Skip to main content

Autor: WeBalkans

Komesar Várhelyi prisustvuje Investicionom samitu Zapadnog Balkana 2022

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) juče je dočekala evropskog komesara za susjedstvo i proširenje Olivera Várhelyija i šefove vlada Albanije (Albania), Bosne i Hercegovine (Bosnia and Herzegovina), Kosova (Kosovo), Crne Gore (Montenegro), Sjeverne Makedonije (North Macedonia)  i Srbije (Serbia) na Investicionom samitu Zapadnog Balkana 2022 (Western Balkans Investment Summit 2022) .

 

Događaj je otvorila predsjednica EBRD-a Odile Renaud Basso (EBRD President Odile Renaud Basso), koja je u svom govoru naglasila (stressed in her speech) da je regionalna saradnja od vitalnog značaja za ekonomske izglede i političku stabilnost Zapadnog Balkana.

 

U svom obraćanju, evropski komesar za susjedstvo i proširenje Olivér Várhelyi iznio je planove Evropske unije (European Union’s) da pojača finasijsku podršku regionu na 30 milijardi eura u narednim godinama. Sprovedeno u partnerstvu sa institucionalnim i privatnim investitorima, finansiranje ima za cilj da ubrza socijalnu i ekonomsku konvergenciju regiona sa EU i očekuje se da će povećati bruto domaći proizvod regiona za 3,6%.

 

„Evropa se ne završava u Zagrebu ili Budimpešti“, rekao je Várhelyi. “Zapadni Balkan takođe prirodno pripada ovdje .”

 

U svojim govorima i odgovorima na pitanja investitora, čelnici vlada sumirali su svoje investicione prioritete. Svi lideri su govorili o planovima za razvoj obnovljivih izvora energije, koji zahtijevaju regionalni energetski sistem koji će izbalansirati priliv obnovljivih izvora energije u nacionalne mreže, a u nekim zemljama, iziskivati i izmjenu zakonodavstva kako bi se omogućila velika privatna ulaganja.

 

Današnji događaj bio je peti samit EBRD-a te vrste. U sjedištu EBRD-a u Londonu u februaru 2014. održan je inauguracijski samit Zapadnog Balkana (Western Balkans Summit), koji je po prvi put okupio sve premijere regiona.

Srpski vojni ljekari i osoblje pridružili su se Misiji EU za obuku u Somaliji

Šest srpskih vojnih ljekara i osoblja pridružit će se Misiji EU za obuku u Somaliji (EUTMS). Misija je pokrenuta 2010. godine, s ciljem jačanja somalijskih federalnih odbrambenih institucija kroz obuku, mentorstvo i savjetovanje. Misiju čini oko 200 zaposlenih iz sedam država članica EU, uključujući Srbiju.

 

Ambasador EU u Srbiji Emanuele Đaufret zahvalio se srpskim vojnicima koji će krenuti u misiju i poželio im je puno sreće. On je rekao: „Zahvalni smo i ponosni što možemo da računamo na Srbiju u našim civilnim i vojnim misijama i operacijama. Sloboda, demokratija i bezbijednost imaju visoku cijenu, a srpsko osoblje u ovome ima ključnu ulogu neophodnu za uspjeh ovakvih misija. Vojnici EU imaju privilegiju da budu u sigurnim rukama srpskog medicinskog tima. Nadamo se da će naše partnerstvo rasti i produbljivati ​​se radi širenja globalne sigurnosti i stabilnosti.”

 

Uloga kontingenta medicinskog osoblja Srbije u okviru ove misije podrazumjeva liječenje, evakuaciju, snabdijevanje i druge uloge koje su neophodne za održavanje zdravlja vojnih snaga. To uključuje pružanje prve pomoći, hitne mjere spašavanja života i trijažu. Osim toga, doprinijet će zdravlju i dobrobiti vojne jedinice kroz smjernice u prevenciji bolesti, ozljeda izvan borbe i stresa prouzročenog pri vojnim operacijama.

