Skip to main content

Autor: WeBalkans

Toplije zime za prištinske školarce

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Projekat koji finansira EU podržava proširenje mreže i energetski efikasno daljinsko grijanje u Prištini, Kosovo

Osnovna i niža srednja škola Naim Frashëri jedna je od najvećih u Prištini, glavnom gradu Kosova. Škola ima preko 1.000 učenika i ima površinu od oko 5.000 kvadratnih metara. Shqipe Vllasalija Mehmedi je direktor koji vodi ovu ogromnu organizaciju. Očekivalo bi se da će glavni izazov za ovu školu biti vezan za obrazovanje, ali se ispostavilo da je nešto sasvim drugo: „Imali smo ogromnih problema tokom zime, a ponekad smo morali obustavljati nastavu zbog problema sa grijanjem. “, kaže Shqipe.

Kada je ona preuzela dužnost direktora škole 2018. godine, taj objekat se grijao na centralno grijanje na lož ulje, koje se isporučivalo jednom mjesečno. Dostavu ulja za ovu i druge škole organizovale su opštinske vlasti. Shqipeobjašnjava da je grijanje na ulje izazvalo nekoliko problema, uključujući nestanak ulja prije njegove sljedeće isporuke, a pri tom su tada temperature bile niske, te ozbiljnu štetu okolišu oko škole. „Sjećam se da su 2018. godine i nastavnici i učenici sjedili u kaputima tokom nastave, jer je grijanje bilo slabo“, kaže Shqipe.

„U ekonomskom smislu, Termokos je mnogo dobio jer je osim smanjenja gubitaka u mreži dobio 3.000 novih korisnika, uključujući javne ustanove poput dva vrtića, pet škola, policijske stanice, Centralnu univerzitetsku bolnicu Kosova i Narodno pozorište Kosova.”

Povećan kvalitet grijanja i bolja zaštita okoliša

Problem grijanja i zagađenja u Prištini nije rezervisan samo za školu Naim Frashëri. Većina stanovnika Prištine grije se na ugalj ili struju iz obližnjih elektrana Kosovo A i B, iako neki koriste mnogo efikasnije grijanje iz daljinskog grijanja Termokos. To efikasnije grijanje nastaje od pare koja dolazi kroz cijevi iz elektrane. Međutim, značajan broj privatnih i javnih zgrada u Prištini, uključujući osnovnu školu Naim Frashëri, nije bio priključen na daljinsko grijanje jer je Termokos imao problema sa svojim starim i nedovoljnim distributivnim sistemom.

Kako bi pomogla u rješavanju ovog pitanja, 2019. godine Kancelarija EU na Kosovu pokrenula je projekat renoviranja mreže daljinskog grijanja u Prištini. Svrha projekta je bila omogućiti priključenje novih privatnih i javnih kupaca na sistem daljinskog grijanja i poboljšati snabdijevanje postojećih potrošača grijanjem. Kao rezultat projekta, tokom dvije godine, renovirano je 120 starih trafostanica, postavljeno 50 novih i preko sedam kilometara podzemnih cijevi zamijenjeno je novim predizolovanim cijevima, što je rezultiralo povećanjem efikasnosti i značajnim smanjenjem gubitaka toplote i vode.

Naim Bytyqi, direktor odjeljenja za distribuciju i menadžer projekta u ime Termokosa, kaže da je ovaj projekat bio ogroman uspjeh. „U ekonomskom smislu, Termokos je mnogo dobio jer je osim smanjenja gubitaka u mreži, dobio preko 3.000 novih korisnika, uključujući javne institucije kao što su dva vrtića, pet škola, policijske stanice, Centralna univerzitetska bolnica Kosova, i Narodno pozorište Kosova.”

Veoma smo zahvalni Evropskoj uniji jer uz njihovu podršku sada imamo visokokvalitetno grijanje, a učenici i nastavnici mogu u potpunosti da se fokusiraju na obrazovanje u ugodnom i toplom ambijentu.”

O projektu

Projekat Rehabilitacija mreže daljinskog grijanja u Prištini je završen u aprilu 2021. godine i finansiran je od strane Evropske unije u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć programa.

Prijatan i topao ambijent u školi

Ali ono što je takođe veoma važno prema mišljenu Bytyqiju je činjenica da ovi novi kupci više ne moraju da koriste fosilna goriva za grijanje. “Prije priključenja na mrežu daljinskog grijanja sve javne ustanove su se grijale na naftu. Osim što su se nosile sa ogromnim finansijskim troškovima zbog visokih cijena nafte, ove institucije su bile i izvor zagađenja, posebno problematičnog s obzirom da uglavnom rade u centru grada.„Stambeni objekti kao potrošači, koji su sada priključeni na mrežu Termokosa, takođe više ne koriste struju za grijanje. Ovo ima pozitivan efekat na ekonomiju domaćinstava, smanjuje potražnju za potrošnjom električne energije i poboljšava kvalitet vazduha“, zaključuje Bytyqi.

Sada, nakon završetka projekta, škola Naim Frashëri ima 24-časovno grijanje koje pokriva cijeli školski prostor uključujući učionice, hodnike i toalete. Kako kaže direktorica: „Veoma smo zahvalni Evropskoj uniji jer uz njihovu podršku sada imamo visokokvalitetno grijanje, a učenici i nastavnici mogu u potpunosti da se fokusiraju na obrazovanje u ugodnom i toplom ambijentu.“

385,5 miliona eura iz Fonda solidarnosti EU za hitne zdravstvene situacije COVID-19

Written by WeBalkans on . Posted in News.

Evropska komisija dovršila je isplatu pomoći Fonda solidarnosti EU (EUSF) za 19 zemalja u ukupnom iznosu od skoro 385,5 miliona eura za rješavanje vanredne zdravstvene situacije izazvane virusom korona. Ovo je dodatna pomoć koja je uslijedila pomoći u iznosu od 132,7 miliona eura isplaćenih 2020. državama članicama koje su zatražile avansno plaćanje EUSF-a. Podršku EUSF-a zatražilo je 17 država članica, kao i Albanija, Crna Gora i Srbija kao zemlje kandidati.

