Skip to main content

Kreiranje nove generacije volontera

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Projekat koji finansira EU na Kosovu podržava prihvatanje volonterizma u školama

Rina Recica ima 14 godina i jedna je od najpametnijih učenica u svojoj generaciji. Osim za učenje, veoma je zainteresovana i za društvena pitanja i probleme kao što su zaštita životne sredine i ljudska prava. Tokom proteklih godina, ona i njeni prijatelji redovno su davali doprinos kroz volonterske aktivnosti u njenoj školi. „Redovno smo organizovali inicijativu za čišćenje školskog dvorišta i izrađivali plakate protiv maltretiranja. Ali nekako sam uvijek imala osjećaj da ne radimo dovoljno i da možemo više – objašnjava Rina.

Ovo se promijenilo kada se nevladina organizacija pod nazivom TOKA obratila školi i ponudila da organizuje Klubove za učenje (klubove volontiranja) uz pomoć njihovih dvoje nastavnika. „Ovo je puno pomoglo“, kaže Rina, „obzirom da sada imamo redovnije i bolje koordinisane aktivnosti, a upoznali smo i druge ljude u školi koji su se bavili volonterskim aktivnostima koje ranije nismo poznavali“.

“Razlog za iniciranje ovog programa je bio prilično jednostavan. Cilj nam je bio da mlade ljude učinimo aktivnijim u pitanjima koja se tiču zajednice i da u isto vrijeme doprinesemo njihovom neformalnom obrazovanju.”

Program volontiranje u obrazovanju počeo je na Kosovu prije pet godina i u poslednje tri godine se sprovodi uz podršku Evropske unije. Ukratko, program se odnosi na pomoć mladima kako bi se više uključili u volonterstvo, a istovremeno sticali nova znanja, vrijednosti i vještine; kao što su kritičko razmišljanje, komunikacija, rješavanje problema, društvene vještine, donošenje odluka, liderstvo i poboljšana samo efikasnost i svijest za aktivno građanstvo.

Hatixhe Zeka, koji je menadžer programa, objašnjava da mnoge zemlje imaju volonterizam uključen u svoj sistem formalnog obrazovanja kroz programe volontiranja u obrazovanju. Međutim, Kosovo je među onima koji nemaju volonterstvo kao dio svog formalnog obrazovanja. “Razlog za iniciranje ovog programa je bio prilično jednostavan. Cilj nam je bio da mlade ljude učinimo aktivnijim u pitanjima koja se tiču zajednice i da u isto vrijeme doprinesemo njihovom neformalnom obrazovanju“, kaže Hatixhe.

U početku je program započeo pozivom za učestvovanje koji je bio otvoren za sve školske nastavnike širom Kosova, nakon čega je uslijedilo šest dana obuke za odabrane kandidate o tome kako da koordinišu i iniciraju volonterske aktivnosti u školi. Nakon toga, obučeni nastavnici su se vratili u svoje škole i počeli sa organizovanjem volonterskih klubova sa svojim učenicima. Aktivnosti su nastavljene na sedmičnim sastancima na kojima su nastavnici i učenici razgovarali o konkretnim volonterskim akcijama. Na ovim sastancima, uz podršku programa, nastavnici su isprobavali korištenje određenih modula obuke kako bi članovi klubova bili bolje pripremljeni za volonterske aktivnosti.

Prvi modul se odnosio na  razmišljanje o vlastitim vještinama i kapacitetima učesnika, drugi je uveo ciklus pripreme za volontersku akciju, uključujući analizu potreba zajednice i kako razviti ideje za rješavanje problema, a treći se osvrnuo na uspjehe i propuste u projektu. Volonterski klubovi u svakoj od odabranih škola sastajali su se redovno tokom nekoliko mjeseci, a pored učenja novih vještina, svaki od klubova je do kraja programa implementirao i najmanje jedan volonterski projekat. Svaki projekat je takođe finansijski podržan kroz simboličan doprinos tamo gdje je to bilo potrebno.

“Bilo je zaista inspirativno vidjeti trud i strast koji su nastavnici i učenici dali svojim volonterskim projektima – a još je veći interes za nove klubove koje ćemo uskoro pokrenuti”.

O projektu

TOKA implemetira Program Service – Learning od 2017.godine. U ovaj program TOKA je uključila 2,500 mladih uzrasta od 12 do 17 godina iz više od 80 škola u 20 opština na Kosovu.  Ovi mladi ljudi su dio volonterskih klubova za učenje koje podržava TOKA. Klubove vode učitelji ili članovi civilnog društva koji su stariji od 18 godina i koji su obučeni za metodologiju iskustvenog učenja koja integriše učenje kroz iskustvo. Ovaj program takođe izlaže mlade konkretnim iskustvima kroz implementaciju projekata učenja, pravljenja kataloga potreba njihovih zajednica, rješavanje ili smanjivanje problema u njihovim zajednicama, postavljanje ciljeva, upravljanje projektnim aktivnostima, prikupljanje sredstava, izrada budžeta, kao i praćenje i evaluaciju projekata. Od 2019, projekat  podržava Kancelarija Evropske unije na Kosovu, kroz Evropske instrumenta za demokratiju i ljudska prava EIDHR.

Za pet godina, projekat je uspio da pokrene 29 klubova za učenje u 15 opština širom Kosova, angažujući 60 lidera klubova za učenje sa više od 500 članova volontera koji su se pridružili klubovima. Tokom školske godine sprovedeno je 60 projekata volontiranja u obrazovanju u različitim zajednicama širom Kosova. Kao rezultat toga, preko 50.000 ugroženih osoba podržano je na direktan ili indirektan način kroz projekte koji se realizuju u sklopu volonterskih klubova. “Bilo je zaista inspirativno vidjeti trud i strast koji su nastavnici i učenici dali svojim volonterskim projektima – a još je veći interes za nove klubove koje ćemo uskoro pokrenuti,” kaže Hatixhe.

Program je takođe uključio i studente sa Pedagoškog fakulteta i Odsjeka za psihologiju sa Univerziteta u Prištini koji će postati budući nastavnici i psiholozi. Oni su isto tako imali koristi od neformalnih nastavnih tehnika koje su im bile pružene u sklopu klubova. Prema Hatixhe, ukupni uticaj projekta bio je trostruk: nastavnici su naučili nove nastavne metodologije koje su se pokazale i efikasne i praktične, a oni su ih takođe koristili na svojim redovnim časovima; članovi kluba stekli su veće samopouzdanje u koordinaciji, analitičkim i drugim vještinama; a studenti Pedagoškog fakulteta i Odsjeka za psihologiju stekli su dragocjeno iskustvo u omogućavanju aktivnosti iskustvenog učenja, poput rukovođenja mladima, klubova i implementacije projekata u njihovim zajednicama

Hatixhe dalje objašnjava da je podrška EU za ovaj program bila ključna, i to ne samo sa finansijske tačke gledišta. “Podrška EU je povećala kredibilitet i značaj programa među uključenim stranama na opštinskom i centralnom nivou i dala je drugi značajan podsticaj u posljednje tri godine”, kaže ona.

