Skip to main content

Autor: WeBalkans

Sedam dana, 45 mladih, 1.540 kilometara, sedam gradova

Written by WeBalkans on . Posted in News.

ROUTE WB6 karavan je završio svoje putovanje u Tirani, nakon što su nedelju dana putovali širom regiona Zapadnog Balkana, provodili volonterske inicijative i posjećivali lokalne podružnice RYCO-a, gdje su se susretali s mladim aktivistima i lokalnim volonterskim organizacijama. Tokom ovih sedam dana, 45 mladih ljudi iz regiona imalo je priliku da posjeti i Bitolj, Mostar, Kopaonik, Podgoricu, Prištinu i Sarajevo, prešavši ukupno 1.540 kilometara.

 

Alumni volonteri ROUTE WB6, mladi novinari organizacije HAJDE i Mladi evropski ambasadori udružili su snage u rješavanju zajedničkih regionalnih pitanja uz druženje, podršku lokalnim zajednicama i rad na razbijanju predrasuda i stereotipa koji još uvijek postoje u regiji. ROUTE WB6 Alumni klubovi su takođe osnovani širom regije.

 

Mladi evropski ambasador iz Banjaluke, Anastasija Đorđa Bosančić, opisala je Karavan kao iskustvo koje će zaista promijeniti život. “Određene stvari se ne mogu razumjeti dok ne upoznate sva društva WB6, ne provedete neko vrijeme sa vršnjacima koji dolaze iz različitih podneblja, i naravno, dok ne budete dovoljno hrabri da otvorite svoje srce i odlučite poći na ovu neobičnu i nevjerovatnu avanturu. Moja iskrena želja je da se atmosfera koju smo doživjeli tokom ovog karavana proširi po našim krajevima, što prije”, rekla je Anastasija.

U Srbiji porodice korisnika RHP dobijaju nove domove

Written by WeBalkans on . Posted in News.

Trideset porodica dobilo je ključeve novih stanova u Loznici u Srbiji u okviru podrške Regionalnog stambenog programa (RHP).

 

Pored samih korisnika, događaju su prisustvovali Slavica Jelača, generalni sekretar Ministarstva spoljnih poslova Srbije; Vladimir Cucić, srpski komesar za izbjeglice i migracije i Vidoje Petrović, gradonačelnik Loznice. Gospođa Jelača je poželjela porodicama puno sreće u novim domovima dok im je uručivala ključeve njihovih stanova.

 

Jedna od korisnica, Olivera Dunžić, izbjegla je iz Bosne i Hercegovine u Srbiju 1995. godine. Sa njom je izbjegao i njen suprug, a dvoje dece im je rođeno u Loznici. “Teške godine su iza nas, a mi odlučno gledamo naprijed”, rekla je. “Do sada smo živjeli kao podstanari u nekoliko stanova. Danas smo konačno pronašli siguran dom. Još jednom želim da se zahvalim donatorima kao i svima ostalima koji su nam pružili novi početak.”

Evropska unija je najveći donator Regionalnog stambenog programa, a ostali ključni donatori su Njemačka, Italija, Norveška, Švicarska i Sjedinjene Američke Države.

Obnovljiva energija za Kosovo

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

EU podržava izgradnju toplane koja će koristiti obnovljive izvore energije u Gjakova/Đakovici

Kada je izgrađena početkom 1980-ih, toplana Ngrohtorja dd bila je ponos grada Đakovice. Ta toplana je Đakovici obezbijedila moderan sistem daljinskog grijanja koji se oslanjao na mazut, a takav sistem je postojao samo još u glavnom gradu Kosova. Međutim, grijanje na naftu je postajalo finansijski manje efikasno, a rasla je svijest o zagađenju koje je uzrokovano tim grijanjem. Stoga je Ngrohtorja, u godinama neposredno nakon rata na Kosovu 1999. godine, skoro potpuno prestala da pruža grijanje građanima Đakovice i kasnije ga je obezbjeđivala samo na nekoliko sati tokom dana.