 

Albanija i Crna Gora su dobile finansijsku podršku krajem 2021. godine, dok se za Srbiju čeka potpisivanje sporazuma  za tu podrsku, a očekuje se da će finansijska pomoć EUSF-a biti isplaćena ubrzo nakon potpisivanja sporazuma.

 

Komesar za susjedstvo i proširenje, Olivér Várhelyi, rekao je: „Od početka pandemije, stali smo uz naše partnere na Zapadnom Balkanu. Zadovoljan sam što su Albanija, Crna Gora i Srbija mogle da iskoriste podršku EUSF-a. Ovo je još jedna demonstracija opredijeljenosti EU-a da podrži regiju u borbi protiv korona virusa, gdje je to moguće uz pristup istim mehanizmima pomoći kao i za naše države članice.”

 

EUSF hitna zdravstvena podrška COVID-19 finansira medicinsku pomoć, nabavku i administraciju vakcina, lične zaštitne opreme i medicinskih uređaja, troškove zdravstvene zaštite, laboratorijske analize, mjere prevencije, te praćenje i kontrolu širenja bolesti.

Tradicionalna umjetnina spravljena od čepova plastičnih flaša

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Nevladina organizacija iz Sarajeva stvara zanimljive umjetnine koristeći čepove iskorištenih flaša

Prelijep tepih izložen je u sarajevskom predgrađu Ciglane. Ipak, postoji nešto neobično kod ovog tepiha, takozvanog “Čepoćilima”: napravljen je od 25.000 plastičnih čepova za flaše. Njegovo ime u prijevodu znači ‘tepih od čepova’, a dizajniran je i napravljen u sklopu projekta Green Art Association, NVO iz Sarajeva, u Bosni i Hercegovini. Alma Hrasnica Dervišević, predsjednica udruženja, pojašnjava da je sve počelo prije deset godina kada je došla na ideju da u okviru aktivnosti za Evropsku sedmicu smanjenja otpada u Sarajevu pravi umjetnine pomoću čepova flaša. „Tada je ovo za nas bio prilično ambiciozan projekat, jer nismo znali hoće li ljudi cijeniti ovu inicijativu i kakve ćemo povratne informacije dobiti“, kaže Alma.

Početni izazov je bio sakupljanje čepova flaša. Alma je postavila sabirno mjesto za flaše i kontaktirala škole, kompanije i druge institucije kako bi ih pitala da li bi bili spremni da doprinesu ovom projektu prikupljanjem i isporukom iskorištenih čepova za flaše. “Na moje iznenađenje, odaziv je bio vrlo pozitivan i za kratko vrijeme uspjeli smo prikupiti priličnu količinu čepova za flaše i tako je krenuo trend Čepoćilima”, kaže Alma.

„Čepoćilim je savršen spoj umjetnosti, kulturnog naslijeđa i ekologije. Cilj projekta je podići svijest o gomilanju otpadne ambalaže i vjerujem da smo pokazali da postoji način da se ovom otpadu da nova vrijednost ponovne upotrebe.”

Izrada jednog tepiha od čepova flaša godišnje

Nakon uspjeha i pohvale za prvi tepih od čepova flaša, Alma i kolege iz Green Art Association odlučili su da to postane aktivnost kojom će se baviti i narednih godina pri čemu će dizajnirati i praviti barem po jedan tepih od plastičnih čepova za flaše tokom godine. Za dizajn su odlučili nastaviti koristiti tradicionalni bosanski ćilim jer bi to bila umjetnička, ali i turistička atrakcija, i time su doprinosili promociji kulturnog naslijeđa.

“Čepoćilim je savršen spoj umjetnosti, kulturne baštine i ekologije. Cilj projekta je podići svijest o gomilanju otpadne ambalaže i vjerujem da smo pokazali da postoji način da se ovom otpadu da nova vrijednost ponovne upotrebe”, kaže Alma.

Pošto su uključili mlade ljude u projekat, Alma vjeruje da su uspjeli podići značajnu svijest među grupama koje mogu doprinijeti budućoj zaštiti okoliša kroz smanjenje i upravljanje otpadom.

Nedavno je Udruženje Green Art dobilo podršku od programa ReLOaD (Regionalni program lokalne demokratije) koji finansira EU. Program im je pomogao u njihovom najnovijem projektu, dizajniranju i izradi klupa od čepova flaša, sa vizuelnim dizajnom koji podsjeća na tradicionalni bosanski ćilim. U ovu najnoviju aktivnost uključili su djecu iz OŠ Vladislav Skarić, JU zavod za specijalno obrazovanje I odgoj djece Mjedenica i Dom za djecu bez roditeljskog staranja Bjelave. U sklopu projekta proveli su 30 eko-umjetničkih radionica o stvaranju eko umjetnosti od otpada. U ovim radionicama koristili su materijale kao što su plastične flaše i limenke. U svom posljednjem projektu za proizvodnju klupa koristili su oko 15.000 čepova za flaše.

„Zahvaljujući ovom projektu uspjeli smo uključiti više djece i mladih u naše aktivnosti i podići svijest među njima o ekološkim pitanjima i na tome smo veoma zahvalni ReLOaD programu i EU.”

O programu

Regionalni program za lokalnu demokratiju na Zapadnom Balkanu (ReLOaD) finansira Evropska unija, a sprovodi Ujedinjeni nacionalni razvojni program. ReLOaD je sada u svojoj drugoj fazi, koja će trajati do 2024. godine.

Projektom je stvoreno okruženje u kojem su djeca i mladi bili u mogućnosti da razvijaju kulturološke inicijative koje su i ekološke i da se druže kroz umjetničke aktivnosti. „Zahvaljujući ovom projektu uspjeli smo da uključimo više djece i mladih u našu aktivnost i podignemo svijest među njima o ekološkim pitanjima i na tome smo veoma zahvalni ReLOaD programu i EU“, kaže Alma.

Klupa od čepova za flaše je sada u samom centru Sarajeva u Gimnazijskoj ulici, okružena osnovnim i srednjim školama. Alma je ponosna na to djelo i na svu djecu koja su radila na njemu, i na njihove drugove iz razreda. To djelo mogu vidjeti svaki dan i podsjetiti se na važnost smanjenja i upravljanja otpadom.