EIB daje finansijsku podršku bosanskim malim i srednjim preduzećima u iznosu od 20 miliona eura

Evropska investiciona banka (EIB), banka Evropske unije, potpisala je ugovor o zajmu sa Intesa Sanpaolo Bankom u BIH u vrijednosti 20 miliona evra, i to u okviru svoje nove filijale, EIB Global. Preko Intesa Sanpaolo Banke BiH, zajam ima za cilj podsticanje zapošljavanja mladih, rodne ravnopravnosti i socijalno inkluzivnih praksi među malim i srednjim preduzećima (MSP) i srednje kapitaliziranim preduzećima (kompanijama sa kapitalizacijom između 2 miliona i 10 miliona eura).

 

Ova sredstva će omogućiti Intesa Sanpaolo BiH banci da kreditira lokalne kompanije koje su posvećene unapređenju društveno odgovornog poslovanja i stvaranju dugoročnog liderstva i mogućnosti zapošljavanja za žene, mlade i građane koji se suočavaju sa većim preprekama za izlazak na tržište rada.

 

Ovaj inovativni zajam obezbjeđuje sredstava u vidu nagrade zasnovane na učinku za kompanije koje ispunjavaju specifične ciljeve za podsticanje liderstva, zapošljavanja i mogućnosti profesionalnog razvoja za žene, mlade i ugrožene grupe (npr. osobe s invaliditetom, izbjeglice, itd.). U okviru ove šeme podsticaja, prilagođeni ciljevi društveno odgovornog uticaja poslovanja bit će dogovoreni sa svakom kompanijom koja koristi finansiranje EIB. Finansijska nagrada, koja odgovara nivou ostvarenog društveno odgovornog uticaja poslovanja, bit će podijeljena onima koji ispune ove ciljeve.

 

Ovaj mehanizam nagrađivanja će se finansirati putem granta od 3,3 miliona eura koji se obezbjeđuje preko EIB-ovog fonda u okviru Inicijative za ekonomsku otpornost, čiji je cilj podsticanje otvaranja novih radnih mjesta i razvoj održivog i inkluzivnog privatnog sektora. Sveobuhvatan program tehničke pomoći će biti kreiran za podršku implementaciji projekta i postizanju ciljeva društveno odgovornog uticaja poslovanja koji su prethodno ugovoreni sa malim i srednjim preduzećima i srednje kapitaliziranim preduzećima.

 

Ovo će biti šesta saradnja između EIB-a i Intesa Sanpaolo BiH, uspostavljena radi podrške privatnom sektoru u BiH, koja je isplatila sredstva iz fonda u iznosu koji prelazi 238 miliona eura i do sada  finansijski podržala 339 kompanija. Do danas je EIB pružila 860 miliona eura privatnom sektoru u Bosni i Hercegovini, što je pomoglo da se sačuva blizu 100.000 radnih mjesta.

Novi magistarski programi postaju dijelom kataloga Erasmus Mundus

Dvadeset sedam novih Erasmus Mundus zajedničkih master programa nudit će stipendije studentima sa zapadnog Balkana i iz cijelog svijeta. Ovo su jedni od prvih u okviru programa Erasmus+ za 2021-2027.

 

Prvi prijem studenata počet će ove godine i ovi novoizabrani programi čine ukupno više od 170 programa dostupnih u Erasmus Mundus katalogu. U ove nove programe uloženo je skoro 127 miliona eura, s podrškom od 2.000 stipendija i više od toga za studente iz cijelog svijeta. Tokom 17 godina zajedničkih master programa Erasmus Mundus, više od 28.000 studenata iz 195 zemalja dobilo je stipendije za studiranje u okviru 566 programa.

 

Zajednički programi spajaju najbolju nastavu sa različitih univerziteta, često kombinujući različite fakultete i discipline. Studenti studiraju na dva ili više partnerskih univerziteta tokom dvije godine. Većina njih takođe ima posao u kompaniji ili organizaciji kako bi stekli praktično iskustvo. Studenti stoga diplomiraju s pravim vještinama i po međunarodnim modelima studija da bi bili opremljeni za karijeru praktičara, administratora ili istraživača u ključnim i/ili specifičnim sektorima.

