Skip to main content

Autor: WeBalkans

RCC ustanovilo priznanje Žena preduzetnica godine sa Zapadnog Balkana

Written by WeBalkans on . Posted in News.

Vijeće za regionalnu saradnju (RCC) pokrenulo je inicijativu Žene preduzetnice godine sa Zapadnog Balkana za odavanje priznanja ženama koje su pokrenule i razvile vlastiti biznis i doprinijele stvaranju novih i održivih poslova na kojima će biti uposlene druge žene i muškarci u našem regionu.

 

Takmičenje se održava za šest kategorija: Žena preduzetnica koja se zalaže za zaštitu životne sredine, Kreativna žena preduzetnica, Žena preduzetnica u oblasti putovanja i ugostiteljstva, Romkinja preduzetnica, Start-up žena preduzetnica i Mlada žena preduzetnica. Nominacije će se primati do 4. marta.

 

Pobjednice koje žiri odabere bit će proglašene na Regionalnoj konferenciji za žene preduzetnice Zapadnog Balkana 11. marta u Tirani. Pobjednice će takođe imati priliku da predstave svoje poslovanje na tom događaju.

 

Šest žena preduzetnica godine sa Zapadnog Balkana (2021) će dobiti do 20 dana mentorstva u periodu od 5 mjeseci; članstvo i status člana koji doprinosi Regionalnom centru za preduzetnice; promovisanje putem komunikacijskih kanala RCC-a; i poziv na razne događaje u organizaciji RCC-a kako bi izložile svoje uspješne priče.

 

Ova inicijativa se organizuje kao dio Common Regional Market Action Plan 2021-2024 i  RCC Plana za žensko ekonomsko osnaživanje (RCC Women Economic Empowerment Agenda). Projekat je sufinansiran od strane Evropske unije.

Era sajber-poljoprivrede u Srbiji

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Projekat koji sufinansira EU podržava srpske naučnike koji su pioniri u digitalnoj transformaciji poljoprivrede. Srpski farmeri sada imaju novu najbolju prijateljicu po imenu Lala. Lala ima mogućnost da prikupi podatke i odmah analizira hemijska svojstva bilo kojeg uzorka tla, a zatim ih arhivira da bi ih kasnije koristili farmeri. Lala je robot ili, kako ga njegovi pronalazači na Institutu BioSense u Srbiji vole da zovu, Agrobot. Profesorica Vesna Bengin sa Instituta objašnjava da je jedan od najboljih načina za optimizaciju poljoprivredne proizvodnje da se svakoj biljci ili dijelu parcele da tačna količina nutrienata koja je potrebna. „Polazna tačka za ovo je uočavanje razlika koje postoje u tlu u različitim dijelovima parcele, i tu djeluje naša robotska platforma – Agrobot Lala – koja pruža tačne i precizne informacije“, kaže ona. Prilagođena poljoprivrednim namjenama i opremljena sistemom za uzorkovanje i analizu tla, Lala se kreće duž unaprijed definisane putanje unutar parcele, uzima uzorak tla, analizira ga odmah i bilježi georeferentne rezultate mjerenja. Zahvaljujući tome, Lala isporučuje višeslojnu mapu na osnovu koje farmeri mogu donositi odluke u vezi sa sjetvom, navodnjavanjem i primjenom gnojiva, pesticida i herbicida s ciljem da optimizuju proizvodnju. „Raduje nas što smo dijelom poljoprivredne revolucije i što vidimo robote, dronove i mlade ljude sa laptopima na srpskim poljima“, kaže profesorica Bengin.

 “Kao inženjer, vjerovala sam da nauka mora da odgovori na potrebe društva i da poboljša kvalitet života ljudi i mnogo sam razmišljala o načinu na koji da usmjerimo naše istraživanje ka tom cilju.”