Tračak nade da bi kompanija mogla ponovo ponuditi održivo grijanje pojavio se početkom protekle decenije, kada je, uz podršku EU, toplana Ngrohtorja pokrenula studiju izvodljivosti o obezbjeđivanju kvalitetne i ekološki prihvatljive energije za grijanje lokalnog stanovništva.

“Kada je ova informacija došla do javnosti, svi smo bili oduševljeni, ali u isto vrijeme postojala je određena skepsa među građanima, jer već dugi niz godina kompanija nije obezbijedila kvalitetno grijanje.”

Albana Skivjani je generalni direktor kompanije. Kada je pokrenuta studija izvodljivosti, Albana nije bila director toplane, ali kao građanin Đakovice i klijent te toplane dobro pamti oduševljenje stanovništva. “Kada je ova informacija došla do javnosti, svi smo bili oduševljeni, ali u isto vrijeme postojala je određena skepsa među građanima, jer već dugi niz godina kompanija nije obezbijedila kvalitetno grijanje,” kaže Albana.

Studija izvodljivosti je pokazala da postoji realna prilika da se sistem centralnog daljinskog grijanja vrati u Đakovicu i da se istovremeno koristi ekološki prihvatljiv izvor energije.

Magična riječ bila je biomasa!

Grijanje na biomasu koristi organsku materiju kao gorivo za elektranu za grijanje ili za proizvodnju električne energije. U slučaju Đakovice, plan je bio da se koristi drvni otpad (drvna sječka) i otpad nastao nakon rezanja vinove loze koje ima dosta u tom području. Unatoč dostupnosti biomase u području koja bi se mogla koristiti kao gorivo, projekat nije bio lak za oživijeti, jer je cijena tehnologije bila vrlo visoka i takođe je zahtijevao visok nivo stručnosti da bi mogao funkcionisati. Evropska unija se uključila i podržala projekat sa oko 15 miliona eura.

Novo postrojenje koje proizvodi i toplinsku i električnu energiju svečano je otvoreno u jesen 2021. godine, postavši jedan od rijetkih najsavremenijih sistema koji rade na biomasu na Zapadnom Balkanu i pionir za budućnost energetike. Ove zime, energija proizvedena u postrojenju omogućila je 24-časovno grijanje većini korisnika toplane Ngrohtorja dd.

“U svoje ime, i u ime stanovnika našeg grada, izražavam duboku zahvalnost EU na ovom ogromnom projektu koji će obezbjeđivati ​​grijanje u narednim decenijama i služiti kao dobar primjer drugim gradovima.”

O projektu

Kroz Program Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) 2015, Evropska unija je uložila više od 15 miliona eura u pripremne aktivnosti i izgradnju toplane na biomasu u gradu Gjakovo/Đakovici. Projekat će imati značajan ekonomski i ekološki uticaj na grad: očekuje se smanjenje godišnjih operativnih troškova za Ngrohtorja dd za 35 do 50%, dok će se ukupni nivo zagađenja u regiji smanjiti za preko 90%.

Prema Albaninim riječima, jedan od glavnih izazova bio je naučiti kako da se koristi nova tehnologija, jer većina zaposlenih nije imala iskustva s tim. Međutim, ova prepreka je prevaziđena uz podršku projekta finansiranog od strane EU koji je obezbijedio specijalizovanu obuku osoblja za korištenje nove tehnologije. Albana objašnjava da su ove zime prvi put nakon mnogo godina uspjeli da obezbijede 24-časovnu redovnu energiju svojim potrošačima. „Naši potrošači su oduševljeni, kao i svi u gradu, jer osim što imamo grijanje, imamo i manje zagađen grad nego prije“, kaže Albana. Stabilno grijanje koje dolazi za elektranu bilo je posebno važno ove godine, zbog globalne energetske krize kada su cijene energenata porasle i kada je u nekim trenucima bilo i nestašica energije.

„U svoje ime, i u ime stanovnika našeg grada, izražavam duboku zahvalnost EU na ovom ogromnom projektu koji će obezbijeđivati grijanje u narednim decenijama i služiti kao dobar primjer drugim gradovima“, kaže Albana.

Ukusne maline iz Bosne i Hercegovine osvajaju tržište EU

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Jedna bosanskohercegovačka poljoprivredna kompanija povećala je svoje proizvodne kapacitete uz podršku EU.

