Skip to main content

Area of Cooperation: Economy

Kompanija koja proizvodi odjeću za spavanje, budi se i osvaja online tržište

Preduzetnica iz Srbije, koja je romskog porijekla, proširuje svoje poslovanje na internetu uz podršku EU.

Slađana Vasić je preduzetnica iz Kraljeva, grada u centralnoj Srbiji. Njena firma proizvodi pamučno donje rublje i odjeću za spavanje pod nazivom Arilje kog je dobilo po imenu malog mjesta na zapadu zemlje, gdje se proizvodi kvalitetno pamučno predivo. Njena kompanija je porodična firma koju vodi zajedno sa svoja dva sina i suprugom.

Više od petnaest godina posluju kao trgovci pamučnim proizvodima, a 2014. godine započeli su proizvodnju odjeće za spavanje i donjeg rublja koje se prodavalo u porodičnoj radnji u centru grada. Međutim, ova prodajna strategija morala se promijeniti prije dvije godine.

“Nismo imali prihoda i nismo bili u mogućnosti da prodajemo svoje proizvode ni na veliko ni u našoj radnji.”

Pretvaranje krize u priliku

Sa početkom pandemije COVID-19 Slađana je morala da zatvori svoju radnju ne znajući kada bi ponovo mogla da je otvori. „Nismo imali prihoda i nismo bili u mogućnosti da prodajemo svoje proizvode ni na veliko ni u našoj radnji“, kaže ona.

U tom trenutku ju je kontaktirala Roma Entrepreneurship Development Initiative (REDI) (Inicijativa za razvoj romskog preduzetništva )(REDI), finansirana od strane EU koja implementira program pod nazivom Roma Digital Boost koji radi sa romskim zajednicama širom Zapadnog Balkana kako bi poboljšao njihove digitalne vještine. Ponudili su podršku Slađani da promijeni svoju prodajnu strategiju kako bi svoje proizvode prodavala putem interneta, a ona je nevoljko pristala da to pokuša. „U početku sam sumnjala da ću moći da prodajem svoje proizvode preko interneta jer to nisu luksuzni proizvodi, ali ljudi iz REDI-ja su me ubijedili u suprotno tako da sada prodajemo preko interneta i prodaja nam ide sasvim dobro“, kaže Slađana.

REDI je pokrenuo Roma Digital Boost kako bi podržao prelazak sa tradicionalnog na online poslovanje, kao i njihovu formalizaciju. Ovaj program je preduzetnicima poput Slađane, koji su romskog porijekla, obezbijedio digitalne alate i vještine da prošire svoje poslovanje i počnu da razvijaju preduzetničke aktivnosti na internetu. Preduzetnici koji su prošli kroz ovaj program dobili su komplete za digitalizaciju, individualni coaching i mentorsku podršku od REDI stručnjaka.

“Romi ne smiju biti ostavljeni po strani, nadam se da će biti još ovakvih programa.”

O projektu

Projekat Integracija Roma 2020, koji provodi Vijeće za regionalnu saradnju (RCC) uz finansijsku podršku Evropske unije i Fondacije za otvoreno društvo, ima za cilj, između ostalog, smanjiti socio-ekonomski jaz između romske i neromske populacije na Zapadnom Balkanu i Turskoj.

Orhan Usein je šef Kancelarije za integraciju Roma pri Vijeću za regionalnu saradnju. On objašnjava da je ključno osnažiti romsku zajednicu da koristi digitalne vještine i prati najnovije poslovne trendove. Obrazovni programi poput Roma Digital Boost programa, koji je akcioni tim za integraciju Roma podržao i finansijski i ljudskim resursima, mogu ubrzati taj proces i ojačati uključivanje građana romskog porijekla u promociju, oblikovanje i implementaciju Digitalne agende za Zapadni Balkan . „Romi ne smiju biti ostavljeni po strani, nadam se da će biti još ovakvih programa“, kaže Orhan.