Podizanje roditeljstva na viši nivo

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

EU i Unicef udružuju snage u podršci Crnoj Gori u razvoju efikasnog programa razvoja u ranom djetinjstvu poboljšanjem dobrobiti djece i pružanjem podrške njegovateljima.

Mišo Obradović je otac dvoje djece i poznati glumac u Crnoj Gori. Slobodno vrijeme voli provoditi sa četverogodišnjom ćerkom i jednogodišnjim sinom. Međutim, uprkos ambiciji da bude savršen roditelj, imao je problema u komunikaciji sa ćerkom. “Ćerka je ostajala dugo za stolom za vrijeme ručka, što je problem s kojim se susreću mnogi roditelji, ali nisam znao kako to najbolje riješiti”, kaže Mišo.

 

Priznaje da je ovaj izazov pokušavao sam riješiti na razne načine – od podmićivanja ćerke slatkišima do prijetnji kaznom. Međutim, shvatio je da ovaj pristup ne daje željene rezultate. “Ponekad bih izgubio strpljenje. Drugi put bih imao previše strpljenja i u tim bi slučajevima obroci trajali zauvijek”, kaže.

 

“Odlučio sam se prijaviti za program Caring Families ne samo zbog ovog problema nego i zbog generalne želje da budem bolji roditelj svojoj djeci”, objašnjava. Koristeći principe iz programa, uz stručne savjete i razgovore s drugim očevima koji su učestvovali u programu, Mišo je naučio kako da motiviše ćerku da završi obrok pozitivnim podsticajima. “Ona je mirno prihvatila ovu novu situaciju, a ja sam odlučio da ostanem priseban, tako da više nismo frustrirani zadržavanjem za stolom sat i po poslije ručka.”

“Programi roditeljstva ne samo da pomažu u smanjenju stroge discipline, već takođe pružaju podršku djeci kako da budu nenasilna. Roditelji su model za ponašanje djece, tako da podizanje djece u nenasilnim porodicama može doprinijeti nenasilnim zajednicama.”

Caring Families je roditeljski program koji pomaže roditeljima da uspostave i održe brižne odnose sa svojom djecom. Program finansira direktno EU u Crnoj Gori u sklopu projekta Razvoja u ranom djetinjstvu koji provodi Unicef. Ida Ferdinandi je službenica Unicef-ove kancelarije za Razvoj u ranom djetinjstvu u Crnoj Gori i objašnjava da su programi roditeljstva prepoznati globalno  kao jedna od ključnih strategija za prevenciju nasilja nad djecom. “Zapravo, programi roditeljstva ne samo da pomažu u smanjenju stroge discipline, već takođe pružaju podršku djeci kako da budu nenasilna, jer roditelji su model za ponašanje djece tako da podizanje djece u nenasilnim porodicama može doprinijeti nenasilnim zajednicama. ”

Ida objašnjava da širom svijeta postoji nekoliko programa zasnovanih na dokazima kao što je ovaj, ali da je ovim programima generalno teško pristupiti zbog vrlo skupe naknade za licencu. Svjetska zdravstvena organizacija, kao i stručnjaci s raznih univerziteta i Unicefa, se stoga razvili ovaj poseban program (Roditeljstvo za doživotno zdravlje, pod nazivom Caring Families u Crnoj Gori) kao licencirani, na dokazima zasnovan, ali open source program za zemlje sa niskim ili srednjim primanjima kao što je Crna Gora.

U Crnoj Gori program se implementira  više od pet godina. S dva ciklusa godišnje, program je obuhvatio više od 800 roditelja u sedam opština. Program je uspješno završilo 700 roditelja. Studija koja je mjerila uticaj programa među učesnicima pokazuje da je bilo više od 70% smanjenja nasilnog roditeljstva, 30% smanjenja problema u ponašanju djece i 45% smanjenja roditeljske depresije. “Uticaj projekta je fantastičan,” kaže Ida.

Internet verzija Caring Families programa pod nazivom ParentChat pilotirana je tokom COVID-19 u nastojanju da se ublaže uticaji COVID-19 na djecu i porodice na Zapadnom Balkanu i u Turskoj.

“Pokušavamo izgraditi kapacitet ljudskih resursa kako bi se program razvijao na održiv način. Takođe, radimo s Ministarstvom zdravlja na nacionalnoj strategiji razvoja u ranom djetinjstvu kako bi program bio integrisan u vladinu politiku i djelovanje kao redovno pržanje usluga.”

O projektu

Inicijativa za razvoj u ranom djetinjstvu u Crnoj Gori trogodišnji je program koji će trajati do jula 2023. Finansira ga Evropska unija sa €1milion, a implementira Unicef, u saradnji s ministarstvima zdravlja, prosvjete te rada i socijalne zaštite. Zahvaljujući inicijativi, EU i Unicef pomoći će crnogorskim vlastima da razviju i sprovedu nacionalnu strategiju razvoja u ranom djetinjstvu, čime će se podići i opšta svijest o važnosti razvoja u ranom djetinjstvu. Povećaće se kapaciteti zdravstvenih, zaštitnih i obrazovnih službi za pružanje odgovarajućih usluga porodicama  i maloj djeci, uključujući djecu s teškoćama u razvoju. Roditelji i njegovatelji takođe će imati priliku da stiču nova znanja i vještine putem programa, što će im olakšati da svojoj djeci pruže pozitivnu, odgovornu i brižnu njegu.

Program Caring Families u Crnoj Gori sprovode domovi zdravlja koji imaju savjetovališta, dječji vrtići i nekoliko organizacija civilnog društva i osnovnih škola. Unicef takođe radi na proširenju programa kako bi obezbijedio njegovu održivost. Program pruža obuku za nove lokalne voditelje s ciljem da se oformi tim nacionalnih trenera, tako da se ne mora oslanjati samo na međunarodne stručnjake za izvođenje programa. “Pokušavamo izgraditi kapacitet ljudskih resursa kako bi se program razvijao na održiv način, a takođe radimo s Ministarstvom zdravlja  na nacionalnoj strategiji razvoja u ranom djetinjstvu kako bi program bio integrisan u vladinu politiku i djelovanje kao redovno pružanje usluga”, kaže Ida.

Mišo kaže da se model roditeljstva promijenio u odnosu na njegovo djetinjstvo, te da očevi žele više učestvovat u podizanju svoje djece. „Želim biti otac koji je blizak sa svojom djecom u kritičnim periodima njihovog života; biti im podrška i dati im smjernice za odluke koje ih čekaju u životu”, kaže.

Podsticanje poljoprivrede u Crnoj Gori

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

EU fondovi stvaraju nova radna mjesta i kvalitetnije proizvode

Milenko Nedić (47) nekada je bio u vojsci. Godine 2005., u sklopu vladinih reformi, zajedno s još 3000 kolega proglašen je tehnološkim viškom i preko noći je ostao bez posla. Kad je morao odlučiti šta dalje, sjetio se kako su se njegovi roditelji bavili poljoprivredom, što je zapravo bio jedini drugi posao za koji je znao.

