Skip to main content

Area of Cooperation: Economy

Bosanskohercegovačko preduzeće se kvalifikovalo za Svjetsko prvenstvo u Kataru

Malo modno preduzeće iz Travnika u Bosni i Hercegovini uz pomoć EU izvozi robu u Katar.

Mirela Džinić je osnivačica i kreativna direktorica modnog preduzeća Senses iz Travnika, Bosna i Hercegovina. Kaže da su joj članovi porodice koji su se bavili šivanjem odjeće još od rane mladosti usađivali ljubav prema kreativnom radu i modi. Međutim, obzirom na okolnosti nakon rata u Bosni i Hercegovini morala je da prihvati prvi posao na koji je naišla, a to je bila administrativna pozicija u lokalnoj poslovnici banke. “Iako sam žudila da se bavim poslom vezanim za modu, nisam imala izbora. Mogućnosti su bile ograničene i bila sam srećna da dobijem ovaj posao u banci,” kaže ona.

Mirela je ostala na ovom poslu preko deset godina, a vjerovatno bi ostala do kraja života da banka nije bankrotirala i zatvorila se. Bila je u tridesetim godinama, majka dvije djevojčice, bez posla i morala je pronaći rješenje. Konačno je dobila posao u fabrici tekstila, gdje je radila više od dvije godine na raznim pozicijama. “Bio je to potpuno drugačiji svijet. Radila sam kao koordinator projekta, modelar, konstruktor i tehnolog. Pokrila sam cijeli ciklus od ideje i uzorka do serijske proizvodnje i distribucije,” kaže ona.

“Ciklus obuke koji je obezbijedio projekat finansiran od strane EU je bio stvarno kreativan i inspirativan i povećao je moju ambiciju i motivaciju da započnem nešto svoje.”

Dvije godine kasnije, sa osjećajem ispunjenosti i potrebom da nastavi da istražuje, osjećala je da ne može ništa više pružiti ovom preduzeću i ništa novo naučiti, odlučila je da uradi veliki, hrabri skok i otvori svoje vlastito preduzeće. Praktično iskustvo, motivacija i kreativnost su bili tu, ali Mireli je nedostajalo iskustvo u upravljanju i prikupljanju sredstava za pokretanje novog preduzeća. Upravo u to vrijeme naišla je na projekat finansiran od strane EU koji je podržavao start-up-ove obukom iz upravljanja i inicijalnog prikupljanja sredstava za lansiranje njihovih poslovnih poduhvata. Projekat joj je pomogao da naučila da razmišlja kao preduzetnica i obučio je o cijelom poslovnom ciklusu, počevši od osnovne poslovne ideje, preko poslovnog plana, ciljnih grupa i marketing plana. “Ciklus obuke koji je obezbijedio projekat finansiran od strane EU je bio stvarno kreativan i inspirativan i povećao je moju ambiciju i motivaciju da započnem nešto svoje,” kaže ona.

Izabrala je da razvije ideju zasnovanu na dječjoj modi, jer je prema njenom mišljenju nešto takvo nedostajalo u Bosni i Hercegovini, te je pokrenula svoje preduzeće, Senses. Zajedno sa svojim timom razvila je jedinstven poklon paket dječje odjeće koji je bio nešto potpuno novo na tržištu, a uspjeh je uslijedio odmah nakon predstavljanja proizvoda na tržištu. “Ideja je bila započeti mali kvalitetni brend koji će biti konkurentan međunarodnim i drugim brendovima na tržištu. Korištenjem kvalitetnih sirovina, jedinstvenim dizajnom i ručnim radom to smo i uspjeli,” kaže Mirela.

“Malom preduzeću iz Travnika, biti prepoznato na tržištu kao što je Katar – koje može priuštiti kupovinu proizvode bilo kojeg brenda na svijetu – bila je privilegija i mnogo nam je značilo.”

O projektu

EU4Business je projekat EU koji ima za cilj jačanje kapaciteta Bosne i Hercegovine za ekonomski rast i zapošljavanje podsticanjem konkurentnosti i inovativnosti u odabranim sektorima. Ima budžet od 16,1 milion eura: 15 miliona eura finansira Evropska unija i 1,1 milion eura Savezna Republika Njemačka.

