Skip to main content

Area of Cooperation: Economy

Govor o stanju Unije 2022 predsjednice Ursule von der Leyen

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen održaće svoje treće obraćanje o stanju Unije Evropskom parlamentu 14. septembra 2022. Kao i svake godine, u obraćanju će se prikazati dosadašnja dostignuća i njena vizija za budućnost . Nakon govora slijedi plenarna debata.

 

Nakon dvije godine pandemije i rata koji nastavlja da bjesni na evropskom kontinentu nakon ruske agresije na Ukrajinu, predsjednica Evropske komisije predstaviće glavne najave za rješavanje ovih izazova i iznijeti svoju viziju budućnosti Evropske unije. Imajući u vidu  poseban geopolitički kontekst, ove godine, čak i više nego u prošlosti, očekuje se da će govor o stanju Unije privući sve veći interes i izvan EU-a.

 

SOTEU 2022 takođe će se prenositi uživo na Ebs, na kanalima društvenih medija Komisije: FacebookTwitterLinkedInYoutube i Telegram – kao i na TwitterInstagram i LinkedIn stranicama predsjednice von der Leyen.

Fond za zeleni razvoj (Green for Growth) za poboljšanje energetske efikasnosti i efikasnosti resursa za poduzeća i domaćinstva na Kosovu

Fond za zeleni razvoj (GGF) je obezbijedio €7 million subordiniranog zajama svom partneru, BKT Kosovo. Prihodi će ojačati kapitalnu osnovu banke i omogućiti BTK Kosovo da poveća svoje zajmove za energetsku efikasnost i efikasnost resursa u urbanim i poluurbanim područjima Kosova mikro, malim i srednjim preduzećima (MSME), fizičkim licima, kao i projektima obnovljive energije

 

Ovaj instrument ima za cilj da ojača kapacitete banke za unapređenje održivog dugoročnog zelenog finansiranja. Očekuje se da će investicija doprinijeti smanjenju emisije CO2 od 4.800 tona godišnje i godišnjoj uštedi primarne energije od 21.800 MWh. To je ekvivalentno izbjegavanju emisija gasova staklenih bašti iz preko 1000 putničkih vozila na benzin koja se voze godinu dana. Kao nadopuna instrumentu, BKT Kosovo će imati koristi od tehničke pomoći u skladu s inicijativom fonda “Deep Greening” koja ima za cilj ugraditi održivost u osnovne poslovne operacije BKT-a, poboljšati njihov sistem upravljanja životnom sredinom i društvom te ojačati njihove kapacitete zelenog kreditiranja.

Pobjednici Balkatona 3.0

Vijeće za regionalnu saradnju (RCC) predstavilo je pobjednike Balkatona 3.0, trećeg onlajn takmičenja za najbolja digitalna rješenja Zapadnog Balkana. Među pobjednicima su učesnici iz svih šest privrednih sistema Zapadnog Balkana. Ove godine na konkurs je pristiglo oko 60 prijava, sa timovima iz cijelog Zapadnog Balkana. 12 timova finalista, od kojih je sedam bilo predvođeno djevojkama, činilo je 37 članova, od kojih 18 bilo djevojaka.

 

Na ceremoniji dodjele nagrada organizovanoj u Prištini, Johannes Stenbaek-Madsen, šef za saradnju Evropske unije na Kosovu, rekao je „Balkaton je jedna od mnogih stvari koje EU podržava sa ovom lijepom vizijom da će sve zemlje Zapadnog Balkana biti članice Evropske unije jednog dana”.

 

U protekle dvije godine, blizu 250 kandidata bilo je dio Balkatonove magije, takmičilo se, pomicalo granice i razmišljalo o dugotrajnim promjenama. Devet proizvoda prethodnih pobjednika Balkatona već je razvijeno i plasirano na tržište – a broj će uskoro porasti na 15.

Otvara se novi javni poziv za EU4AGRI-Recovery

U sklopu EU4AGRI-Recovery projekta, koji finansira Evropska unija, raspisan je javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za podršku unaprjeđenju efikasnosti industrijskih resursa i kružnih lanaca vrijednosti u poljoprivredno-prehrambenom sektoru.