Iako pandemija COVID-19 jenjava po svojoj snazi i iako nema više lockdowna, Slađanina online prodaja raste. Ona sanjari da će jednog dana još više proširiti svoju kompaniju i napraviti od nje poznati brend. Njena poruka je inspirativna za svakoga: „Želim da kažem svim Romkinjama u biznisu da žene mogu raditi isti posao kao i muškarci, pa čak i više od toga. Zato samo naprijed, radite svoj posao: radite to svim srcem i dajte poslu najbolje što možete i uspjeh će doći – zagarantovan je.”

EIB daje veću podršku privatnom sektoru u Crnoj Gori

Evropska investiciona banka (EIB) obezbijedit će grant od 400.000 eura Investiciono-razvojnom fondu Crne Gore (IDF). Taj grant je podrška tehničkoj pomoći kojom će se ojačati kapacitet IDF-a za pružanje finansijskih usluga u korist malih i srednjih preduzeća (MSP) u Crnoj Gori, pomažući im da održe likvidnost, prošire svoje investicije i održe, te stvore inkluzivna i dugoročna radna mjesta. Ovom tehničkom pomoći, EIB podržava IDF u poboljšanju njegovog organizacionog i poslovnog modela kako bi svoju strukturu uskladio s najboljom međunarodnom praksom za nacionalne razvojne banke.

 

Grant EIB-a ima za cilj ubrzanje oporavka i rasta privatnog sektora u Crnoj Gori i stvaranje novih radnih mjesta, posebno za mlade ljude, žene i ljude iz drugih ranjivih društvenih grupa. Grant potiče iz Inicijative za ekonomsku otpornost, koju je EIB uspostavila 2016. godine kako bi se pronašla finansijska sredstva za brži rast, otvaranje novih radnih mjesta, socijalnu koheziju i razvoj vitalnih infrastrukturnih projekata na Zapadnom Balkanu.

 

Od početka pandemije 2020. godine, EIB je potpisala finansijske operacije sa IDF-om u vrijednosti od 100 miliona eura, što je pomoglo brojnim firmama. Zahvaljujući tome, oko 350 kompanija u Crnoj Gori brže se oporavilo od krize COVID-19. EIB je 2021. godine potpisala svoj prvi zajam sa IDF-om za podršku MSP u Crnoj Gori  za provođenje energetski efikasnih praksi i projekata. Tim potezom je omogućen brži prelazak na održivu i cirkularnu ekonomiju u Crnoj Gori.

Ukusne maline iz Bosne i Hercegovine osvajaju tržište EU

Jedna bosanskohercegovačka poljoprivredna kompanija povećala je svoje proizvodne kapacitete uz podršku EU.

Nebojša Radović iz Bratunca, u Bosni i Hercegovini, uzgaja maline više od dvije decenije, a odnedavno mu na njegovoj plantaži malina pomažu supruga i troje djece. Nebojša objašnjava kako im maline predstavljaju izvor dodatnih prihoda: „Maline su nam od velikog značaja. Moja supruga nema drugo zaposlenje, a moj redovan posao nije dovoljan da na osnovu njega pokrijemo sve troškove života. Djecu takođe podučavamo uzgoju malina. ”

Nebojša je jedan od brojnih kooperanata porodične firme Herbos Nature koja se od 2006. godine bavi sakupljanjem šumskih plodova. Od 2012. godine bavi se otkupom, preradom i veleprodajom bobičastog voća, gljiva i začinskog bilja. Danas ima mrežu od preko 1.000 kooperante širom zemlje.

“S obzirom da smo kontinuirano rasli, znali smo imati i problema, ali s pandemijom su se sve poteškoće povećale, posebno za naše kooperante.”

Podrška rastu u vrijeme krize

Maida Hadžiavdić iz Herbos Nature objašnjava da je kompanija godinama stabilno rasla, ali da su se suočili s poteškoćama, baš kao i drugi, kada je 2020. počela pandemija COVID-19. „S obzirom da smo kontinuirano rasli, znali smo imati i problema, ali s pandemijom su se sve poteškoće povećale, posebno za naše kooperante“, kaže Maida.

U tom periodu je raspisan poziv za podnošenje prijedloga za podršku poljoprivrednim kompanijama u Bosni i Hercegovini, koji je raspisao EU4AGRI projekat koji finansira EU. Herbos Nature se prijavio za projekat i dobio podršku u vidu opreme za kompaniju i njihove kooperante i drugu pomoć za poboljšanje uslova rada, u ukupnom iznosu od preko 114.000 €.

