Skip to main content

Autor: WeBalkans

Žena u prvom planu u IKT uslugama koje se brzo razvijaju na Kosovu

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Closing the digital gender gap: more female representation in ICT is essential to this export-dominated sector.

Sektor informaciono-komunikacionih tehnologija (IKT) na Kosovu se brzo mijenja, uglavnom zbog sve veće potražnje i rješenja koja kompanije pružaju. Visok nivo korištenja interneta daje rezultate za Kosovo, posebno za njegove mlade i (IKT) preduzeća u nastanku.

Eurostat je 2021. godine izvjestio da je 96% kosovskog stanovništva starosti od 16-74 godine koristilo internet u prethodna tri mjeseca, što znači da se Kosovo nalazi na vrhu liste u regionu po upotrebi interneta, i čak nešto više od prosjeka Evropske unije. Ovaj kontekst je preduslov za unapređenje digitalne transformacije mnogih usluga u društvu, ali ne nužno samo na Kosovu. Nekoliko kompanija sa sjedištem u i oko glavnog grada Prištine pruža IKT usluge za Evropu i Sjevernu Ameriku na daljinu. Zaista, neki od njih uopšte nemaju domaće klijente, što se ogleda u istraživanju IKT udruženja, STIKK, koja potvrđuje da je preko 90% ovih usluga izvoz.

“IKT se nekada smatrao muškim poslom, ali to se brzo mijenja.”

Smanjenje digitalnog rodnog jaza

Jedan od efekata njegovog dobrodošlog rasta jeste to što nudi poslove u društvu pogođenom nezaposlenošću i da ovi poslovi zaustavljaju emigraciju mladih sa Kosova. Sektor također postaje sve inkluzivniji.

Žene se nalaze u središtu sektora, od tehničkih pozicija u razvoju, do upravljanja i kreiranja politike u IKT-u. Jedan od primjera je Iliriana Ibraj, koja vodi odjel za poslovni rast LinkPlus, jedne od pionirskih kompanija koja izvozi usluge skoro deceniju.

“IKT se nekada smatrao muškim poslom, ali to se brzo mijenja”, kaže Ibraj, koja dodaje da se osjeća dobro što je u sektoru gdje može pružiti tu drugačiju perspektivu. Žene čine više od jedne trećine od ukupno 50 zaposlenih u njenom preduzeću. “Sve veći broj žena u IT-u mijenja način razmišljanja i stereotipe na radnom mjestu, ali i u odnosu sa klijentima gdje perspektiva koja ne dolazi od muškaraca može biti od velikog značaja.”

Mogućnosti za promjenu omjera djevojaka koje učestvuju u sektoru počinju od obrazovanja, gdje se MINT (Matematika, inženjerstvo, tehnologija i nauka) predmeti vraćaju kao profesije sa potencijalom za zapošljavanje. Pored tradicionalnih univerziteta, postoje centri za inovacije, privatne inicijative i međunarodni donatori koji mladima omogućuju MINT obrazovanje. Među njima je i projekat finansiran od strane EU koji podržava konkurentnost kosovskog IKT sektora i koji je obučio oko 100 nastavnika i 1000 učenika. Većina učesnika je sertifikovana za veb razvoj, računarsku sigurnost i programske jezike potrebne za radna mjesta koja IKT regruteri žele popuniti.

Druga komponenta u kojoj projekat radi sa sektorom je jačanje veza sa kompanijama koje imaju sjedište u Evropskoj uniji.

“Jedna od naših strategija za rast proizlazi iz našeg uvjerenja da se možemo proširiti zajedno s budućim partnerima unutar EU.”

O projektu

Opšti cilj projekta EU potpore konkurentnosti kosovskog IKT sektora je povećati konkurentnost kosovskih digitalnih i tradicionalnih preduzeća podupiranjem širenja kosovskog IKT sektora, što dovodi do rasta i otvaranja novih radnih mjesta.

Projekat takođe ima za cilj premostiti jaz u digitalnim i poslovnim vještinama na održiv način koji zadovoljava potrebe tržišta i povećava konkurentnost i izvoz digitalnih i tradicionalnih preduzeća na Kosovu kroz korištenje IKT-a

IKT eliminiše granice

Najpopularnije izvozne usluge kosovskih kompanija uključuju informatičko savjetovanje, razvoj veb dizajna, mobilna rješenja i e-trgovinu. LinkPlus nudi ove usluge klijentima koji posluju unutar EU, ali i onima širom sjevernoameričkih tržišta. Budućnost izgleda sjajna za kompaniju koja traži saradnju sa drugim kompanijama identifikovanim na nedavnim poslovnim sastancima.

“Jedna od naših strategija za rast proizlazi iz našeg uvjerenja da se možemo proširiti zajedno s budućim partnerima unutar EU,” objašnjava ona. “Uspostavili smo početne kontakte, s fokusom na sektore za koje smo se specijalizirali, a sada znamo više o tržištu i ključnim igračima.” Ona kaže da je zadovoljna početnim predstavljanjem trenutnog investicionog potencijala Kosova, pod kojim uključuje omladinu Kosova, klimu za poslovanje, blizinu EU, korištenje eura kao valute i prijateljske odnose sa klijentima koje ona vidi kao neke od najbitnijih karakteristika njenog društva.

Rekla je da se takođe bavi poboljšanjem položaja žena u vidu lične misije, te koristi inicijativu “DigiWomen”, u kojoj je članica uprave, kao platformu koja okuplja žene u IT-u koje mogu poslužiti kao uzor. “Najvažnija stvar ako želimo postići rodnu ravnopravnost je da budemo primjer u inspirisanju novih generacija: promjena mora doći od nas samih kako bismo društva učinili boljim.”

