Skip to main content

Area of Cooperation: Economy

Zapadni Balkan slavi Dan Evrope

Written on . Posted in Vijesti.

Tradicionalno, sad već duže od dvije decenije, 9. maj se slavi kao Dan Evrope širom Zapadnog Balkana. Građani su imali priliku da s užitkom poprate muzičke koncerte, sportske događaje kao i umjetničke izložbe. Mladi evropski ambasadori su također bili dijelom ovih dešavanja u slavu Dana Evrope u gradovima Zapadnog Balkana, dajući svoj doprinos tome, kroz radionice, diskusije i aktivnosti za jačanje građanske svijesti o temama kao što su ljudska prava, digitalna i zelena budućnost, izgradnja mira i rodna ravnopravnost.

 

Dan Evrope obilježava sjećanje na potpisivanje ‘Šumanove deklaracije’ ‘Schuman Declaration’  9. maja 1950. To potpisivanje je bio ambiciozan plan da se osigura dugoročni mir u poslijeratnoj Evropi i smatra se početkom onoga što je danas Evropska unija. U svom govoru, u Parizu 1950. Godine, tadašnji francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman, iznio je svoju ideju o novom obliku političke saradnje u Evropi zahvaljujući kojem bi rat bio nezamisliv među evropskim nacijama. Ovaj dan je prilika da se prisjetimo Šumanove deklaracije, prvog temeljnog dokumenta u stvaranju današnje EU, i da slavimo evropske vrijednosti.

Uvođenje hercegovačkog bijelog luka u svijet

Written on . Posted in Priče.

Kompanija iz Bosne i Hercegovine postala je regionalni tržišni lider u proizvodnji bijelog luka uz podršku projekta koji finansira EU.

Preko 300 sunčanih dana u godini i zemlja bogata krečnjakom samo su neke od karakteristika koje izdvajaju teren oko grada Ljubinja u južnoj Bosni i Hercegovini. Prije nekoliko decenija, njive u Ljubinju bile su zasađene hercegovačkim duvanom, koji je zahvaljujući svojoj kvaliteti nudio pristojan život stanovništvu ovog kraja. Međutim, zbog pada domaće duvanske industrije, poljoprivrednici su morali diverzifikovati svoje proizvode.

Kako je zemlja veoma plodna, nisu imali mnogo problema u tome, fokusirajući se na bijeli luk koji se vijekovima proizvodi i koristi u regionu kao zdrav sastojak za kuvanje, ali i za borbu protiv bolesti. Poslovnu priliku koju pruža bijeli luk uočio je Farmavit, kompanija iz ljubinjskog kraja koja je odlučila da se bavi ne samo uzgojem već i preradom ovog proizvoda za distribuciju na šira tržišta.

 “Analize svjetski poznatih institucija pokazale su da je hercegovački bijeli luk po kvalitetu i uticaju na zdravlje svrstan u prvih pet u svijetu.”

Moderna tehnologija za poboljšanje proizvodnje

Stefan Šalvarica je rukovodilac zadužen za proizvodnju i preradu bijelog luka u kompaniji, kojoj se pridružio 2020. godine. Firma je osnovana 2000. godine, a na početku su se fokusirali na proizvodnju stočne hrane. Međutim, uvidjevši potencijal za proizvodnju niza drugih kultura, odlučili su isprobati nešto što bi bilo zanimljivije i privlačnije za šira tržišta. “Analize svjetski poznatih institucija pokazale su da je hercegovački bijeli luk po kvalitetu i uticaju na zdravlje svrstan u prvih pet u svijetu”, kaže Stefan.

Danas je Farmavit vodeća kompanija za proizvodnju bijelog luka u Bosni i Hercegovini, a većina njihovih proizvoda je namijenjena izvozu, uključujući i izvoz u EU. Na putu do ovog uspjeha, podržala ih je i inicijativa EU4 Business koju finansira EU, a implementira UNDP. Ovom podrškom kompanija je riješila veliki problem sa izvorima toplote, kao i problem sa parom koja nastaje u procesu termičke obrade bijelog luka, što je otežalo proizvodnju. „Uz ventilaciju i klimatizaciju našeg objekta sada se oslobađamo pare za nekoliko minuta. Takođe, ranije se značajan dio posla obavljao ručno, ali sada su, uz pomoć novih mašina, poboljšani i ubrzani procesi punjenja, etiketiranja i zatvaranja tegli“, objašnjava Stefan.

