Skip to main content

Predstavljamo svijetu jedinstveni gatački kajmak

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Projekt koji finansira EU pomaže nevladinoj organizaciji iz Bosne i Hercegovine u brendiranju i promovisanju tradicionalnog kajmaka s jedinstvenim receptom.

Gacko je mala opština sa oko 8.000 stanovnika na jugoistoku Bosne i Hercegovine. Najpoznatije je po obližnjem rudniku uglja i termoelektrani koja je ujedno i najveći poslodavac na ovom području. Međutim, Gacko ima svoj jedinstven i karakterističan način proizvodnje kajmaka, vrste kremastog sira koji se proizvodi i konzumira širom Zapadnog Balkana.

Tradicionalna metoda pravljenja kajmaka je sporo kuhanje sirovog mlijeka, zatim kuhanje dva sata  na vrlo niskoj temperaturi. Nakon što se skine sa vatre, vrhnje se skine i ostavlja nekoliko sati ili dana da se hladi i blago fermentiše. Za razliku od ove tradicionalne metode proizvodnje, prema gatačkom receptu kajmak sazrijeva nekoliko mjeseci u vrećama od ovčije ili kozje kože. Kao rezultat toga, gatački kajmak mijenja boju iz bijelu u žućkastu, sa čvrstom ali ne tvrdom konzistencijom, blago slankastog je okusa i karakteristične arome koju dobiva tokom zrenja. Kad se izvadi iz vreće, sir je suh i mrvljiv.

“Naš kajmak je jedinstven i veoma vrijedan proizvod, i zbog toga želimo da ga zaštitimo i promovišemo.“

Međutim, nema mnogo ljudi priliku da uživa u ovom jedinstvenom okusu jer se uglavnom prodaje na tržnicama ili u restoranima gatačkog kraja. Sa ovim na umu, Udruženje proizvođača gatačkog kajmaka pokrenulo je inicijativu da predstavi gatački kajmak svijetu. Dragana Milović je predsjednica Udruženja, koje je osnovano 2021.godine. Na početku, udruženje je imalo devet članova, a sada ima 24 člana, uglavnom žena iz ruralnih krajeva. Proizvodnja mliječnih proizvoda, uključujući kajmak, je glavni prihod za 90% njih.

Prema Draganinim riječima, cilj Udruženja je da njihov proizvod bude brendiran i prepoznatljiv na lokalnom i regionalnom nivou. Da bi se to postiglo potrebno je poštovati posebne procedure. Prvi je uspostavljanje sistema sljedivosti proizvodnje, čime bi se osiguralo brendiranje proizvoda od strane nadležnih institucija. U Udruženju vjeruju da će brendiranje kajmaka dovesti do šire prepoznatljivosti, a time i veće potražnje i bolje cijene. Težnja članova Udruženja je da poprave svoju materijalnu situaciju proizvodnjom kajmaka, posebno u ruralnim sredinama. Shodno tome, proizvodnja mora biti standardizovana, uz istovremeno očuvanje tradicije i prepoznatljivog ukusa kajmaka koji se proizvodi u regionu. „Naš kajmak je jedinstven i veoma vrijedan proizvod, i zbog toga želimo da ga zaštitimo i promovišemo“, kaže Dragana.

“Podrška koju smo dobili i od EU i od UNDP-a kroz projekat ReLOaD2 bila je od velikog značaja jer nam je omogućila da se približimo našem cilju brendiranja i promocije gatačkog kajmaka kod većeg broja ljudi.”

O projektu  

Regionalni program za lokalnu demokratiju na Zapadnom Balkanu  2 (ReLOaD2) je nastavak inicijativa koje podržava EU – Projekat jačanja lokalne demokratije (LOD, 2009-2016) i naknadno proširenog Regionalnog programa za lokalnu demokratiju na Zapadnom Balkanu (ReLOaD, 2017-2020). Opšti cilj projekta je jačanje participativnih demokratija i EU integracija na Zapadnom Balkanu osnaživanjem civilnog društva i podsticanjem mladih da aktivno učestvuju u procesu donošenja odluka, te poboljšanjem pravnog i finansijskog okruženja koje podržava civilno društvo.

Udruženje je nedavno za svoju inicijativu dobilo podršku projekta koji finansira EU. Regionalni program za lokalnu demokratiju na Zapadnom Balkanu  2 (ReLOaD2) provodi se u 63 lokalne samouprave širom Zapadnog Balkana, a opština Gacko jedna je od 13 partnerskih jedinica lokalne samouprave uključenih u Bosni i Hercegovini, koju finansira Evropska unija i implementira Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

Podrška projekta uključivala je obuku o higijeni i kvalitetu mlijeka, pravilnoj ishrani stoke i vođenju evidencije stočne hrane i količina mlijeka. Učesnici su također prošli obuku o načinu uspostavljanja sistema sljedivosti proizvodnje u procesu proizvodnje gatačkog  kajmaka  i o zahtjevima za brendiranje. Osim toga, projekat je udruženju obezbijedio opremu za preradu i ispitivanje mlijeka koja je ključna za kontrolu kvaliteta.

Realizacija ovog projekta prvi je korak ka brendiranju gatačkog kajmaka. To je veoma važno pitanje i za lokalnu zajednicu i za regiju jer je poljoprivreda glavni izvor prihoda u regiji Gacko. „Podrška koju smo dobili i od EU i od UNDP-a kroz projekat ReLOaD2 bila je od velikog značaja jer nam je omogućila da se približimo našem cilju brendiranja i promocije gatačkog kajmaka kod većeg broja ljudi“, kaže Dragana Milović

Povećanje zapošljivosti ugroženih povratnika u Sjevernoj Makedoniji

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Projekat koji finansira EU podržava efektivnu reintegraciju ugroženih povratnika iz EU sa posebnom pažnjom na Rome u Sjevernoj Makedoniji.

Demir Demireli je 38-godišnji povratnik iz Evrope, sada građevinski radnik po potrebi u svom rodnom gradu u Sjevernoj Makedoniji. Kako je ljetna sezona završena, potražnja u sektoru naglo opada, ostavljajući Demiru sve manje dnevnih isplata i duge zimske mjesece koji su pred nama, u borbi za brigu o svojoj bolesnoj ženi i četvero djece. „Naravno da bih volio posao sa punim radnim vremenom, dobar posao… Želim da imam redovnu platu… Ali ne znam čitati ni pisati“, kaže Demir.