On i supruga podigli su kredit u banci i kupili tri krave s kojima su pokrenuli njihovu malu farmu. Početak je bio težak zbog visokih kamatnih stopa na kredite i nedovoljnih kapaciteta sa kojim je par raspolagao. Tada se ukazala prilika da Milenko i njegova supruga prošire i stabilizuju svoje poslovanje uz podršku EU instrumenta za pretpristupnu pomoć ruralnom razvoju (IPARD II). “Kroz IPARD programe uspio sam kompletirati našu mehanizaciju i nabaviti sisteme za mužu kao i svu opremu koja mi je potrebna za farmu. U zadnjem pozivu dobio sam podršku od oko €48,000 , koji sam dodao svom doprinosom od €32.000”, kaže Milenko. Sada ima oko 50 krava i ima jednu od najvećih farmi u svom kraju.

“Prije početka implementacije IPARD II programa imali smo samo dva ili tri prerađivačka pogona koji su zadovoljavali nacionalne standarde za sigurnost hrane. Sada imamo preko 21 objekat koji zadovoljava standarde. Ova činjenica sama po sebi pokazuje pozitivan uticaj koji je IPARD II imao u Crnoj Gori,”

Sigurnija hrana

Milenko Nedić nije jedina priča o uspjehu IPARD II u Crnoj Gori. Do sada su najmanje 254 poljoprivrednika koristila sredstva IPARD II i imali koristi od poboljšanja uslova rada na farmama. Gordana Dujović iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede objašnjava: “Prije početka implementacije  IPARD II programa imali smo samo dva ili tri prerađivačka pogona koji su zadovoljavali nacionalne standarde  za sigurnost hrane. Sada imamo preko 21 objekat koji zadovoljava standarde. Ova činjenica sama po sebi pokazuje pozitivan uticaj koji je IPARD II imao u Crnoj Gori”. Prema Gordaninim riječima, kroz podršku IPARD II do sada je otvoreno i više od 100 novih radnih mjesta i to  uglavnom za mlade ljude.

Crna Gora trenutno koristi sredstva dostupna iz IPARD II programa, koja se mogu koristiti do kraja 2023. godine, a EU je nedavno usvojila IPARD III program za Crnu Goru za period 2021.-2027. Gordana je uvjerena da će IPARD III biti još uspješniji od prethodnih programa. ” IPARD III počinjemo s mnogo više iskustva i znanja stečenog kroz implementaciju poziva kroz IPARD II program. Mi smo, kao i korisnici, mnogo iskusniji i vjerujem da će se koristi značajno povećati. Akreditacija novih mjera je također u planu, tako da će otvoriti mogućnosti korisnicima da dobiju veću podršku, a Crna Gora kao država da povuče više sredstava EU koja joj stoje na raspolaganju”, kaže ona.

“Farma nam pruža dobar život. Zahtijeva puno rada, većinu zarađenog novca potrebno je ponovno uložiti u proizvodnju, ali farma raste.”

O programu

Dio Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) koji je osmišljen da podrži reforme u zemljama u procesu pridruživanja EU-u, Instrument za pretpristupnu pomoć za ruralni razvoj (IPARD) fokusira se na poljoprivredno-prehrambeni sektor tih zemalja i ruralna područja. Putem ovog alata, EU pruža korisnicima finansijsku i tehničku pomoć kako bi njihov poljoprivredni sektor i ruralna područja učinili održivijima, usklađujući ih sa zajedničkom poljoprivrednom politikom EU-a.

Milenko je uvjeren da bi bez IPARD projekata devet od deset poljoprivrednika moralo da napusti poljoprivredu. Prema njegovim riječima, nema dovoljno radnika koji su spremni da se  bave poljoprivredom, pa je mehanizacija nabavljena putem IPARD poziva važan doprinos. “Farma nam pruža dobar život. Zahtijeva puno rada, većinu zarađenog novca potrebno je ponovno uložiti u proizvodnju, ali farma raste,” kaže Milenko.

Izviđački kamp otvoren za avanture u Sjevernoj Makedoniji

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Projekt koji finansira EU podržava poboljšanje objekata i usluga u izviđačkom kampu u Strugi

Izviđački kamp Krste-Jon nalazi se na odličnoj lokaciji: u blizini šume i plaže uz Ohridsko jezero. Takođe je u blizini centra grada Struge. Izviđački kamp otvoren je 1970-ih sa vrlo bazičnom infrastrukturom, a prva dodatna ulaganja u kamp su napravljena tek 2003. godine, kada je opština finansirala izgradnju prve betonske zgrade sa osam soba.

“Imali smo velikih problema s infrastrukturom: nismo imali toalete, toplu vodu, rasvjetu.”

Marjan Glavinceski je šef organizacije civilnog društva Krste-Jon Struga koja upravlja kampom. Objašnjava da uprkos lijepom okruženju u kojem se kamp nalazi, nije bio baš atraktivan posjetiocima. “Imali smo velikih problema s infrastrukturom: nismo imali toalete, toplu vodu, rasvjetu.”

Srećom, mogućnosti za ovaj izviđački kamp su se otvorile prije tri godine kada je uprava kampa odlučila da potraži podršku za poboljšanje uslova. Pronašli su je u fondovima Europske unije, a zajedno su kamp pretvorili u jedno od najatraktivnijih mjesta na zapadnom Balkanu.

Projekt lokalne i regionalne konkurentnosti koji finansiran EU podržao je kamp da poboljša svoju fizičku infrastrukturu kao i da pokrene nove atrakcije za posjetioce. Kamp je do danas izgradio sedam koliba na stubovima, proširio postojeću zgradu i poboljšao infrastrukturu šatorskih parcela. Kao rezultat toga, kamp sada može primiti do 200 posjetilaca istovremeno, osiguravajući im odgovarajuće toalete i toplu vodu.

Projekat je takođe pokrenuo nove usluge avanturističkog turizma, uključujući ronjenje, biciklističke i pješačke ture te vožnju kajakom. Projekat je pomogao u nabavci opreme za ove atrakcije i podržao obuku instruktora. “Sada možemo zaokupiti naše posjetioce tokom cijelog boravka: ako ostanu pet dana, svaki dan imaju nešto drugo da rade. Ronjenje u Ohridskom jezeru trenutno je najtrženjia atrakcija među posjetiocima,” kaže Marjan.

“Podrška EU-a bila je ključna. Mi smo mala organizacija koja radi lokalno i nemamo potencijala za rast bez ove podrške.”

O projektu

Projekt lokalne i regionalne konkurentnosti (LRCP) je četverogodišnja investiciona operacija finansirana grantom Evropske unije (Instrument pretpristupne pomoći – IPA II). Projekat nudi holistički pristup razvoju turizma i upravljanju destinacijom i obezbijediće finansiranje investicija i izgradnju kapaciteta kako bi podržao rast sektora, investicije u destinacije i prosperitet određene destinacije. Cilj LRCP-a je povećanje doprinosa turizma lokalnom ekonomskom razvoju i poboljšanje  kapaciteta vlade i javnih subjekata za podsticanje rasta turizma i olakšavanje upravljanja destinacijom.