Preduzeće ima vlastite plantaže bijelog luka, ali određene količine otkupljuje i od svojih dobavljača u Hercegovini. Nakon otkupa bijeli luk se šalje na analizu prije nego što se stavi u proizvode dostupne kupcima na policama supermarketa u Bosni i Hercegovini pod nazivom brenda “Scent of Herzegovina” (Miris Hercegovine).

“Zahvaljujući EU4Business projektu, uspjeli smo poboljšati radne uslove i produktivnost, smanjiti troškove i ponuditi jedinstvene proizvode za naše kupce. Kako smo poboljšali proizvodnju bijelog luka, naše godišnje zalihe su porasle za 10 tona.”

O projektu

EU4Business je projekt EU koji ima za cilj jačanje kapaciteta Bosne i Hercegovine za ekonomski rast i zapošljavanje podsticanjem konkurentnosti i inovativnosti u odabranim sektorima. Ima budžet od 16,1 milion eura: 15 miliona eura finansira Evropska unija i 1,1 milion eura Savezna Republika Njemačka.

EU4Business je dio strategije lokalnog razvoja Njemačkog Federalnog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ) – Program lokalne samouprave i ekonomskog razvoja u Bosni i Hercegovini.

Stefan dalje objašnjava da proizvode i pire od bijelog luka i marinade koje se sastoje od bijelog luka sa začinima, maslinovog i suncokretovog ulja. Osim toga, zahvaljujući projektu EU4Business, sada proizvode takozvani crni češnjak. Crni češnjak nastaje procesom fermentacije svježeg bijelog luka. U ovom procesu ubrzanog starenja, bijeli luk mijenja boju i karamelizira se, a njegova svojstva se poboljšavaju. Ova vrsta bijelog luka je visoko cijenjena na svjetskom tržištu, a nabavkom mašine za fermentaciju, zahvaljujući podršci EU, kompanija Farmavit postala je jedini proizvođač ove vrste bijelog luka u Bosni i Hercegovini.

“Zahvaljujući EU4Business projektu, uspjeli smo poboljšati radne uslove i produktivnost, smanjiti troškove i ponuditi jedinstvene proizvode za naše kupce. Kako smo poboljšali proizvodnju bijelog luka, naše godišnje zalihe su porasle za 10 tona,” kaže Stefan.

Uz planove za nove marinade, te plasman i crnog češnjaka i svježeg bijelog luka na međunarodno tržište, kompanija Farmavit nastavlja ulagati u velike planove u cilju da zadrži lidersku poziciju na tržištu. “Dodatna sredstva smo uložili u nabavku opreme koja će nam pomoći u proizvodnji želatinskih kapsula punjenih ekstraktom bijelog luka. Bićemo prva kompanija u regionu koja će proizvoditi dijetetske suplemente ove vrste“, zadovoljno kaže Stefan.

Kompanija Farmavit je kroz EU4Business projekat podržana sa 150.000 KM, dok vrijednost ukupne investicije iznosi 300.000 KM.

RCC je domaćin ministarske konferencije Zapadnog Balkana o razvoju turizma

Written on . Posted in Vijesti.

Vijeće za regionalnu saradnju (RCC) je 12. maja organizovalo u Tirani ministarsku konferenciju o razvoju turizma na Zapadnom Balkanu. Događaj je okupio ministre turizma sa Zapadnog Balkana, predstavnike Evropske komisije i druge relevantne aktere u sektoru turizma. Tokom konferencije, pod nazivom „Uklanjanje barijera za održivi razvoj turizma“, organizovan je forum na kom se diskutovalo o značajnim temama za turizam cijele regije.

 

Događaj je otvorila Majlinda Bregu, generalna sekretarka RCC-a; Mirela Kumbaro, ministarka turizma i životne sredine Albanije; Erion Veliaj, gradonačelnik Tirane; i Alexis Hupin, vršilac dužnosti šefa Evropske delegacije u Albaniji. Na četiri organizovana tematska panela govrili su Tatjana Matić, ministarka trgovine, turizma i telekomunikacija Srbije; Kreshnik Bekteshi, ministar ekonomije Sjeverne Makedonije; Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine; Rozeta Hajdari, ministarka trgovine i industrije Kosova; i Aleksandra Gardašević-Slavuljica, generalni direktor Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma Crne Gore.