Počinju radovi na dalekovodu Sjeverna Makedonija – Albanija

17. februara počeli su radovi na 400 kV dalekovodu koji počinje od trafo stanice Bitolj 2 i povezuje elektroprenosne sisteme Sjeverne Makedonije i Albanije. Projekat ima izuzetnu regionalnu stratešku i kapitalnu vrednost jer zaokružuje proces povezivanja Sjeverne Makedonije sa sistemima za prenos električne energije svih susjednih zemalja, dodajući na pet interkonekcija od 400 kV, koje su već u funkciji, dvije veze sa Grčkom i po jednu sa Bugarskom, Kosovom i Srbijom.

 

Ovaj dalekovod je larger capital project of €50 million  za interkonekciju Sjeverne Makedonije sa Albanijom, uključujući izgradnju trafo stanice kod Ohrida koja je počela u avgustu, kao i proširenje Bitolj 2 400/110 kV transformatorske stanice. U kontekstu čitavog elektroenergetskog lanca istok-zapad, interkonektivni dalekovod Bitolj-Elbasan je ključna karika u tranzitu električne energije iz Bugarske preko Sjeverne Makedonije i Albanije do Italije.

 

Novi dalekovod će stanovnicima i preduzećima u Sjevernoj Makedoniji obezbijediti poboljšano i pristupačno snabdijevanje energijom normalizacijom nivoa napona, stabilizacijom protoka opterećenja i fluktuacija frekvencije i smanjenjem tehničkih gubitaka u cjelokupnom prenosnom sistemu. Očekuje se da će ovaj projekat zapadnobalkanskog investicionog okvira biti završen 2023. godine.

Budućnost Evrope u muralu

Delegacija Evropske unije u Srbiji, u saradnji sa kompanijom New Moment New Ideas i u partnerstvu sa Gradskim vijećem za kulturu Novog Sada i Fondacijom Novi Sad 2022, poziva umjetnike da se prijave za učešće na inicijativi Naslikaj mi budućnost Evrope. Za učešće u ovoj inicijativi u Novom Sadu, ovogodišnjoj Evropskoj prestolnici kulture, umjetnici moraju biti starosti od 18 do 35 godina i moraju biti iz Srbije, iz drugih krajeva zapadnog Balkana ili Evrope.

 

Kroz mural i aktivno angažovanje u drugim kulturnim aktivnostima u Novom Sadu, odabrani umjetnici će pokazati svoju umjetničku izvrsnost, sposobnost da promišljaju o društveno angažovanim temama i daju svoju viziju budućnosti evropskog kontinenta. Umjetnici koji žele da učestvuju u Nacrtaj mi budućnost Evrope trebaju se prijaviti sa kratkom biografijom, portfoliom i skicom svoje vizije na datu temu, koristeći formular sa futureofeurope.newmoment.com. Web stranica nudi i druge detalje o prijavi za ovu inicijativu i događajima oko pripreme i izrade murala.

 

Prijave se primaju do 18. marta. Osam odabranih umjetnika će zajedno oslikavati zid preko Petrovaradinske tvrđave tokom boravka u Novom Sadu od 18. aprila do 9. maja. Mural će biti zvanično otkriven u sklopu proslave Dana Evrope 9. maja.

Prsten za promjenu

Kako djeca u Crnoj Gori prstenovanjem ptica pomažu zaštitu bioraznolikosti

Prstenovanje ptica važan je način prikupljanja informacija o migracijskim rutama različitih vrsta ptica, mjestima gdje se zaustavljaju, područjima zimovanja i brzinama migracije. To pomaže u praćenju kretanja ptica i njihovog životnog toka, od dugovječnosti, uzroka smrti i vjernosti mjestima rođenja, do mjesta gniježđenja i partnera. Bogatost prikupljenih podataka pomaže u stvaranju slike o svakoj populaciji i o tome bore li se da opstanu ili napreduju – neprocjenjive informacije za zaštitu naše populacije ptica i bioraznolikosti. Centar za zaštitu i istraživanje ptica (CZIP), crnogorska nevladina organizacija, vjeruje da ova naučna praksa može biti i vrlo zabavna, te su odlučili angažovati širu javnost, uključujući i djecu. “Shvatili smo da mnogi građani u Crnoj Gori smatraju nauku nečim što je zaista komplikovano, o čemu ne mogu dobiti nikakve informacije… Pa smo odlučili da ih uključimo i dokažemo im suprotno!” kaže Nevena Petković iz CZIP-a.