Marjan objašnajva da je zahvaljujući projektu broj posjetilaca značajno porastao, a prošle godine je broj posjetilaca iz inostranstva bio veći od onih iz Sjeverne Makedonije. “Podrška EU-a bila je ključna. Mi smo mala organizacija koja radi lokalno i nemamo potencijala za rast bez ove podrške,” kaže Marjan.

Dobit od prošle godine kamp je uložio u dalje unapređenje infrastrukture, a u budućnosti planiraju uvesti nove atrakcije poput paraglidinga. “Želimo se dalje razvijati i postati važan igrač na tržištu avanturističkog turizma na Zapadnom Balkanu”, kaže Marjan.

Bebbo aplikacija, online alat za roditelje u Crnoj Gori

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Online aplikacija koja pruža pouzdane roditeljske savjete je sada besplatno dostupna svim porodicama u Crnoj Gori.

Maja Miranović majka petogodišnje djevojčice, kao i svi roditelji, zainteresovana je za najbolje pozitivne metode roditeljstva, uključujući zdravlje i bezbjednost, razvoj i učenje svoje ćerke. Međutim, dobijanje pouzdanog savjeta o roditeljstvu nije uvijek lako, jer postoji mnogo izvora zvaničnih i nezvaničnih informacija. Od februara ove godine, Maja koristi mobilnu aplikaciju, Bebbo, da dođe do odgovora na većinu ključnih pitanja koja ima o pozitivnom roditeljstvu.

“Kako živimo u eri internet komunikacije i uspona društvenih mreža, zatrpani smo informacijama i savjetima iz različitih izvora i nismo u mogućnosti da odmah procijenimo pouzdanost neke informacije. Bebbo aplikacija štedi moje vrijeme i energiju jer sve što nađem na aplikaciji je iz kredibilne institucije, pa je preporučujem svim roditeljima koje znam”, kaže Maja.

Bebbo aplikacija je besplatan online alat koji je pokrenut u februaru ove godine, a Maja je bila dio testne grupe roditelja koji su isprobali Bebbo i dali svoje prijedloge za dalji razvoj aplikacije. Od kada  je aplikacija pokrenuta, Maja je aktivno koristi i preporučuje drugim roditeljima. Ona opisuje savjete i članke na Bebbo aplikaciji kao konkretne, sažete, provjerene i pouzdane. “Nekoliko ‘mozgalica’ preporučenih za određeni uzrast ne samo da su nam prekratile vrijeme i dobro je zabavile, već su mi pokazale da je moje dijete sposobno da razmišlja na način, koji do tada nisam ni primjetila”, kaže Maja.

“Aplikacija je preuzeta više od 7,800 puta u Crnoj Gori. Roditelji su je ocijenili sa prosječnom ocjenom 4.53 od maksimalne 5. Ove brojke pokazuju da su roditelji zadovoljni sa aplikacijom, međutim, planiramo da kontinuirano dopunjujemo Bebbo sa novim sadržajima i trudimo se bude korisna za što više roditelja i profesionalaca.”

Profesionalno roditeljstvo okupljeno na aplikaciji

Bebbo aplikaciju je razvila i pokrenula UNICEF-ova regionalna kancelarija za Evropu i Centralnu Aziju, uz doprinos Evropske Unije. Aplikacija je dizajnirana da pomogne roditeljima djece ispod šest godina starosti sa jednostavnim savjetima sa temama kao što su dojenje i odvikavanje bebe od dojenja, zdravlje, ishrana, imunizacija, učenje, igračke i igre za djecu, razvojne prekretnice i pozitivno roditeljstvo. Korisni i interaktivni alati pomažu u njegovanju i pomažu dječje zdravlje i razvoj. Ida Ferdinandi, UNICE-ov službenik za razvoj u ranom djetinjstvu u Crnoj Gori, objašnjava da su veoma zadovoljni sa rezultatima i povratnim informacijama od roditelja do sada. “Aplikacija je preuzeta više od 7,800 puta. Roditelji su je ocijenili sa prosječnom ocjenom 4.53 od maksimalne 5. Ove brojke pokazuju da su roditelji zadovoljni sa aplikacijom, međutim, planiramo da kontinuirano dopunjujemo Bebbo sa novim sadržajima i trudimo se bude korisna za što više roditelja i profesionalaca,” kaže Ida.

Ida dalje objašnjava da su sav sadržaj razvili i validirali stručnjaci za razvoj u ranom djetinjstvu  i veliki tim profesionalca uključujući programere, stručnjake za dječju psihologiju i dječje psihologe. Dodatno, UNICEF-ova kancelarija u Crnoj Gori je radila na usvajanju aplikacije prema specifičnim potrebama zemlje.

“Morali smo da prilagodimo sadržaj našem kontekstu pa smo radili partnerski sa Institutom za javno zdravlje koji je provjerio i prilagodio neke članke, ili razvio novi sadržaj. Na primjer, prilagodili smo kalendar vakcinacije, koji se značajno razlikuje od drugih zemalja, pedijatrijski raspored, dostupne zdravstvene usluge, informacije o telefonskim brojevima i dežurne linije. Morali smo da stavimo u kontekst, kako bi ljudi u Crnoj Gori dobili potpunu uslugu od Bebbo aplikacije, “ kaže Ida.

“Finansijska podrška EU bila je ključna i za razvoj aplikacije na regionalnom nivou i za pokretanje Bebbo lokalno. Aplikacija je bogato dizajnirana, sa mnogo funkcionalnosti da zadovolji različite potrebe roditelja. Cijeli proces uključio je mjesece napornog rada prilično velikog stručnog tima. Za lokalno prilagođavanje aplikacije, koristili smo sredstva iz projekta “EU i UNICEF-a za razvoj u ranom djetinjstvu u Crnoj Gori”

O projektu

Aplikaciju za roditeljstvo je razvio UNICEF. Projekt finansiran od strane EU “Ublažavanje uticaja COVID -19 na djecu i porodice na Zapadnom Balkanu i Turskoj” podržava razvoj nekih dodatnih funkcionalnosti aplikacije i poboljšanja, kao i stalnu tehničku podršku za kancelarije u zemljama Zapadnog Balkana tokom faze adaptacije. Projekt su 2021.pokrenuli UNICEF i Generalni direktorat Evropske Komisije –za susjedstvo i pregovore o proširenju. Sa ciljem da ojača nacionalno zdravlje, obrazovanje, razvoj u ranom djetinjstvu i sistem zaštite djece kako bi osigurao kontinuitet u pružanju osnovnih usluga za ugroženu djecu i njihove porodice na trenutnom i dugoročnom procesu oporavka od COVID-19. U Crnoj Gori adaptacija aplikacije je finansirana kroz projekt “EU i UNICEF za razvoj u ranom djetinjstvu u Crnoj Gori” (2020-2023).