Počinje Evropska godina mladih

Written by WeBalkans on . Posted in News.

EU je nedavno proglasila 2022. Evropskom godinom mladih. Aktivnosti koje će biti organizovane u sklopu ove godine uključivat će konferencije, inicijative koje promovišu učešće mladih u kreiranju politika, kampanje za podizanje svijesti o inkluzivnijoj, zelenoj i digitalnijoj EU, te studije i istraživanja situacije u kojoj se mladi nalaze. Evropska godina mladih uz NextGenerationEU, koja ponovo otvara perspektive za mlade ljude, podržava učešće mladih u društvu, obezbijeđujući im kvalitetne poslove i mogućnosti obrazovanja i obuke za Evropu budućnosti.

 

Godina mladih tražit će sinergiju i komplementarnost s drugim programima EU koji su usmjereni na mlade širom spektra politika – od programa ruralnog razvoja usmjerenih na mlade poljoprivrednike do programa istraživanja i inovacija, te od kohezije do klimatskih promjena – uključujući programe EU s međunarodnim djelovanjem ili transnacionalne prirode.

 

Pored Erasmus+ i Evropskog korpusa solidarnosti, sa budžetima za tekući finansijski period od 28 milijardi eura i 1 milijardu eura, EU Garancija za mlade i Inicijativa za zapošljavanje mladih stvaraju više mogućnosti za mlade ljude. U međuvremenu, novi program pod nazivom ALMA takođe će biti pokrenut 2022. godine kako bi se podržala prekogranična profesionalna mobilnost mladih u nepovoljnom položaju.

 

Kompletan program aktivnosti i dodatne informacije biće dostupni na Omladinskom portalu. Obim aktivnosti obuhvatit će pitanja koja se najviše tiču ​​mladih, prateći prioritete istaknute u ciljevima mladih, kao što su jednakost i inkluzija, održivost, mentalno zdravlje i blagostanje, te kvalitetno zapošljavanje. U te programe takođe će biti uključeni i mladi ljude izvan EU.

Dijelite tajne lokalne staze sa svijetom

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

EU podržava avanturu na otvorenom putem fizičkog i digitalnog označavanja planinskih ruta. Planinski region Peći na zapadu Kosova fokusiran je na prevazilaženje masovnog turizma nudeći personalizovana iskustva koja spajaju lokalnu tradiciju sa neravnim terenom. Potencijal ove regije za turizam prepoznat je prije mnogo godina te se već ranije započelo s ulaganjima u infrastrukturu i ljudski kapital. Sada ovdje ima posjetitelja koji svoje vrijeme provode u šetnjama po planinskim stazama, planinareći i vozeći bicikle. Ljubitelji prirode biraju da provode vrijeme u albanskim Alpima, čije se ime sa lokalnih jezika prevodi kao „Proklete planine“ – planinski lanac koji dijeli Kosovo, Crnu Goru i Albaniju. Grupa entuzijasta, od kojih je nekima ovo postao izvor egzistencije, ponosni su što svoja lokalna bogatstva dijele sa ostatkom svijeta i sada ubiru plodove ove industrije.

“Ovaj projekat je najuspješnije ulaganje provedeno na ovim planinskim lancima u posljednjih 20 godina.”

Gdje su samo pastiri hodali Lokalno planinarsko društvo Đeravica pronašlo je partnera u prekograničnom projektu između Kosova i Crne Gore koji finansira Evropska unija ulažući u obilježavanje postojećih i novih staza za planinarenje i biciklizam. „Ovaj projekat je najuspješnije ulaganje sprovedeno na ovim planinskim lancima u posljednjih 20 godina“, kaže Raif Gjikolli iz Đeravice. Udruženje je bilo uključeno u sve faze projekta, dajući savjete o predloženim rutama i označavajući ih. „Ponosni smo što biramo najbolje rute kojima su hodali samo lokalni stanovnici – kao što je ona iz centra grada, gdje je nadmorska visina 550 metara, kroz pašnjake i pored pastirskih koliba u planinskim lancima na 1.800 metara nadmorske visine“, kaže Gjikolli , potvrđujući da su postavljene oznake međunarodnog standarda. Rute se protežu preko živopisnih dijelova zaštićenih područja na Kosovu i u Crnoj Gori. Ljubitelji prirode mogu dane provesti prelazeći granice i nailazeći na poznatije regionalne planinske rute koje se ukrštaju sa ovim kojim koračaju, kao što su vrhovi Balkana ili poznata mega planinarska staza Via Dinarica.

“Obilježavanje staza, kao i prateće aktivnosti, u skladu su sa lokalnim razvojnim planovima i strategijama razvoja turizma u regiji.”

O projektu Projekat Proklete planine – Izuzetna destinacija na otvorenom, kreiran je s ciljem ulaganja u prekograničnu zonu između Kosova i Crne Gore, činivši je više privlačnom i poznatom destinacijom na otvorenom. Mreža od oko 334 km pješačkih i biciklističkih staza je označena i pruža veze između Kosova i Crne Gore. Cijela pogranična regija opremljena je odmorištima, vidikovcima i parkingom za bicikle. Ovaj projekat koji finansira EU potaknut će ekonomski razvoj i stvoriti nove mogućnosti zapošljavanja. Sve informacije na jednom mestu Obilježene staze prelaze granice, ali se drže prirodnog toka masiva i vode posjetitelje rutama s veličanstvenim pogledom na Proklete planine. Organizacije za implementaciju ovog projekta dobile su pozitivne povratne informacije od turističkih vodiča koji rade na području gdje je postavljeno na stotine oznaka duž 334 kilometra pješačkih i biciklističkih ruta. Sokol Luta iz Agencije za regionalni razvoj – Zapad, implementacionog partnera na kosovskoj strani, objašnjava da je sredstvima EU postavljeno 25 informativnih tabli, identifikovano nekoliko izvora vode, te postavljeno mnogo putokaza koji sada upućuju na puteve sa panoramskim pogledom. “Obilježavanje staza, kao i prateće aktivnosti, u skladu su s lokalnim razvojnim planovima i strategijama razvoja turizma u regiji”, kaže Luta. Dodaje da je postojala velika saradnja između dioničara s obje strane granice kako bi se poboljšao kvalitet turističke ponude Prokletih planina, povećala vidljivost i u konačnici prekogranično područje predstavilo kao jedinstvena atraktivna outdoor destinacija. Na primjer, implementacijske organizacije su na jednom mjestu – i kao web stranica i kao aplikacija za pametne telefone – prikupile i popisale sve pružatelje usluga smještaja, gastronomije i izleta. Uz digitalizovane karte staza, posjetiteljima se pruža mogućnost izbora između organizovanih obilazaka ili samostalnog otkrivanja područja.