Kao jedan od kooperanata Herbos Nature, Nebojša je dobio vrijednu opremu koju finansira EU koja čini rad njegovoj porodici lakšim i rezultate rada efikasnijim. „Kako sada imam sopstveni kultivator koji mi je donirao EU4AGRI, moji troškovi su manji“, objašnjava Nebojša.

„EU4AGRI nam je pomogao da proširimo naše tržište. Pored Ustikoline i Bratunca, sada imamo i novu poslovnicu u Travniku. Zaposlili smo još ljudi i počeli da radimo sa dodatnim kooperantima.”

About the project The EU4AGRI project is a four-year initiative (2020-2024) aimed at modernising the agri-food sector, creating new jobs, as well as retaining existing ones, and supporting recovery from the COVID-19 crisis in Bosnia and Herzegovina. The total value of the project, funded by the European Union, is over €20 million, and it is jointly implemented and co-financed by the United Nations Development Programme in BiH and the Czech Development Agency.

Projekat je takođe omogućio kompaniji da koristi novu opremu i drugu podršku. „Podrška EU4AGRI nam je pomogla da proširimo naše tržište. Pored Ustikoline i Bratunca, sada imamo i novu poslovnicu u Travniku. Zaposlili smo još zaposlenih i počeli raditi s dodatnim podizvođačima”, kaže Maida. Zahvaljujući EU4AGRI opremi kompanija je modernizovala i proizvodne procese.

Zaposleni u kompaniji su uglavnom mladi obučeni profesionalci poput 23-godišnje Maide i oni imaju zadatak da svi radni procesi ispunjavaju najviše standarde kvaliteta. Preko 95% proizvodnje je namijenjeno za izvoz u zemlje poput Francuske, Njemačke, Poljske, Srbije, Slovenije, Švajcarske i Turske. “Nova oprema je poboljšala uslove proizvodnje i pomogla nam da ispunimo zahtjeve naših kupaca”, kaže Maida. “Sretni smo što smo učestvovali u EU4AGRI projektu i time doprinijeli održivosti poljoprivrednog i prehrambenog sektora u BiH.”

‘Udhë’ pronalazi način da ponudi grupni prevoz na Kosovu

Grupa mladih inovatora pokreće aplikaciju za organizovanje dijeljenog prevoza uz podršku EU

Dok je studirao u Prištini, Eroll Gorçi je morao da putuje nekoliko puta nedjeljno iz svog rodnog grada Peći, udaljenog otprilike 80 km. Taksiji su bili preskupi, a autobusi nedovoljno česti. Kao i mnogi drugi putnici, on je zbog toga pokušao alternativna rješenja, provjeravajući hoće li se neko od njegovih prijatelja ili rođaka voziti do glavnog grada, kako bi mogao da se odveze s njima.

Eroll je bio student informatike i tehnologije i kako je razvijao svoje IT vještine shvatio je da bi popunjavanje praznine u međugradskom transportu platformom za dogovaranje zajedničkog prevoza mogla biti zanimljiva poslovna prilika. I tako je počela Udhë, (riječ znači „put“ ili „putovanje“ na albanskom), prva aplikacija za organizovanje grupnog prevoza u južnom dijelu Balkana koja povezuje vozače sa putnicima.

“Htjeli smo pristup prvo testirati putem društvenih mreža prije nego što smo krenuli s razvojem aplikacije, i uspjelo nam je.”

Eroll i njegovi prijatelji prvi put su razgovarali o ovoj ideji prije nekoliko godina i prvobitno su se dogovorili da pokrenu stranicu na društvenim mrežama na kojoj bi ljudi koji su bili zainteresovani za dijeljenje vožnje mogli komunicirati i dogovoriti zajednička putovanja. “Htjeli smo pristup prvo testirati putem društvenih medija prije nego što smo krenuli s razvojem aplikacije, i uspjelo nam je,” kaže Eroll.