 

Prema podacima UNDP, broj ljudi sa sličnim situacijom nije mali u Sjevernoj Makedoniji. Većina povratnika su Romi, od kojih su mnogi odlučili da napuste zemlju, zbog siromaštva, nezaposlenosti i diskriminacije. Procjena koju je uradio UNDP 2021. godine, pokazuje da je većina tražilaca azila i povratnika u starosnoj grupi od 30 do 44 godine,  sa niskim stepenom obrazovanja. Zapošljavanje je izdvojeno kao najveći izazov povratnika. To je takođe i važan kanal za osiguranje ekonomskog i socijalnog prosperiteta ugroženih građana.

“U razgovoru sa povratnicima, shvatili smo da je prvih šest mjeseci nakon povratka veoma važno, jer je to vrijeme  kada se mogu odlučiti da ponovo odu ako se suoče sa ozbiljnim izazovima. Još smo shvatili da imaju vrlo malu ili nikakvu podršku institucija ili drugih organa u ovih prvih šest mjeseci .”

Zbog toga je UNDP pokrenuo projekat sa holističkim pristupom kako bi povratnicima i Romima osigurao da poboljšaju svoje izglede za zapošljavanje. Projekat podržava institucije u rješenjima za ekonomsku i socijalnu reintegraciju ugroženih povratnika. Finansira ga Evropska unija, a osim Sjeverne Makedonije, pokriva i Albaniju i Srbiju. Suzana Ahmeti iz UNDP-a u Sjevernoj Makedoniji objašnjava da je potreba za ovakvom vrstom projekta bila očigledna jer je način na koji se trenutno tretiraju povratnici veoma ad hoc i ne postoji sistem koji je fokusiran na probleme i potrebe povratnika. Uz to, podrška države reintegraciji je gotovo nevidljiva u prvih šest do 12 mjeseci. “U razgovoru sa povratnicima shvatili smo da je prvih šest mjeseci po povratku veoma važno, jer je to vrijeme  kada se mogu odlučiti da ponovo odu ako se suoče sa ozbiljnim izazovima. Još smo shvatili da imaju vrlo malu ili nikakvu podršku institucija  ili drugih organa u ovih prvih šest mjeseci”, kaže Suzana.

Projekat je već započeo intervenciju na poboljšanju situacije. Kako objašnjava Suzana, prvo su krenuli sa podizanjem svijesti institucija na lokalnom i centralnom nivou o problemima povratnika. Na nivou centralne uprave inicirali su uspostavljanje posebnog koordinacionog tijela koje bi se bavilo problemima povratnika. Na lokalnom nivou uspjeli su da integrišu temu povratnika u strategije lokalnog ekonomskog razvoja, sa posebnim dodijeljenim budžetom. Kao najveće dostignuće u tom pogledu, Suzana smatra mjeru zapošljavanja na osnovu koje su povratnici prepoznati kao posebna ranjiva grupa sa potrebom za dodatnim uslugama u sklopu nacionalnog plana zapošljavanja, važnog strateškog dokumenta centralnog nivoa. „Ovo je vrsta specifične i opipljive intervencije i sada krećemo sa konkretnom implementacijom koja uključuje soft treninge i slično“, kaže Suzana.

“Povratnici su stvarno vrijedan ljudski kapital  za poslodavce. Nije kao nekad kada su hiljade ljudi tražile posao,  pomalo postaje obrnuto.”

O projektu

Projekat Reintegracija povratnika na Zapadnom Balkanu fokusiran je na rješavanje ključnih institucionalnih barijera za reintegraciju ugroženih povratnika i pokretača socijalne i ekonomske isključenosti i iseljavanja na Zapadnom Balkanu, kao što su ograničene mogućnosti rada, slabo plaćeni poslovi, veliki neformalni sektor i loš kvalitet socijalnih usluga. Projekat je dio višedržavne akcije Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) II, podrške EU osnovnim pravima romske zajednice i reintegracije povratnika, povjeren UNDP-u, Svjetskoj banci i Vijeću Evrope. Sveukupni cilj je doprinijeti efektivnoj reintegraciji ugroženih povratnika iz EU sa posebnom pažnjom na Rome. Podrška romskim povratnicima će također doprinijeti smanjenju postojećeg socio-ekonomskog jaza između romskih i neromskih žena, muškaraca i djece.

Povratnici i Romi se suočavaju sa izazovima i kada imaju dobru poslovnu ideju i preduzetnički duh da započnu svoj vlastiti posao. Često imaju ograničen finansijski kapital i poslovne mreže neophodne za pokretanje posla, kao i ograničene upravljačke vještine i znanje o temama kao što su poslovno planiranje, finansijsko upravljanje ili zakonodavstvo, uključujući poreske propise i drugo. Mnoge održive poslovne ideje povratnika i Roma ostaju neformalne zbog nedostatka sistematske podrške. Kako bi ih podržao, posebno mlade i inovativne povratnike sa idejama koje mogu generisati prihod i radna mjesta, projekat obezbjeđuje start-up bespovratna sredstva za pomoć kod otvaranja novih ili formalizovanja  postojećih preduzeća. Projekat takođe pruža ciljanu podršku za unapređenje njihovih vještina poslovnog upravljanja, znanja za vođenje formalnog poslovanja i pristup mrežama preduzetnika.

Suzana objašnjava da zbog povećane dinamike migracija, preduzeća sve više prepoznaju dostupnost kvalifikovanih radnika. Iz tog razloga, projekat želi da značajno uloži u obrazovanje odraslih jer prema Suzaninim riječima većina povratnika nema osnovno ni srednje obrazovanje. “Povratnici su stvarno vrijedan ljudski kapital  za poslodavce. Nije kao nekad kada su hiljade ljudi tražile posao, pomalo  postaje obrnuto,“ kaže Suzana.

EU4Schools vraća nadu u Albaniju

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Program koji finansira EU pomaže u obnovi škola oštećenih u potresu 2019.

Jutro 26.novembra 2019. zateklo je Albaniju u agoniji nakon potresa jačine 6,4 stepeni Rihterove skale. Stradala je 51 osoba, a više od hiljadu naknadnih potresa dodatno je oštetilo domove, obrazovne ustanove te javne i privatne zgrade. Potres je ostavio paralisane gradove i beznadežne zajednice. Uzeo je veliki danak  u obrazovim ustanovama, a hiljade djece je ostalo traumatizovano i nesigurno u vezi svog budućeg obrazovanja.

Ali pojavio se tračak nade. Evropska unija  je 17. februara 2020. organizovala Međunarodnu donatorsku konferenciju u Briselu “Zajedno za Albaniju”, sa ciljem da podrži napore za obnovu nakon potresa. Evropska unija, Vlada Albanije, Ujedinjenje nacije i Svjetska Banka  izvršili su procjenu potreba nakon katastrofe koja je poslužila kao vodič za Konferenciju  i kao osnova za rekonstrukciju i popravak. Evropska komisija obećala je 115 milona eura iz budžeta EU za brzu rekonstrukciju i popravak ključnih javnih zgrada.