 

Ovim javnim pozivom Evropska unija će podržati poljoprivredno-prehrambene kompanije koje žele da svoje poslovanje usmjere na resursno efikasnu i čistiju proizvodnju kroz zelene, digitalne i kružne poslovne modele u cilju postizanja održive poljoprivrede, kontrolisanog korištenja prirodnih resursa i uvođenja dobrih praksi. Javljati se mogu zanatlije, privatni preduzetnici, zadruge i mikro, mala i srednja preduzeća koja se bave preradom poljoprivrednih proizvoda ili primarnom poljoprivrednom proizvodnjom, koja su registrovana najmanje godinu dana prije dana objavljivanja ovog javnog poziva.

 

Ukupna raspoloživa sredstva za ovaj poziv iznose 2,8 miliona KM, a grant po prijavi će se kretati između 20.000 i 80.000 KM. Od učesnika se traži da sufinansiraju 15% ukupne vrijednosti prihvatljivih troškova projekta.

 

„Podrška Evropske unije oporavku i otpornosti poljoprivrede i ruralnog razvoja u Bosni i Hercegovini“, EU4AGRI-Recovery, inicijativa je koja traje dvije i po godine usmjerena na podršku Bosni i Hercegovini u ublažavanju ekonomskih efekata pandemije COVID-19 na poljoprivredno-prehrambena preduzeća i operatere ruralnog turizma, te osiguravanju kontinuiteta njihovog poslovanja.

Solarna energija za ljepšu budućnost bosanskog preduzeća

Jedna od najvećih solarnih elektrana u regiji za snabdijevanje potreba preduzeća instalirana je uz podršku EU od strane prehrambenog preduzeća iz Bosne i Hercegovine.

Madi, sa sjedištem u Tešnju, jedno je od nekoliko preduzeća ovlaštenih za izvoz svježeg pilećeg mesa u Evropsku uniju. Preduzeće je osnovano 1989.godine,  a 2000.godine pokrenuli su svoju prvu fabriku za preradu pilećeg mesa. Do 2015.godine uveli su najveću i najmoderniju klaonicu peradi u regionu sa kapacitetom od 6,000 brojlera na sat i 24 miliona ptica godišnje. Danas su prepoznati kao tržišni lider u Bosni i Hercegovini.

Međutim, pandemija COVID-19 je imala negativan uticaj na Madi, iako je jedno od najuspješnijih preduzeća u Bosni i Hercegovini. Preduzeće je pretrpilo probleme u snabdijevanju i moralo je da preispita svoju potrošnju i napravi uštede gdje je moguće. Kako bi se izborili sa problemom, uprava je odlučila da formira radnu grupu za optimizaciju troškova.

“Uvijek smo bili svjesni da je struja jedan od naših najvećih troškova. Jedna od prvih stvari koje smo analizirali bila je kako smanjiti troškove energije. Nakon detaljnog istraživanja došli smo do zaključka da bi ugradnja solarne elektrane bilo jedno od najboljih rješenja.”

Mirel Dedukić je bio odabran za rukovodioca ove radne grupe. On objašnjava da je struja jedna od glavnih stavki koju su primjetili u rashodima. “Uvijek smo bili svjesni da je struja jedan od naših najvećih troškova. Jedna od prvih stvari koje smo analizirali bila je kako smanjiti troškove energije.”

On je znao da Madi ima najveću potrebu za strujom tokom ljeta kada bi solarni paneli bili na maksimumu proizvodnih kapaciteta. “Nakon detaljnog istraživanja došli smo do zaključka da bi ugradnja solarne elektrane bilo jedno od najboljih rješenja” on objašnjava. Preduzeće je tada krenulo u investiciju koja je jedinstvena u BiH.

Dok je Madi radio na vlastitoj studiji izvodljivosti za ulaganje u solarnu elektranu, EU4AGRI program koji finansira EU pokrenuo je poziv za podnošenje prijedloga. Poziv je uključio kompanije iz mesne industrije. „Imali smo naš projekat skoro spreman i bilo nam je lako prijaviti se na poziv“, kaže Mirel.