Grupa za dijeljenje prevoza na Facebooku je u kratkom periodu okupila oko 10.000 članova. To je pokazalo da su ljudi zainteresovani, a tim je prepoznao priliku za razvoj profesionalne usluge. Počeli su da razvijaju aplikaciju za vozače i putnike početkom 2020. Kako su imali vrlo malo iskustva u ovoj vrsti poduhvata, prijavili su se projektu VentureUP koji finansira EU, za tehničku pomoć sa fokusom na izradu prototipa. Eroll i njegov tim imali su koristi od vebinara, alata za marketing, poslovnog modeliranja i finansiranja koji su bili od pomoći u izgradnji njihove stručnosti. Osim toga, fokusirali su se na sistematsko prikupljanje podataka koji su ponudili mnogo čvršću osnovu za izgradnju povjerenja u njihov poslovni model i pokretanje aplikacije.

“Podrška koju je pružila Evropska unija bila je ključna u razvoju i oživljavanju naše ideje.”

O projektu

VentureUP – Inkubator projekata Univerziteta u Prištini podržan od strane Evropske unije na Kosovu pruža studentima i novim biznisima priliku da razviju preduzeća koja otvaraju nova radna mjesta i povećaju svoje šanse za značajno zaposlenje na Kosovu. Tokom prvog inkubacionog programa u 2019. godini, sedam novih poslovnica sa ukupno 23 člana tima završilo je program. Od toga, četiri nova preduzeća registrovana su kao legalna preduzeća koja ostvaruju prihode i zapošljavaju ukupno 15 ljudi. U 2020. godini bilo je 12 novoosnovanih biznisa sa 31 članom tima koji su završili drugi program inkubacije. Kao rezultat toga, registrovano je pet legalnih preduzeća koja ostvaruju prihode i zapošljavaju ukupno 18 ljudi.

Aplikacija je na tržištu na Google Playu i Apple trgovini od januara 2021. Online zajednica sada ima preko 30.000 pratilaca putem društvenih mrežama i blizu 15.000 korisnika mobilne aplikacije. Dnevno rješavaju transportne probleme za nekoliko stotina putnika. Tim od četiri osobe sada traži značajniji promet i pomoć u osiguravanju zavidne investicije za proširenje. Oni planiraju pokrenuti uslugu u Albaniji i na balkanskim tržištima gdje je propala najveća platforma EU za dijeljenje vožnje.

Eroll objašnjava da u obrazovnom sistemu Kosova nedostaje podučavanje o preduzetništvu i načinima razvijanja ideje u proizvod, te načinima da se ideje unovče. Za njega su inkubator projekti stoga ključni u omogućavanju prvih koraka u poslovanju i poduzetništvu. „Podrška koju je pružila Evropska unija bila je ključna u razvoju i oživljavanju naše ideje“, kaže on.

Visoki predstavnik/potpredsjednik Josep Borrell na Zapadnom Balkanu

Visoki predstavnik za vanjske poslove i sigurnosnu politiku/potpredsjednik Evropske komisije Josep Borrell boravio je u ponedjeljak u Sjevernoj Makedoniji, prije nego što je posjetio Albaniju u utorak a potom Bosnu i Hercegovinu u srijedu. Njegova posjeta ponovo potvrđuje opredijeljenost i podršku EU regionu, posebno u svjetlu ruskog rata protiv Ukrajine i njegovog uticaja na sigurnost Evrope u cjelini.

 

Visoki predstavnik/potpredsjednik Borrell sastao se u Skoplju sa predsjednikom Stevom Pendarovskim i premijerom Dimitrom Kovačevskim, potpredsjednikom Vlade za evropska pitanja Bojanom Marichijkom, ministrom vanjskih poslova Bujarom Osmanijem i ministricom odbrane Slavjankom Petrovskom. Visoki predstavnik će u utorak otputovati u Tiranu, gdje će se sastati s premijerom Edijem Ramom i drugim predstavnicima albanskih vlasti i predstavnicima civilnog društva i posjetiti tekuće restauratorske radove na mozaiku Nacionalnog istorijskog muzeja, koji je renoviran u okviru EU's post-earthquake recovery assistance

 

Visoki predstavnik/potpredsjednik će u srijedu boraviti u Sarajevu gdje će prvo posjetiti EUFOR Athlea operaciju čiji je kapacitet na terenu skoro udvostručen nedavno. Potom će se sastati sa bosanskohercegovačkim vlastima, predstavnicima političke opozicije i civilnog društva.