Prema Idinim riječima, razvoj aplikacije je bio vrlo zahtjevan u smislu sredstava i stručnosti. “Finansijska podrška EU bila je ključna i za razvoj aplikacije na regionalnom nivou i za pokretanje Bebbo lokalno. Aplikacija je bogato dizajnirana, sa mnogo funkcionalnosti da zadovolji različite potrebe roditelja. Cijeli proces uključio je mjesece napornog rada prilično velikog stručnog tima. Za lokalno prilagođavanje aplikacije, koristili smo sredstva iz projekta “EU i UNICEF-a za razvoj u ranom djetinjstvu u Crnoj Gori”, kaže Ida.

Ona je objasnila da Institut za javno zdravlje Crne Gore razmatra dugoročno preuzimanje upravljanja aplikacijom. U međuvremenu, UNICEF i Institut za javno zdravlje razvijaju novi sadržaj i objavljuju ga na aplikaciji.

Promovisanje ljudskih prava u tradicionalnom okruženju

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Organizacija u Albaniji pomaže u promovisanju ljudskih prava i volonterizma mladih uz podršku projekta koji finansira EU.

Opština Dibër je locirana u planinskom region na obali rijeke Crni Drin u sjeveroistočnoj Albaniji, blizu granice sa Sjevernom Makedonijom. Dibër je jako pogođen emigracijom, posebno emigracijom mladih, koji kažu da u Dibëru nema mnogo posla. Međutim, lokalna nevladina organizacija, Local Action Group (LAG), već godinama radi na tome da ovo mjesto učini interesantnijim za mlade nudeći im priliku da doprinesu društvu i da budu aktivniji.

Erblina iz Dibëra ima 21 godinu i trenutno studira medicinu u Tirani. Ona je dio Local Action Group od svoje 16-te godine, a nastavlja da doprinosi kada dođe kući za vrijeme praznika. Objašnajva da je aktivista od devetog razreda. “Imala sam mnogo koristi od volontiranja: pomoglo mi je da se oblikujem kao osoba. Takođe, tu je i  onaj odličan osjećaj kad pomažeš i kada tvoj doprinos donosi rezultate,” kaže ona.

“We decided that we needed to do something to fill the gap, through advocacy and lobbying for human rights.”

Izgradnja kapaciteta za jačanje lokalnog djelovanja

Local Action Group je osnovan 2016. U to vrijeme, Kimete je radila kao učiteljica i za Međunarodni Crveni krst. Objašnjava da je Dibër jedno od najsiromašnijih područja u Albaniji, gdje pored siromaštva postoje problemi sa tradicionalnim mentalitetom koji utiču na ljudska prava. Vidjela je da se malo toga radilo kako bi se riješilo ovo pitanje. “Odlučili smo da moramo učiniti nešto kako bismo popunili prazninu, kroz zagovaranje i lobiranje za ljudska prava,” kaže ona.

Kao članovi lokalne organizacije na udaljenoj lokaciji, Kimete i njeni prijatelji su imali vrlo malo iskustva i znanja za upravljanje NGO, kao i malo prilika da steknu potrebne vještine. Na njihovu sreću, priliku je omogućio Projekat tehničke pomoći za Organizacije civilnog društva (TACSO) koji finansira EU i čija je misija da poboljša kapacitete i ojača ulogu organizacija civilnog društva na Zapadnom Balkanu.

Sa znanjem stečenim putem TACSO, Local Action Group je bila u mogućnosti da implementira i doprinese zajednici preko projekata koji su fokusirani na ljudska prava i druge teme. Prvi projekt, koji je bio fokusiran na prevenciju porodičnog nasilja, a koji je takođe finansirala i EU, je jedan od najznačajnijih za Kimete. Ona objašnjava da zbog toga što je Dibër vrlo tradicionalan region, žene nisu rado govorile o slučajevima porodičnog nasilja i zlostavljanja od strane muškaraca u njihovim porodicama. “Veoma je teško za ženu iz ruralnog područja da govori ili potraži pomoć na temu nasilja. Činjenica da smo lokalna organizacija je bila od koristi jer smo imali lakši pristup domaćinstvima, obilazili smo kuću po kuću i razgovarali smo sa mnogim ugroženim ženama i podržali ih na mnogo načina,” kaže ona.

“Projekt EU TACSO s nama je od prvog dana i bio je ključan za naš uspjeh.”

O projektu

Tehnička pomoć organizacijama civilnog društva na Zapadnom Balkanu i Turskoj (TACSO) regionalni je projekat koji finansira Evropska Unija, a koji unapređuje kapacitete i jača ulogu organizacija civilnog društva (CSOs). Projekat pomaže organizacijama civilnog društva da aktivno učestvuju u demokratskim procesima u regionu, a takođe stimuliše podsticajno okruženja za razvoj civilnog društva i pluralističkih medija. Projekat radi u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji i Turskoj. TACSO je dio mehanizma Civil Society Facility EU koji pruža podršku organizacijama civilnog društva u zemljama koje još nisu članice EU. Organizacije civilnog društva igraju važnu ulogu za Evropsku uniju i smatraju se ključnim akterima u pružanju podrške procesu pristupanja svoje zemlje.

 

Za Kimete, najveći uspjeh organizacije bi moglo biti uključivanje mladih ljudi u njihove aktivnosti. Organizacija trenutno ima preko 300 aktivnih volontera koji doprinose na redovnom nivou. “Dibër nema organizaciju mladih niti predstavništvo mladih na lokalnom nivou. Uključujući ih u aktivnosti  naše organizacije dali smo im priliku da pomažu drugima ali i priliku da se njihov glas čuje,” kaže Kimete.

Međutim, Kimete naglašava da bez podrške TACSO možda nijedan od ovih projekata ne bi zaživio. TACSO je obučio njihov tim na mnogo načina, uključujući pisanje projektnih prijedloga, finansijsko upravljanje projektima, najbolji načine za uključivanja volontera, tehnike digitalnog komuniciranja i mnogim drugim korisnim vještinama. Ona kaže, “Projekt EU TACSO s nama je od prvog dana i bio je ključan za naš uspjeh”.

Pristupačna I zdrava hrana za mlade ljude

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Projekat podrške srednjim stručnim školama koji finansiral EU u proizvodnji zdrave i hrane bez alergena.

Gojaznost je sve sve češća pojava među mladima u Bosni I Hecegovini i Srbiji. Prema naučnim radovima rađenim u obe zemlje, gotovo 15% mladih se bori sa gojaznošću, a preko 35% njih je u stanju koje se opisuje kao stanje prije gojaznosti. S druge strane, do 10% populacije nije tolerantno na određenu hranu, manifestujući alergijske reakcije koje narušavaju zdravlje.  Naučno istraživanje dovodo do zaključka da je glavni uzrok tome, povećana konzumacija brze hrane, a članovi nevladine organizacije, Limitless Association, iz Srbije su preduzeli aktivnosti kako bi doprinjeli poboljšanju situacije.

Zajedno sa dvije srednje stručne škole iz pograničnih gradova Rume u Srbiji i Zvornika u Bosni i Hercegovini, Limitless Association, je inicirao projekat koji ima za cilj stimulisanje zapošljavanja mladih u prekograničnom području kroz ponudu novih gastronomskih proizvoda. Pored zapošljavanja, projekat takođe ima za cilj kreiranje asortimana zdrave i bezbjedne hrane za mlade i ugrožene grupe, po pristupačnim cijenama.