Prstenovanje ptica nam pomaže u razumijevanju vrsta koje migriraju

Prstenovanje ptica podrazumijeva hvatanje ptica uz pomoć posebne mreže, pričvršćivanje malog metalnog prstena oko jedne od njihovih nogu, a idealno i bilježenje vrste ptice, dobi, spola, dužine krila, težine i stanja – što je važno za određivanje vrste kao i razumijevanje spremnosti ptice za nastavak migracije. Na prstenovima je upisan referentni kod koji omogućuje jedinstvenu identifikaciju pojedinih ptica ako se ponovo ulove.

“Uvijek kažemo da su naše stanice za prstenovanje ptica mjesta gdje ptice mogu dobiti crnogorski pasoš bez ikakvih troškova, stresa ili viza. Želimo da se osjećaju sigurno i da im pružimo odgovarajuću zaštitu”, smješka se Nevena. Ona objašnjava da je najvažnija svrha prstenovanja ptica zaštita njihovog staništa. Kada CZIP ima informacije o migraciji, njihovi naučnici mogu identifiikovati i gdje se ptice odmaraju, jedu ili gnijezde te poduzeti potrebne akcije lobiranja ili zagovaranja kako bi zaštitili ta staništa.

“Htjeli smo učiniti nauku dostupnom građanima kako bi svi mogli učestvovati, doprinijeti i naučiti nešto novo u isto vrijeme.”  

Približavanje nauke djeci

Do sada je projekat uključio stotine djece i odraslih iz cijele Crne Gore u aktivnosti prstenovanja ptica. „Kroz ovaj projekat pokušavamo da se fokusiramo najviše na mlade i dosta radimo sa školarcima jer školama u Crnoj Gori nedostaju prezentacije o zaštiti okoliša, a djeca se nedovoljno edukuju o ovim predmetima, pa se trudimo da imamo što više radionica.“, kaže Nevena. “Željeli smo da nauku učinimo dostupnom građanima kako bi svi mogli učestvovati, doprinijeti i naučiti nešto novo u isto vrijeme.”

“Podrška EU je ključna za ovaj projekat jer bez tih sredstava ne bismo mogli nabaviti potrebnu opremu, angažovati licencirane stručnjake za prstenovanje, obezbijediti prevoz i smještaj za stotine djece i drugih građana koji su učestvovali u prstenovanju ptica.”

O projektu

Ciljevi projekta BIOdiversity VALues – BIOVAL koji finansira EU su podizanje svijesti građana o zaštiti prirode, te podrška praćenju biodiverziteta i promjenama ponašanja građana, uključujući mlade ljude i njihove nastavnike.

Glavne aktivnosti uključuju razvoj i raspodjelu edukativnog i promotivnog materijala; događaji kao što su izložbe, izleti, čišćenje, sadnja, itd; ali i organizacija radionica u školama, školama u prirodi, omladinskim istraživačkim kampovima, te takmičenja i kvizova o biodiverzitetu. EU je obezbijedila preko 80.000 eura za podršku projektu. Ukupno trajanje projekta je 18 mjeseci.

CZIP-ove aktivnosti prstenovanja ptica koje uključuju javnost provode se u sklopu projekta BIODIversity VALues – BIOVAL, koji financira EU. Uključivanje građana u prstenovanje ptica podrazumijeva dodatne troškove, poput pitanja transporta. Nevena objašnjava: “Podrška EU je ključna za ovaj projekat jer bez tih sredstava ne bismo mogli nabaviti potrebnu opremu, angažovati licencirane stručnjake za prstenovanje, obezbijediti prevoz i smještaj za stotine djece i drugih građana koji su učestvovali u prstenovanju ptica.”

Još jedna aktivnost u sklopu BIOVAL projekta je Bubo Night kada se prikupljaju podaci o velikim ušarama (Bubo bubo) koristeći metodologiju koja se sastoji od posjete unaprijed odabranim lokacijama divljih životinja noću, slušanje zvukova sova i snimanje ključnih podataka u određenom formatu. Nevena kaže: „Nadamo se da ćemo nastaviti sa sličnim projektima i aktivnostima. Ovaj projekat je već pozitivno uticao na podizanje svijesti građana, posebno djece, o zaštiti divljih životinja i staništa ptica.”