“Potražnja za podrškom bila je velika, jer su škole i vrtići uništeni, ostavljajući učenike i djecu bez odgovarajućih objekata za učenje. Neke od ovih obrazovnih ustanova su već bile u lošem stanju, a potres je samo pogoršao situaciju.”

Inicijativa #EU4Schools, vrijedna 75 miliona eura, pokrenuta je ubrzo nakon toga, donoseći nadu učenicima i nastavnicima u 11 najugroženijih opština. Nora Kushti je stručnjak za komunikacije pri UNDP-u u Albaniji i kaže: “Potražnja za podrškom bila je velika, jer su škole i vrtići uništeni, ostavljajući učenike i djecu bez odgovarajućih objekata za učenje. Neke od ovih obrazovnih institucija su već bile u lošem stanju, a potres je samo pogoršao situaciju.”

Tokom procesa rekonstrukcije UNDP je kombinovao dva ključna principa: #BuildBackBetter i #BuildBackTogether. „Building back better“ znači stvaranje jačih struktura koje mogu odoljeti potresima i prirodnim katastrofama, ispunjavajući najviše međunarodne standarde kvaliteta i sigurnosti. Svih 63 obrazovnih objekata, koje koristi 24.000 učenika i nastavnika, takođe će biti potpuno dostupno za učenike sa invaliditetom i imaće namjenske prostore za medicinsku njegu i psihološku podršku.

U međuvremenu, “Building back together” ponudio je jedinstvenu priliku da se korisnici angažuju u rekonstrukciji vlastitih obrazovnih institucija i da dizajn prilagode njihovim potrebama. Do sada je održano 58 konsultativnih sastanaka i 16 drugih događaja koji su okupili oko 1.900 učenika, roditelja, predstavnika lokalne samouprave i lokalnih institucija, promovišući vlasništvo i osiguravajući održivost investicije.

“Nove škole su fantastične i imaju ultramoderne objekte uključujući teretane, najsavremenije biblioteke, moderne laboratorije, energetski efikasne sisteme za hlađenje i grijanje i potpunu dostupnost za djecu sa invaliditetom, uključujući liftove i izlaze za slučaj opasnosti: ove škole su zaista vrhunske.”

O projektu

“EU4Schools” je program (programme) koji finansira Evropska unija kao odgovor na potres koji se desio 26. novembra 2019. godine. Program sprovodi UNDP u saradnji sa Vladom Albanije. Ima za cilj da podrži građane u jedanaest pogođenih opština: Durrës, Kamza, Kavaja, Kruja, Kurbin, Lezha, Mirdita, Rrogozhina, Shijak, Tirana i Vora. Program je dio finansijske obaveze kojuj je Evropska unija prihvatila tokom Međunarodne donatorske konferencije, organizovane u Briselu 17. februara 2020. godine. Sveukupan cilj inicijative je da dalje podrži lokalne i nacionalne vlade u smanjenju društvenih i ekonomskih gubitaka, i ubrza proces oporavka kroz popravke i  rekonstrukcije obrazovnih objekata.

Do sada je završeno 38 škola, tako da oko 10.000 djece uči u modernim objektima kao i njihovi vršnjaci u bilo kojoj zemlji Evropske unije. „Nove škole su fantastične i imaju ultramoderne objekte, uključujući teretane, najsavremenije biblioteke, moderne laboratorije, energetski efikasne sisteme za hlađenje i grijanje i potpunu dostupnost za djecu sa invaliditetom, uključujući liftove i izlaze u slučaju opasnosti: ove škole su zaista vrhunske“, kaže Nora.

Transparency Portal je jedinstven aspekt ovog projekta. Nudi ažuriranje u realnom vremenu o napretku rekonstrukcije i jača otvorenost podataka EU4Schools i posvećenost transparentnosti. Portal nudi otvorene i sveobuhvatan pristup procesu rekonstrukcije, njegujući povjerenje između korisnika i javnosti.

Projekat je takođe pokrenuo kampanju podizanja svijesti javnosti  “Volim svoju školu”. Kroz ovu kampanju, djeca se okupljaju da razgovaraju o temama vezanim za njihovu školu, uključujući  rodnu ravnopravnost, zaštitu životne sredine, klimatske akcije i put Albanije za pristupanje EU. Jasno je da projekat donio osjećaj nade u zajednicu, kao što nove i živopisne škole pružaju opipljivo ulaganje u obrazovanje. Kao što Nora kaže, ovo je “dugoročna investicija u društveni i ljudski kapital od strane EU, koja će donijeti ogromne povrate.”

Osjećati zujanje u Crnoj Gori

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Projekat koji finansira EU podržava Udruženje pčelara Kolašin da privuče više mladih ljudi da se bave pčelarstvom.

Porodica Perišić iz Kolašina, malog grada na sjeveroistoku Crne Gore, kupila je prošle godine nekoliko pčelinjih društava i već uživa u kvalitetnom medu iz vlastite proizvodnje. Posao na proizvodnji ove žetve su uradile hiljade pčela – i jedna dvadesetogodišnja studentica ekonomije. Zajedno sa još osam mladih entuzijasta, Milica Perišić se nedavno počela baviti pčelarstvom zahvaljujući projektu Udruženja pčelara Kolašin koji promoviše ovaj hobi među mladima. Porodica Perišić je zainteresovana za pčelarstvo od početka pandemije COVID -19 kada se povećao fokus na prirodne proizvode. Projekat Udruženja pčelara je došao u pravo vrijeme, dajući Milici priliku i motivaciju da se samouvjereno upusti u pčelarstvo.

“Prije svega, ovo je odličan način da provedem slobodno vrijeme: da provedem malo vremena u prirodi i posmatram ova nevjerovatna mala stvorenja, ali isto tako, ovo je odlična prilika da zaradim novac – i neću odustati.“

Milica smatra da je pčelarstvo ozbiljna prilika za razvoj, iako je za sada samo hobi koji služi porodici i prijateljima. “Prije svega, ovo je odličan način da provedem slobodno vrijeme: da provedem malo vremena u prirodi i posmatram ova nevjerovatna mala stvorenja, ali isto tako, ovo je odlična prilika da zaradim novac – i neću odustati,“ kaže Milica.

Priznaje da ljudi smatraju da je neobično da se mlada žena bavi pčelarstvom. „Nekada se šale kada tražim knjige i časopise o pčelarstvu, jer često misle da je to hobi za starije, ljude u penziji, ali svi su na kraju zainteresovani da nauče više o mom hobiju,“ dodaje Milica. Zbog studija provodi dosta vremena u Podgorici, ali kad god može, vraća se u Kolašin. Milica kaže da u budućnosti može da zamisli sebe kako živi u ovom gradu za koji je kao srednjoškolka doživljavala da je sputava.