 

Sporedni događaj na temu „Prevazilaženje trenutnih izazova u turističkoj industriji“ održat će se 13. maja i okupiti turoperatore Zapadnog Balkana, kreatore politika i nacionalne turističke organizacije, koji će tom prilikom razgovarati o izazovima turističke industrije i budućim poboljšanjima kvaliteta u ukupnoj turističkoj ponudi cijele regije .

EU i EBRD daju nova sredstva za preduzeća u Srbiji

Written on . Posted in Vijesti.

Mala i srednja preduzeća (MSP) u Srbiji će imati koristi od novih sredstava Evropske unije i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) koja su dostupna preko Intesa Leasinga.

 

Novu kreditnu liniju od 5 miliona evra Intesa Leasing će pozajmiti srbijanskim firmama u vidu lizinga kao što su oprema i vozila, što će im omogućiti investicije i unaprijeđenje svojih standarda poslovanja i procesa te konkurentnost na lokalnom i tržištu EU. MSP će moći da pristupe grantovima Evropske unije u vrijednosti do 15% od ukupnog iznosa lizinga.

 

Cilj finansiranja je podsticanje malih i srednjih preduzeća da ulažu u razvoj tri ključne oblasti: zaštita životne sredine, zdravlje i bezbjednost i kvalitet proizvoda. Poseban fokus će biti na ulaganjima u zelenije tehnologije, kako bi se pomoglo malim i srednjim preduzećima da se prilagode ekološkim standardima EU i poboljšaju svoju energetsku efikasnost uz najmanje 60% svih zakupa koji podržavaju mjere za uštedu energije.

 

Ova nova pogodnost je dio Programa podrške konkurentnosti MSP Zapadnog Balkana, kojem Evropska unija doprinosi podsticajnim isplatama i tehničkom pomoći, a EBRD daje kredite. Cilj je pomoći malim i srednjim preduzećima da modernizuju svoje aktivnosti i iskoriste trgovinske mogućnosti u regionu Zapadnog Balkana i širem evropskom tržištu.

EIB će podržati Zapadni Balkan u rješavanju trenutne krize

Written on . Posted in Vijesti.

Krajem aprila, Evropska investiciona banka (EIB) bila je koorganizator osme međunarodne istraživačke konferencije o izgradnji otpornosti u vremenima krize: Uloga politika. Konferencija je organizovana u saradnji sa Narodnom bankom Sjeverne Makedonije i održana povodom 30. godišnjice monetarnog suvereniteta Sjeverne Makedonije. Događaj se bavio trenutnim izazovima, neizvjesnošću koja proizlazi iz prilagođavanja politike nakon pandemije i odgovorom monetarne politike koji je potreban za rješavanje rastućih šokova u pogledu robe i energije izazvanih ratom u Ukrajini. To je slikovito opisalo pojačanu saradnju EIB-a – kreditnog ogranka EU – sa svojim partnerima u Sjevernoj Makedoniji i podršku koju ta Banka pruža ekonomskoj stabilnosti zemlje i procesu integracije u EU duže od 40 godina.

 

Potpredsjednica EIB-a Lilyana Pavlova istakla je da je, EIB, budući da je banka EU, spremna da podrži region Zapadnog Balkana u prevazilaženju trenutnih izazova. „Pored finansiranja izgradnje sigurnih i različitih vrsta energetskih mreža, pomažemo regionu da poveća svoju otpornost na klimatske promjene i razvije nove održive projekte u okviru Ekonomskog i investicionog plana Evropske komisije za Zapadni Balkan. Ona izjavljuje “Prošle godine, EIB je oslobodila sredstva od 257 miliona eura za podršku dekarbonizaciji i prelasku na zelenu ekonomiju u region”.

 

Međunarodna konferencija je ugostila preko 40 učesnika, uključujući guvernere i članove odbora centralnih banaka, visoke zvaničnike međunarodnih finansijskih institucija i predstavnike regionalne i međunarodne akademske zajednice.

Sredstva u iznosu 1,9 miliona eura namijenjena za jaču saradnju Srbije i Sjeverne Makedonije

Written on . Posted in Vijesti.