Nebojša Radović iz Bratunca, u Bosni i Hercegovini, uzgaja maline više od dvije decenije, a odnedavno mu na njegovoj plantaži malina pomažu supruga i troje djece. Nebojša objašnjava kako im maline predstavljaju izvor dodatnih prihoda: „Maline su nam od velikog značaja. Moja supruga nema drugo zaposlenje, a moj redovan posao nije dovoljan da na osnovu njega pokrijemo sve troškove života. Djecu takođe podučavamo uzgoju malina. ”

Nebojša je jedan od brojnih kooperanata porodične firme Herbos Nature koja se od 2006. godine bavi sakupljanjem šumskih plodova. Od 2012. godine bavi se otkupom, preradom i veleprodajom bobičastog voća, gljiva i začinskog bilja. Danas ima mrežu od preko 1.000 kooperante širom zemlje.

“S obzirom da smo kontinuirano rasli, znali smo imati i problema, ali s pandemijom su se sve poteškoće povećale, posebno za naše kooperante.”

Podrška rastu u vrijeme krize

Maida Hadžiavdić iz Herbos Nature objašnjava da je kompanija godinama stabilno rasla, ali da su se suočili s poteškoćama, baš kao i drugi, kada je 2020. počela pandemija COVID-19. „S obzirom da smo kontinuirano rasli, znali smo imati i problema, ali s pandemijom su se sve poteškoće povećale, posebno za naše kooperante“, kaže Maida.

U tom periodu je raspisan poziv za podnošenje prijedloga za podršku poljoprivrednim kompanijama u Bosni i Hercegovini, koji je raspisao EU4AGRI projekat koji finansira EU. Herbos Nature se prijavio za projekat i dobio podršku u vidu opreme za kompaniju i njihove kooperante i drugu pomoć za poboljšanje uslova rada, u ukupnom iznosu od preko 114.000 €.

Kao jedan od kooperanata Herbos Nature, Nebojša je dobio vrijednu opremu koju finansira EU koja čini rad njegovoj porodici lakšim i rezultate rada efikasnijim. „Kako sada imam sopstveni kultivator koji mi je donirao EU4AGRI, moji troškovi su manji“, objašnjava Nebojša.

„EU4AGRI nam je pomogao da proširimo naše tržište. Pored Ustikoline i Bratunca, sada imamo i novu poslovnicu u Travniku. Zaposlili smo još ljudi i počeli da radimo sa dodatnim kooperantima.”

About the project The EU4AGRI project is a four-year initiative (2020-2024) aimed at modernising the agri-food sector, creating new jobs, as well as retaining existing ones, and supporting recovery from the COVID-19 crisis in Bosnia and Herzegovina. The total value of the project, funded by the European Union, is over €20 million, and it is jointly implemented and co-financed by the United Nations Development Programme in BiH and the Czech Development Agency.

Projekat je takođe omogućio kompaniji da koristi novu opremu i drugu podršku. „Podrška EU4AGRI nam je pomogla da proširimo naše tržište. Pored Ustikoline i Bratunca, sada imamo i novu poslovnicu u Travniku. Zaposlili smo još zaposlenih i počeli raditi s dodatnim podizvođačima”, kaže Maida. Zahvaljujući EU4AGRI opremi kompanija je modernizovala i proizvodne procese.

Zaposleni u kompaniji su uglavnom mladi obučeni profesionalci poput 23-godišnje Maide i oni imaju zadatak da svi radni procesi ispunjavaju najviše standarde kvaliteta. Preko 95% proizvodnje je namijenjeno za izvoz u zemlje poput Francuske, Njemačke, Poljske, Srbije, Slovenije, Švajcarske i Turske. “Nova oprema je poboljšala uslove proizvodnje i pomogla nam da ispunimo zahtjeve naših kupaca”, kaže Maida. “Sretni smo što smo učestvovali u EU4AGRI projektu i time doprinijeli održivosti poljoprivrednog i prehrambenog sektora u BiH.”

Preko 1.500 građana učestvuje u YEA uličnoj akciji 8. marta

Written by WeBalkans on . Posted in News.