EU4Business je dio Strategije lokalnog razvoja njemačkog Federalnog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj – Program lokalne samouprave i ekonomskog razvoja u Bosni i Hercegovini

Podrška EU i napredak za Senses nastavljeni su  i nakon inicijalnog start-up procesa. Ove godine, EU u Bosni i Hercegovini je odlučila da podrži niz malih preduzeća u promociji njihovih brendova povezujući ih sa online influenserima. Senses je bila među kompanijama koje su odabrane da budu dio ovog programa. Mirela je povezana sa influenserkom, majkom dvoje djece, koje je bila voljna da promoviše Senses proizvode.

Pored očekivanog povećanja prisustva na društvenim mrežama i prometa na lokalnom tržištu, po Mirelinim riječima dogodilo se nešto izvanredno. Gospođa bosanskog porijekla koja živi u Kataru, koja je slučajno pratila influenserku, vidjela je brend i odlučila kontaktirati Mirelu radi poslovnog dogovora. Dogovor je rezultirao proizvodnjom i isporukom prvog komada Senses proizvoda na međunarodno tržište. “ Malom preduzeću iz Travnika, biti prepoznato na tržištu kao što je Katar – koje može priuštiti kupovinu proizvode bilo kojeg brenda na svijetu – bila je privilegija i mnogo nam je značilo”, kaže Mirela.

Prva pošiljka bila je dječja odjeća sa dezenima vezanim za Svjetsko prvenstvo. Pošto je bio veoma zadovoljan, partner iz Katara je već naručio drugu pošiljku koja će biti bazirana na drugoj temi i isporučena 2023. godine. 

600.000 KM za unapređenje zaštite i sigurnosti na radu u poljoprivredno-prehrambenom sektoru u Bosni i Hercegovini

Objavljen je Javni poziv za učešće u programu dodjele tehničke podrške i dodjele bespovratnih sredstava u okviru mjere podrške investicijama u svrhu unapređenja zaštite i sigurnosti na radu (uključujući mjere zaštite od COVID-19) u poljoprivredno-prehrambenom sektoru u Bosni i Hercegovini u okviru projekta EU4BusinessRecovery, koji sufinansiraju Evropska unija i Savezna Republika Njemačka.
 
Objavljivanjem ovog javnog poziva u vrijednosti od 600,000 KM, Evropska unija će omogućiti preduzećima da učestvuju u programu koji uključuje obuku, tehničku i finansijsku podršku vezano za zaštitu i sigurnost na radu. Nakon učešća na obuci i tehničkoj podršci projekta, preduzeća će se kvalifikovati za finansijsku podršku u vidu ulaganja u iznosima od 10,000 do 30,000 KM,  koja će biti iskorišten za implementaciju preporučenih mjera zaštite i sigurnosti na radu (uključujući i mjere protiv COVID-19):
 
Odabrana preduzeća će učestvovati na besplatnoj obuci o zakonskim aspektima i značaju primjene mjera zaštite i sigurnosti na radu. Dodatno, preduzećima će biti obezbjeđena tehnička podrška u cilju procjene trenutnog stanja  zaštite i sigurnosti na radu, provjere uslova za rad i date preporuke za poboljšanja radnog okruženja.

Evropski investitori se okupljaju radi prezentacije mogućnosti i prednosti poslovanja na Zapadnom Balkanu

Na Western Balkans 6 Investment Conference, u Ljubljani, Regional Cooperation Council (RCC) i Western Balkans 6 Chamber Investment Forum (WBCIF) okupili su investitore iz Austrije, Hrvatske, Italije i Slovenije, agencije za promociju ulaganja Svjetske banke, ministarstva odgovorna za investicionu politiku i promociju, regionalne organizacije i međunarodne finansijske institucije.
 

Konferencija je distribuirala informacije o investicionom okviru, predstavila mogućnosti i prednosti poslovanja na Zapadnom Balkanu, prikazala primjere uspješnih investicija u regionu i podržala umrežavanje. Konferencija je takođe predstavila prednosti regiona Zapadnog Balkana u odnosu na druge investicione destinacije, u svjetlu novih globalnih dešavanja i približavanja lancima snabdijevanja.

 

Konferencija je bila dio implementacije Western Balkans Common Regional Market (CRM) Action Plan koji finansira Evropska unija. Više informacija o CRM na https://www.rcc.int/pages/143/common-regional-market.