Ponovno spajanje dijelova albanske kulturne baštine

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Sredstva EU obnavljaju mozaik Nacionalnog istorijskog muzeja oštećenog zemljotresom 2019.

Nijedna posjeta gradu Tirani nije potpuna bez fotografisanja velikog mozaika koji prekriva glavnu fasadu Nacionalnog istorijskog muzeja. Zauzimajući centralnu ulogu među važnim zgradama koje kruže oko trga u glavnom gradu, mozaik je konceptualiziran ranih 1980-ih i nosi naziv „Albanija“, kao prikaz ljudi koji su živjeli u zemlji u različitim vremenima.

Mozaik je bio svjedok mnogih istorijskih događaja koji su se odigrali neposredno ispred njega na Skenderbegovom trgu, ali ono što ga je uzdrmalo iz temelja bio je zemljotres 2019. godine. Ovo je bio najjači potres u zemlji u posljednjih pola vijeka: odnio je mnoge živote i prouzrokovao materijalnu štetu širom centralne Albanije, uključujući 53 lokaliteta kulturne baštine.

“Bilo je svega nekoliko intervencija otkako je inaugurisan prije nekoliko decenija – na primjer, s mozaika je uklonjena zvijezda kao simbol komunizma.”

Inženjeri EU doprinose oporavku

U očima građevinske inženjerke Daniele Kortoçi koja radi na restauraciji mozaika, među svim ljudima na mozaiku „Albanija“ izdvaja se jedna figura: žena koja drži pušku u ruci.

„Žena u tradicionalnoj haljini stoji između dva muškarca u centru mozaika, predstavljajući snažnu Albanku iz komunističkog doba, ali koja takođe ima svoju prijateljsku stranu prikazanu u vidu otvorene lijeve ruke koja odražava gostoprimstvo“, objašnjava mlada inženjerka koja je uključena u restauratorske radove nakon potresa. „Bilo je samo nekoliko intervencija otkako je inaugurisan prije nekoliko decenija – na primjer, zvijezda koja je simbol komunizma uklonjena je sa mozaika“, kaže Kortoçi, koja opisuje kako radovi na restauraciji uključuju kombinovanu ekspertizu EU i lokalne samouprave, uključujući originalne tvorce djela.

Kortoçi radi sa timom stručnjaka koji su naveli 27 lokaliteta kulturnog naslijeđa koji ispunjavaju uslove za intervenciju u sklopu najvećeg kulturnog projekta finansiranog od strane EU ikada sprovedenog u zemlji. Stručnost EU donosi dodatnu vrijednost u prenošenju znanja novoj generaciji studenata lokalne kulturne baštine. Rade rame uz rame na oštećenim zidinama zamka, starim lučkim gradskim utvrđenjima, muzejskim zgradama i mostovima. U nastojanju da se očuvaju vještine koje nestaju, rad na dvorcima i mostovima uključuje tradicionalno zidanje uz korištenje lokalnog kamena. Krajnji cilj je oživljavanje ovih odabranih lokacija kako bi se povećao turistički potencijal, direktno doprinoseći društveno-ekonomskom oporavku Albanije.

“Za nas žene inženjerke, biti u građevinarstvu je misija. Osjećamo potrebu da budemo uzor onoj maloj petogodišnjoj djevojčici koja sada crta kuću i stavlja sunce u ugao papira.”

O projektu

U jednom od svojih najvećih programa kulturne baštine, vrijednom 40 miliona eura, EU u Albaniji radi na podršci restauracije lokacija i spomenika pogođenih zemljotresom 2019. godine. Program ima za cilj da doprinese socio-ekonomskom oporavku Albanije obnavljanjem kulturnog nasljeđa zemlje i obnavljanjem njenog potencijala za turizam, kao i pružanjem podrške lokalnim zajednicama. Program je postao još značajniji u kontekstu posljedica pandemije COVID-19, koja je loše uticala na albanski turistički sektor.

Evropa je tamo gdje želimo da budemo

Ekonomska transformacija Albanije započela je kada je demokratija okončala decenije komunizma početkom 1990-ih. Kortoçi je stoga građanka druge generacije čiji rad treba da doprinese zemlji koja teži članstvu u EU. Pored svog profesionalnog angažmana kao inženjer, pridružila se Mladim evropskim ambasadorima, kreativnoj mreži budućih uticajnih ljudi sa cijelog Zapadnog Balkana.

„Sjećam se kako sam dok sam odrastala slušala riječi „Želimo da Albanija bude kao ostatak Evrope“, odnosno razvijene zemlje članice EU. Zato sam željela da naučim više o Evropskoj uniji i podijelim njene vrijednosti sa svojim vršnjacima, radujući se tome kao našoj zajedničkoj budućnosti”, kaže Kortoçi. Među tim evropskim vrijednostima je i njegovanje kulturnog nasljeđa kojeg u Albaniji ima u izobilju.

Još jedna važna uloga u kojoj se Kortoçi vidi je postavljanje primjera budućim generacijama, posebno djevojčicama. Iako žene čine manje od 1% radne snage u građevinskom sektoru, ona kaže: „Ja sam u stanju da radim i da budem prepoznata po svom profesionalizmu kao i muškarci. Za nas žene inženjerke, biti u građevinarstvu je misija. Osjećamo potrebu da budemo uzor onoj maloj petogodišnjoj djevojčici koja sada crta kuću i stavlja sunce u ugao papira.”

Baš kao i žena u mozaiku koja je prikazana kako se bori i poziva druge da se pridruže, radovi na restauraciji ovih spomenika se ne rade samo da bi se sačuvala prošlost ili sadašnjost, već i za budućnost, kako bi mlađe generacije znale odakle dolaze.