Za ovogodišnji Međunarodni dan žena 8. marta, WeBalkans i Mladi evropski ambasadori (YEAs) udružili su se kako bi promovisali kampanju #BreakTheBias. To su radili kroz reels-e i druge sadržaje na društvenim mrežama i aktivnosti na otvorenom širom Zapadnog Balkana, uključujući Banja Luku, Beograd, Kumanovo, Niš, Novi Sad, Podgoricu, Prištinu, Sarajevo, Skoplje i Tiranu.

 

Preko 1.500 žena učestvovalo je u aktivnostima na otvorenom koje su imale za cilj da razbiju pristrasnost rodnih stereotipa. To je uključivalo zaustavljanje žena na ulici i traženje od njih da odgovore na pitanja poput „Ko sam ja, ja kao žena na Zapadnom Balkanu?“ i „Kako sebe opisuješ kao ženu?“ i zapisivanje tih odgovora na toteme koje su YEA postavili na ulici.

 

Neke od poruka koje su žene pisale na totemima u sklopu akcije su: „Voljela bih da vidim više jednakosti“, „Divnu“, „Nikad jača“, „Ja sam žena u nauci“ i „Ponosna“.

 

WeBalkans YEA mreža pokrenuta je u avgustu 2020. kao dio Regionalnog komunikacijskog programa za Zapadni Balkan (WeBalkans), kojim upravlja Generalni direktorat Evropske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju (DG NEAR). Platforma je kreativna mreža budućih mladih koji donose promjene ​​na prostoru cijelog Zapadnog Balkana. Ovih 120 mladih vizionara zainteresovani su za učenje o vrijednostima EU i promovisanje mogućnosti koje EU nudi, ali se i zalažu za teme kao što su rodna ravnopravnost, interkulturalno učenje, zaštita životne sredine i ljudska prava.

YEAs i Američko vijeće mladih Albanije pripremaju inicijativu za zabranu plastičnih vrećica

Written by WeBalkans on . Posted in News.

U Tirani je 16. marta održana druga otvorena diskusija između ambasadora EU i SAD u Albaniji i Mladih evropskih ambasadora i Savjeta mladih SAD. Strane su razgovarale o saradnji od prvog sastanka održanog u junu 2021. godine, te mogućoj budućoj saradnji dvije omladinske mreže.

 

U fokusu sastanka bila je Zelena agenda EU za zapadni Balkan – i kako se mladi ljudi mogu uključiti u oblikovanje Zelene agende u praktičnom smislu. U skladu sa ambicijama Evropskog zelenog dogovora, Zelena agenda otvara put za transformaciju prema klimatski neutralnim i otpornim, zelenim i kružnim ekonomijama u regionu.

 

Sve u svemu, dva ambasadora su ih ohrabrila da se angažuju, razmjenjuju ideje i učestvuju u izgradnji bolje i sigurnije budućnosti za svoju zemlju, imajući na umu i značaj svog doprinosa u svijetu i promjena koje mogu napraviti.

 

Dogovoreno je da YEAs i Vijeće mladih SAD-a pripreme nacrt zajedničke inicijative o zabrani plastičnih vrećica u Albaniji. Sljedeći sastanak između mreža bit će razmjena postignutih rezultata.

Povratak tradicionalnim zanatima

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Crnogorska drvena brodogradnja postaje svjetski brend

Petar Bokovac je neko vrijeme bio jedini zanatlija na crnogorskom primorju koji je koristio drevnu tehniku ​​izrade drvenih barki. Nije nikada imao formalnu obuku za brodogradnju, ali od 1960-ih nudi usluge popravke brodova koristeći tradicionalni zanat izrade drvenih barki u svojoj radionici Bokovac Kalafat u Baru.

Na popravci barki nije se nikad moglo mnogo zaraditi. Ipak, prije dvadesetak godina Petar i njegov sin Nenad izgradili su svoju prvu ribarsku barku, tešku 30 tona. Tada je Miroslavka, Nenadova supruga odlučila da se uključi u rad firme te podigne posao na novi nivo, pretvarajući Bokovac Kalafat radionicu u svjetski brend. Miroslavka se bavila marketingom za drvene barke koje su proizvodili njen suprug i njegov otac, promovišući njihov zanat – kao važan element kulturnog nasljeđa i turističkog potencijala – u lokalnoj zajednici, među predstavnicima vlasti i na međunarodnom tržištu.