Osnovan 2015. godine, BioSense istraživačko-razvojni institut za IT u biosistemima je pionir u digitalnoj transformaciji poljoprivrede u Srbiji. Profesorica Bengin je suosnivač Instituta. Ona objašnjava da je kao dijete mnogo puta čula da je zemlja u Vojvodini, sjevernom dijelu Srbije, toliko plodna da može da prehrani cijelu Evropu. Međutim, ona je vidjela da to i nije baš tako kao što se govori. Kao odrasla osoba iskusila je tome sličnu situaciju, koja govori u prilog razlici između rečenog i primijenjenog. Naime, činilo joj se apsurdnim baviti se vrlo složenim naučnim istraživanjima gdje su rezultati vidljivi samo na stranicama naučnih časopisa ili knjiga. „Kao inženjer, vjerovala sam da nauka mora da odgovori na potrebe društva i da poboljša kvalitet života ljudi, i mnogo sam razmišljala o načinu na koji da usmjerimo naše istraživanje ka tom cilju“, kaže profesorica Bengin. To je dovelo do ideje da se oformi naučni institut kao baza znanja kojoj bi se farmeri, preduzeća i kreatori politika mogli obratiti kako bi riješili probleme na terenu. Profesorica Bengin objašnjava da je na putu da se to postigne bilo administrativnih, finansijskih i međuljudskih izazova – i da bi njene ambicije vjerovatno bile kratkog vijeka da nije bilo financiranja nauke od strane EU, prvo kroz program FP7, a kasnije kroz Horizont 2020. „Projekat po projekat, kao ciglu po ciglu, izgradili smo put koji nas je doveo do toga da danas budemo prepoznati kao globalni lider u digitalnoj transformaciji poljoprivrede“, kaže profesor Bengin.

„Prije ANTARES-a smo mogli samo da sanjamo – da sanjamo o izgradnji ozbiljnog naučno-istraživačkog centra u Srbiji, sličnog onima koje smo videli u inostranstvu; sanjali smo da zadržimo naše najbolje studente umjesto da ih gledamo kako odlaze iz zemlje. Imali smo viziju da farmeri mogu dostojanstveno živjeti od svog rada. ANTARES nam je pomogao da ove snove pretvorimo u stvarnost.”

O projektu Sa budžetom od skoro 30 miliona evra, ANTARES je najveći istraživački projekat ikada finansiran od strane Evropske unije u Republici Srbiji. Projekat je podržan učešćem Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije koje pruža institucionalnu i zakonodavnu podršku, kao i sufinansiranje od 14 miliona evra. ANTARES je sufinansiran kroz program Evropske unije Horizont 2020. Profesor Bengin je koordinator projekta Horizon 2020 ANTARES koji finansira EU i koji podržava Institut BioSense na razvojnom putu do tržišno orijentisanog evropskog centra istraživačke izvrsnosti u radu. „Prije ANTARES-a smo mogli samo da sanjamo – da sanjamo o izgradnji ozbiljnog naučno-istraživačkog centra u Srbiji, sličnog onima koje smo videli u inostranstvu; sanjali smo da zadržimo naše najbolje studente umjesto da ih gledamo kako odlaze iz zemlje. Imali smo viziju da farmeri mogu dostojanstveno živjeti od svog rada. ANTARES nam je pomogao da ove snove pretvorimo u stvarnost”, kaže profesor Bengin. Danas BioSense ima tim od oko 140 elektroinženjera, programera, biohemičara, fizičara, biologa i agronoma. Odluke o zapošljavanju donose se isključivo na osnovu izvrsnosti u radu i polovina tima su žene. Profesor Bengin objašnjava da su žene neophodne nauci. “One pristupaju rješavanju bilo kojeg naučnog izazova na specifičan način, komplementaran načinima njihovih muških kolega. Kao inženjer elektrotehnike, zaista ne vjerujem da postoje muške i ženske profesije”. Ona podstiče djevojke svojim stavom: „Iskreno vjerujem da djevojke treba da slušaju sebe, slijede svoje želje i interesovanja i stvaraju nove obrasce ponašanja pri kojim neće slijediti muške uzore već stvarati svoje autentične priče o uspjehu.

€853 million of EIB investments in the Western Balkans in 2021

Written by WeBalkans on . Posted in News.

In 2021, the European Investment Bank Group (EIB), the European Union’s bank, invested €853 million across the Western Balkans for sustainable development, the green transition, digitalisation and support for small businesses. In 2021, the EIB provided €560 million for small and medium-sized companies in the region to help maintain liquidity, continue with investments, retain jobs and create new employment opportunities. These funds were available under affordable, long-term and flexible conditions as part of the Team Europe financial package for a faster COVID-19 recovery for the region.

 

As the EU climate bank, the EIB also scaled up its technical and financial support to focus on the preparation and implementation of climate and sustainable projects, in line with the EU Economic and Investment Plan for the Western Balkans. In 2021, it unlocked a total of €257 million for environmental protection, more secure and efficient energy networks, sustainable transport and the introduction of climate-friendly projects among small companies.