Udruženje pčelara promoviše pčelarstvo već 20 godina, a prošlu godinu smatraju najuspješnijom u tim nastojanjima.  Bogoljub Bulatović je predsjednik Udruženja objašnjava da je do prije pet godina funkcionisalo kao tradicionalna zajednica pčelara ali da su tada odlučili da se aktiviraju i dovedu više ljudi u pčelarstvo, sa posebnim fokusom na mlade. „Postoji velika potražnja za pčelarski proizvodima dok trenutna proizvodnja u Crnoj Gori ne zadovoljava potrebe tržišta i željeli smo da iskoristimo ovu priliku da naše mlade zadržimo ovdje kako se ne bi selili u veće gradove“, kaže Bogoljub.

“Vjerovatno će biti mnogo više, ali ako se samo dvoje ljudi  odluči da se ozbiljno posveti pčelarstvu, krajolik Kolašina će se značajno promijeniti.“

O projektu

Regionalni program za lokalnu demokratiju na Zapadnom Balkanu 2 (ReLOaD2) nastavak je inicijativa koju podržava EU – projekat Jačanja lokalne demokratije (LOD, 2009-2016) i naknadno proširenog Regionalni program za lokalnu demokratiju na Zapadnom Balkanu (ReLOaD, 2017-2020). Opšti cilj projekta je jačanje participativnih demokratija i EU integracija na Zapadnom Balkanu osnaživanjem civilnog društva i podsticanjem mladih da aktivno učestvuju u procesu donošenja odluka, te poboljšanjem pravnog i finansijskog okruženja koje podržava civilno društvo.

U sklopu svoje nove misije, udruženje je pokrenulo projekat uz pomoć Evropske unije i UNDP-a. U sklopu projekta, Udruženje je početnicima obezbijedilo kompletan pčelarski pribor, savremenu literaturu i detaljnu obuku o pčelarstvu. Od početka projekta članstvo udruženja je povećano za 25%. Bogoljub objašnjava da pored alata i znanja koje su mladi stekli, od projekta koristi ima cijela lokalna zajednica jer pčelarstvo poboljšava prinose voća, a samim tim i sektor poljoprivrede. „Vjerovatno će ih biti mnogo više, ali ako samo dvoje ljudi odluči da se ozbiljno posvete pčelarstvu, krajolik Kolašina će se značajno promijeniti“, kaže Bogoljub.

Crna Gora je dom polovine svih evropskih biljnih vrsta i predstavlja ogroman potencijal za pčelarstvo. „Zato preporučujem svima koji su bar malo zainteresovani za prirodu da razmisle o sličnim poduhvatima“, kaže Bogoljub.

Inovacije u tačnim procjenama muške neplodnosti

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Projekat koji finansira EU podržava naučnike u Srbiji da plasiraju svoja otkrića.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), neplodnost je globalni problem javnog zdravlja i svake godine se povećava za 10%. Sveukupan teret subfertilnosti i infertilnosti je značajan, vjerovatno podcijenjen i ne pokazuje smanjenje u posljednjih 20 godina. Prema WHO, rastući broj neobjašnjenih slučajeva neplodnih muškaraca na vrhuncu reproduktivne dobi i smanjenje stope plodnosti kod muškaraca mlađih od 30 godina, upućuju na hitnu potrebu za tačnom dijagnozom. Sada, Mito-REBELs tim naučnika sa Univerziteta u Novom Sadu (Mito-REBELS  team of scientists from the University of Novi Sad) je pronašao izvodljivo rješenje za rješavanje ovog svjetskog problema

“Kroz ovaj projekat došli smo do potpuno novog pristupa za procjenu infertilnosti ili subfertilnosti kod muškaraca.”

Profesorica Silvana Andrić je predavač na Prirodno-matematičkom fakultetu, Univerzitetu u Novom Sadu.  Ona ima doktorat iz oblasti muške reproduktivne endokrinologije i postdoktorsku obuku iz ćelijske signalizacije koja se odnosi na reproduktivnu endokrinologiju. Ukupno, ima 30 godina iskustva u istraživanjima vezanim za reproduktivnu biologiju kod muškaraca i 20 godina iskustva u držanju kurseva koji se odnose na reproduktivnu biologiju i ćelijsku signalizaciju. Prije nekoliko godina, zajedno sa  Mito-REBELS timom krenula je u ambiciozan zadatak pronalaženja rješenja za sve veći problem muške neplodnosti te su došli do inovativnog rješenja koje se zasniva na odnosu mitohondrija i funkcionalnosti sperme.

Profesorica Andrić objašnjava da je bliska veza između mitohondrija i funkcionalnosti sperme bila jasna, ali nažalost nije iskorištena u kliničkoj praksi. Njen tim je radio na ovom prijedlogu inicijalno koristeći životinjske modele, a kasnije i ljudske uzorke koji su imali dobre rezultate u redovnim procedurama testiranja, ali koji su neplodni. „Kroz ovaj projekat došli smo do potpuno novog pristupa za procjenu infertilnosti ili subfertilnosti kod muškaraca,” kaže ona.

Profesorica Andrić objašnjava kako je njihov izum basiran na molekularnom pristupu, tehnologiji zasnovanoj na testu Lančane reakcije polimeraze (Polymerase Chain Reaction – PCR) koji se redovno koristi u dijagnostici, uključujući i za COVID-19. Oni zbog toga ne trebaju da uspostave novu tehnologiju kako bi počeli primjenjivati svoje rješenje.

“Podrška koju smo dobili od projekta EU4TECH bila je ključna i ogromna.”

O projektu

EU4TECH dokaz koncepta (PoC) za Zapadni Balkan (EU4TECH Proof of Concept (PoC) Western Balkans) je bio dvogodišnji projekat višedržavnog Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) finansiran od strane EU kroz Program za razvoj i inovacije preduzeća Zapadnog Balkana (Western Balkans Enterprise and Development Innovation Facility). Projekat je obuhvatio šest ekonomija regiona Zapadnog Balkana. Podržani projekti potiču  iz javih istraživačkih organizacija, start-up-ova i malih i srednjih preduzeća.

Uprkos njihovom naučnom uspjehu, profesorica i njen tim morali su dodatno raditi kako bi ova inovacija zaživjela, a ovaj radi je bio izvan njihovog profesionalnog okvira. Uključio je tržišnu strategiju, izrada zaštitnog znaka i izradu prototipa povezanih dokumenata. Za ovo su dobili podršku projekta EU4TECH. Sada će profesorica Andrić i njen tim biti u mogućnosti da traže dodatna sredstva ili investitore za projekat i plasirati proizvod na tržište. “Podrška koju smo dobili od projekta EU4TECH bila je ključna i ogromna,“ kaže profesorica Andrić.