Zaštita staništa u regionu Skadarskog jezera

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Poboljšano upravljanje zaštićenim područjima u Albaniji smanjuje gubitak biodiverziteta

Skadarsko jezero je najveće jezero na Balkanskom poluostrvu. Jezero se nalazi na sjeveru Albanije i na granici sa Crnom Gorom. Kao rezervat prirode, to je jedno od evropskih područja koje je najbogatije biodiverzitetom, sa mnogim vrstama riba i ptica koje se mogu naći samo ovdje. Jezero takođe igra važnu ulogu kao lokalitet na kojem stotine ptica selica provode zimu – takozvani Jadranski preletnički put.

Međutim, dugo vremena je ovo bogato prirodno stanište bilo u opasnosti od zagađenja nastalog ljudskim faktorom i raznih vrsta eksploatacije. Odmah se moralo intervenisati zbog takve situacije i tražiti pomoć eksperata kako bi se uvele najbolje prakse iz Evropske unije, koje su rezultirale prvim Planom upravljanja Skadarskim jezerom.

“Uz pomoć EU, počela je nova era pravilnog upravljanja zaštićenim područjima.”

Održivo upravljanje zaštićenim područjima

Plan upravljanja je izradila Nacionalna agencija za zaštićena područja (NAPA), a implementirala ga je Regionalna uprava za zaštićena područja. Age Martini, glavna osoba za monitoring iz Regionalne administracije za zaštićena područja Skadra, tvrdi je ovaj plan dao njihovom osoblju potpuno nove smjernice za rad na zaštićenom području i osigurao željene rezultate. „Osoblje u našoj regionalnoj kancelariji sada ima jasnu ideju o protokolima koje treba poštovati u ovoj oblasti i kako koristiti novu opremu za izradu izveštaja o flori i fauni“, izjavljuje ona.

Plan je počeo da se sprovodi uz pomoć EU koja je obezbijedila ekspertsko znanje iz država članica EU. Obezbijeđena je podrška za praćenje divljih životinja, organizovanje obuka i druge izgradnje kapaciteta, zatim za razvoj odnosa sa zajednicama koje žive u zaštićenom području te pružanje profesionalne opreme koja pomaže osoblju da obavlja svoj posao. „Uz pomoć EU, započela je nova era pravilnog upravljanja zaštićenim područjima, jer svaki član osoblja ima jasne smjernice, dok svi znamo opšti cilj“, ističe Martini, dajući primjer kako čak i odnos s turistima sada uređen protokolom.

Zaštićena područja i NAPA rastu zajedno

U zadnje vrijeme, u svim zaštićenim područjima Albanije registruju se milioni turista svake godine. Ovaj uspjeh se pripisuje planovima upravljanja koje je NAPA izradila uz pomoć EU, a koji se provode u zaštićenim područjima zemlje. Albanija stiče dobru reputaciju među turistima koji je posjećuju radi niskih cijena, dobre hrane i sjajne prirode.

Međutim, fokus ostaje na zaštiti biodiverziteta putem mehanizama za praćenje u zaštićenim područjima koji su uvedeni i u skladu sa standardima Natura 2000 EU. Trenutno je preko 100 zaposlenika NAPA-e obučeno za rješavanje šumskih požara i prirodnih katastrofa; poznaju proces prikupljanja i obrade informacija o divljem svijetu, a prije svega imaju strategije za povećanje saradnje između zajednica koje žive u zaštićenim područjima i upravljanja tim područjima.

“Svjedočili smo promjeni stavova zajednice u pogledu naših namjera, od prvobitne skepse do prihvatanja pozitivne promjene u njenom području.”

O projektu

Projekat NaturAl je doprinio usklađivanju mreže zaštićenih područja u Albaniji sa Natura 2000 mrežom EU, i prihvatanjem standarda EU. Na taj način Albanija napreduje ka članstvu u EU.

Od 2015. do 2019. godine, fokusirajući se na deset odabranih zaštićenih područja, projekat je radio na jačanju upravljanja zaštićenim područjima u Albaniji fokusirajući se na: obuku i izgradnju kapaciteta Nacionalne agencije za zaštićena područja i regionalnih agencija; praćenje divljih životinja; obezbjeđivanje opreme; i jačanje odnosa u zajednici.

Direktor NAPA-e, Zamir Dedej, tvrdi da postoje velike koristi od dugoročnih ciljeva koji daju prioritet i prirodnom staništu i zajednicama koje tamo žive. “ Svjedočili smo promjeni stavova zajednice u pogledu naših namjera, od prvobitne skepse do prihvatanja pozitivne promjene u njenom području.” Dedej objašnjava da zajednice sada shvataju da se njihove aktivnosti trebaju pratiti i da to doprinosi smanjenju nelegalnih praksi poput nelegalne sječe drva ili krivolova. Štaviše, shvatili su da dobro upravljanje zaštićenim parkovima donosi više turista i ekonomskih koristi za sve.

Ovakvi pozitivni pomaci načinjeni su zahvaljujući pomoći od strane EU, koja je stigla u vrijeme kada je bila najpotrebnija, a NAPA je postala operativna tek 2016. Od tada je Albanija postigla značajan napredak u širenju mreže zaštićenih područja i povećanju nivoa realizacija svojih planova upravljanja sa 19% na 53%. Ovi rezultati su dodatno ohrabrili Agenciju i sigurni su da će se saradnja sa EU nastaviti u novoj fazi koja će dodatno smanjiti gubitak biodiverziteta, ali i spriječiti ekološki kriminal i povećati ulaganja u zaštićena područja u Albaniji.

Putovanje kroz vrijeme i doživljaj bitke iz Drugog svjetskog rata

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Projekat koji finansira EU nudi virtuelnu stvarnost za posjetioce muzeja u BiH

Bitka na Neretvi bila je jedna od najznačajnijih bitaka Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji. Krajem 1942. njemačka vrhovna komanda je postala zabrinuta zbog mogućnosti iskrcavanja saveznika na Balkan. Kao rezultat toga, Adolf Hitler je naredio ofanzivu da slomi centralnu komandu partizanskog pokreta koja se nalazila u srednjoj Bosni i Hercegovini. Prekretnicu te bitke označilo je rušenje dobro čuvanog mosta preko rijeke Neretve koje su prouzročili partizani kako bi usporili napredovanje njemačke vojske.