Udvostručena radna snaga u Catwalk Sarajevo

Projekat koji finansira EU podržao modno preduzeće iz Bosne i Hercegovine da razvije svoje poslovanje.

Catwalk Sarajevo je modno preduzeće iz Sarajeva, koju je osnovala Ema Burdžović 2011. godine, prvobitno kao trgovinsko-prodajno preduzeće koje je uvozilo robu u Bosnu i Hercegovinu i prodavalo je u svojoj prodavnici u Sarajevu. Međutim, kako Ema objašnjava, posao u to vrijeme nije išao dobro jer je imala cilj da uvozi kvalitetnu robu koja je bila skupa, i promet nije bio dovoljno visok zbog sveukupne kupovne moći u ekonomskoj situaciji Bosne i Hercegovine. Prije šest godina, odlučila je da promijeni strategiju i da se prebaci sa trgovine na proizvodnju, zaposlivši dva iskusna krojača.

Međutim, promjena nije bila laka. Ema je po profesiji ekonomista i u vrijeme promjene znala je vrlo malo o specifičnostima procesa tekstilne proizvodnje. Sjeća se suočavanja sa brojnim izazovima u snabdijevanju sirovinama, adekvatnim mašinama i potrebnom radnom snagom.  “Nažalost, postoji trend odlaska obučenih radnika iz Bosne i Hercegovine u potrazi za boljim životom. Nije bilo lako, ali uspjeli smo pronaći kvalifikovane i ambiciozne radnike koji su kamen temeljac našeg preduzeća,” kaže Ema.

“Projekat koji finansira EU značajno je unaprijedio naše poslovanje i pomogao nam da prevaziđemo negativne efekte COVID-19 godina pandemije.”

Kada je preduzeće počelo da se sređuje i gradi viziju za bolju budućnost, počela je COVID-19 pandemija. Tekstilna preduzeća u Bosni i Hercegovini su se suočila sa brojnim izazovima tokom pandemije. Narudžbe i prodaja su značajno opali, lanci snabdijevanja su bili narušeni, što je veoma otežalo kupovinu sirovina od početka februara 2020. Industrija procjenjuje da se svako treće radno mjesto izgubljeno u zemlji u vrijeme pandemije dogodilo u tekstilnom sektoru.

Ema nije morala da otpusti radnike; međutim, preduzeće nije moglo rasti kako je planirano. U to vrijeme, naišla je na najavu za projekat koji je finansirao EU, EU4Business Recovery koji je pružio finansijsku i tehničku pomoć za tekstilnu industriju u Bosni i Hercegovini, ublažavajući uticaj pandemije na prodaju i radna mjesta. Ema se prijavila i dobila podršku koja joj je bila neophodna. “Projekat koji finansira EU značajno je unaprijedio naše poslovanje i pomogao nam da prevaziđemo negativne efekte COVID-19 godina pandemije,” kaže ona.

Ključni doprinosi projekta su nabavka nove opreme i pokretanje online prodavnice, kao i nove maloprodajne radnje u Crnoj Gori.

“Uz podršku koju smo dobili od EU, udvostručili smo broj radnika, sa 12 na 24.”

O projektu

Projekat koji finansira EU “ COVID-19 Investment Response-EU4 Business Recovery”  je implementirala Međunarodna organizacija rada, u partnerstvu sa Njemačkom razvojnom agencijom GIZ i Razvojnim programom Ujedinjenih nacija (UNDP). Cilj projekta je da podrži oporavak BiH ekonomije  od posljedica COVID-19 pandemije. Specifični cilj je pružanje hitne podrške mikro, malim i srednjim preduzećima kako bi se osigurao kontinuitet njihovog poslovanja, očuvalo preko 1.000 radnih mjesta i otvorilo najmanje 100 novih radnih mjesta, posebno pružajući podršku ženama preduzetnicama, mladim ljudima i drugim ranjivim grupama.

Kao rezultat podrške projekta, menadžment je prvobitno planirao otvaranje pet novih radnih mjesta. Ema ponosno ističe da taj cilj nije samo postignut već i premašen. “Uz podršku koju smo dobili od EU, udvostručili smo broj radnika, sa 12 na 24 ,” kaže ona.