Planirano je da izum bude ponuđen na tržištu u toku sljedeće godine. Profesorica Andrić  kaže da je zainteresovana da zadrži ovu inovaciju u sastavu Univerziteta tako što bi stvorio spin-off koji bi timu Mito-REBELS, a što je najvažnije, studentima dao priliku da rastu i razvijaju druge važne izume.

Mijenjajte svoju odjeću

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Projekat koji finansira EU pruža finansijsku i tehničku pomoć tekstilnim kompanijama u Bosni i Hercegovini.

Tekstila preduzeća u Bosni i Hercegovini su se suočila sa brojnim izazovima tokom pandemije. Narudžbe i prodaja su značajno opali, a lanci snabdijevanja su bili poremećeni, što je veoma otežalo nabavku sirovina od početka februara 2020. godine. Industrija procjenjuje da je svako treće izgubljeno radno mjesto u zemlji tokom pandemije bilo iz tekstilnog sektora. Jedno od preduzeća koje se suočilo sa ovim izazovima je tekstilno preduzeće: Sana Linea iz Kostajnice, sa sjevera Bosne i Hercegovine. Osnovano 1947. godine, ovo preduzeće trenutno zapošljava 74 radnika i u potpunosti ga vode žene. Imaju 13 maloprodajnih objekata širom Bosne i Hercegovine, kao i dva u Srbiji.

“Radili smo na razvoju nove kolekcije. Kao što je svima poznato, pandemija je stvorila velike probleme u nabavci materijala i isporuci. U našem slučaju, jedan od problema je bilo i finansiranje određenih specijalnih mašina višeg cjenovnog ranga, a koje su nam bile potrebne za neophodnu modernizaciju naše proizvodne linije.”

Marijana Bučevac je direktorica Sana Linee. Objašnjava da je preduzeće poslovalo dobro prije početka pandemije COVID-19 kada su planirali proširenje svoje proizvodne linije i broja zaposlenih. Međutim, pandemija je je zaustavila ovaj razvoj i ugrozila čak i postojeće operativne performanse kompanije. “Radili smo na razvoju nove kolekcije. Kao što je svima poznato, pandemija je stvorila velike probleme u nabavci materijala i isporuci. U našem slučaju, jedan od problema je bilo i finansiranje određenih specijalnih mašina višeg cjenovnog ranga, a koje su nam bile potrebne za neophodnu modernizaciju naše proizvodne linije,” kaže Marijana.

Upravo u to vrijeme, vidjeli su najavu projekta EU4BusinessRecovery koji finansira EU i prijavili su se. Podrška od projekta je došla u pravo vrijeme, a Evropska unija ih je podržala nabavkom specijalnih mašina za proizvodnju, te nabavkom sirovina. Projekat je takođe dao doprinos zdravijem okruženju za zaposlene, djelimičnom rekonstrukcijom fabrike. Marijana opisuje još jednu važnu investiciju, a to je razvoj mobilne aplikacije za iOS i Android platforme koja im je omogućila da unaprijede online prodaju i dopru do većeg broja kupaca.

“Kroz ovu podršku uspjeli smo modernizovati proizvodnju nabavkom specijalne mehanizacije, te zaposlili 10 novih radnika. Također smo razvili našu web trgovinu i web stranicu kako bismo mogli doći do novih kupaca. Počeli smo izvoziti u EU.“

O projektu

Projekat koji finansira EU  “COVID-19 Investment Response – EU4 Business Recovery” implementira Međunarodna organizacija rada u partnerstvu sa  njemačkom razvojnom agencijom GIZ i Razvojni program Ujedinjenih nacija. Cilj projekta je da podrži oporavak privrede Bosne i Hercegovine od posljedica pandemije COVID -19. Specifičan cilj je da se obezbijedi hitna podrška mikro, malim i srednjim preduzećima kako bi se osigurao kontinuitet njihovog poslovanja, zadržalo više od 1.000  radnih mjesta i kreiralo barem 100 novih radnih mjesta, posebno pružajući podršku ženama preduzetnicama, mladim ljudima i drugim osjetljivim grupama.

Danas, kompanija radi na još većem jačanju svog brenda i širenju prodaje na zemlje van Bosne i Hercegovine. Konstantnim praćenjem promjena na tržištu, kompanija za sada uspješno posluje.

Marijana objašnjava da je ulaganje u mašineriju i marketing doprinijelo povećanju njihove prodaje. “Kroz ovu podršku uspjeli smo modernizovati proizvodnju nabavkom specijalne mehanizacije, te zaposlili 10 novih radnika. Također smo razvili našu web trgovinu i web stranicu kako bismo mogli doći do novih kupaca. Počeli smo izvoziti u EU,“ kaže Marijana.

Stavljanje više mjesta za sto

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Kako je grant Evropske investicione banke podržao crnogorsko preduzeće za namještaj da se oporavi od COVID-19.

Ekonomski uticaj COVID-19 je bio ozbiljan za mala preduzeća svuda. U Crnoj Gori, finansijska pomoć od Evropske investicione banke, banke EU, je napravila veliku razliku. “To je bilo je posebno važno za održavanje likvidnosti privrede i zadržavanje radnih mjesta,” kaže Irena Radović izvršna direktorica Investiciono-razvojnog fonda Crna Gora (Investment and Development Fund of Montenegro), koji se udružio sa Evropskom investicionom bankom za podršku malim i srednjim preduzećima (MSP). “Takođe je bilo presudno za razvojne projekte koji doprinose stvaranju nove ekonomske vrijednosti i oporavku naše ekonomije u postpandemijskom periodu.”

“Pandemija je bila teško vrijeme za sva preduzeća, uključujući i nas.“

Jedno od preduzeća koje je podržano kroz ovaj fond je preduzeće za namještaj Doding. Doding se skoro tri decenije bavi proizvodnjom namještaj po mjeri i iz malog porodičnog preduzeća prerastao je u preduzeće sa preko 90 zaposlenih. Kompanija je 1998.godine počela sa proizvodnjom namještaja po mjeri, koristeći lamelirane materijale, ivericu i drvo. Od tada, preduzeće je raslo i sada se bavi  velikim projektima kao što su hoteli, stambeni kompleksi i poslovni prostori.  Preduzeće zapošljava stručnjake iz oblasti arhitekture, dizajna, proizvodnje namještaja, prodaje,  tehnologija, proizvodnja, marketinga i finansija. Pored dva proizvodna pogona, Dodnig ima izložbene salone u City Kvartu u Podgorici i Radanovićima, gdje su kroz dizajn interijera i namještaja prezentovani njihov dizajnerski i proizvodni kapaciteti.