Bitka je ovjekovječena 1960-ih kroz produkciju filma Bitka na Neretvi u kojem su glumili Yul Brynner i Orson Welles među ostalim holivudskim glumcima. Plakat za film je dizajnirao Pablo Picasso i to besplatno. Nakon prikazivanja filma i njegovog uspjeha, državni organi su otvorili muzej Bitke na Neretvi, u mjestu Jablanica u Bosni i Hercegovini, u čijoj je blizini vojena ta bitka. Muzej je otvoren već više od pola vijeka, ali je u poslednjih 20 godina imao vrlo malo posjetioca.

Zahvaljujući inicijativi nevladine organizacije iz Bosne i Hercegovine, publika sada može proživjeti bitku kroz modernizovani sadržaj i 3D virtuelnu stvarnost, što je I dodatni razlog za posjetu muzeju u Jablanici.

„Bili smo svjesni da je muzej u Jablanici veoma atraktivan u smislu lokacije i tematike, ali da ne nudi mnogo sadržaja i da nije zanimljiv za posjetioca, te smo odlučili da uradimo nešto po tom pitanju.“

Pretvaranje muzeja u atrakciju

Udruženje Link, nevladina organizacija iz Bosne i Hercegovine, realizovala je projekat promocije prirodnog turizma u okolini Jablanice. Međutim, kako je regija bogata i kulturnom baštinom, odlučili su pokrenuti inicijativu s tim fokusom. „ Bili smo svjesni da je muzej u Jablanici veoma atraktivan u smislu lokacije i tematike, ali da ne nudi mnogo sadržaja i da nije zanimljiv za posjetioca, te smo odlučili da uradimo nešto po tom pitanju“, kaže Rasim Tulumović iz Udruženja Link. U razgovoru sa kolegama iz susjedne zemlje koji rade u Narodnom muzeju Crne Gore, saznali su da je u sličnoj situaciji i muzej u Nikšiću, te da bi taj zajednički problem bio odlična prilika za realizaciju prekogranične inicijative koja bi promovisala kulturnu baštinu kao dio turističkog paketa. Za to im je bila potrebna pomoć koju im je pružio Program prekogranične saradnje (CBC) za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru, koji je finansiran od strane EU.

Glavni problemi s kojima su se suočavali muzeji s obje strane granice su predstavljanje sadržaja i promocija. Rasim pojašnjava da ovi muzeji nisu imali savremenu opremu ni tehniku, što je rezultiralo u malom broju posjetilaca, ili nezadržavanju posjetilaca u muzeju. “Pored toga, u okolini muzeja nije bilo mjesta gdje se moglo sjesti na kafu ili kupiti suvenir, tako da ovi muzeji nisu ni na koji način pomagali razvoju turizma”, kaže Rasim.

Uz podršku EU, partnerske organizacije uvele su inovativan način predstavljanja istorije uvođenjem savremene opreme u muzeje i dodatno razvijanjem prezentacije virtuelne stvarnosti i animirane igre, koja na zabavan način pruža istorijske činjenice. Na primjer, ako sada odlučite doživjeti obilazak virtuelne stvarnosti za Bitku za Neretvu u muzeju Jablanica, morat ćete staviti 3D naočale koje će vas odvesti u sjedište Partizanske komande, gdje ćete biti okruženi animiranim glumcima. Komandant će vam dati zadatak da spasite ranjene vojnike koji će vas provesti kroz bitku, a na putu ćete se suočiti sa brojnim preprekama koje morate savladati. “Vjerujemo da je ovakav doživljaj istorije posebno privlačan mladim ljudima kojima je dosadno da je uče na tradicionalan način”, govori Rasim.

Virtuelne prezentacije bile su samo dio projekta. Partnerske organizacije su takođe opremile muzeje sa 3D naočarima, LED ekranima, tabletima, e-vodičima i drugom opremom za virtuelnu prezentaciju. Osim toga, organizacije su doprinijele obuci i certificiranju turističkih vodiča o savremenoj interpretacijskoj metodologiji, podržali mala preduzeća u proizvodnji suvenira i pomogli muzejima u izradi poslovnih planova.

„Kao rezultat podrške koju je pružila EU, sada oba muzeja mogu postati potpuno finansijski održiva, a drugi muzeji u regiji su stupili u kontaktu s njima da bi naučili kako implementirati njihov pristup.”

O projektu

Instrument za pretpristupnu (IPA) pomoć II Program prekogranične saradnje Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014–2020 ima svoj opšti programski cilj – održivi razvoj prekograničnog područja između Bosne i Hercegovine i Crne Gore koji se promoviše kroz realizaciju zajedničkih aktivnosti koje maksimiziraju komparativne prednosti područja. Ukupna IPA sredstva za Program Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014-2020. iznose 8.400.000 €.

Projekat „Zabavni muzeji“ koji finansira EU imao je važan ekonomski uticaj na oba muzeja. Muzej Jablanice je udvostručio svoje cijene ulaznica uprkos tome što je bila godina pandemije – kada se očekivalo da će broj stranih posjetilaca biti mali – udvostručio je i broj pojedinačnih posjetilaca. „Kao rezultat podrške koju je pružila EU, sada oba muzeja mogu postati potpuno finansijski održiva, a drugi muzeji u regiji su stupili u kontaktu s njima da bi naučili kako implementirati njihov pristup“, kaže Rasim.

Značajno je za pomenuti i važan uticaj projekta na prekograničnu saradnju između muzeja i kulturnih institucija obje zemlje. Projekat je omogućio zajedničke posjete turoperatora s obje strane granice, gdje su turoperatori bili inspirisani da svoje posjetioce dovedu u muzeje, i blisku saradnju na implementaciji projekta između kulturnih i lokalnih institucija vlasti.