Preduzeća trenutno lansira svoju novu liniju proizvoda – kupaće kostime- te je poboljšala svoje proizvodne procese kupovinom softvera za dizajniranje odjeće. Takođe imaju za cilj da počnu izvoziti u zemlje EU. Njihova vizija je, kaže Ema, da izgrade jaku fabriku srednje veličine koja neće biti prevelika, ali će moći da ostvari dovoljan profit – i, što je još važnije, da isplaćuje dobre plate svojim radnicima.

Održavanje standarda kao crème de la crème

Mljekara u Bosni i Hercegovini unapređuje proizvodni proces uz pomoć EU.

Meggle BH je jedno od najuspješnijih preduzeća u proizvodnji mliječnih proizvoda na tržištu Bosne i Hercegovine. Zahvaljujući uvođenju inovativnih pristupa u njihov rad i usklađivanju sa visokim standardima proizvodnje, plava djetelina na bijelim pakovanjima mliječnih proizvoda danas je poznata po kvalitetu u cijeloj Bosni i Hercegovini. Grupa Meggle ima dugu tradiciju u proizvodnji mliječnih proizvoda, a osnovao ju je Josef Anton Meggle iz Bavarske 1887.

“S obzirom na zahtjeve domaćeg i inostranog tržišta, morali smo osavremeniti pogon i proširiti kapacitete za proizvodnju svježeg sira i kajmaka, što smo i učinili, ugradnjom najsavremenije opreme, za koju smo dijelom dobili podršku kroz projekat EU4AGRI.”

Meggle je uveden na bosanskohercegovačko tržište početkom devedesetih. U početku su uvozili i distribuirali Meggle proizvode. Ubrzo je kompanija počela da planira pokretanje proizvodnih pogona u zemlji, a početkom 2000-ih kupila je fabriku mlijeka u Bihaću i etablirala se kao kompanija za proizvodnju mlijeka. Meggle BH u svom asortimanu nudi više od 150 proizvoda; njihovo domaće mlijeko, jogurt, kefir, pavlaka, vrhnje za kuhanje, kajmak, maslac i drugi proizvodi zauzimaju posebno mjesto u mnogim domaćinstvima.

Jadranka Penava se pridružila Meggle-u na samom početku njihovog poslovanja u Bosni i Hercegovini početkom devedesetih, a sada je predsjednica uprave Meggle BH. Pojašnjava da ih je bosanskohercegovačko tržište od početka toplo primilo, a od početka poslovanja u Bosni i Hercegovini imaju kontinuiran uspjeh i stalan rast u zemlji. “Prošle godine smo prikupili 50 miliona litara mlijeka od naših 2.500 farmera širom zemlje za koje smatramo da su veoma važan dio našeg poslovanja jer ako nemate kvalitetno mlijeko u susjedstvu onda ne možete biti uspješni u ovom poslu, “, kaže Jadranka.

Tokom 2021. godine, uz podršku EU4AGRI projekta, preduzeće je unaprijedilo svoje proizvodne procese kupovinom savremene mašine za pakovanje svježeg sira i kajmaka. Kapaciteti stare mašine za proizvodnju i pakovanje sireva i kajmaka bili su 1.800 čašica na sat, dok nova ima kapacitet od 3.200 do 4.100 čašica različitih gramaža, u istom vremenskom periodu. Omogućava i pakovanje proizvoda u različite oblike čašica, što je neophodno prilikom stavljanja proizvoda na tržište. “S obzirom na zahtjeve domaćeg i inostranog tržišta, morali smo osavremeniti pogon i proširiti kapacitete za proizvodnju svježeg sira i kajmaka, što smo i učinili, ugradnjom najsavremenije opreme, za koju smo dijelom dobili podršku kroz projekat EU4AGRI,” objašnjava Jadranka.

“Kao lider na tržištu BiH, od Meggle-a se očekuje da zadovolji potrebe tržišta, te unaprijedi i razvije proizvodne procese, kao i da ima stalna lansiranja novih i inovativnih proizvoda. Ova investicija nam mnogo pomaže u tom pogledu.”