Drugi javni poziv za unapređenje prekogranične saradnje Srbije i Sjeverne Makedonije predstavili su na onlajn konferenciji predstavnici Ministarstva za evropske integracije Republike Srbije, Operativna struktura Programa prekogranične saradnje Srbija – Sjeverna Makedonija 2016–2020. i Ministarstva za lokalnu samoupravu Sjeverne Makedonije u saradnji sa Ministarstvom finansija Vlade Republike Srbije.

 

Mihajilo Dašić , pomoćnik ministra za evropske integracije Republike Srbije, rekao je na onlajn konferenciji da je Program Srbija – Sjeverna Makedonija omogućio unapređenje postojećih kapaciteta i otvorio put saradnji koja je nedostajala, te poboljšao kvalitet života u lokalnim i pograničnim regijama, primijenjujući inovativna i održiva rješenja za zajedničke probleme.

 

Na konferenciji je predstavljeno sedam projekata koji su realizovani u okviru prvog poziva, kao što su „Sjeme inkluzije – socijalna preduzeća za ekonomski razvoj i socijalnu inkluziju“, „Unapređenje i zaštita zdravlja ljudi i životne sredine kroz smanjenje rizika od zagađenja i efikasno upravljanje otpadom“ i „Manje smeća, manje rizika, bolje zdravlje“.

   

Prijedlozi projekata za drugi ciklus Programa prekogranične saradnje Srbija – Sjeverna Makedonija mogu se podnijeti do 8. juna 2022. Sredstva opredjeljena za ovaj poziv iznose gotovo oko 1,9 miliona eura a prioritet poziva je promocija zapošljavanja, mobilnost radne snage, socijalna i kulturna inkluzija u prekograničnoj regiji, kao i podsticanje turizma, kulturne i prirodne baštine te dvije zemlje.

Ponovo otkriven zlatovez

Written on . Posted in Priče.

Uz podršku EU prožimaju se savremeno žensko preduzetništvo i stari crnogorski zanat

Crnogorski zlatni vez se koristio na narodnoj nošnji više od tri vijeka, ali je bio u opasnosti da bude potpuno zaboravljen jer se promijenio ukus ljudi za garderobu i prekinulo prenošenje zanata sa starijih na mlađe generacije. Drugi razlog je bio  taj što je čak i tamo gdje su ljudi željeli predmete izrađene zlatnim vezom, nanošenje zlata na već zacijenjenu narodnu nošnju ili svilene košulje bilo vrlo skupo. Međutim, zanat je nedavno dobio podsticaj od inicijative lokalne crnogorske organizacije civilnog društva i podrške Evropske unije.

Biserka Raičević žena je 60-ih godina i potiče iz crnogorske porodice koja njeguje tradiciju, posebno u pogledu rukotvorina. Iako je većinu svog života radila kao ekonomista, nastavila je u vidu hobija da se bavi tradicionalnim rukotvorinama koje je naučila u mladosti. Međutim, do nedavno nikada nije probala zlatni vez, vrhunac crnogorske zanatske tradicije. To se promijenilo kada se pridružila radionici organizovanoj uz podršku projekta ReLoAD koji finansira EU.

“Rad na zlatovezu iziskuje puno strpljenja i vrlo specifične i zahtjevne vještine izrade.”

Oživljavanje zaboravljenih tehnika

Biserka objašnjava da je za radionicu čula od svog supruga koji je vidio poziv na društvenim mrežama i skrenuo joj pažnju na priliku, znajući da voli ručne radove. Nije bila sigurna da li da se prijavi jer je rad na zlatovezu veoma zahtjevan, ali i skup zbog zlatnog konca koji se koristi u vezenju. Ipak, odlučila je učestvovati u radionici, vođena osjećajem poštovanja i velikom ljubavlju prema tradiciji, iako ju je iskustvo naučilo da „rad na zlatovezu traži ono što opisuje kao „puno strpljenja i vrlo specifične i zahtjevne vještine izrade“.

Obuka je organizovana kroz projekat „Očuvanje i razvoj tradicionalnog crnogorskog zanata – zlatovez“ finansiran od strane EU, a obuhvatila je žene različite dobi i društvenih sredina. Stariji stručnjaci radili su kao instruktori kako bi prenijeli svoje znanje. Pored obuke, projekat je uključivao i podršku komunikaciji i izradu marketinškog plana za promociju zlatnog veza, kao i pokretanje publikacije koja detaljno opisuje istoriju i značaj zanata.