Borba za prava potrošača na Kosovu

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Grant EU omogućava civilnom društvu da bude podrška pravnoj infrastrukturi, ali i da ima aktivnu ulogu kao nadzornik implementacije

Nije neobično vidjeti natpise u kosovskim trgovinama koji upozoravaju da se kupljena roba ne može vratiti. Trgovci koriste svoju slobodnu prosudbu da osmisle politike u slučaju neispravnih proizvoda, a tako osmišljena pravila mogu varirati od kreditnih zapisa koji obavezuju kupce da potroše isti iznos na drugi proizvod, do ponude povrata kupljene robe u roku od 24 sata.

Ovakvo nepošteno poslovno okruženje može da opstaje i da se širi uglavnom zbog neupućenih potrošača koji nisu svjesni zakona koji ih štite kao ni da postoje mehanizmi za njihovu primjenu. Ovaj nedostatak informacija potvrđen je 2020. godine kada je istraživanje, finansirano od strane EU, pokazalo da 42% potrošača ne zna da postoji Zakon o zaštiti potrošača,  i da ne znaju svoje pravo da mogu vratiti robu, bez obzira da li su je kupili direktno u prodavnicama ili online.

„Godinu dana nakon što je naša platforma postala operativna, broj žalbi koje su registrovane u centralnom odjelu za zaštitu potrošača porastao je za osam puta.”

Da bi upoznao potrošače sa njihovim pravima, Institut za razvojnu politiku Institut za razvojnu politiku (the Institute for Development Policy) (INDEP) je postavio platformu koristeći moć društvenih medija za informisanje, obrazovanje i osnaživanje potrošača na Kosovu. Sajt Kosovskog nadzornika potrošača (Mbrojtësit e Konsumatorëve) je interaktivan, komunicira s potrošačima o specifičnoj potrošačkoj problematici te objašnjava zakon jednostavnim riječima, putem postera i infografika. Dnevni sadržaj sajta se bavi svakodnevnim problemima sa kojima se Kosovari susreću prilikom kupovine robe ili usluga. S obzirom da su jezik i tematika na sajtu prijemčivi potrošačima, platforma je u prvoj godini rada imala 30.000 posjetilaca. Povećanje nivoa svijesti o pravima potrošača uticalo je na zvanične žalbe podnesene centralnim vlastima.

„Godinu dana nakon što je naša platforma postala operativna, broj žalbi koje su registrovane u Odjelu za zaštitu potrošača (Consumer Protection Department) porastao je za osam puta“, kaže Fatbardha Restelica iz INDEP-a. Do početka decembra ukupan broj službenih pritužbi podnesenih u ovoj godini dosegao je rekordni broj od 1.871. Mbrojtësit e Konsumatorëve platforma je savjetovala potrošače da podnose žalbe u vezi sa sigurnošću hrane, kršenjem prava na garanciju proizvoda i online kupovinom, između ostalog.

Pandemija je inspirisala i e-trgovinu i nepošteno trgovanje

Mbrojtësit e Konsumatorëve sajt je prepoznao porast od 200 posto u e-trgovini, koji je nastupio usljed pandemije u 2020. godini, i stoga pojačao svoju aktivnost kako bi zaštitio potrošače koji su stupali u ovaj novi odnos sa trgovcima. „Potrošači su se suočili sa organizovanim poskupljenjem, kršenjem prava prilikom kupovine putem interneta, nemogućnosti za vraćanje proizvoda i sveukupnom nepoštenom trgovinskom praksom“, govori Restelica, te objašnjava da je podizanje svijesti javnosti bilo usmjereno na provjeru trgovinske politike prije kupovine i na način na koji se podnose reklamacije.

“Naš sljedeći cilj je uspostaviti mehanizam za podršku potrošačima u rješavanju žalbi putem posredovanja i pravnog lijeka.”

O projektu

Institut za razvojnu politiku (INDEP) je podržan od strane Evropske unije kroz Okvirni parnerski sporazum u oblasti zaštite potrošača za period od 2019. do 2022. godine. Program ovog partnerskog sporazuma stavio je zaštitu potrošača u centar donošenja odluka i ciklusa javnih politika. Njegovi glavni ciljevi su bili osnaživanje, izvještavanje i podučavanje potrošača na Kosovu. U implementaciji ovih ciljeva, INDEP je dao preporuke za javnu politiku i takođe je vodio i nadzirao kampanju za zaštitu potrošača „Mbrojtësit e Konsumatorëve“.

Poduzimanje sljedećeg koraka za zaštitu potrošača

Politika i zaštita potrošača je važan alat za povećanje povjerenja potrošača, poboljšanje konkurencije i pomoć oporavku privrede. INDEP je stoga motivisan da pomno prati dalje reforme u sektoru, uključujući praćenje izmjena i dopuna kako bi se sadašnji zakon uskladio sa zakonodavstvom EU. INDEP organizacija je dostavila kosovskim institucijama zaključke do kojih su došli na osnovu svojih istraživanja.

Zvanični podaci pokazuju da je ovaj višestruki aktivizam poboljšao ukupnu zaštitu potrošača, uključujući postupanje po žalbama, jer je došlo do povećanja pozitivnih rješenja slučajeva. Međutim, Restelica kaže da su građani koji dobiju negativan odgovor obeshrabreni i ne koriste svoje pravo da ulože tužbu. To se uglavnom dešava zbog znatnih troškova postupka i vremena koje je potrebno da se predmeti riješe. „Zato je naš sljedeći cilj uspostaviti mehanizam za podršku potrošačima u rješavanju pritužbi putem medijacije i pravnih lijekova“, dodaje odlučno Restelica.

Mbrojtësit e Konsumatorëve sajt je osnažio potrošače na Kosovu, dajući im informacije o osnovnim pravima, i učinio ih važnom pokretačkom snagom za tržišnu disciplinu. Na taj način trgovci su podstaknuti da se takmiče, da nude korisne proizvode i usluge i transparentnije objavljuju informacije. Ova potrošačka snaga i povjerenje je očitovano i u činjenici da 68% Kosovara veruje da organizacija civilnog društva može da brani njihova prava: što je prosjek sličan onom u EU. Kao nadzornik koji je u proteklih par godina bio aktivno uključen u podizanje svijesti javnosti, zagovaranje i prisustvo u medijima, INDEP je dao veliki doprinos u izgradnji ovakvog nivoa povjerenja.