 

With €200 million invested in digital projects in the region since 2020, the EIB has enabled smart, resilient and inclusive growth. EIB investments address the region’s digital gap and allow upgrades to the existing 4G network and introduction of the 5G network, as well as digitalisation of over 1,500 schools and the development of digital skills.

 

The European Investment Bank is the European Union’s long-term lending institution, owned by its Member States. It makes long-term finance available for sound investment in order to contribute towards EU policy goals.

Dragocjeni artefakti sada izloženi u dragocjenoj zgradi

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Projekat koji finansira EU pomogao je da se osmanska palata pretvori u kulturni resurs koji će služiti kako mještanima tako i posjetiteljima na području između Kosova i Sjeverne Makedonije. Svadbena škrinja stara više od dvjesto godina, tradicionalna nošnja, obućarski i srebrni alat i druge istorijske artefakte sada mogu da vide posjetitelji u Etnološkom muzeju u Gnjilanu, na istoku Kosova. Smješteni su u zgradi poznatoj mještanima kao Hysen Pasha Palace jer ju je sagradio Hysen Pasha Milla, jedan od vodećih osmanskih administratora u regionu. Izgrađena je 1887. godine i nekoliko decenija je služila kao porodična kuća, sve dok je nije konfiskovala jugoslovenska vlada nakon Drugog svjetskog rata i od tada je u njoj bila smještena škola, preko sedam decenija. Danas je to jedan od najboljih arhitektonskih ostvarenja iz otomanskog doba na Kosovu. Konkretno, njeni rezbareni drveni plafoni čine ga jedinstvenim mjestom za posjetu, ali donedavno korištenje zgrade u svrhe muzičke škole značilo je da su posjetitelji imali ograničen pristup ovom zdanju. Ovo se promijenilo inicijativom opštine Gjilan/Gnjilane uz podršku EU.

„Pošto nismo imali namjenski prostor, morali smo da izložimo naše arheološke i etnološke artefakte u Nacionalnom muzeju u prijestolnici.”

Nova zgrada muzeja za kulturnu baštinu Grad Gjilan/Gnjilane i okolina su bogati arheološkim i etnološkim artefaktima, ali do prije pet godina nije postojao namjenski prostor za njihovo izlaganje. „Pošto nismo imali namjenski prostor, morali smo da izložimo naše arheološke i etnološke artefakte u Nacionalnom muzeju u prijestolnici“, kaže Gjylshen Doko Berisha, direktor muzeja u Gnjilanu. Ova situacija se promijenila 2016. godine otvaranjem Arheološkog muzeja, a zatim se dodatno poboljšala otvaranjem Etnološkog muzeja, koji je dobio podršku EU. Đellza Ademi je bila koordinator projekta prekogranične saradnje (CBC) finansiranog od strane EU koji se fokusirao na unaprijeđenje vrijednosti kulturnog i prirodnog nasljeđa koji je omogućio renoviranje zgrade i otvaranje etnološkog muzeja. Ona objašnjava da opština Gjilan/Gnjilane ima veliki broj posjetitelja tokom godine, posebno onih iz dijaspore koji redovno posjećuju grad jednom ili dva puta godišnje. „Uprkos ovom bogatom kulturnom i prirodnom nasljeđu, imali smo vrlo malo toga da ponudimo posjetiteljima“, kaže Đellza. Na inicijativu opštine i u saradnji sa opštinom Kumanovo s druge strane granice, u Sjevernoj Makedoniji, odlučeno je da se napravi bolja turistička atrakcija. Poziv za prekograničnu saradnju Kosovo-Sjeverna Makedonija bio je savršen za ovu vrstu inicijative jer nijedna od ovih opština nije imala ni finansijsku podršku ni kadrovsku stručnost.

 „Opština Gnjilane je imala koristi od brojnih projekata koje je finansirala EU prethodnih godina, čije bi aktivnosti, kao i u ovom slučaju, bilo veoma teško sprovesti bez podrške EU.”