“Ova obuka mi je bila velika inspiracija.“

O projektu

Projekat „Očuvanje i razvoj tradicionalnog crnogorskog zanata – zlatovez“ realizuje Institut za preduzetništvo i privredni razvoj u saradnji sa Udruženjem umjetničkih zanata NIT. Projekat je podržao Regionalni program za lokalnu demokratiju (ReLOaD), finansiran od strane Evropske unije, a implementiran od strane Programa Ujedinjenih nacija za razvoj.

Projekat ima za cilj promociju crnogorskog zlatoveza kroz izradu marketinškog plana, poboljšanje ekonomskog i socijalnog statusa žena kroz dijeljenje vještina vezenja u zlatu i popularizaciju zlatoveza kroz saradnju sa modnim dizajnerima.

“Ova obuka mi je bila velika inspiracija,” kaže Biserka, a sa vještinama koje je stekla na projektu, odlučila je pokrenuti mali biznis s ciljem da predstavi i omogući pristup ovim prekrasnim kreacijama većem broju ljudi. Dizajni koji uključuju zlatni vez su ključni za većinu proizvoda u njenoj radnji, RB Ethno Fashion Hand Made, uključujući dizajne modernih predmeta za svakodnevnu upotrebu kao što su torbe, šalovi ili maske.

Osim proizvodno-prodajnih aktivnosti, Biserka je organizovala i besplatne radionice na kojima doprinosi prenošenju ove vještine drugim mladim ženama iz svoje zajednice. “Vjerujem da ova tradicija treba živjeti, i iz tog razloga želim da što više mladih nauči ovu tehniku”, kaže ona.

Stara receptura za sir pred novim potrošačima

Written on . Posted in Priče.

Proizvođači sira iz Bosne i Hercegovine povećavaju svoju proizvodnju i broj radnika uz podršku EU.

Kada je Tomislav Puđa imao 20 godina, njegov otac je preminuo, tako da je Tomislav preuzeo porodičnu tradiciju pravljenja sira. Porodica Puđa  se specijalizovala za proizvodnju livanjskog sira koji je tvrdi sir od kravljeg ili ovčjeg mlijeka, ili mješavine ovih vrsta mlijeka. Sir, koji je u obliku kotača, prirodno sazrijeva ispod svoje kore najmanje 60 dana i ima snažan ukus koji može biti blago pikantan. Ovaj recept iz Livanjskog područja je spravljen tako da bi odgovarao ukusu carskog plemstva u vrijeme austrougarske vladavine.

„Moj otac je oduvijek sanjao da se naš posao poveća i da imamo malu mljekaru. Moj brat i ja smo odlučili da ostvarimo taj san.”

Od zanatskog sira do velike kompanije

Tomislavovi baka i djed su proizvodili sir u malim količinama u svom podrumu. Sedamdesetih godina prošlog vijeka odlučili su komercijalizovati ovaj proizvod i prodavati ga u turističkoj regiji duž jadranske obale. Iako količine sira nisu bile velike, prodaja je bila dovoljno dobra da se zarađuje za život porodice. Tomislavov otac je nastavio ovu tradiciju, a Tomislav mu je pri tom pomogao.

„Moj otac je oduvijek sanjao o tome da se naš posao poveća i da imamo malu mljekaru. Moj brat i ja smo odlučili da ostvarimo taj san,” – kaže Tomislav.

Mljekara Eko sir Puđa osnovana je 2003. godine i od tada raste. Danas se u mljekari proizvodi desetak različitih vrsta sireva, a ona je dobitnik niza međunarodnih nagrada za kvalitet, među kojima je i zlatna medalja sa Međunarodnog sajma sireva održanog u Austriji 2014. godine.

U želji da modernizuje proizvodni proces i da obezbijedi mljekari dugoročno mjesto na domaćem i stranom tržištu, Puđasova kompanija se 2019. godine prijavila na javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava. Taj poziv je objavljen u okviru projekta EU4Business koji finansira Evropska unija i Njemačka vlada, a implementiraju ga Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), Međunarodna organizacija rada (ILO) i Njemačka organizacija za razvojnu saradnju GIZ. Zahvaljujući projektu EU4Business, mljekara je zamijenila zastarjelu burad za sir sa većim i modernijim, nabavila mašine za rezanje i vaganje i nove police u pogonima za zrenje, te instalirala sisteme za održavanje mikroklime u mljekari. Građevinski radovi su također doprinijeli poboljšanju ukupnog kvaliteta proizvodnog procesa u mljekari.

