike mreže kulturnih radnika i organizacija civilnog društva koji rade u kulturnom sektoru, osigurati održivost projekta.”

O projektu

Regionalna mreža za kulturnu raznolikost (READ) je četvorogodišnji regionalni kulturni projekat finansiran od strane EU koji sprovodi Goethe institut u Skoplju zajedno sa partnerskim organizacijama: Centrom za balkansku saradnju – Loja (Sjeverna Makedonija), Instituti I Librit dhe i Promocionit (Albanija), Kulturno udruženje Kalem (Turska), Krokodil (Srbija) i Qendra Multimedia (Kosovo). Projekat doprinosi pomirenju i interkulturalnoj toleranciji otvaranjem novih kanala komunikacije između nezavisnih kulturnih društava, nudeći im mogućnosti umrežavanja daleko od političke pozornice. Projekt ima za cilj promovisanje interkulturalnih vještina čitanja i demokratskih vrijednosti kroz kulturu čitanja i rukovanje nadregionalnim visokokvalitetnim književnim djelima.

Marija Čorbeva Penovska kaže da su veoma zadovoljni dosadašnjim rezultatima projekta, a posebno sa učinkom pod-grantova. U početku smo bili skeptični u vezi rezultata ovih malih projekata kako je finansijski iznos grantova bio simboličan. Međutim, svaki mali projekat  se pretvarao u uspješnu priču zahvaljujući trudu ovih manjih organizacija,” kaže Marija.

Ipak, Marija vjeruje da je najvažniji uspjeh projekta olakšavanje saradnje kulturnih organizacija i mladih u regionu. “Vjerujem da ćemo izgradnjom ove velike mreže kulturnih radnika i organizacija civilnog društva koji rade u kulturnom sektoru, osigurati održivost projekta” kaže ona.