“Ono što možemo ponuditi je naš pristup koji je jedinstven za nas.”

Domaća umjetnost predstavljena svijetu

Miroslavka prepričava kako je naišla na rezerve kod lokalne zajednice kada je prvi put predstavila ideju o promociji proizvodnje drvenih brodova u tradicionalnom stilu. „Postavljali su pitanje ko bi bio zainteresovan za naše drvene brodove u ovim vremenima modernih jahti i napredne tehnologije“, kaže ona.

Međutim, ona je bila ustrajna. “Mislila sam da možemo ponuditi naš pristup koji je jedinstven za nas.”

Da bi zadržala ekskluzivnost brenda, porodica Bokovac mora ispuniti uslov da više od 80% materijala koji se koristi za izradu barke mora biti crnogorskog porijekla. Drvo koje uglavnom koriste za gradnju je dud, koji je dobro poznat duž crnogorskog primorja i koji u porodici Bokovac zovu „crnogorska tikovina“. Izuzetno je lagan, ali i snažan, što je ključno za kvalitet finalnog proizvoda, jer drvo mora proći značajnu obradu prije nego što se koristi za pravljenje barki. Miroslavka kaže: „Nije uvijek lako kupiti dud, ali kako sve više ljudi na našim prostorima zna da su ti materijali potrebni, sve češće dobijamo pozive od ljudi koji nude na prodaju stabla duda koja imaju na svom imanju.”

Najveće interesovanje medija u Crnoj Gori i regionu vezano za brodogradnju, u proteklih nekoliko godina, izazvala je vijest da je Bokovac Kalafat Radionici ukazano povjerenje od strane kraljevske porodice Abu Dabija, kroz narudžbu za tri broda: jedan manji sa motorom, drugi samo metar duži od prvog, a treći 10 metara duži. Nenad i Petar su vrijedno radili sa svojim timom kako bi ispunili sve uslove i kako bi brodovi bili napravljeni na vrijeme. Dopremanjem brodova u Emirate, porodica Bokovac je postala svjetski prepoznatljiv brend.

„Projekat ReLOaD nam je pomogao u daljnjoj promociji ove vještine u našoj zajednici i svijetu. Što je još važnije, pomoglo nam je da ovu vještinu prenesemo na mlađe generacije.“

O programu

Regionalni program za lokalnu demokratiju na Zapadnom Balkanu (ReLOaD) finansira Evropska unija, a sprovodi ga Razvojni program Ujedinjenih nacija. ReLOaD je sada u svojoj drugoj fazi, koja će trajati do 2024. godine.

Nedavno je radionica Kalafat udružila snage sa projektom ReLOaD koji finansira EU i započela misiju promocije svoje tradicije duž cijelog crnogorskog primorja. Taj Cattaro Sail Project je mladima ponudio obuku o brodogradnji, te promociju jedrenja putem publikacija i društvenih mreža. Veliko finale je ozvaničeno manifestacijama „Dani jedra“ i Kotorska regata. Makete barki iz ovog projekta donirane su Pomorskom muzeju, čime je napravljen veliki korak ka očuvanju ovog istorijskog umijeća i njegove vrijednosti za turizam. Miroslavka kaže za Kalafat radionicu „Projekat ReLOaD je pomogao u daljoj promociji ove vještine u našoj zajednici i svijetu. Što je još važnije, pomogao nam je da ovu vještinu prenesemo na mlađe generacije”.

Riječ kalafat može se naći na grčkom i arapskom jeziku, a od davnina se odnosi na brodskog majstora koji stavlja kučinu između dasaka. Kasnije se ovaj izraz počeo odnositi na najiskusnije i najcjenjenije brodograditelje. Radionica Bokovac je jedina u svijetu koja ima pravo na korištenje naziva “Kalafat”. Za njih je čast da održavaju ovu tradiciju, baš kao što je čast za cijelu Crnu Goru.