Preduzećem upravlja arhitektica Ana Pejović, zajedno sa suprugom Brankom inženjerom građevinarstva. Njihova kompanija stalno raste i kada je počela pandemija COVID-19 planirali su dalje ulagati u tehnologiju. Međutim, kako Ana objašnjava, pad prihoda zajedno sa neizvjesnošću izazvanom pandemijom spriječili su ih u daljem ulaganju. „Pandemija je bila teško vrijeme za sva preduzeća, uključujući i nas“, kaže Ana.

Međutim, baš u to vrijeme čuli su za priliku za povoljan kredit koji obezbjeđuje Investiciono-razvojni fond Crne Gore uz podršku Evropske investicione banke, kreditnog ogranka EU. Prijavili su se i dobili su kredit kojim su kupili kompjuterizovani i tehnološki visoko napredni CNC rezač, kao i kompjuterizovanu jedinicu za farbanje namještaja zasnovanu na najnovijoj tehnologiji.

„Ova podrška je bila izuzetno važna jer je pomogla da naše poslovanje ostane stabilno  u teškim vremenima.“

O projektu

Crnogorska mala preduzeća mogu i dalje da se oslanjaju na podršku Evropsku investicione  Banke na svom putu ka modernoj digitalnoj, zelenoj i cirkularnoj ekonomiji. Prisustvo banke je sada poboljšano kroz njenu novu filijalu, EIB Global.

Dokaz za ovo je ugovor od 100 milina eura sa Investiciono razvojnim fondom za klimatski prihvatljive i energetski efikasne investicije lokalnih malih i srednjih preduzeća potpisan od 2021.godine. On otvara novi izvor prijeko potrebnog finansiranje klimatske i ekološke održivosti kako bi se ubrzala dekarbonizacija lokalne ekonomije i njeno odvajanje od fosilnih goriva.

Ana objašnjava da su ove dvije mašine bile od velike pomoći za dalji održivi rast njihovog poslovanja u teškim pandemijskim i postpandemijskim vremenima. „Ova podrška je bila izuzetno važna jer je pomogla da naše poslovanje ostane stabilno  u teškim vremenima,“ kaže ona.

Sada, pored redovnih aktivnosti, preduzeće radi na uvođenju nove proizvodne linije koja se zove Doding Outdoor, a koja će ponuditi vrtni i plažni namještaj. Da bi ovo ostvarili, rade na inovativnom i ekološki prihvatljivom pristupu na kojem planiraju da koriste ostatke drveta iz  njihovih glavnih proizvodnih aktivnosti. Planovi Dodinga uključuju dalje širenje na regionalnom i tržištu EU. Iako već imaju međunarodne klijente, žele povećati izvoz preduzeća i postati regionalni brend.

 

Put vrijedne Romkinje koja brine o svom sinu sa invaliditetom

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Projekat koji finansira EU koji podržava reintegraciju povratnika na Zapadni Balkan.

Tokom 25 godina, Blerta Lushnjari iz Albanije išla je tamo – amo između Albanije i drugih zemalja, motivisana obezbjeđenjem odgovarajuće zdravstvene zaštite za svog sina. Antonio je rođen sa invaliditetom i ima složenu kombinaciju stanja, a Blertin rodni grad, Elbasan, nije imao  ni kapacitete za ispravnu dijagnozu niti pružanje besplatnih medicinskih usluga za osobe sa invaliditetom. U ekonomskoj situaciji u kojoj se Blerta nalazila, bilo je nemoguće da plaća privatne ljekare.

Bez prave dijagnoze, bilo je strašno. Blerta nije mogla da se brine o Antoniu kako treba, bez informacija koja terapija i lijekovi mogu da mu pomognu da ublaži bol. Niti je znala kako da obezbijedi pristojan život u budućnosti. U potrazi za boljom medicinskom njegom, ponovo su otišli u inostranstvo i konačno uspjeli da dobiju dijagnozu – paraplegija i lakši intelektualni nedostatak – i obezbijede odgovarajuću njegu. Međutim, bez riješenog statusa, morali su da se vrate kući u Albaniju. “Kada smo bili u inostranstvu, ljekar je posjećivao Antonia jednom sedmično i imao je fizioterapiju. Ali kad smo došli u Albaniju, takve usluge nije bilo: baš ništa. Tako da se njegovo stanje pogoršalo.”

“Život je bio težak. Nisam mogla prehraniti svoju djecu. Bez kuće, selila sam se od rođaka do rođaka: jednu sedmicu u kući kod jednih jednih, a sljedeću kod drugih.”

Mnogi ljudi sa Zapadnog Balkana odlaze u inostranstvo radi prilika za zapošljavanje, ali se Romi suočavaju sa posebnim izazovima reintegracije kada se vrate. Najčešći izazov o kojem govore  povratnici u regionu, uključujući Albaniju, je zapošljavanje, a zatim nedostatak pristojnog smještaja i pristupa obrazovanju. U Albaniji, nije bilo programa socijalne zaštite koji bi posebno ciljao na povratnike. U Elbasanu, Blerta je bila bez doma i posla, a imala je dvoje djece koje je trebala izdržavati. Nedostatak formalnog obrazovanja otežavao joj je pronalaženje profitabilnog posla i predstavljao izazove za papirologiju potrebnu za stabilan život. “Život je bio težak. Nisam mogla prehraniti svoju djecu. Bez kuće, selila sam se od rođaka do rođaka: jednu sedmicu u kući kod jednih jednih, a sljedeću kod drugih,” kaže Blerta.

Uprkos svim izazovima, Blerta je i dalje bila puna pozitivne energije koja se ogleda u toplini brige za svoju  porodicu: njen glavni cilj je bio da ispuni sve potrebe svoje djece. Pridružila se mnogim aktivnostima nevladinih organizacija koje su razvijene za žene i njihovu integraciju u društvo, a bila je posebno uključena u program stručnog osposobljavanja  za žene povratnice. Projekat je nazvan „Jačanje nacionalnih i lokalnih sistema za podršku efikasnoj socio-ekonomskoj integraciji povratnika na Zapadnom Balkanu“, koji finansira EU, a implementira UNDP. Mirjeta Ramizi iz UNDP Albanije objašnjava da je Blerta bila aktivno uključena u mnoge projektne aktivnosti. Jedna od aktivnosti je bila i poslovna ideja za proizvodnju i marketing prirodnog ručno rađenog sapuna. Uz druge žene, Blerta se obučavala za ovaj zanat i obezbijeđene su joj sirovine i marketinška pomoć. Ova aktivnost koja generiše prihode je u svojoj inicijalnoj fazi i dobro se odvija, ali, prema Mirjetinim riječima, dame imaju veće ambicije, a njihovo novoosnovano preduzeće želi da proširi svoje tržište.