Uz sufinansiranje EU4AGRI, Madi je instalirao solarnu elektranu snage 1.000 kW. Elektrana je postavljena u tri proizvodne hale površine 5500 m2. Ukupni godišnji proizvodni kapacitet je 1.147 MWh, što pokriva 15% potrošnje električne energije preduzeća. Osim toga, 2021. godine instalirali su još jednu solarnu elektranu snage 1.000 kW, pa im sada preko 30% električne energije dolazi iz obnovljivih izvora.

“Veoma smo ponosni što smo ovim projektom doprinijeli očuvanju životne sredine. Povrh toga, smanjili smo troškove i dostigli samoodrživost u snabdijevanju električnom energijom.”

O projektu

EU4AGRI projekat je četverogodišnja inicijativa (2020-2024) usmjerena na modernizaciju poljoprivredno-prehrambenog sektora u Bosni i Hercegovini, otvaranje novih radnih mjesta, kao i zadržavanje postojećih, te podršku oporavku od krize COVID-19. Ukupna vrijednost projekta je 20,25 miliona eura, uglavnom finansiran od strane Evropske unije, ali zajednički implementiran i sufinansiran od strane Češke razvojne agencije i Razvojnog programa Ujedinjenih nacija u BiH.

EU4AGRI projekat je do sada podržao BiH poljoprivrednike i preduzeća sa 45 investicija u vrijednosti od skoro 5,5 miliona eura, od čega je preko 3,2 miliona eura finansirala Evropska unija.

Prema Mirelu, energija koju proizvodi njihova solarna elektrana smanjenjuje zagađenja CO2 za nešto više od 1.800.000 kg, što je ekvivalent uštedi od 600.000 litara dizela ili 800 tona uglja. “Veoma smo ponosni što smo ovim projektom doprinijeli očuvanju životne sredine. Povrh toga, smanjili smo troškove i dostigli samoodrživost u snabdijevanju električnom energijom,” kaže Mirel.

Plan za budućnost je da Madi kroz kontinuirano ulaganje u ljudske resurse i modernu tehnologiju ostane najveća kompanija u mesnoj industriji u Bosni i Hercegovini. Osim toga, pokrenuli su i novu kompaniju “Mipower d.o.o.”, koja će se s punim radnim vremenom fokusirati na proizvodnju i promet električne energije. Planiraju instalirati još najmanje 10 MW solarnih panela.

Izviđački kamp otvoren za avanture u Sjevernoj Makedoniji

Projekt koji finansira EU podržava poboljšanje objekata i usluga u izviđačkom kampu u Strugi

Izviđački kamp Krste-Jon nalazi se na odličnoj lokaciji: u blizini šume i plaže uz Ohridsko jezero. Takođe je u blizini centra grada Struge. Izviđački kamp otvoren je 1970-ih sa vrlo bazičnom infrastrukturom, a prva dodatna ulaganja u kamp su napravljena tek 2003. godine, kada je opština finansirala izgradnju prve betonske zgrade sa osam soba.

“Imali smo velikih problema s infrastrukturom: nismo imali toalete, toplu vodu, rasvjetu.”

Marjan Glavinceski je šef organizacije civilnog društva Krste-Jon Struga koja upravlja kampom. Objašnjava da uprkos lijepom okruženju u kojem se kamp nalazi, nije bio baš atraktivan posjetiocima. “Imali smo velikih problema s infrastrukturom: nismo imali toalete, toplu vodu, rasvjetu.”

Srećom, mogućnosti za ovaj izviđački kamp su se otvorile prije tri godine kada je uprava kampa odlučila da potraži podršku za poboljšanje uslova. Pronašli su je u fondovima Europske unije, a zajedno su kamp pretvorili u jedno od najatraktivnijih mjesta na zapadnom Balkanu.

Projekt lokalne i regionalne konkurentnosti koji finansiran EU podržao je kamp da poboljša svoju fizičku infrastrukturu kao i da pokrene nove atrakcije za posjetioce. Kamp je do danas izgradio sedam koliba na stubovima, proširio postojeću zgradu i poboljšao infrastrukturu šatorskih parcela. Kao rezultat toga, kamp sada može primiti do 200 posjetilaca istovremeno, osiguravajući im odgovarajuće toalete i toplu vodu.