EU u Sjevernoj Makedoniji dodjeljuje prvu nagradu za Evropljanku godine

Written by WeBalkans on . Posted in News.

Pet izvanrednih žena koje čine doprinos društvu u svojim oblastima i daju inspiraciju društvu u cjelini nominirano je od strane #TeamEurope u Sjevernoj Makedoniji za nagradu 2022 European Woman of the Year Award.

 

Pet nominovanih za ovu nagradu su nacionalna koordinatorka za transplantaciju Maja Mojsova Mijovska, alpinistkinja Ilina Arsova, filmska rediteljka i spisateljica Dina Duma, direktorka Nacionalne galerije Dita Starova Qerimi i osnivačica kompanije MaMa Organa Natalija Burgieva. Predložili su ih ambasadori Hrvatske (Nives Tiganj), Njemačke (Anke Holstein), Rumunije (Monica Axinte), Švedske (Kristen Forsgren Bengtsson) i EU (David Geer).

 

“Obilježavamo Međunarodni dan žena odavanjem počasti pet izuzetnih žena koje su pokazale da je samo nebo granica u ostvarivanju snova i koje rade za opšte dobro. Njihove priče su inspirativne. Razbijaju predrasude. Oni dokazuju da rod nema nikakve veze sa sposobnošću i da kapacitet i posvećenost nemaju rod”, rekao je ambasador Geer na ceremoniji kojoj je prisustvovala i prva dama Elizabeta Gjorgievska.

 

Delegacijska nagrada ­Evropljanka godine – European Woman of the Year Award –  je dopuna nagradi Evropljanin godine – the European of the Year Award-  koju je Delegacija uvela 2019. – ima za cilj podizanje svijesti o preprekama za rodnu ravnopravnost, uz odavanje priznanja ženama koje vode druge svojim dobrim primjerom i pomažu da svijet postane mjesto gdje svi imaju jednaka prava.

‘Udhë’ pronalazi način da ponudi grupni prevoz na Kosovu

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Grupa mladih inovatora pokreće aplikaciju za organizovanje dijeljenog prevoza uz podršku EU

Dok je studirao u Prištini, Eroll Gorçi je morao da putuje nekoliko puta nedjeljno iz svog rodnog grada Peći, udaljenog otprilike 80 km. Taksiji su bili preskupi, a autobusi nedovoljno česti. Kao i mnogi drugi putnici, on je zbog toga pokušao alternativna rješenja, provjeravajući hoće li se neko od njegovih prijatelja ili rođaka voziti do glavnog grada, kako bi mogao da se odveze s njima.

Eroll je bio student informatike i tehnologije i kako je razvijao svoje IT vještine shvatio je da bi popunjavanje praznine u međugradskom transportu platformom za dogovaranje zajedničkog prevoza mogla biti zanimljiva poslovna prilika. I tako je počela Udhë, (riječ znači „put“ ili „putovanje“ na albanskom), prva aplikacija za organizovanje grupnog prevoza u južnom dijelu Balkana koja povezuje vozače sa putnicima.

“Htjeli smo pristup prvo testirati putem društvenih mreža prije nego što smo krenuli s razvojem aplikacije, i uspjelo nam je.”

Eroll i njegovi prijatelji prvi put su razgovarali o ovoj ideji prije nekoliko godina i prvobitno su se dogovorili da pokrenu stranicu na društvenim mrežama na kojoj bi ljudi koji su bili zainteresovani za dijeljenje vožnje mogli komunicirati i dogovoriti zajednička putovanja. “Htjeli smo pristup prvo testirati putem društvenih medija prije nego što smo krenuli s razvojem aplikacije, i uspjelo nam je,” kaže Eroll.