Pravne usluge dostupne online zahvaljujući pravnici iz Abanije

With EU funding, a start-up offers digital legal services.

Kako je pandemija promijenila vaš svijet? Mnogi stručnjaci tvrde da su ljudi skloni pronalaženju novih rješenja za probleme kada su izbačeni iz svoje rutine i imaju vremena da rade na razvoju ideja. Tako nešto inovativno se upravo dogodilo sa start-upom koji je osnovala Kristiana Filip, mlada žena iz Albanije. Tokom izolacije za vrijeme pandemije COVID 19 Kristiana je došla na ideju da pokrene pravnu uslugu online i od tada se ta ideja razvija.

„Shvatila sam da se mnoge pravne usluge mogu automatizovati, ali takva služba nije postojala u Albaniji. Tokom izolacije, imala sam vremena da razmišljam i smislim šta da učinim po tom pitanju.”

Efikasna podrška preduzetnicima kroz automatizaciju poslovanja

Kao mlada pravnica koja je studirala korporativno pravo u Albaniji i inostranstvu, Kristiana je postajala sve više nezadovoljna zbog trošenja vremena na jednostavne pravne usluge koje bi joj odvraćale pažnju od važnijih pitanja.

„Shvatila sam da se mnoge pravne usluge mogu automatizovati, ali takva služba nije postojala u Albaniji. Tokom izolacije, imala sam vremena da razmišljam i smislim šta da učinim po tom pitanju,” govori ona.

Legit, start-up koji je osnovala Kristiana, je digitalna platforma koja ima za cilj da pruži visokokvalitetne, brze i lako dostupne pravne usluge za albanske preduzetnike. Platforma omogućava kreiranje pravnih dokumenata kao što su ugovor o radu, ovlašćenje ili ugovor o zakupu imovine. Od korisnika se traži da odgovore na kratak upitnik i nakon toga njihov personalizirani pravni document je sačinjen za samo nekoliko minuta. Druga ključna karakteristika platforme je njena funkcija povezivanja pravnih stručnjaka za ugovore.

„Digitalne usluge Legita  su jedinstvene u Albaniji i, vjerujem, u cijelom regionu Zapadnog Balkana“, kaže Kristiana s ponosom na svoj pristup poslovanju koji je zasnovan na modelima zapadnog tržišta. Od samog početka ona je takođe targetirala tržište Kosova, gdje postoje slični zakoni i gdje je albanski oficijalni jezik.

Kristianina platforma takođe ima dio koji je posvećen informisanju mladih preduzetnika i osnivača firmi o mogućnostima inkubacije, kao i o razvojnim i finansijskim mogućnostima, a pravne smjernice nalaze se u njenim objavama na blogu.

“Podrška EU je zaista dobrodošla jer je prisutna dok određene institucije ne uspostave poseban fond za start-up kompanije.”

O projektu

EU za inovacije nastoji poboljšati inovativni ekosistem i potaknuti stvaranje novih preduzeća u Albaniji kroz razvoj kapaciteta za inovacije među akterima inovativnog ekosistema; izgradnja veza unutar albanskog inovacionog ekosistema; i finansiranje za inovativna start-up preduzeća i pružaoce podrške inovacijama.

Start-up firme poput Legita imale su koristi od Challenge Funda, konkurentnog sredstva za finansiranje koji se koristi kao sredstvo za rješavanje pitanja pristupa finansijama za inovativne kompanije u ranoj fazi razvoja, kao i za finansiranje organizacija koje se bave uslugama za inovativne start-up firme i promocije albanskog inovacionog sistema.

Radite ono u što vjerujete

Legit koji je plod ideje rođene tokom izolacije, napredovao je do sada da postane potpuno operativan. Proces pokretanja poslovanja nije bio lak, a Kristiana je sve izazove objavila u e-knjizi kako bi navela sve potrebne zakonske elemente. Grant, koji dolazi posredstvom EU inicijative za inovacije 2021., obezbijedio je razvoj kapaciteta i tehničku ekspertizu za razvoj i promociju platforme u martu 2022.

“Podrška EU je zaista dobrodošla jer je prisutna dok određene institucije ne uspostave poseban fond za start-up kompanije,” objašnjava Kristiana.