Malikowsky Couture: novi modni brend inspirisan tradicionalnim romskim nošnjama

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Mladi romski umjetnik ulazi u svijet modnog dizajna zahvaljujući projektu koji finansira EU u Sjevernoj Makedoniji.

U porodici Muameda Malikovskog, vladalo je stereotipno viđenje umjetnika kao osobe koja ima finansijske poteškoće i manjak profesionalne budućnosti. Premda su Muameda, još od djetinjstva zanimale umjetnost i dizajn, on se, kao odličan đak, u svim školskim predmetima, odlučio ipak da studira pravne nauke.

Učeći marljivo Muamed je dobijao visoke ocjene na pravnom fakultetu, ali pred samo diplomiranje nešto se dogodilo. „Svi oko mene, uključujući i moju porodicu, očekivali su od mene da budem neko drugi, neko koga ne prepoznajem u svom srcu. Osjećao sam da ne pripadam tom svijetu i odlučio sam da slušam svoje srce i slijedim svoje snove”, kaže Muamed.

“To je bio velik izazov za mene jer nisam uopšte imao podršku, ni od porodice ni prijatelja. Stalno bi mi govorili: ‘Ne možeš ti to’. ‘Ajde odustani, nećeš uspjeti’. ‘Trebao bi biti advokat’.”

Živjeti san

Odlučio je da upiše Fakultet za modni dizajn na Univerzitetu Goce Delchev u Štipu, Sjeverna Makedonija. Nije bilo lako odlučiti se studirati modni dizajn, međutim, čim je Muamed započeo studije mode, počeo je da radi ilustracije kako bi oživio svoje inovativne ideje za modu. “To je bio velik izazov za mene jer nisam uopšte imao podršku, ni od porodice ni prijatelja. Stalno bi mi govorili: ‘Ne možeš ti to’. ‘Ajde odustani, nećeš uspjeti’. ‘Trebao bi biti advokat’,“ prisjeća se Muamed.

Pokretanje novog brenda i ulazak na modno tržište je samo po sebi izazov, a budućnost se činila neizvijesnom za Muameda. Međutim, 2020. godine, baš kada je razmišljao da odustane od svog sna, Muamed je čuo za projekat koji sufinansira Vijeće Evrope, a koji vodi Evropski romski institut za umjetnost i kulturu (ERIAC), koji podržava mlade Rome u kreativnim i poslovnim poduhvatima. Zahvaljujući ERIAC-u i njegovom finansiranju, Muamed je konačno dobio priliku da napravi posao od onoga što istinski voli da radi.

Međutim, ovo je bio samo početak, s obzirom da je Muamed težio mnogo većem uspjehu. Nije imao radnju, a otvaranje jedne je zahtijevalo znatna finansijska ulaganja, koja Muamed nije mogao priuštiti. U tom je počela i pandemija. Pored problema i nevolja koji su nastupili s pandemijom, otvorio se i prostor za nove načine poslovanja. Izazovi za Muameda nisu prestajali da naviru, ali zahvaljujući još jednom projektu koji finansira EU – Roma Digital Boost uz podršku Vijeća za regionalnu saradnju (RCC) – Muamed je uspio da prevlada ovaj sljedeći izazov.

„Projekat Roma Digital Boost, koji finansira EU, pomogao mi je da svoje poslovanje podignem na viši nivo i započnem put ka tome da moj brend postane svima poznat.”

O projektu

Projekat integracije Roma ima za cilj smanjenje socio-ekonomskog jaza između romske i neromske populacije na Zapadnom Balkanu i Turskoj, te jačanje institucionalnih obaveza vlada da inkorporiraju i isporuče specifične ciljeve integracije Roma u glavne tokove razvoja politike. Realizuje ga Vijeće za regionalnu saradnju, uz finansijsku podršku Evropske unije i Fondacije za otvoreno društvo.

Roma Digital Boost obučavao je Muameda o online prodaji, kreiranju brenda i vizuelnog identiteta za njegovu kompaniju, te menadžmentu i promociji na kanalima društvenih medija. „ Projekat Roma Digital Boost, koji finansira EU, pomogao mi je da svoje poslovanje podignem na viši nivo i započnem put ka tome da moj brend postane svima poznat,“ govori Muamed.

Nedavno je promovisao svoju prvu značajnu modnu kolekciju, inspirisanu tradicionalnom romskom nošnjom. Njegov dizajn Aurore osvojio je drugo mjesto na izboru za Miss Slobode Svijeta, a drugi njegov dizajn je izabran za najbolju nacionalnu nošnju na izboru za Miss Ljeta 2021. u Albaniji. Muamed strijemi ka tome da u budućnosti otvori veći modni studij u glavnom gradu Sjeverne Makedonije, Skoplju, a zatim da proširi svoje poslovanje i na međunarodno tržište. „Čak i kad se drugima čini nemogućim“, kaže Muamed, „počnimo stvarati priče vrijedne pomena, glasno i s ponosom.“

Iako projekat integracije Roma RCC-a radi uglavnom na nivou određene politike, projekat nastavlja da podržava programe koji rade direktno sa romskim zajednicama. Roma Digital Boost – koji RCC podržava i finansijskim i ljudskim resursima ¬– jedan je od tih programa i posebno je važan jer pomaže da se ubrza proces digitalizacije u romskim zajednicama.

„Bez digitalnih vještina, nema napredovanja u procesu integracije u bilo kojoj oblasti, uključujući kvalitetno obrazovanje, ravnopravno učešće na tržištu rada, pristup javnim i zdravstvenim uslugama i pristup informacijama. Izuzetno motivisani ljudi, poput Malikovskog, najbolji su primjeri kako romska zajednica može doprinijeti započetim transformacijama naših ekonomija,” izjavljuje Orhan Usein, šef Kancelarije za integraciju Roma Vijeća za regionalnu saradnju.

Muamed bodri svakoga svojim primjerom i kaže: „Ohrabrujem sve, a posebno mlade Rome, da slušaju svoja srca i slijede svoje snove. Nikada ne odustajte od onoga što vas čini srećnim u vašem životu. I uvijek budi svoj!”