O projektu Cilj projekta prekogranične saradnje koji finansira EU „Unaprijeđenje vrijednosti kulturnog i prirodnog nasljeđa“ bio je dovođenje investicija i promocija prekograničnog područja kao turističke destinacije, unaprijeđenje vrijednosti kulturne i prirodne baštine kroz očuvanje i restauraciju stare zgrade, te uspostavljanje tradicionalnih kulturnih događaja u prekograničnom području. Rezultati projekta uključuju konzervaciju i restauraciju objekata kulturne baštine, izgradnju sportskih lokacija i bolju promociju kulturnog nasljeđa. Ukupna vrijednost projekta bila je preko 477.000 € i realizovan je za 20 mjeseci. Uz podršku EU, dvije partnerske opštine na projektu uspjele su da izvrše restauraciju stare zgrade i adaptiraju je za Etnografski muzej, da izgrade amfiteatar i stvore prostor za fudbal, košarku i tenis u Kumanovu. Pored poboljšanja u infrastrukturi, projektni partneri su pokrenuli i online platformu sa svim informacijama vezanim za turizam i kulturu u prekograničnom području. Organizovali su i folklorne festivale i događaje umrežavanja sa turističkim operaterima i pružaocima usluga, te druge aktivnosti za promociju prekogranične regije kao turističke destinacije. „Opština Gnjilane je imala koristi od brojnih projekata koje je finansirala EU prethodnih godina, čije bi aktivnosti, kao i u ovom slučaju, bilo veoma teško sprovesti bez podrške EU,“ kaže Đellza Ademi.

Umjetnička izložba “Veze” u Evropskoj kući na Kosovu

Written by WeBalkans on . Posted in News.

U prisustvu brojnih ljubitelja umjetnosti, Kuća Evrope u Sjevernoj Mitrovici, na Kosovu, otvorila je izložbu Katarine Nedeljković pod nazivom „Veze“. Izložba, koja je ujedno i Katarinina prva izložba, uključuje njene apstraktne radove opredmećene u skulpturama, crtežima i grafici.

 

Tema „Veze” je, kaže Katarina, nastala spontano. „Izuzetno nam je važno da znamo kakve veze želimo da imamo sa prirodom, Bogom, sobom, porodicom, prijateljima i drugima. Na osnovu toga sam kreirala svoje apstraktne radove, pokušavajući da pokažem najvažnije veze za mene”, kaže ona.

 

Izložba „Veze“ može se posjetiti u Kući Evrope u Severnoj Mitrovici svakog radnog dana od 9.00 do 18.00 časova.

€500.000 grant EIB za obezbijeđivanje održive urbane mobilnosti u Nišu, Srbija

Written by WeBalkans on . Posted in News.

Evropska investiciona banka (EIB) – kreditni ogranak EU – potpisala je sporazum o saradnji sa gradom Niš u Srbiji u cilju finansiranja pripreme plana održive urbane mobilnosti, omogućujući gradu da na osnovu informativnih osnova donosi investicione odluke u vezi sa svojom saobraćajnom mrežom. Uzimajući u obzir postojeće obrasce putovanja, razvojne trendove i ciljeve strateškog planiranja opštine, plan održive urbane mobilnosti pomoći će da se ostvari optimizacija ulaganja kako bi se obezbijedila efikasna, sigurna, praktična mobilnost koja bi se ujedno manje oslanja na ugljenik. Tehnička pomoć će omogućiti Nišu da istraži mogućnosti koje će se ukazati uklanjanjem teretnog saobraćaja sa postojećeg međugradskog željezničkog puta koji prelazi grad.

 

Plan održive urbane mobilnosti i investicije koje će zbog njega uslijediti, pomoći će Nišu da raste pruživši mu podršku u vidu visokokvalitetne, dobro integrisane saobraćajne mreže, čime će se povećati privlačnost grada kao mjesta za život i ulaganje. Trenutno se ukazuje tehnička pomoć obezbijeđena od strane Tima za Evropu i zajedničke inicijative za finansiranje urbanih projekata između EIB-a i Française de Développement (AFD), s ciljem da pruži podršku ambicioznim projektima urbanog razvoja.