“Nažalost, u prekograničnom području, zdrava hrana i hrana bez alergena gotovo da ne postoji i morali smo da preduzmemo nešto.”

Nove nutricionističke avanture

Jovan Jovanović je voditelj projekta u Limitless Association. On je objasnio da je njihova ideja bila da kombinuju cilj povećanja zaposlenosti mladih u prekograničnom području sa misijom da se obezbijedi zdrava hrana za mlade ljude, a posebno za mlade ljude iz ugroženih grupa sa finasijskim poteškoćama.  “Nažalost, u prekograničnom području, zdrava hrana i hrana bez alergena gotovo da ne postoji, i morali smo da preduzmemo nešto, “ rekao je Jovan.

Srednja stručna škola Branko Radičević iz Rume i Srednja stručna škola Petar Kočić iz Zvornika su dio projekta i obe nude obuku iz ugostiteljstva i imaju višedecenijsko iskustvo u radu sa mladima. Međutim, nedostaje im oprema i trenutna stručnost za obuku učenika za pripremu zdrave hrane. Projekat im je inicicijalno pomogao u renoviranju njihovih kuhinja, opremajući ih sa savremenom opremom. Zatim, projekat je pokrenuo dva programa treninga i profesionalne pomoći za nastavnike i učenike o zdravoj prehrani i hrani bez alergena.

Zdrava hrana koju proizvode učenici u školama će biti ponuđena u školskim restoranima po pristupačnim cijenama. Jovan objašnjava da će ovi restorani biti registrovani kao društvena preduzeća, što će takođe osigurati njihovu održivost. Restorani će biti neprofitni ali će sa prihodima koji ostvare biti u mogućnosti da kupuju kvalitetne sirovine za pripremu hrane. U isto vrijeme, učenici će steći značajno iskustvo, tako da će u vrijeme kad maturiraju biti spremni za tržište rada.

“Podrška EU je bila ključna u realizaciji ovog projekta, jer ni škole ni lokalne samouprave ne bi mogle da implementiraju projekat”

O projektu

“Zdravi i sigurni gastronomski proizvodi kao potencijal za novo zapošljavanje” finansiran od strane EU je podržan kao dio Programa Prekogranične saradnje Srbija – Bosna i Hercegovina 2014-2020.u okviru instrumenata za Pretpristupnu pomoć (IPA II), izdvajanja za 2016, 2017 i 2018. Projekat je počeo u maju 2022. i očekuje se da bude završen do kraja 2022.

Limitless Association je identifikovalo nedostatak organske, zdrave hrane i hrane bez alergena izvan škola u prekograničnom području, tako da će projekat takođe preduzeti aktivnosti da promoviše specijalističko znanje svršenih učenika ovih škola na tržištu rada. Ovaj projekat će pokrenuti web market portal za ugostitelje koji će omogućiti poslodavcima da se direktno povežu sa kvalifikovanim učenicima čiju će stručnost garantovati škola.

Ovaj projekt je finansirala Evropska Unija sa preko €250,000. Jovan objašnjava da bez pomoći EU ništa od ovog ne bi bilo moguće. “Podrška EU je bila ključna u realizaciji ovog projekta, jer ni škole ni lokalne samouprave ne bi mogle da implementiraju projekat”, rekao je. On se nada da će aktivnosti koje se preduzimaju u okviru projekta  služiti kao primjer školama u drugim gradovima Srbije, i da će se vlada poslužiti ovim primjerima kako bi multiplicirala ovaj projekat.

Ponovna saradnja sa civilnim društvom

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Lokalne vlasti u Albaniji unapređuju svoje kapacitete za upravljanje saradnjom s civilnim društvom uz podršku Evropske unije.

Izvještaj Evropske komisije o napretku Albanije za 2016. identifikovao je da lokalnoj vlasti nedostaju odgovarajući kapaciteti za osiguranje odgovarajuće saradnje i finansiranje civilnog društva. U izvještaju je istaknuta potreba za odgovarajućim promjenama u administrativnoj i pravnoj strukturi i povećanje ljudskih kapaciteta kako bi se omogućilo bolje okruženje za saradnju između civilnog društva i lokalne uprave.

Stela Mardusha je osam godina radila kao specijalista u Odjeljenju za evropske integracije u Opštini Skadar. Pojašnjava poteškoće s kojima se opština suočavala u raspodjeli sredstava i saradnji sa civilnim društvom. “Nismo imali konkretnu metodologiju saradnje s organizacijama civilnog društva (OCD). To nam je otežavalo da ciljamo projekte OCD-a s jasno definisanim prioritetima i rezultatima”, kaže Stela.

Regionalni program lokalne demokratije  na Zapadnom Balkanu (ReLOaD) regionalna je inicijativa koju finansira Evropska unija, a implementira UNDP u šest zemalja Zapadnog Balkana. Godine 2017. ReLOaD je u Albaniji objavio poziv opštinama da se prijave za učestvovanje u programu podrške koji je imao za cilj da im pomogne da povećaju efikasnost administrativnih i ljudskih kapaciteta u saradnji s organizacijama civilnog društva. Opština Skadar bila je među 35 oštine koje su se prijavile i među 12 opština koje su dobile podršku.

“Mnogo je posla, ali na kraju se sve isplati jer je pružilo odličnu priliku za blisku saradnju s civilnim društvom.”

Za Stelu je glavna i najvažnija novost koju je program uveo bila LOD metodologija i priručnik koji je odobrilo Opštinsko vijeće na početku saradnje s ReLOaD programom. “LOD” je skraćenica za lokalnu demokratiju i instrument je koji je usko usklađen s pravilima EU-a o finansiranju eksternih akcija i garantuje otvorenu proceduru, jednake mogućnosti za sve kandidate, vidljivost i transparentnost. Priručnik počinje s određivanjem prioriteta, a pokriva objavljivanje poziva, upravljanje projektom te implementaciju i praćenje napretka. “Mnogo je posla, ali na kraju se sve isplati jer je pružilo odličnu priliku za blisku suradnju s civilnim društvom”, kaže Stela.

Jačanje ljudskih resursa za poboljšanje kvalitete usluga

Jačanje kapaciteta osoblja partnerskih opština i LOD, u oblasti ciklusa upravljanja projektima, bio je jedan od ključnih stubova ReLOaD programa. Pored uvođenja LOD metodologije, program je takođe podržao partnerske opštine u obuci njihovog osoblja o primjeni metodologije. Obuka je uključivala tehnička znanja o izradi izvještaja i budžeta, implementaciji i praćenju projekata, sa standardima Evropske unije, te druge potrebne vještine. Stela kaže da joj je ovaj trening osim što ju je doveo u bliski kontakt s organizacijama civilnog društva, pomogao da strukturira dobre radne prakse.

Opštne Skadar i Tirana brzo su se prilagodile i uspješno primijenile LOD metodologiju i sada služe kao mentori novim partnerskim opštinama.