Projekat je takođe pokrenuo nove usluge avanturističkog turizma, uključujući ronjenje, biciklističke i pješačke ture te vožnju kajakom. Projekat je pomogao u nabavci opreme za ove atrakcije i podržao obuku instruktora. “Sada možemo zaokupiti naše posjetioce tokom cijelog boravka: ako ostanu pet dana, svaki dan imaju nešto drugo da rade. Ronjenje u Ohridskom jezeru trenutno je najtrženjia atrakcija među posjetiocima,” kaže Marjan.

“Podrška EU-a bila je ključna. Mi smo mala organizacija koja radi lokalno i nemamo potencijala za rast bez ove podrške.”

O projektu

Projekt lokalne i regionalne konkurentnosti (LRCP) je četverogodišnja investiciona operacija finansirana grantom Evropske unije (Instrument pretpristupne pomoći – IPA II). Projekat nudi holistički pristup razvoju turizma i upravljanju destinacijom i obezbijediće finansiranje investicija i izgradnju kapaciteta kako bi podržao rast sektora, investicije u destinacije i prosperitet određene destinacije. Cilj LRCP-a je povećanje doprinosa turizma lokalnom ekonomskom razvoju i poboljšanje  kapaciteta vlade i javnih subjekata za podsticanje rasta turizma i olakšavanje upravljanja destinacijom.

Marjan objašnajva da je zahvaljujući projektu broj posjetilaca značajno porastao, a prošle godine je broj posjetilaca iz inostranstva bio veći od onih iz Sjeverne Makedonije. “Podrška EU-a bila je ključna. Mi smo mala organizacija koja radi lokalno i nemamo potencijala za rast bez ove podrške,” kaže Marjan.

Dobit od prošle godine kamp je uložio u dalje unapređenje infrastrukture, a u budućnosti planiraju uvesti nove atrakcije poput paraglidinga. “Želimo se dalje razvijati i postati važan igrač na tržištu avanturističkog turizma na Zapadnom Balkanu”, kaže Marjan.

EU i EBRD podržavaju mala preduzeća u Albaniji

Mala i srednja preduzeća (MSP) u Albaniji će imati koristi od novog finansiranja od strane Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), i sufinansiranja iz podsticajnih grantova Evropske unije.

 

Banka pruža zajam od 3 miliona eura ProCredit banci u Albaniji, a EU obezbjeđuje 450.000 eura podsticajnih grantova za podršku investicijama lokalnih preduzeća koje imaju za cilj jačanje konkurentnosti. Više od polovine ukupnog iznosa kredita bit će usmjereno za finansiranje investicija namijenjenih za zelenu tehnologiju i energetsku efikasnost.

 

Zajam će poboljšati dostupnost finansijskih sredstava za MSP i podržati preduzeća jer se suočavaju sa rastućim troškovima u trenutnom ekonomskom okruženju. MSP će moći da konkurišu za sredstva za ulaganje u nadogradnju ili proširenje svojih proizvodnih kapaciteta, novu opremu i rad. Preduzeća će takođe imati finansije koje će omogućiti rad na postizanju standarda EU u oblastima zaštite životne sredine, bezbijednosti radnika i kvaliteta i sigurnosti proizvoda, pomažući im da postanu konkurentniji.

 

MSP koja uživaju podršku ovog programa imaju pravo na podsticaj granta u iznosu od 15% iznosa kredita.

 

Aranžmani su dio Programa podrške konkurentnosti malih i srednjih preduzeća na Zapadnom Balkanu (SME Competitiveness Support Programme in the Western Balkans), koji sufinansira EU. Inicijativa se fokusira na poboljšanje operativnih i proizvodnih standarda malih kompanija kako bi mogle biti konkurentne na lokalnom i na tržištu EU.

EIB Global u posjeti Crnoj Gori

Delegacija Evropske investicione banke (EIB), banke Evropske unije, i njene nedavno osnovane razvojne podružnice, EIB Global, sastala se sa Vladom Crne Gore u Podgorici 29. jula. Cilj im je bio da identifikuju nove projekte i nastave uspješnu saradnju na ubrzanju društvenog i ekonomskog razvoja zemlje, kao i njenom pristupanju Evropskoj uniji.