O projektu

EU4AGRI projekat je četverogodišnja inicijativa (2020-2024) usmjerena na modernizaciju poljoprivredno-prehrambenog sektora u Bosni i Hercegovini, otvaranje novih radnih mjesta, kao i zadržavanje postojećih, te podršku oporavku od COVID-19 krize. Ukupna vrijednost projekta je 20,25 miliona eura, uglavnom finansiran od strane Evropske unije, ali zajednički implementiran i sufinansiran od strane Češke razvojne agencije i Razvojnog programa Ujedinjenih nacija u BiH (UNDP u BiH).

EU4AGRI projekat je do sada podržao bosanskohercegovačke poljoprivrednike i preduzeća sa 45 investicija u vrijednosti od skoro 5,5 miliona eura, od čega je preko 3,2 miliona eura finansirala Evropska unija.

Kupovina nove mašine je doprinijela povećanju kvaliteta proizvoda i sigurnosti proizvodnog procesa, a automatizacija određenih koraka smanjuje mogućnost ljudske greške. “Kao lider na tržištu BiH, od Megglea se očekuje da zadovolji potrebe tržišta, te unaprijedi i razvije proizvodne procese, kao i da ima stalna lansiranja novih i inovativnih proizvoda. Ova investicija nam mnogo pomaže u tom pogledu,” dodaje Jadranka.

Podrška EU4AGRI projekta kroz uvođenje novih tehnologija će sigurno doprinijeti daljem razvoju i pozicioniranju ovog preduzeća na domaćem i inostranom tržištu, a posebno dostizanju standarada visokog kvaliteta za proizvodnju proizvoda označenih plavom djetelinom.

Vrijednost investicije podržane kroz EU4AGRI projekat je oko 730.000 KM (skoro 375.000 €) od čega je sufinansiranje Evropske unije bilo oko 300.000 KM (skoro 155.000 €).

Predsjednica von der Leyen na Zapadnom Balkanu razgovarala o podršci EU u rješavanju energetske krize

Ruska energetska ucjena i manipulacija tržištima ne štede Zapadni Balkan. EU je odlučna da podrži svoje partnere u suočavanju sa visokim cijenama energije i dugoročnom poboljšanju njihove energetske sigurnosti. Ovo je kontekst posjete predsjednice von der Leyen Zapadnom Balkanu ove sedmice. Predsjednica je prvo posjetila Republiku Sjevernu Makedoniju, gdje je imala sastanake sa predsjednikom Stavom Pendarovskim i premijerom Dimitarom Kovačevskim. Predsjednica  von der Leyen je u četvrtak ujutru otputovala u Prištinu, na Kosovu gdje se susrela sa predsjednicom Vjosom Osmani-Sadriu i premijerom Albinom Kurtijem. Poslijepodne, predsjednica je otputovala u Tiranu u Albaniji, gdje se susrela sa predsjednikom Bajramom Begajem i premijerom Edijem Ramom.
 
U petak ujutru, putuje za  Sarajevo u Bosni i Hercegovini. Tamo će se predsjednica sastati sa novoizabranim članovima Predsjedništva BiH, kao i sa izabranim članovima Parlamentarne skupštine i izabranim predstavnicima društva. Poslijepodne, predsjednica von der Leyen će otputovati u Beograd u Srbiju, gdje će se sastati sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem i premijerkom Anom Brnabić. Sa predsjednikom Vučićem će posjetiti i Gas Interconnector Serbia-Bulgaria u selu Jelašnica. Na kraju, u subotu, predsjednica će biti u Podgorici u Crnoj Gori, gdje će se sastati sa predsjednikom Milom Đukanovićem i premijerom Dritanom Abazovićem. Posjetiće projekat Trans-Balkan Electricity Corridor: Grid Section in Montenegro’.

Počinje skrining klastera konkurentnosti i inkluzivnog rasta kao dio pregovaračkog procesa sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom

European Commission (Evropska komisija) je 17. oktobra dodatno unaprijedila proces skrininga sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Skrining je prvi korak u procesu pregovara za pristupanje, a proces skrininga je strukturiran u šest tematskih klastera. Ovi klasteri obuhvataju relevantna acquis poglavlja pristupanja u širokim temama koje se odnose na dobro upravljanje, interno tržište, ekonomsku konkurentnost i povezanost.

 

Eksperti iz Evropske komisije, Albanije i Sjeverne Makedonije započeli su ispitivanje zakona i politika EU u okviru Klastera 3 o Competitiveness and Inclusive Growth. Ovaj klaster obuhvata digitalnu transformaciju i medije, nauku i istraživanje, preduzetničku i industrijsku politiku, kao i socijalnu politiku i zapošljavanje, obrazovanje i kulturu. Poglavlja uključuju carinsku uniju, ekonomsku i monetarnu politiku i oporezivanje.