Obrazovanje dostupno svima na Kosovu

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Projekat EU za inkluzivno obrazovanje na Kosovu nudi podršku djeci sa posebnim potrebama i iz ugroženih zajednica. Arti je 12-godišnji dječak koji je tvrdoglav kad je u pitanju njegova nezavisnosti. Živi s Downovim sindromom, genetskim poremećajem uz koji se obično vezuju poteškoće u učenju. Tek tokom njegovog života kosovski zakon se promijenio tako da djeca sa Daunovim sindromom i druga djeca s posebnim potrebama mogu da pohađaju redovnu školu. Učenici poput Artija sada uče u novoj eri. Veliki izazov predstavlja uključenje djece s posebnim potrebama u redovne škole , pogotovo kad toj djeci nije obezbijeđen asistent u nastavi. Kako takvog asistenta ova škola nije mogla obezbijediti, u Artijevom slučaju tu ulogu u nastavi preuzela je njegova majka. To je trajalo nekoliko godina sve dok nije pokrenut projekat Obrazovanje za sve koji je finansirala EU da bi Artiju i drugoj djeci sa posebnim potrebama obezbijedio asistenta u nastavi u njegovoj školi. „Uz pomoć posvećenog asistenta u nastavi, Arti je uspio da bude potpuno nezavisan od mene i da razvije svoje vještine ispunjavajući većinu ciljeva iz svog individualnog plana učenja“, kaže Artijeva majka Florentina.

 „Djeca sa posebnim potrebama suočavaju se s različitim izazovima: neka od njih mogu imati poteškoća s čitanjem, neka s matematikom ili drugim predmetima. Stoga osmišljavamo i implementiramo individualni plan učenja za svako dijete sa posebnim potrebama.”

Artiju u njegovim svakodnevnim školskim aktivnostima pomaže Xhenneta Shabani, diplomac pedagoškog fakulteta koji se pridružio projektnom timu kao pripravnik. Čim je počela s radom, zajedno sa Artijevom razrednicom, osmislila je individualni plan učenja za Artija i započela s njegovom realizacijom. „Djeca s posebnim potrebama suočavaju se s različitim izazovima: neka od njih mogu imati poteškoća s čitanjem, neka s matematikom ili drugim predmetima. Stoga osmišljavamo i implementiramo individualni plan učenja za svako dijete sa posebnim potrebama“, kaže Dženeta. Xhenneta pomaže Artiju tokom časa i sve vrijeme je prisutna u učionici zajedno s redovnim nastavnikom. Osim što radi sa Artijem, podržava i drugu djecu. Njen dugogodišnji profesionalni plan je da radi kao školski savjetnik, pa je iskustvo koje je stekla na ovom projektu izuzetno dragocjeno. „Možda je najbolji dio mog angažmana na ovom projektu to što ću, kada počnem raditi kao školski savjetnik, moći prenijeti sva znanja, stečena tokom ovog projekta, u školu u kojoj radim, tako da i drugi nastavnici i djeca mogu imati koristi od njega ,” kaze ona. Projekat Obrazovanje za sve sprovodi češka nevladina organizacija (NVO) Ljudi u nevolji i partneri sa Kosova. Njomza Emini iz People in Need objašnjava koliko je projekat neophodan za djecu s posebnim potrebama na Kosovu. „Imali smo slučajeve da su škole oklijevale da primaju djecu s posebnim potrebama, jer im je potrebna posebna pažnja, a školama nedostaje pomoćno osoblje. Čak i kada bi imali vremena za njih, redovnim nastavnicima nedostaje posebna obuka o rješavanju potreba ove djece“, kaže Njomza. Njen projekat stoga vodi program koji uključuje 42 pripravnika koji podržavaju 250 djece poput Artija koja imaju posebne potrebe ili su iz ugroženih zajednica. Projekat takođe nudi obuku redovnim nastavnicima o inkluzivnom obrazovanju djece sa posebnim potrebama. Do sada je projektom obučeno preko 150 nastavnika, a do kraja projekta planiraju obučiti do 225. Obuka je obuhvatila teme kao što su principi inkluzije, komunikacija sa djecom sa posebnim potrebama, te prepoznavanje i rješavanje slučajeva vršnjačkog nasilja. „Obuku su prihvatili s entuzijazmom direktori škola i nastavnici koji su učestvovali u njoj“, kaže Njomza.

 „Postoje značajne praznine u inkluzivnom obrazovanju na Kosovu, i kako naše institucije ne uspijevaju da popune te praznine, podrška EU i drugih donatora je veoma važna u tom procesu.”