Ona je svjesna da je potrebno kontinuirano raditi na efikasnosti i poboljšanjima u pogledu, do sad, neispunjenih zakonskih potreba, što govori da se njeno učenje i ideje za poboljšanje Legit platforme ne završavaju na ovome. Ovaj start-up ima za cilj da raste zajedno sa stručnjacima koji će dalje razvijati njegove proizvode. Kristiana kaže da će da pozove žene da joj se pridruže na ovom start-up putu, iako priznaje da je kao pravnica i preduzetnica učila od stučnjaka koji su bili muškog pola.

Kristianin savjet za mlade žene koje žele da se bave biznisom ili dalje razvijaju svoju karijeru je sljedeći: „Radite ono u što vjerujete! #Bez osvrtanja.”

Srpski vojni ljekari i osoblje pridružili su se Misiji EU za obuku u Somaliji

Šest srpskih vojnih ljekara i osoblja pridružit će se Misiji EU za obuku u Somaliji (EUTMS). Misija je pokrenuta 2010. godine, s ciljem jačanja somalijskih federalnih odbrambenih institucija kroz obuku, mentorstvo i savjetovanje. Misiju čini oko 200 zaposlenih iz sedam država članica EU, uključujući Srbiju.

 

Ambasador EU u Srbiji Emanuele Đaufret zahvalio se srpskim vojnicima koji će krenuti u misiju i poželio im je puno sreće. On je rekao: „Zahvalni smo i ponosni što možemo da računamo na Srbiju u našim civilnim i vojnim misijama i operacijama. Sloboda, demokratija i bezbijednost imaju visoku cijenu, a srpsko osoblje u ovome ima ključnu ulogu neophodnu za uspjeh ovakvih misija. Vojnici EU imaju privilegiju da budu u sigurnim rukama srpskog medicinskog tima. Nadamo se da će naše partnerstvo rasti i produbljivati ​​se radi širenja globalne sigurnosti i stabilnosti.”

 

Uloga kontingenta medicinskog osoblja Srbije u okviru ove misije podrazumjeva liječenje, evakuaciju, snabdijevanje i druge uloge koje su neophodne za održavanje zdravlja vojnih snaga. To uključuje pružanje prve pomoći, hitne mjere spašavanja života i trijažu. Osim toga, doprinijet će zdravlju i dobrobiti vojne jedinice kroz smjernice u prevenciji bolesti, ozljeda izvan borbe i stresa prouzročenog pri vojnim operacijama.

EIB daje finansijsku podršku bosanskim malim i srednjim preduzećima u iznosu od 20 miliona eura

Evropska investiciona banka (EIB), banka Evropske unije, potpisala je ugovor o zajmu sa Intesa Sanpaolo Bankom u BIH u vrijednosti 20 miliona evra, i to u okviru svoje nove filijale, EIB Global. Preko Intesa Sanpaolo Banke BiH, zajam ima za cilj podsticanje zapošljavanja mladih, rodne ravnopravnosti i socijalno inkluzivnih praksi među malim i srednjim preduzećima (MSP) i srednje kapitaliziranim preduzećima (kompanijama sa kapitalizacijom između 2 miliona i 10 miliona eura).

 

Ova sredstva će omogućiti Intesa Sanpaolo BiH banci da kreditira lokalne kompanije koje su posvećene unapređenju društveno odgovornog poslovanja i stvaranju dugoročnog liderstva i mogućnosti zapošljavanja za žene, mlade i građane koji se suočavaju sa većim preprekama za izlazak na tržište rada.

 

Ovaj inovativni zajam obezbjeđuje sredstava u vidu nagrade zasnovane na učinku za kompanije koje ispunjavaju specifične ciljeve za podsticanje liderstva, zapošljavanja i mogućnosti profesionalnog razvoja za žene, mlade i ugrožene grupe (npr. osobe s invaliditetom, izbjeglice, itd.). U okviru ove šeme podsticaja, prilagođeni ciljevi društveno odgovornog uticaja poslovanja bit će dogovoreni sa svakom kompanijom koja koristi finansiranje EIB. Finansijska nagrada, koja odgovara nivou ostvarenog društveno odgovornog uticaja poslovanja, bit će podijeljena onima koji ispune ove ciljeve.