 

Analitičko ispitivanje tijela EU zakona (acquis), takozvani skrining, omogućava zemljama kandidatima da se upoznaju sa EU zakonima, standardima i obavezama koje nose. Takođe, omogućava ispitivanje nivoa pripremljenosti zemalja i planove za dalje usklađivanje, te na taj način nudi preliminarne naznake o pitanjima koja će se najvjerovatnije pojaviti u pregovorima.

Paket proširenja za 2022: European Commission ocjenjuje reforme na zapadnom Balkanu i Turskoj i preporučuje kandidatski status za Bosnu i Hercegovinu

European Commission je 12. oktobra 2022.godine usvojila Paket proširenja za 2022.godinu, u kojem je dala detaljnu procjenu stanja i napretka zemalja Zapadnog Balkana i Turske na njihovom putu ka Evropskoj uniji, sa posebnim fokusom na implementaciji suštinskih reformi, kao i jasnim smjernicama o reformskim   prioritetima koji su pred nama.
 
Svake godine Komisija usvaja „Enlargement Package“ – grupu dokumenata koji objašnjavaju njenu politiku Proširenja EU. Srž ovog paketa je Komunikacija o politici proširenja, koja daje pregled razvoja u prošloj godini. Analizira se napredak koji su napravile zemlje kandidati i potencijalni kandidati, izazove sa kojima su se suočile i  reforme kojima se treba baviti i daje prijedloge za dalje. Pored glavne Komunikacije, paket sadrži Izvještaje u kojima Komisija predstavlja svoju detaljnu godišnju procjenu stanja napretka reformi u svakoj zemlji kandidatu ili potencijalnom kandidatu u protekloj godini. Ove procjene su praćene preporukama i smjernicama o reformskim prioritetima.

EU i Kosovo potpisali sporazum za prvi IPA III godišnji program finansiranja

Kosovo i Evropska unija su 13. septembra potpisali prvi godišnji sporazum o finansiranju u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć III (IPA III), vrijedan 63,96 miliona eura. Nakon potpisivanja i stupanja na snagu Okvirnog sporazuma o finansijskom partnerstvu između EU-a i Kosova, ovo je bio jedan od posljednjih formalnih koraka koji je omogućio postepenu isplatu finansijske pomoći EU-a Kosovu u okviru IPA III okvirnog sporazuma o partnerstvu koji pokriva period 2021.-2027. Skupština Kosova takođe će morati da ratifikuje sporazum.

 

Kroz 14 uzastopnih godišnjih programa financsranja od 2007. do 2020., u okviru IPA I i IPA II, EU je do sada osigurala Kosovu više od 1,21 milijarde eura financijske pomoći.

 

„Početnih 63,96 miliona eura iz IPA III će biti iskorišćeno za povećanje konkurentnosti kosovskog poljoprivredno-prehrambenog sektora i za pomoć u postizanju ekonomskih kriterija za pristupanje EU-u. Finansiranje će dalje biti usmjereno prema poboljšanju zaštite ljudskih prava i unapređenju ravnopravnosti polova, kao i poboljšanju pružanja opštinskih usluga te sigurnosti i javne sigurnosti na Kosovu“, rekao je ambasador EU na Kosovu Tomáš Szunyog.

 

Godišnje finansiranje IPA III biće kombinovano sa dodatnih 16 miliona eura od Vlade Kosova i finansiranjem od strane drugih partnera u iznosu od 3,8 miliona eura. EU ostaje najveći trgovinski partner Kosova i pružalac financijske pomoći.

Odavanje priznanja kreacijama uma

Kreativne industrije na Kosovu jačaju svoju poziciju intelektualne svojine uz pomoć EU.

Festivali su uspostavljena struktura za kulturne događaje na Kosovu. Onih u kojima dominiraju film i muzika, ima u izobilju tokom ljetnih mjeseci. Neki od njih se ističu svojim kinematografskim zapisima i jedinstvenim prostorima za prikazivanje, na primer Dokufest u Prizrenu i Anibar u Peći, kao i efektom koji imaju u transformaciji gradova domaćina tokom festivala. Ova kulturna središta preuzela su inicijativu za rješavanje aktuelnih pitanja kroz film, ali se bave i problemima s kojima se susreću stvaraoci, uključujući zaštitu intelektualnog vlasništva (IP).