O projektu Projekat Obrazovanje za sve koji finansira EU pokrenut je 2018. godine i fokusira se na pravo na jednako obrazovanje za djecu i adolescente sa posebnim potrebama i one poput Roma koji dolaze iz ugroženih zajednica. Finansiran u okviru Evropskog instrumenta za demokratiju i ljudska prava (EIDHR), projekat sprovodi češka nevladina organizacija People in Need, u partnerstvu sa kosovskim nevladinim organizacijama Autizmi Flet i The Ideas Partnership. Prilikom osmišljavanja obuke za nastavnike, projekat je koristio iskustvo odjeljenja za obrazovanje „Varianty” u People in Need u Češkoj Republici i njihovo korišćenje smjernica Evropske agencije za inkluzivno obrazovanje. „Postoje značajne praznine u inkluzivnom obrazovanju na Kosovu, i kako naše institucije ne uspijevaju da popune te praznine, podrška EU i drugih donatora je veoma važna u tom procesu“, kaže Njomza. Projekat ima još jednu komponentu usmjerenu na unapređenje inkluzivnog obrazovanja na institucionalnom nivou. Platforme za inkluzivno obrazovanje postavljene su na svakoj lokaciji projekta uključujući lokalne dioničare kao što su opština, organizacije za ljudska prava i roditelji. Platforma inkluzivnog obrazovanja u gradu Janjevo/Janjevu, uspjela je da obezbijedi održivost programa stažiranja njegovim uključivanjem u opštinski budžet i nakon završetka projekta. U Obiliću su uspjeli da renoviraju namjensku učionicu za djecu sa posebnim potrebama uz podršku opštine.

Plavi telefon – savjetodavna linija za djecu, mlade i odrasle koji su u nevolji

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Projekat koji finansira EU pruža online i telefonsko savjetovanje za djecu, mlade i porodice u Bosni i Hercegovini. Anđela* je 21-godišnja studentica koja se obratila savjetodavnoj liniji Plavog telefona za podršku u vezi s problemima mentalnog zdravlja. “Dugo sam tužna i bezvoljna: nekad toliko zaplačem da povraćam, a nekad nemam snage ni za jednu suzu, iako bih rado zaplakala. Letargična sam: više ne postoji ništa što bi me usrećilo”, rekla je Anđela u razgovoru sa savjetnikom Plavog telefona. Anđela je nazvala Plavi telefon jer je znala da joj je neophodna pomoć zbog stanja u kom se nalazi. Savjetnik Plavog telefona pomogao je Anđeli da primiri svoja osjećanja i osmisli plan akcije. Učili su je da koristi dvije tehnike uzemljenja: tehniku ​​disanja i tehniku ​​pet čula, koje joj pomažu da svoju pažnju i tijelo usmjeri na sadašnji trenutak i da postane smirenija.

“Plavi telefon je važan servis za mlade u BiH. Pandemija je veoma otežala sudjelovanje ljudi u društvu i nanijela ozbiljne posljedice po većinu stanovništva, a podrška koju Plavi telefon može pružiti u ova vremena neophodna je kako bi se spriječili još negativniji efekti na mentalno zdravlje ljudi.”

Važna usluga za mlade Plavi telefon je besplatno online i telefonsko savjetovanje koje je pokrenula NVO Nova Generacija. Usluga se trenutno realizuje uz podršku Programa za ublažavanje efekata pandemije COVID-19 na živote djece i porodica na zapadnom Balkanu i Turskoj, koji finansira EU, a implementira UNICEF. Maja Kovačević je jedan od savjetnika koji rade u tom servisu. Ona objašnjava da je za savjetnike najvažnije da se ljudi osjećaju sigurno i shvate da neće biti osuđivani. “Plavi telefon je važan servis za mlade u BiH. Pandemija je veoma otežala sudjelovanje ljudi u društvu i nanijela ozbiljne posljedice po većinu stanovništva, a podrška koju Plavi telefon može pružiti u ova vremena neophodna je kako bi se spriječili još negativniji efekti na mentalno zdravlje ljudi”, kaže Maja. Servis je prvobitno pokrenut samo za djecu, ali jedan od menadžera projekta, Saša Risojević, objašnjava da se usluga veoma brzo razvijala i da su sa ubrzanim uticajem pandemije morali da svoje usluge prošire i na starije starosne grupe.

“Uticaj podrške EU bio je zaista opipljiv, jer je značajno ojačao kapacitet usluge Plavog telefona.”