Grupa za dijeljenje prevoza na Facebooku je u kratkom periodu okupila oko 10.000 članova. To je pokazalo da su ljudi zainteresovani, a tim je prepoznao priliku za razvoj profesionalne usluge. Počeli su da razvijaju aplikaciju za vozače i putnike početkom 2020. Kako su imali vrlo malo iskustva u ovoj vrsti poduhvata, prijavili su se projektu VentureUP koji finansira EU, za tehničku pomoć sa fokusom na izradu prototipa. Eroll i njegov tim imali su koristi od vebinara, alata za marketing, poslovnog modeliranja i finansiranja koji su bili od pomoći u izgradnji njihove stručnosti. Osim toga, fokusirali su se na sistematsko prikupljanje podataka koji su ponudili mnogo čvršću osnovu za izgradnju povjerenja u njihov poslovni model i pokretanje aplikacije.

“Podrška koju je pružila Evropska unija bila je ključna u razvoju i oživljavanju naše ideje.”

O projektu

VentureUP – Inkubator projekata Univerziteta u Prištini podržan od strane Evropske unije na Kosovu pruža studentima i novim biznisima priliku da razviju preduzeća koja otvaraju nova radna mjesta i povećaju svoje šanse za značajno zaposlenje na Kosovu. Tokom prvog inkubacionog programa u 2019. godini, sedam novih poslovnica sa ukupno 23 člana tima završilo je program. Od toga, četiri nova preduzeća registrovana su kao legalna preduzeća koja ostvaruju prihode i zapošljavaju ukupno 15 ljudi. U 2020. godini bilo je 12 novoosnovanih biznisa sa 31 članom tima koji su završili drugi program inkubacije. Kao rezultat toga, registrovano je pet legalnih preduzeća koja ostvaruju prihode i zapošljavaju ukupno 18 ljudi.

Aplikacija je na tržištu na Google Playu i Apple trgovini od januara 2021. Online zajednica sada ima preko 30.000 pratilaca putem društvenih mrežama i blizu 15.000 korisnika mobilne aplikacije. Dnevno rješavaju transportne probleme za nekoliko stotina putnika. Tim od četiri osobe sada traži značajniji promet i pomoć u osiguravanju zavidne investicije za proširenje. Oni planiraju pokrenuti uslugu u Albaniji i na balkanskim tržištima gdje je propala najveća platforma EU za dijeljenje vožnje.

Eroll objašnjava da u obrazovnom sistemu Kosova nedostaje podučavanje o preduzetništvu i načinima razvijanja ideje u proizvod, te načinima da se ideje unovče. Za njega su inkubator projekti stoga ključni u omogućavanju prvih koraka u poslovanju i poduzetništvu. „Podrška koju je pružila Evropska unija bila je ključna u razvoju i oživljavanju naše ideje“, kaže on.

Visoki predstavnik/potpredsjednik Josep Borrell na Zapadnom Balkanu

Written by WeBalkans on . Posted in News.

Visoki predstavnik za vanjske poslove i sigurnosnu politiku/potpredsjednik Evropske komisije Josep Borrell boravio je u ponedjeljak u Sjevernoj Makedoniji, prije nego što je posjetio Albaniju u utorak a potom Bosnu i Hercegovinu u srijedu. Njegova posjeta ponovo potvrđuje opredijeljenost i podršku EU regionu, posebno u svjetlu ruskog rata protiv Ukrajine i njegovog uticaja na sigurnost Evrope u cjelini.

 

Visoki predstavnik/potpredsjednik Borrell sastao se u Skoplju sa predsjednikom Stevom Pendarovskim i premijerom Dimitrom Kovačevskim, potpredsjednikom Vlade za evropska pitanja Bojanom Marichijkom, ministrom vanjskih poslova Bujarom Osmanijem i ministricom odbrane Slavjankom Petrovskom. Visoki predstavnik će u utorak otputovati u Tiranu, gdje će se sastati s premijerom Edijem Ramom i drugim predstavnicima albanskih vlasti i predstavnicima civilnog društva i posjetiti tekuće restauratorske radove na mozaiku Nacionalnog istorijskog muzeja, koji je renoviran u okviru EU's post-earthquake recovery assistance

 

Visoki predstavnik/potpredsjednik će u srijedu boraviti u Sarajevu gdje će prvo posjetiti EUFOR Athlea operaciju čiji je kapacitet na terenu skoro udvostručen nedavno. Potom će se sastati sa bosanskohercegovačkim vlastima, predstavnicima političke opozicije i civilnog društva.