 

Ovaj mehanizam nagrađivanja će se finansirati putem granta od 3,3 miliona eura koji se obezbjeđuje preko EIB-ovog fonda u okviru Inicijative za ekonomsku otpornost, čiji je cilj podsticanje otvaranja novih radnih mjesta i razvoj održivog i inkluzivnog privatnog sektora. Sveobuhvatan program tehničke pomoći će biti kreiran za podršku implementaciji projekta i postizanju ciljeva društveno odgovornog uticaja poslovanja koji su prethodno ugovoreni sa malim i srednjim preduzećima i srednje kapitaliziranim preduzećima.

 

Ovo će biti šesta saradnja između EIB-a i Intesa Sanpaolo BiH, uspostavljena radi podrške privatnom sektoru u BiH, koja je isplatila sredstva iz fonda u iznosu koji prelazi 238 miliona eura i do sada  finansijski podržala 339 kompanija. Do danas je EIB pružila 860 miliona eura privatnom sektoru u Bosni i Hercegovini, što je pomoglo da se sačuva blizu 100.000 radnih mjesta.

RCC ustanovilo priznanje Žena preduzetnica godine sa Zapadnog Balkana

Vijeće za regionalnu saradnju (RCC) pokrenulo je inicijativu Žene preduzetnice godine sa Zapadnog Balkana za odavanje priznanja ženama koje su pokrenule i razvile vlastiti biznis i doprinijele stvaranju novih i održivih poslova na kojima će biti uposlene druge žene i muškarci u našem regionu.

 

Takmičenje se održava za šest kategorija: Žena preduzetnica koja se zalaže za zaštitu životne sredine, Kreativna žena preduzetnica, Žena preduzetnica u oblasti putovanja i ugostiteljstva, Romkinja preduzetnica, Start-up žena preduzetnica i Mlada žena preduzetnica. Nominacije će se primati do 4. marta.

 

Pobjednice koje žiri odabere bit će proglašene na Regionalnoj konferenciji za žene preduzetnice Zapadnog Balkana 11. marta u Tirani. Pobjednice će takođe imati priliku da predstave svoje poslovanje na tom događaju.

 

Šest žena preduzetnica godine sa Zapadnog Balkana (2021) će dobiti do 20 dana mentorstva u periodu od 5 mjeseci; članstvo i status člana koji doprinosi Regionalnom centru za preduzetnice; promovisanje putem komunikacijskih kanala RCC-a; i poziv na razne događaje u organizaciji RCC-a kako bi izložile svoje uspješne priče.

 

Ova inicijativa se organizuje kao dio Common Regional Market Action Plan 2021-2024 i  RCC Plana za žensko ekonomsko osnaživanje (RCC Women Economic Empowerment Agenda). Projekat je sufinansiran od strane Evropske unije.

€853 million of EIB investments in the Western Balkans in 2021

In 2021, the European Investment Bank Group (EIB), the European Union’s bank, invested €853 million across the Western Balkans for sustainable development, the green transition, digitalisation and support for small businesses. In 2021, the EIB provided €560 million for small and medium-sized companies in the region to help maintain liquidity, continue with investments, retain jobs and create new employment opportunities. These funds were available under affordable, long-term and flexible conditions as part of the Team Europe financial package for a faster COVID-19 recovery for the region.

 

As the EU climate bank, the EIB also scaled up its technical and financial support to focus on the preparation and implementation of climate and sustainable projects, in line with the EU Economic and Investment Plan for the Western Balkans. In 2021, it unlocked a total of €257 million for environmental protection, more secure and efficient energy networks, sustainable transport and the introduction of climate-friendly projects among small companies.

 

With €200 million invested in digital projects in the region since 2020, the EIB has enabled smart, resilient and inclusive growth. EIB investments address the region’s digital gap and allow upgrades to the existing 4G network and introduction of the 5G network, as well as digitalisation of over 1,500 schools and the development of digital skills.

 

The European Investment Bank is the European Union’s long-term lending institution, owned by its Member States. It makes long-term finance available for sound investment in order to contribute towards EU policy goals.