O projektu Uslugu Plavi telefon koja nudi besplatno online i telefonsko savjetovanje realizuje NVO Nova Generacija uz podršku Programa za ublažavanje posljedica pandemije COVID-19 na živote djece i porodica na zapadnom Balkanu i Turskoj, koji je dio paketa pomoći Evropske unije za zapadni Balkan koji implementira UNICEF BiH. *Ime je promijenjeno radi zaštite njene privatnosti Objašnjava da su sa sve većim interesovanjem građana za njihovu uslugu bili dovedeni u situaciju da propuštaju da odgovore i na 250 poziva mjesečno. Uvidio je da razlog tome leži uglavnom u činjenici da se njihova usluga nudi samo u toku radnog vremena. Uz podršku EU produžili su radno vrijeme do kasno uveče i sada imaju samo 10 do 15 propuštenih poziva u mjesecu. „Uticaj podrške EU bio je zaista opipljiv, jer je značajno proširio kapacitet usluge Plavog telefona“, kaže Saša. Osim toga, uz podršku EU pokrenuli su i kampanju protiv nasilja u porodici i posvetili se podizanju svijesti o usluzi Plavi telefon. Kao rezultat ove kampanje, uspjeli su privući preko 35.000 posjetitelja na svoju web stranicu, a broj djece, mladih ljudi i porodica koje su koristile usluge Plavog telefona, značajno se povećao. Usluga Plavi telefon do sada je funkcionisala uz podršku donatora i inicijativu tima NVO Nova Generacija. Saša se nada da će u budućnosti uslugu Plavi telefon podržavati i država i na taj način postići dugoročnu održivost. „Održali smo niz sastanaka i okruglih stolova sa predstavnicima institucija na kojima smo predstavili uticaj i rezultate usluge Plavi telefon. Mislim da su i oni prepoznali njen značaj i očekujemo da će u budućnosti i oni početi da podržavaju servis”, kaže Saša.

Posmatranje ptica na bajkovitom jezeru

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Projekat koji finansira EU promoviše posmatranje ptica za turiste kao dio projekta prekogranične saradnje.

Legenda kaže da je Skadarsko jezero nastalo od suza koje je prolila crnogorska vila, kojoj je Bog odbio želju da joj njene plave oči postanu crne, i zbog te želje je još i oslijepio. Vila je toliko plakala da su njene suze stvorile jezero. Očaran njenom ljepotom, Bog joj je vratio vid. Zaista, ljudi koji znaju Skadarsko jezero složili bi se da je ono jedna od najljepših prirodnih lokacija na Zapadnom Balkanu i pravi raj za ljubitelje avantura na otvorenom kog krasi spektakularni nacionalni park za istraživanje na prostoru od 400 kvadratnih kilometara. Međutim, ova bajkovita zemlja još uvijek nije dobila pažnju koju zaslužuje, kako od domaćih, tako i od stranih turista. Takvog su uvjerenja ljudi iz crnogorske nevladine organizacije CZIP.

CZIP je skraćenica od Centar za Zaštitu i proučavanje Ptica. Ta organizacija radi više od 20 godina na zaštiti ptica i životne sredine, te promociji prirodnog i kulturnog nasljeđa u Crnoj Gori. Prošle godine su sa partnerskim organizacijama iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine pokrenuli projekat “Pannonia-Adria Connection” ili PA.CON uz finansiranje EU za promociju turizma na lokalitetima u sve tri zemlje: Nijemci u Hrvatskoj, Tuzla u Bosni i Hercegovini, i Skadarsko jezero u Crnoj Gori.

„Trenutno većinu posjetilaca Skadarskog jezera privlači ono što mi nazivamo masovnim turizmom: dolazak na jezero, kafa ili ručak, malo razgledanja, pa odlazak sa jezera. Željeli smo promijeniti ovu naviku u jedno bolje iskustvo.”

Povećanje turističkih perspektiva

Zoran Popović iz CZIP-a jedan je od koordinatora ovog projekta i objašnjava da je ideja koja stoji iza projekta bolje korištenje resursa iz sve tri zemlje u svrhu promocije turizma. „Trenutno većinu posjetilaca Skadarskog jezera privlači ono što mi nazivamo masovnim turizmom: dolazak na jezero, kafa ili ručak, malo razgledanja, pa odlazak sa jezera. Željeli smo promijeniti ovu naviku u jedno bolje iskustvo”- govori Zoran.

Zoran kaže da su željeli da jezero pretvore u destinaciju na kojoj će se turisti duže zadržavati, ali da bi se to dogodilo turistima je bilo potrebno ponuditi više atrakcija i prilika za nova iskustva. Iz tog razloga osmišljene su aktivnosti poput promatranja ptica, planinarenja, biciklizma, izleta brodom i drugih elemenata eko i avanturističkog turizma.