Kao ambiciozna i vrijedna žena, Blerta se uključila u još jedan program, fokusiran na razvoj individualnih poslovnih ideja. Otkako se vratila u Albaniju, zarađivala je za život od popravljanja i  preprodaje polovne robe. Sada, uz pomoć projekta planira da pretvori ovu honorarnu djelatnost u potpuno razvijeni posao. Projekat joj pomaže da razvije poslovni plan za otvaranje prostora ili mobilne prodavnice nalik na prikolicu za prodaju polovne robe.

“Kroz ovaj projekat uspostavili smo efikasna lokalna i nacionalna partnerstva i skrenuli pažnju na potrebe i izazove ugroženih zajednica i povratnika.“

O projektu

Projekat „Jačanje nacionalnih i lokalnih sistema za podršku efikasne socio-ekonomske integracije povratnika na Zapadnom Balkanu“ dio je višedržavnog akcionog programa Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) II koji je povjeren UNDP-u, Svjetskoj banci i Savjetu Evrope, da podrže osnovna prava Roma i drugih ugroženih povratnika, u Albaniji, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji. Projekat se bavi reintegracijom značajnog broja povratnika iz EU tokom posljednjih godina, budući da su zemlje Zapadnog Balkana proglašene „sigurnim zemljama porijekla“. Projekat blisko sarađuje sa lokalnim institucijama odgovornim za pružanje usluga za reintegraciju povratnika, sa fokusom na pripadnike romske i egipćanske etničke manjine, kao i sa akterima lokalnog civilnog društva i lokalnom poslovnom zajednicom. Zajednica povratnika se smatra i korisnikom i partnerom tokom implementacije, s ciljem stvaranja vlasništva nad aktivnostima od strane samih povratnika.

U Albaniji projekat pruža podršku u opštinama Berat, Devoll i Fier, gde je broj povratnika veći nego u drugim opštinama. Osim direktne pomoći povratnicima, koja se realizuje u saradnji sa partnerskim nevladinim organizacijama, projekat takođe pruža podršku lokalnoj i centralnoj vladi Albanije u izradi strategija i akcionih planova za rješavanje potreba povratnika. Mirjeta iz UNDP-a objašnjava da su ekonomska kriza izazvana ratom u Ukrajini i ranije krize uzrokovane pandemijom COVID-19 skrenule pažnju vlade na ova neposredna pitanja. „Kroz ovaj projekat uspostavili smo efikasna lokalna i nacionalna partnerstva i skrenuli pažnju na potrebe i izazove ugroženih zajednica i povratnika“, kaže ona.

Blertin sin, koji sada ima  17 godina, je mnogo bolje. Redovnu ima fizioterapiju kod kuće i u lokalnom centru, podržanu preko projekta UNDP uz finansiranje EU i Fonda za ciljeve održivog razvoja. Ima pristup boljoj medicinskoj njezi i još uvijek je okružen porodicom punom ljubavi koja posvećuje pažnju njegovom razvoju i  njezi. Blertina ćerka Leje, sada desetogodišnjakinja, je zainteresovana za jezike, osvojila je nekoliko medalja u trčanju i voli da provodi vrijeme sa svojim bratom. Porodica se i dalje suočava sa problemima stanovanja tražeći dom sa osnovnim sadržajima koje mogu priuštiti. Blerta kaže, „Najveći san je da imam kuću za moje dvoje djece, kako bi i kad nisam sa njima, bili organizovani i živjeli pristojno.“

Vjetrovi promjena za proizvodnju energije u Sjevernoj Makedoniji

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Podrška EU revoluciji zelene energije u zemlji.

Bogdanci je mali grad u Sjevernoj Makedoniji blizu granice sa Grčkom. Područje je poznato po jakim vjetrovima koji duvaju tokom cijele godine. Stalni vjetar u Bogdancima poznat je kao Vardarec, koji duva dolinom rijeke Vardar prosječnom brzinom od 7,2 m/s, što ga čini prilično jakim vjetrom za ovaj dio Zapadnog Balkana. Iz tog razloga je studija izvodljivosti koju finansira EU Investicioni okvir za Zapadni Balkan identifikovala Bogdance kao idealnu lokaciju za prvi vjetropark u Sjevernoj Makedoniji.

“Svi će imati koristi od zelene energije vjetroparkova, bilo da se radi o domaćinstvima ili industriji: svi će koristiti zelenu energiju.”

Vjetropark je na lokaciji  izabranoj nakon opsežne analize podataka i simulacije strujanja vjetra. Izgradnja Faze 1 parka, finansirana kreditima KfW-a i preduzeća za proizvodnju električne energije ELEM, je završena 2014. godine i ima kapacitet od 36,8 MW i prosječnu godišnju proizvodnju od oko 112 gigavat sati, koji zelenom energijom napajaju približno 16.000 domaćinstava na jugu zemlje.

U prvoj fazi, instalirano je 16 vjetroturbina i izgrađen dalekovod od 110 kV u dužini od  11 kilometara, kao i trafostanica i pristupni putevi koji povezuju vjetropark sa energetskom mrežom. Faza II je u toku i dodaće 14 MW kapaciteta za proizvodnju eletrične energije postojećim postrojenjima, kako bi se ukupni kapacitet doveo na 50 MW prema originalnom planu.„Sjeverna Makedonija je postavila vrlo ambiciozne klimatske ciljeve. Za početak, bio je Pariski klimatski sporazum i činjenica da je zemlja posvećena smanjenju plinova staklene bašte za 52%.

Do kraja decenije, zemlja mora zatvoriti termoelektrane koje rade na ugalj, a to stavlja zemlju u vrlo tešku situaciju. “Svi će imati koristi od zelene energije vjetroparkova, bilo da se radi o domaćinstvima ili industriji: svi će koristiti zelenu energiju,” kaže Robert Sarlamanov iz KfW razvojne banke.