“Nakon pet godina iskustva, pozivam svoje kolege da što više iskoriste priliku koju nudi ReLOaD. To je veliko iskustvo učenja za upravu: to je dugotrajan kurs gdje su na kraju pobjednici lokalne uprave, organizacije civilnog društva i društvo.”

O projektu

Regionalni program lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu (ReLOaD) je regionalna inicijativa koju finansira Evropska unija, a sprovodi UNDP. Program ima za cilj jačanje participativne demokratije i proces integracije u EU na Zapadnom Balkanu osnaživanjem civilnog društva da aktivno učestvuje u donošenju odluka i stimulisanjem  podsticajnog pravnog i finansijskog okruženja za civilno društvo i pluralističke medije. Takođe radi na jačanju partnerstva između lokalnih vlasti i civilnog društva na zapadnom Balkanu povećanjem uspješnog modela transparentnog i projektno zasnovanog finansiranja organizacija civilnog društva iz budžeta lokalnih vlasti prema većem građanskom angažmanu u donošenju odluka i poboljšanju pružanja lokalnih usluga.

U prve tri godine program ReLOaD također je obezbijedio sredstva za lokalne neprofitne organizacije. Više od 5.000 građana Skadra imalo je koristi od inicijativa koje promovišu društvenu uključenost, osnaživanje žena, turizam, kulturu i mlade. Ova šema grantova takođe je omogućila opštinskim zvaničnicima da implementiraju LOD metodologiju i naučeno na treningu.

Stela kaže da je naučila mnogo na ovom uspješnom putovanju i sada je spremna da to znanje podijeli sa svojim kolegama u drugim ReLOaD partnerskim institucijama koje su se pridružile 2021. “Nakon pet godina iskustva, pozivam svoje kolege da što više iskoriste priliku koju nudi ReLOaD. To je veliko iskustvo učenja za upravu: to je dugotrajan kurs gdje su na kraju pobjednici lokalne uprave, organizacije civilnog društva i društvo,” kaže Stela.

Mladi preduzetnici u procvatu, razvijaju vještine duž granica

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Srednjoškolci u pograničnom području između Srbije i Sjeverne Makedonije povećavaju svoje mogućnosti za karijeru uz podršku EU.

Marina Djorić je upravo završila srednju ekonomsko-privrednu školu u Vranju, u Srbiji. Od mnogih mogućnosti za studiranje odabrala je turizam. „Od prve godine sam shvatila da je to moj budući profesionalni poziv“, kaže Marina. U školi turizma Marina i njeni kolege studenti učili su o temama kao što su turistički menadžment, marketing i preduzetništvo, ali je nedostajao jedan važan obrazovni element: prilika da se ove vještine praktikuju u stvarnom životu. Ova prilika je pružena kroz projekat koji finansira EU tokom završne školske godine, baš kada je Marini i njenim prijateljima bila potrebna ova podrška.

Još jedan nedostatak u obrazovnom sistemu bila je stara informatička oprema škole koja nije radila kako treba. Projekat je stoga podržao školu i opremom. Ipak, Marina kao najvažniji dobitak ističe praktično radno iskustvo.

„Imali smo, na primjer,  zajedničku radionicu i takmičenje sa učenicima drugih škola gdje smo morali razviti ideje o osnivanju biznisa, te izraditi poslovni prijedlog i kratki film o našim idejama. Kolega i ja smo došli na ideju o prodavnici slatkiša. Morali smo da istražujemo tako što smo posjetili slične prodavnice u okolini da bismo razumjeli kako funkcionišu njihovi poslovi i da bismo identifikovali najbolje primjere za naš prijedlog. To nam je pomoglo da bolje razumijemo kako ideje za razvoj poslovanja funkcionišu,” kaže Marina.

„Zbog nedostatka opreme ili mogućnosti za sticanje praktičnog iskustva u školama, učenici su morali provesti još godinu dana ili više nakon diplomiranja, unaprjeđujući svoje vještine kroz praksu prije nego bi dobili posao. Željeli smo da doprinesemo prevazilaženju ovog problema.”

Praktične vještine i znanja za bolji početak karijere

Jovan Jovanović je rukovodilac projekta prekogranične saradnje Sjeverne Makedonije i Srbije koji finansira EU, pod nazivom „Centri za inovativni razvoj društvenog preduzetništva: savremene perspektive društvene integracije mladih“. Ideja projekta je nastala da se uhvati u koštac sa izazovima uobičajenim sa obje strane granice, a najčešće nedostatkom opreme i mogućnosti za praktičan rad i praksu za srednjoškolce. „Zbog nedostatka opreme ili mogućnosti za sticanje praktičnog iskustva u školama, učenici su morali provesti još godinu dana ili više nakon diplomiranja, unaprjeđujući svoje vještine kroz praksu prije nego bi dobili posao. Željeli smo da doprinesemo prevazilaženju ovog problema“, kaže Jovan.

Osim srednje škole u Vranju, projektom je obuhvaćena i škola Pero Nakov u Kumanovu, Sjeverna Makedonija. U obje škole projekat je baziran u centru na inovativni razvoj društvenog preduzetništva i opremljen savremenom tehnologijom, pružajući dodatnu obuku nastavnicima o podučavanju društvenog i savremenog preduzetništva. Projekat je takođe pružio ciljanu podršku za ekonomske obrazovne profile koji se uče u ovim školama. U obje škole, projekat je pokrenuo socijalna preduzeća koja mogu ostvariti prihod, ali i pomoći učenicima da steknu dovoljno praktičnog iskustva prije nego što diplomiraju.

Na primer, škola u Kumanovu ima odjeljenje za grafički dizajn, ali nema nikakva sredstva za profesionalno štampanje, iz kojeg bi učenici mogli da vide svoje radove. Projekat je opremio ovu školu štamparskim mašinama koje mogu štampati i na šoljama, tekstilu i drugim materijalima. Dizajni koje su izradili studenti sada će biti štampani i ponuđeni na tržištu. Takođe, škola u Vranju ima kulinarski odjeljak koji je projekat opremio savremenom opremom za kuvanje. I ova škola će uskoro na tržište plasirati svoje ukusne prehrambene proizvode. „Druga odjeljenja, kao što su prodaja, finansije i oglašavanje, biće dio ovih socijalnih preduzeća, gdje će učenici moći da iskoriste svoje vještine u stvarnim situacijama i ostvare prihod za škole“, kaže Jovan.

 “Podrška EU je značajna, u smislu finansijskog doprinosa, ali i u smislu dugoročne održivosti projekta.”

O projektu

Opšti cilj projekta koji finansira EU “Centri za inovativni razvoj društvenog preduzetništva: savremene perspektive za društvenu integraciju mladih” je podrška mladima da razviju svoje potencijale i započnu društveno preduzetništvo uz mogućnost da svoje ideje testiraju u praksi. Cilj projekta se postiže kroz aktivnosti kao što su pokretanje centara za preduzetništvo u školama, obuka nastavnika, realizacija studijskih posjeta učenika, te opremanje škola savremenom opremom. Ukupna finansijska vrijednost projekta je preko 170.000 eura i finansira se kroz IPA Program prekogranične saradnje za Srbiju i Sjevernu Makedoniju.