 

Markus Berndt, vršilac dužnosti generalnog direktora, predvodio je delegaciju EIB Global koja se sastala sa premijerom Crne Gore Dritanom Abazovićem, potpredsjednicima Vlade Jovanom Marović i Ervinom Ibrahimovićem, te ministrom finansija zemlje Aleksandrom Damjanovićem. Zajedno su razgovarali o mogućnostima ulaganja za Crnu Goru koje su otvorene Ekonomskim i investicionim planom Evropske unije za Zapadni Balkan, i načinima na koje EIB Global može podržati Crnu Goru u privlačenju sredstava koja su dostupna u okviru ovog i drugih programa EU.

 

Od 2020. godine, EIB Global i Investiciono-razvojni fond Crne Gore (IDF) otključali su 150 miliona eura pristupačnijih kredita kako bi podstakli oporavak nakon pandemije i dekarbonizaciju crnogorske privrede. Saradnja EIB Globala sa IDF-om pomogla je malim i srednjim preduzećima da se brže oporave od pandemije i podržala je tranziciju Crne Gore ka kružnoj, zelenoj, održivoj i socijalno pravednoj ekonomiji.

EU podržava prvi Međunarodni sajam pršuta u Crnoj Gori

Prvi Međunarodni sajam pršuta u Crnoj Gori – MESAP 2022 – organizovan je na Dvorskom trgu na Cetinju 14. i 15. jula, uz finansijsku podršku partnera među kojima je i Evropska unija u Crnoj Gori. Sedamnaest izlagača iz Crne Gore, zemalja regiona ali i drugih, predstavilo je svoje proizvode, dajući posjetiocima priliku da uživaju u besplatnoj degustaciji suhomesnatih delikatesa.

 

Pored promocije pršuta, organizatori su imali i igre sa nagradama za posjetioce, takmičenje za najljepše uređen štand, kao i koncert sa domaćim izvođačima i popularnim estradnim zvijezdama poput Jelene Tomašević i Kaliope.

 

Sajam je imao i edukativni karakter. Vrhunski profesori i predavači, direktor Klastera Hrvatskog pršuta, Ante Madir, i profesor Vladimir Tomović sa Univerziteta u Novom Sadu predstavili su proces proizvodnje pršuta.

 

Osim Evropske unije u Crnoj Gori, prvi Međunarodni sajam pršuta u Crnoj Gori MESAP 2022 podržali su i Klaster Crnogorski pršut, Turistička organizacija Prijestonica Cetinje, Prijestonica Cetinje, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma, Privredna komora Crne Gore i kompanija Mtel Imate Prijatelje.

EU i EBRD pomažu srbijanskoj sportskoj maloprodaji da lakše dopre do kupaca

Jedan od najuspješnijih trgovaca sportskom odjećom i opremom u Srbiji, Planeta Sport, koji ima više od 100 prodavnica širom zemlje, imao je dobro uspostavljenu prodajnu mrežu kako u prodavnicama tako i online. Kompanija je zatražila pomoć od EU i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) kako bi poboljšala komunikaciju sa svojim klijentima ulaganjem u nove digitalne alate. Promjene koje je omogućio projekat, zajedno sa sredstvima EU i EBRD-a, došle su na početku pandemije COVID-19, baš kada je većina preduzeća morala brzo preći na online poslovanje.

 

Projekat je podrazumijevao izradu digitalne strategije i implementaciju novog marketinškog i komunikacijskog softvera. Da bi se to postiglo, Planeta Sport je morala zatražiti eksternu pomoć. Kompanija je potom kontaktirala EBRD-ov  program “Savjeti za mala preduzeća” (Advice for Small Businesses programme), koji podržava mala i srednja preduzeća povezujući ih sa stručnjacima koji pružaju savjete i znanje. Program pokriva širok spektar oblasti uključujući strategiju, operacije, upravljanje kvalitetom, finansijsko izvještavanje, energetsku efikasnost i još mnogo toga. Taj program finansira Evropska unija (European Union) i on već je podržao stotine preduzeća u Srbiji.