Projekat PA.CON radi na razvoju lokaliteta za promatranje ptica u sve tri zemlje a to su – turistička informativna kuća u Sopotcu, igralište i kula za promatranje ptica u Hrvatskoj, renoviranje kuće u parku prirode na Ilinčici i postavljanje LED rasvjete uz cestu kao i uređenje 16 mikro izletišta u Bosni i Hercegovini. Projekat će obezbijediti i ulaganja u rekonstrukciju starog željezničkog nasipa u Virpazaru, tako što će od njega napraviti pješačku stazu, te ulaganja za nabavku čamca na solarni pogon, električnih bicikala i pratećih solarnih punionica, a sve u cilju promocije turističkih aktivnosti sa niskim uticajem na životnu sredinu.

“Bez ovog nivoa finansijske podrške EU, ne bi bilo moguće realizovati ovaj značajan projekat.”

O projektu

Projekat PA.CON podržava Evropska unija u okviru IPA Programa prekogranične saradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014-2020. Vodeći partner na projektu PA.CON je Opština Nijemci iz Hrvatske; partneri iz Bosne i Hercegovine su Grad Tuzla i Udruženje za razvoj NERDA iz Tuzle, dok su partneri u Crnoj Gori Centar za Zaštitu i istraživanje Ptica i Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore. Implementacija PA.CON projekta službeno je počela u oktobru 2020. godine i trajat će ukupno 24 mjeseca.

Ukupna vrijednost projekta za sve tri zemlje je 1,8 miliona eura, dok će za unapređenje turističke infrastrukture na Skadarskom jezeru biti uloženo oko 280.000 eura. „Bez ovakvog nivoa finansijske podrške od strane EU ne bi bilo moguće realizovati ovaj značajan projekat“, kaže Zoran.

Osim direktnih intervencija za infrastrukturne i promotivne aktivnosti, projekat uključuje i izgradnju kapaciteta kako bi se osiguralo da se uticaj projekta održi. Putem niza obuka od šest edukativnih kurseva, u sve tri zemlje i studijske posjete, projektni partneri i predstavnici ciljnih grupa imat će priliku unaprijediti vlastite kapacitete i kvalitet svojih usluga.

Prema Zoranovim riječima, projekat će imati značajan dugoročni uticaj na lokalno stanovništvo, privredu i očuvanje prirodne sredine. „Ali ono što je važnije, mislim, jeste da će to promijeniti način razmišljanja mnogih ljudi i mnogih institucija i pokazati im šta je sve moguće i kako se stvari mogu postići pravilnim planiranjem i implementacijom“, kaže Zoran.

RYCO objavljuje konačnu listu prvih Superškola

Written by WeBalkans on . Posted in News.

Šezdeset srednjih škola sa zapadnog Balkana odabrano je za učešće u Superškolskom programu Regionalne kancelarije za saradnju mladih (RYCO). Njihovi učenici i nastavnici imat će priliku da realizuju razmjenu nastavnog kadra i učenika između jedne škole i druge škole, kao i da učestvuju u drugim aktivnostima posvećenim izgradnji njihovih kapaciteta, umrežavanju i saradnji.

 

Tokom prvog otvorenog poziva Superschools, RYCO je dobio 127 prijedloga za razmjenu, dok je više od 412 škola sa zapadnog Balkana koristilo internetsku platformu www.superschools.net za umrežavanje sa drugim školama. Komisija za selekciju je zatim morala da odabere 30 najboljih projekata koji imaju za cilj podršku procesima izgradnje mira i pomirenja i interkulturalnog učenja i dijaloga između škola, učenika i njihovih zajednica.

 

Realizacija projekata odvijat će se od februara do maja ove godine kada će svaka škola organizovati jednu razmjenu sa svojim partnerom u trajanju od šest do deset dana sa grupom do 20 učenika i jednim ili dva nastavnika. Kroz šemu razmjene učenici i nastavnici će imati priliku da putuju, te da svojim domaćinima predstave sebe, svoje škole i običaje, te nauče nove stvari o zajednicama u različitim dijelovima našeg regiona.

 

Program se provodi tri godine i dio je višedonorskog projekta „Šema razmjene škola na zapadnom Balkanu“ koji sufinansiraju Evropska unija i Njemačko savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ), a provodi Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) zajedno sa Regionalnom kancelarijom za saradnju mladih (RYCO).