Za kraj, projekat će pokrenuti web platformu od koje će, osim studenata, imati koristi i mala i srednja preduzeća (MSP). Portal će sadržati bazu podataka malih i srednjih preduzeća iz regiona u kojoj će moći da izlože svoje proizvode. Pored toga, stranica će imati i dio u kojem će učenici moći da predstave sebe i svoje vještine kroz kratke video zapise. „Na ovaj način ćemo moći da povećamo ekonomsku saradnju u prekograničnom regionu, ali i da povećamo mogućnosti zapošljavanja studenata“, kaže Jovan.

Jovan kaže da je finansijska podrška EU bila ključna u oživljavanju ove projektne ideje, jer ove škole uglavnom dobijaju sredstva od svojih vlada samo za hitne potrebe, kao što je popravljanje krovova koji prokišnjavaju. Dodaje da sama činjenica da projekat podržava EU doprinosi njegovoj održivosti – ‘pečat odobrenja’ finansiranja EU daje svojevrsnu garanciju da je projekat zasnovan na detaljnoj analizi i visokim standardima, što opet znači da ga lokalne i centralne vlasti kao i druge organizacije ozbiljnije shvataju.

„Podrška EU je značajna, u smislu finansijskog doprinosa, ali i u smislu dugoročne održivosti projekta“, kaže Jovan.

Proizvodnja grickalica pomoću solarne energije

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Kompanija iz BiH postala je gotovo potpuno energetski nezavisna instaliranjem solarnih panela uz podršku EU.

Firma Voćar iz Brčkog osnovana je prije više od 30 godina. Na bosanskom jeziku ime firme znači “onaj koji uzgaja voće”, a sjeme kompanije posijao je Avdo Musić prije mnogo decenija. Bio je jedan od najvećih proizvođača šljiva u regionu i prodavao šljive i suve šljive na lokalnim pijacama. 1989. godine, kada je socijalistička Jugoslavija počela da se privredno liberalizuje, a građanima je bilo dozvoljeno da otvaraju privatne firme, njegov sin Meho je odlučio da posao podigne na viši nivo i zvanično registruje i otvori firmu Voćar. Voćar danas proizvodi široku paletu grickalica, od napolitanki i kolačića do kokica i putera od kikirikija. Slogan kompanije je “Za bolji ukus života!”.

Kompaniju sada vodi Avdov unuk, Esed Musić. Esed objašnjava da je put od uzgoja šljiva do proizvodnje grickalica bio izazovan. Tokom rata u Bosni i Hercegovini porodica je izgubila gotovo sve, kao i mnoge druge porodice, a kada je rat završio, morali su početi gotovo od početka. Kada su ponovo počinjali, pomislili su da bi mogli pokušati proširiti asortiman svojih proizvoda. “U to vrijeme u Bosni i Hercegovini gotovo da nije bilo proizvodnje: sve je dolazilo iz inostranstva. Odjednom je došlo do velikog tržišta i odlučili smo da iskoristimo ovu priliku i fokusiramo se to da zamijenimo uvozne proizvode”, kaže Esed .

“Samostalno instaliranje solarnog sistema bi za nas predstavljalo ogroman finansijski teret. Podrška Evropske unije je zaista bila neophodna: dala nam je vjetar u leđa da nastavimo planirati svoj rad i razvoj na duge staze.”

Nakon što je poslije rata počeo sa pet radnika, Voćar sada ima 60 stalno zaposlenih radnika i mnogo spoljnih saradnika koji imaju koristi od saradnje sa kompanijom. Poslije 30 godina, kompanija proizvodi više od 100 različitih proizvoda koje nudi klijentima u Bosni i Hercegovini, ali i Sjedinjenim Američkim Državama, Australiji, zemljama Evropske unije i dr.

Međutim, pandemija je uticala na poslovanje kompanije kao i na globalnu ekonomiju. Esed kaže da su tokom krize počeli razmišljati kako da ozbiljno smanje troškove kako bi ostali profitabilni. Prvi trošak na koji je pomislio bili su njihovi računi za struju, ali svako ulaganje je bilo skupo i činilo se nepraktičnim pokušati uložiti u tako nešto u takvom trenutku.

Ipak, 2021. godine, uz pomoć EU4AGRI projekta finansiranog od strane EU, kompaniji Voćar se ostvario dugogodišnji san, jer su mogli da ulože u sistem solarnih panela koji im je omogućio da na samoodrživ ispune oko 65% svoje ukupne potrebe za strujom. „Samostalno instaliranje solarnog sistema bi za nas predstavljalo ogroman finansijski teret. Podrška Evropske unije je zaista bila neophodna: dala nam je vjetar u leđa da nastavimo planirati svoj rad i razvoj na duge staze“, kaže Esed.

“Naši proizvodi su napravljeni uz pomoć zelene energije i na to smo veoma ponosni.”

O projektu

EU4AGRI projekat je četverogodišnja inicijativa (2020-2024) usmjerena na modernizaciju poljoprivredno-prehrambenog sektora, otvaranje novih radnih mjesta, kao i zadržavanje postojećih i podršku oporavku od krize COVID-19 u Bosni i Hercegovini. Ukupna vrijednost projekta, koji finansira Evropska unija, iznosi 20,25 miliona eura, a zajednički ga realizuju i sufinansiraju Češka razvojna agencija i Razvojni program Ujedinjenih nacija u BiH.

EU4AGRI projekat je do sada podržao poljoprivrednike i preduzeća u BiH sa 45 investicija u vrijednosti od skoro 5,5miliona eura, od čega je preko 3,2 miliona eura finansirala Evropska unija.

„Solarni paneli su postavljeni na krovne površine naših proizvodnih i skladišnih objekata, koji su bili idealni u smislu lokacije i oblika krovova“, objašnjava Esed. “Naša solarna elektrana zauzima 1000 kvadratnih metara i proizvodi 150 KW električne energije, što će imati veliki uticaj na našu energetsku nezavisnost.” Troškovi ugrađivanja solarnih ploča iznosili su oko 83.000 eura, od čega su oko 54.000 eura obezbjeđene kroz EU4AGRI projekat, a oko 29.000 eura je isplatila sama kompanija Voćar.

Ovom projektu vrijednost pridonosi smanjenje emisije ugljen-dioksida (CO2 ) kompanije za približno 76%, čime se smanjuje negativan uticaj na okoliš. Kako Esed kaže, “Naši proizvodi su napravljeni uz pomoć zelene energije i na to smo veoma ponosni”.

Dosadašnji rezultati bili su podsticaj za Voćar da u narednom periodu svoje potrebe za električnom energijom podmiruje isključivo iz obnovljivih izvora. Esed objašnjava: „Imamo još dostupnih krovnih površina koje ispunjavaju zahtjeve za ugradnju solarnih panela i želimo postići 100% energetsku nezavisnost. Na ovaj način bismo dodatno doprinijeli zaštiti životne sredine”.