“Audio-vizeuleni sadržaj je materijal koji je najčešće na udaru piraterije.“

Autorsko pravo kao zahtjev EU

Kosovo nema funkcionalna udruženja za prikupljanje, tijela ovlašćena da prikupljaju naknade za autorska prava za korišćenje kreativnih djela i plaćanje vlasnicima tih prava, kao što su tekstopisci, autori, umjetnici i izdavači. Ovaj jaz je uticao na način na koji društvo percipira zahtjev za plaćanjem materijala koji je zaštićen autorskim pravima i stvorio je potrebu za podizanje svijesti o tome kako zaštita autorskih prava utiče na kreativne industrije, uključujući stvaraoce u filmu.

“Filmski festivali su vidljive prilike za širenje  informacija o ulozi autorskih prava,” kaže Ioannis Kikkis, stručnjak za autorska prava, o prilici da razgovara direktno sa predstavnicima industrije. Zajedno sa drugim istaknutim stručnjacima iz ove oblast, predstavio je primjere iz stvarnog života kako su stvaraocima i nosiocima prava bili “ukradene prilike” na ovogodišnjim Dokufest i Anbar festival. Potvrdio je da neki gledaoci  nemaju jasno razumjevanje zašto je zaštita autorskih prava važna za ovu industriju, kao i zašto trebaju biti poštovana. Kikkis je više od dvije godine na Kosovu, a radi na projektu  koji finansira EU za jačanje pozicije institucija za intelektualno vlasništvo putem podizanja svijesti.

“Autorsko pravo je u osnovi cjelokupne filmske produkcije. Daje stvaraocima povjerenje da su vlasnici svog djela i da će imati pravo da upravljaju distribucijom gotovog proizvoda,” kaže Kikkis. “U isto vrijeme, audio-vizeuleni sadržaj je materijal koji je najčešće na udaru piraterije.“

Posjetioci festivala su takođe naučili o najboljim praksama EU za prilike koje proizilaze iz autorskih prava, uključujući finansiranje filmova, zaštitu animiranog stvaralaštva u industriji igara, kao i druge teme o ekonomiji industrija koje su zasnivaju na autorskim pravima.

“Zemlje usvajaju strateški pristup ulozi intelektualnog vlasništva u oslobađanju potencijala kreativnosti za dobrobit stvaralaca i društva u cjelini.”

O projektu

Projekat EU Podrška pravima intelektualne svojine (IPR) podržava pravne, administrativne i strukturne kapacitete kosovskih institucija zaduženih za razvoj i sprovođenje ovih prava. Pomogao je Kosovu u izradi zakonodavnog okvira u skladu sa standardima Evropske unije. Pomaže institucijama da imaju potpuno funkcionalan sistem intelektualne svojine, usklađen sa praksama EU, koji pruža čvrst okvir za jačanje ekonomskih transakcija koje uključuju prava intelektualne svojine.

Zaštita prava za inspiraciju inovacija

Djela koja zahtijevaju registraciju, a ne autorska prava, su stvaralaštvo koje potpada pod industrijsku svojinu kao što su žigovi, industrijski dizajn i patenti. Kosovo registruje hiljade zaštitnih znakova preko svoje Industrial Property Agency svake godine. Posljednjih godina uloženi su napori da se ohrabre  lokalna preduzeća da učine više u ovom smislu, da registracijom svojih proizvoda i obezbjeđenjem zaštite postanu konkurentniji u zemlji kao i u inostranstvu. Zaštita postojećih proizvoda izaziva umove stvaraoca da izmišljaju nove stvari, uvodeći inovativna rješenja za savremene probleme, a takođe dugoročno nagrađuju i zakonite vlasnike inovacija.

U međuvremenu, intelektualna svojina postaje sve prihvaćenija kao ključni element u kreativnoj ekonomiji. “Zemlje usvajaju strateški pristup ulozi intelektualnog vlasništva u oslobađanju potencijala kreativnosti za dobrobit stvaralaca i društva u cjelini,” kaže Kikkis.