“Prosječna godišnja proizvodnja biće oko 112 gigavat sati. Pojednostavljeno, pokrivala bi godišnju potrošnju energije za oko 16.000 porodica, što bi bila približno godišnja potrošnja energije domaćinstava iz susjednih gradova Đevđelije, Bogdanaca, Valandova i Dojrana.“

O projektu

Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF) zajednički su pokrenuli 2009. godine Evropska komisija (Generalni direktorat za susjedstvo i proširenje – bivši DG ELARG, sada DG NEAR), međunarodne finansijske institucije i bilateralni donatori, kako bi se poboljšala harmonizacija i saradnja u investicijama za društveno-ekonomski razvoj Zapadnog Balkana. Zajedno sa korisnicima Zapadnog Balkana, WBIF formira jedinstveno partnerstvo, definišući prioritete i pakete podrške potrebne za strateške investicije i institucionalnu reformu. WBIF doprinosi evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana ne samo podržavanjem investicionih projekata koji poboljšavaju konkurentnost i rast, već i jačanjem regionalne saradnje i povezanosti.

Vjetropark ima značajan uticaj na snabdijevanje energijom regiona. “Prosječna godišnja proizvodnja će biti oko 112 giga vat sati. Pojednostavljeno, pokrivala bi godišnju potrošnju energije za oko 16.000 porodica, što bi bila približno godišnja potrošnja energije domaćinstava iz susjednih gradova Đevđelije, Bogdanaca, Valandova i Dojrana ”, kaže Goce Džambalovski iz Elektrana Sjeverna Makedonija.

Sjeverna Makedonija je posljednjih godina postigla najveći napredak na Zapadnom Balkanu u energetskoj tranziciji. Zemlja sprovodi aukcije obnovljive energije, zamjenjujući ugalj solarnom energijom i plinom, te potpisuje strateške ugovore o ulaganju ne samo za velike vjetroparkove već i za fotonaponske elektrane. Prema portalu Balkan Green Energy, proizvodnja električne energije u elektranama na obnovljive izvore energije u Sjevernoj Makedoniji prošle je godine porasla za 14,7 po  u odnosu na 2020., dok je proizvodnja u termoelektranama na ugalj pala za 17,1 posto. Povećao se i udio obnovljive energije u ukupnoj proizvodnji električne energije, sa 29,2% na 31,4%, zahvaljujući vodećim projektima poput projekta Vjetropark Bogdanci.

One-stop-shop transformiše zapošljivost mladih

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Novi pristup obrazovanju koji finansira EU funkcioniše širom Zapadnog Balkana

Organizacije civilnog društva na Zapadnom Balkanu udružile su snage kako bi uvele novi pristup u obrazovanju koji ima za cilj povećanje mogućnost zapošljavanja mladih ljudi. Projekat ima jednu veliku partnersku organizaciju u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Crnoj Gori i Srbiji. U svakoj zemlji, projekat se bavi nedostacima onoga što nude obrazovne institucije.

Nema brzih rješenja za izazove u obrazovanju, što Centar za omladinski rad (CZOR) iz Novog Sada u Srbiji dobro zna. Ova organizacija radi sa mladima već godinama. Nekada je organizovala  kurseve i radila na zagovaranju za mlade, ali zapošljivost mladih je zaista privukla pažnju organizacije.

“Imali smo ideju da uradimo  pilot integrisanih usluga zasnovanih na one-stop-shop uslugama za mlade ljude.“

CZOR je identifikovao da usluge koje su mladi ljudi koristili bile podijeljene između različitih organizacija tako da su korisnici usluga morali ići od jednog do drugog programa kako bi stekli sve vještine koje su im potrebne za zapošljivost.“Imali smo ideju da uradimo  pilot integrisanih usluga zasnovanih na one-stop-shop uslugama za mlade ljude,“ kaže Vanja Kalaba iz CZOR-a. Pristup je bio uspješan, sa gotovo polovinom mladih koji su se ili zaposlili ili obezbijedili stažiranje. Tada je Kalaba bila uvjerena da se ovaj model može proširiti na regionalni projekat.

Davanje regionalne šanse obrazovanju

CZOR je svoju intervenciju u obrazovanju mladih uspio podići na regionalni nivo uz EU finansiranje. Pridružile su im se  organizacije iz Albanije, BiH, Kosova i Crne  Gore u ovom pristupu koji bi u konačnici povećao šanse mladih ljudi za zapošljavanje. „Željeli smo ojačati organizacije, kreiranjem mreže koja bi učinila aktere prepoznatljivijim i relevantnijim, podržavajući ih da sarađuju sa vladom na zapošljavanju mladih i približavanju mladima, kaže Kalaba iz CZOR-a .

Poseban fokus je bio na mladim ljudima koji nisu u sistemu obrazovanja, radnom odnosu ili sistemu obuke. Stotine kandidata upisalo se u nadi da će steći potrebne vještine nakon jednogodišnjeg programa koji uključuje digitalne vještine i početne pakete za preduzetništvo.

Partneri koji pružaju uslugu imaju veliku stručnost uključujući i profesionalno savjetovanje, preduzetništvo, digitalne vještine i društvene mreže. Sada organizacije udružuju snage i obezbjeđuju kandidatima sve na jednom mjestu, od dijeljenja svoje stručnosti do kontaktiranja potencijalnih poslodavaca.

“Upis na ovaj format obrazovanja omogućio mi je da bolje razumijem IT sektor i da mogu da primijenim znanje u budućnosti.“  

O projektu  

Projekat koji finansira EU „My Career from Zero to Hero“ („Moja karijera na putu do heroja“) (02hero) ima za cilj da poboljša kapacitete civilnog društva da bude efikasan i odgovoran nezavisan akter koji može da konstruktivno sarađuje sa vladama u razvoju inovativnih rješenja za zapošljavanje mladih kao identifikovanom tematskom prioritetu u okviru Strategije Zapadnog Balkana. 02 hero je model integrisanih usluga za NEET (Not in Education, Employment, or Training- Koji nisu u sistemu obrazovanja, radnom odnosu ili sistemu obuke) zapošljivost mladih, baziran na one-stop-shop metodologiji, koja pruža sve usluge za zapošljavanje mladih na jednom mjestu kako bi se razvili vještine za poslove budućnosti u okviru u 4.0 digitalne revolucije.

Sajra Hadžiarapović je učestvovala na obuci koju je organizovala partnerska organizacija u Bosni i Hercegovini – Centar za edukaciju mladih“ u gradu Travniku. Kaže da je kurs po mjeri koji drže predavači specijalizovani za programiranje i web dizajn riješio nedostatke  u njenom obrazovanju. Element koji je još više cijenila je predstavljanje uspješnih preduzetnika kao gostujućih govornika. „Upis na ovaj format obrazovanja omogućio mi je da bolje razumijem IT sektor i da mogu da primijenim znanje u budućnosti,“ kaže Sajra, koja se nada da sada ima veće šanse za zaposlenje.

Konzorcijum organizacija je trenutno fokusiran na održivost svog modela kako bi mogao postati osnovna adresa za podsticanje zapošljivosti mladih ljudi.