Ukupna vrijednost ove investicije iznosila je preko 380.000 €, od čega je Evropska unija obezbijedila grant sredstva u iznosu od 150.000 €. Savremena oprema je poboljšala tok i kvalitet rada, smanjila troškove proizvodnje i doprinijela povećanju produktivnosti. „Savremena tehnologija je svela greške na minimum što nam je važno u smislu kontinuiteta kvaliteta. Odmah smo uočili da nova oprema obezbjeđuje bolje iskorištenje mlijeka, što znači da danas dobijamo više sira sa istom količinom mlijeka. Zahvaljujući tome, naša tržišna konkurentnost je sada poboljšana”, kaže Tomislav. Poboljšanja ostvarena kroz EU4Business projekat otvorila su i nove prilike za proširenje proizvodnje i plasmana sira van granica Bosne i Hercegovine.

“Ljudi su naše najveće bogatstvo. Sa novim mašinama naši radnici imaju bolje uslove za rad i mogu brže i lakše da rade svoj posao.”

O projektu

EU4Business je projekat EU koji ima za cilj jačanje kapaciteta Bosne i Hercegovine za ekonomski rast i zapošljavanje podsticanjem konkurentnosti i inovativnosti u odabranim sektorima. Projekat ima budžet od 16,1 milion eura: 15 miliona eura finansira Evropska unija i 1,1 milion eura Savezna Republika Njemačka.

EU4Business je dio Strategije lokalnog razvoja – Programa lokalne samouprave i ekonomskog razvoja u Bosni i Hercegovini Njemačkog Federalnog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ).

U mljekari radi otprilike 40 radnika, uključujući i sedam radnika koji su zaposleni u njoj zahvaljujući investiciji EU4Business. Novi zaposleni su povećali nivo proizvodnje, ali i osigurali bolju kontrolu kvaliteta proizvoda. Da citiramo Tomislava: „Ljudi su naše najveće bogatstvo. Sa novim mašinama naši radnici imaju bolje uslove za rad i mogu brže i lakše da rade svoj posao”.

Obezbjeđeno 4,65 miliona eura za podršku preduzetništvu u romskim zajednicama

Written on . Posted in Vijesti.

Evropski investicioni fond (EIF) potpisao je ugovor o garanciji sa (Inicijativom za razvoj preduzetništva Roma) REDI Economic Development S.A. kojim će se obezbijediti 4,65 miliona eura preduzetnicima koji posluju u romskim zajednicama u Rumuniji, Bugarskoj, Srbiji i Severnoj Makedoniji. Evropska unija je podržala ovu inicijativu a sredstva za njenu realizaciju obezbijeđena su iz programa EU za zapošljavanje i socijalne inovacije. Inicijativa će omogućiti finansiranje najmanje 300 malih preduzeća, te otvaranje preko 1.000 radnih mjesta.

 

Sredstva u vidu kredita od 25.000. eura bit će dostupna mikro preduzećima koja su aktivna u marginalizovanim romskim zajednicama. Pored finansijske podrške, REDI će takođe pružiti tehničku pomoć preduzetnicima i podržati ih u pristupu romskim zajednicama. Ovo je prvi finansijski instrument EU koji je isključivo usmjeren na romske zajednice i koji pruža prilike inkluzivnog zapošljavanja.

Uzmi me za ruku

Written on . Posted in Priče.

Uz podršku EU, jedan start-up iz Srbije razvio je „pametnu rukavicu“ s ciljem povećanja nezavisnosti osoba sa oštećenim vidom.

Nikola Krstić je mladi preduzetnik iz Srbije čiji je izum postao velika vijest na međunarodnim tržištima. Za manje od dvije godine Nikola je od srednjoškolca postao direktor kompanije. Njegov izum je “pametna rukavica” koja pomaže slijepim i slabovidim osobama da se orijentišu i prepoznaju boje, novčanice i druge predmete, a istovremeno omogućava prijateljima ili osobama koje su u pratnji slabovidih osoba da prate njihovo kretanje.