Dvanaest seoskih kuća uručeno korisnicima RHP u Srbiji

Izbjegličkim porodicama u opštini Vrbas u Srbiji predata su vlasništva za 12 seoskih kuća. Kuće su kupljene u okviru Regionalnog stambenog programa u Srbiji.

 

Zahvalivši se svim dioničarima RHP-a na novokupljenoj kući, Mirjana Šišić je rekla: „Kuća ima novu stolariju. Ispred kuće je klupa na kojoj ću sjediti kad je lijepo vrijeme. Iza kuće je prelijepa bašta u kojoj ću saditi povrće i cvijeće. Kuća je useljiva i to je sve što mi treba.”

 

Događaju na kome su uručena ta vlasništva prisustvovali su predstavnici opština, pored Nemanje Starovića, državnog sekretara u Ministarstvu spoljnih poslova; tu su bili: Derek Džordž, zamjenik šefa Odjeljenja za saradnju u Ambasadi Švajcarske u Srbiji; Vladimir Cucić, srpski komesar za izbjeglice i migracije, i Violeta Samardžić, predstavnik UNHCR-a. Iskoristili su priliku i da obiđu zgradu RHP-a u Vrbasu u kojoj je trenutno u izgradnji 14 stanova.

 

Evropska unija je najveći donator Regionalnog stambenog programa, a ostali ključni donatori su Njemačka, Italija, Norveška, Švicarska i Sjedinjene Američke Države.

Kreativna Evropa objavljuje poziv za projekte evropske saradnje za 2022

Evropska komisija je u februaru objavila poziv za podnošenje prjedloga u okviru kulturnog dijela programa Kreativna Evropa za podršku projektima evropske saradnje. Ovim pozivom, Evropska komisija podržava profesionalce iz kulturnog i kreativnog sektora u širokom spektru aktivnosti i inicijativa.

 

Akcija integriše međusektorska pitanja inkluzivnosti, zaštite životne sredine i rodne ravnopravnosti, kao i tematske prioritete relevantne za Novi evropski Bauhaus.

 

Sa budžetom od 68 miliona evra, akcija će podstaći saradnju između organizacija kreativnog sektora. Poziv ima za cilj jačanje transnacionalnog stvaralaštva, omogućavanje cirkulacije evropskih djela i umjetnika, te njegovanje talenata. Stoga podržava inovacije, prosperitet, stvaranje radnih mjesta i ekonomski rast.

 

Prioriteti za ovaj krug djelovanja su: gradnja kapaciteta ili jačanje aktivnosti obuke u sektorima kulturnog naslijeđa, muzike, knjige i izdavaštva, arhitekture, mode i dizajna, kao i kulturnog turizma. Projekti se takođe mogu fokusirati na razvoj publike, socijalnu inkluziju, održivost, digitalizaciju ili razvoj međunarodnih veza za profesionalce u kulturi.

RYCO i EU slave uspjehe projekata podržanih u Albaniji

Regionalna kancelarija za saradnju mladih (RYCO) je 3. februara u Tirani organizovala onlajn završni događaj u okviru svog projekta koji podržava EU „Unapređenje saradnje mladih i razmjene mladih u zemljama Zapadnog Balkana“ 3. februara. Na događaju su predstavljeni rezultati dva projekta iz Albanije podržana u okviru četvrtog RYCO otvorenog poziva za podnošenje prijedloga projekata. U uvodnoj riječi, šef lokalne podružnice RYCO u Albaniji, Kreshnik Loka, osvrnuo se na to kako su mladi ljudi još jednom pokazali svoju posvećenost i interesovanje za susrete i rad sa svojim vršnjacima iz regiona, te naglasio da je ovaj projekat popločao put za održivu saradnju ne samo mladih već i civilnog društva u regionu.

 

Projekti koje su podržali RYCO i EU u okviru četvrtog otvorenog poziva širom Zapadnog Balkana podstakli su pomirenje i regionalnu saradnju mladih, kao i jačanje kapaciteta civilnog društva da se prilagodi okruženju COVID-19. Ti projekti su realizovani od februara do oktobra 2021.

 

Tokom faze prijave, primljeno je 129 prijava, čime je stvoreno 400 partnerstava iz regiona. Ukupna finansijska koverta za poziv je bila 333.000 evra.