Priča o ovom izumu datira iz vremena kada je Nikola bio srednjoškolac i prijavio se na konkurs koji je pozivao mlade ljude da razvijaju i predlažu inovativne poslovne ideje. Nikola je bio motivisan da se prijavi na ovaj konkurs jer je bio slabovid na jedno oko. „Ideja je spontano nastala budući da sam imao ovaj problem od rođenja“, kaže Nikola.

“Razvijanje ideje bio je samo početak: pred nama je bio dug put”

Prijeko potrebna podrška

Imati ideju o tome šta želite da radite i osnovno znanje o tome kako da to oživite nikada nije dovoljno u svijetu startup-a. „Razvijanje ideje bio je samo početak: pred nama je bio dug put“, kaže Nikola. Njemu i njegovom timu je i dalje bila potrebna podrška u smislu stručnosti i finansiranja daljeg razvoja proizvoda.

Potencijal u ovoj Nikolinoj ideji prepoznao je i Fond za inovacije u Srbiji, koji je kroz svoj Program ranog razvoja i uz pomoć sredstava Evropske unije podržao razvoj ovog inovativnog proizvoda, kog je Nikola nazvao Anora.

Nikola objašnjava da su sredstva uglavnom utrošena za razvoj hardvera u rukavicama, kojim kompaktna elektronika pruža sve funkcije neophodne za svakodnevnu upotrebu za slijepe osobe. Takođe su imali sredstva da ulože i u dizajn rukavica tako da sada imaju jedan nenametljiv dizajn od vrhunskog materijala koji može trajati dugi niz godina, čak i uz svakodnevnu upotrebu. „Dakle, najvažnije stavke – hardver i dizajn rukavice – omogućila je podrška EU“, kaže on.

Rukavica raspolaže sa deset osnovnih funkcija. To podrazumijeva otkrivanje objekata u prostoru i vraćanje signala vibracije na osnovu blizine objekata, kao neka vrsta radara. Osim toga,  rukavica detektuje boje i novčanice i govori vam datum i vrijeme. Takođe pomaže u orijentaciji, i ako se osoba koja je nosi izgubi, rukavica može poslati svoju lokaciju prijateljima ili pratnji te osobe.

„Podrška EU je bila od presudnog značaja, ja sam prije nje bio samo maturant s idejom, ali sada sam na čelu kompanije koja pravi neophodan proizvod koji će biti globalno prepoznat.“

O projektu

Srbija je jedna od prvih zemalja u regionu koja je usvojila takozvani Inovacioni imperativ –koji je ideja da uspješno učešće u svjetskoj ekonomiji zasnovanoj na znanju zahtijeva sposobnost prilagođavanja i unapređenja tehnoloških i istraživačkih kapaciteta kroz saradnju javnog i privatnog sektora . Aktivan od 2011. godine, njegov Inovacioni fond je pionir u institucionalnoj implementaciji ovog imperativa – prvenstveno povećanjem kapaciteta za startup kompanije i resursa za njihov rast. Od osnivanja Fonda 2011. godine, Evropska unija je dala ključni podsticaj ovom finansiranju inovacija u Srbiji i jačanju veza između istraživačkog i privatnog sektora. Do sada je za ove programe izdvojeno više od 17 miliona eura iz sredstava Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA).

Kompanija Anoris Technology, koju vodi Nikola, sada je sklopila ugovor o proizvodnji i distribuciji pametne rukavice Anora u SAD-u, a uskoro planiraju i otvaranje podružnice. Pored tih poslovnih poduhvata, u toku je komunikacija i koordinacija sa partnerima u zemljama EU.

Nikola objašnjava da je njihov plan da krajnjem korisniku pruže pametnu rukavicu besplatno, a da sve troškove vezane za proizvod pokrivaju javno odgovorna preduzeća, humanitarne organizacije ili državne institucije. U Srbiji su nadomak toga da besplatno isporuče preko 5.000 rukavica uz podršku Vlade Srbije. Prema Nikolinim riječima, ništa od ovoga ne bi bilo bez evropske podrške. „Podrška EU je bila od presudnog značaja, ja sam prije nje bio samo maturant sa idejom, a sada sam na čelu kompanije koja pravi neophodan proizvod koji će biti globalno prepoznat“, kaže on.