Stara receptura za sir pred novim potrošačima

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Proizvođači sira iz Bosne i Hercegovine povećavaju svoju proizvodnju i broj radnika uz podršku EU.

Kada je Tomislav Puđa imao 20 godina, njegov otac je preminuo, tako da je Tomislav preuzeo porodičnu tradiciju pravljenja sira. Porodica Puđa  se specijalizovala za proizvodnju livanjskog sira koji je tvrdi sir od kravljeg ili ovčjeg mlijeka, ili mješavine ovih vrsta mlijeka. Sir, koji je u obliku kotača, prirodno sazrijeva ispod svoje kore najmanje 60 dana i ima snažan ukus koji može biti blago pikantan. Ovaj recept iz Livanjskog područja je spravljen tako da bi odgovarao ukusu carskog plemstva u vrijeme austrougarske vladavine.

„Moj otac je oduvijek sanjao da se naš posao poveća i da imamo malu mljekaru. Moj brat i ja smo odlučili da ostvarimo taj san.”

Od zanatskog sira do velike kompanije

Tomislavovi baka i djed su proizvodili sir u malim količinama u svom podrumu. Sedamdesetih godina prošlog vijeka odlučili su komercijalizovati ovaj proizvod i prodavati ga u turističkoj regiji duž jadranske obale. Iako količine sira nisu bile velike, prodaja je bila dovoljno dobra da se zarađuje za život porodice. Tomislavov otac je nastavio ovu tradiciju, a Tomislav mu je pri tom pomogao.

„Moj otac je oduvijek sanjao o tome da se naš posao poveća i da imamo malu mljekaru. Moj brat i ja smo odlučili da ostvarimo taj san,” – kaže Tomislav.

Mljekara Eko sir Puđa osnovana je 2003. godine i od tada raste. Danas se u mljekari proizvodi desetak različitih vrsta sireva, a ona je dobitnik niza međunarodnih nagrada za kvalitet, među kojima je i zlatna medalja sa Međunarodnog sajma sireva održanog u Austriji 2014. godine.

U želji da modernizuje proizvodni proces i da obezbijedi mljekari dugoročno mjesto na domaćem i stranom tržištu, Puđasova kompanija se 2019. godine prijavila na javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava. Taj poziv je objavljen u okviru projekta EU4Business koji finansira Evropska unija i Njemačka vlada, a implementiraju ga Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), Međunarodna organizacija rada (ILO) i Njemačka organizacija za razvojnu saradnju GIZ. Zahvaljujući projektu EU4Business, mljekara je zamijenila zastarjelu burad za sir sa većim i modernijim, nabavila mašine za rezanje i vaganje i nove police u pogonima za zrenje, te instalirala sisteme za održavanje mikroklime u mljekari. Građevinski radovi su također doprinijeli poboljšanju ukupnog kvaliteta proizvodnog procesa u mljekari.

Ukupna vrijednost ove investicije iznosila je preko 380.000 €, od čega je Evropska unija obezbijedila grant sredstva u iznosu od 150.000 €. Savremena oprema je poboljšala tok i kvalitet rada, smanjila troškove proizvodnje i doprinijela povećanju produktivnosti. „Savremena tehnologija je svela greške na minimum što nam je važno u smislu kontinuiteta kvaliteta. Odmah smo uočili da nova oprema obezbjeđuje bolje iskorištenje mlijeka, što znači da danas dobijamo više sira sa istom količinom mlijeka. Zahvaljujući tome, naša tržišna konkurentnost je sada poboljšana”, kaže Tomislav. Poboljšanja ostvarena kroz EU4Business projekat otvorila su i nove prilike za proširenje proizvodnje i plasmana sira van granica Bosne i Hercegovine.

“Ljudi su naše najveće bogatstvo. Sa novim mašinama naši radnici imaju bolje uslove za rad i mogu brže i lakše da rade svoj posao.”

O projektu

EU4Business je projekat EU koji ima za cilj jačanje kapaciteta Bosne i Hercegovine za ekonomski rast i zapošljavanje podsticanjem konkurentnosti i inovativnosti u odabranim sektorima. Projekat ima budžet od 16,1 milion eura: 15 miliona eura finansira Evropska unija i 1,1 milion eura Savezna Republika Njemačka.

EU4Business je dio Strategije lokalnog razvoja – Programa lokalne samouprave i ekonomskog razvoja u Bosni i Hercegovini Njemačkog Federalnog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ).

U mljekari radi otprilike 40 radnika, uključujući i sedam radnika koji su zaposleni u njoj zahvaljujući investiciji EU4Business. Novi zaposleni su povećali nivo proizvodnje, ali i osigurali bolju kontrolu kvaliteta proizvoda. Da citiramo Tomislava: „Ljudi su naše najveće bogatstvo. Sa novim mašinama naši radnici imaju bolje uslove za rad i mogu brže i lakše da rade svoj posao”.

YEA se sastaju sa romskom omladinom u Albaniji

Written by WeBalkans on . Posted in News.

Na događaju koji je organizovan u okviru Međunarodnog dana Roma učestvovalo je deset mladih evropskih ambasadora i deset mladih iz romske zajednice u Albaniji. Kako je Tirana postala prijestonica mladih Evrope 2022. godine, taj događaj je organizovan s ciljem da se obrati pažnja na mlade Rome koji studiraju i doprinose zajednici u Albaniji.

 

U fokusu diskusije bili su svakodnevni izazovi s kojim se mladi Romi suočavaju u Albaniji. Ostale teme na diskusiji  ticale su se aktivnosti koje su učinjene da se Romima poboljša pristup osnovnim pravima, obrazovanju i zapošljavanju. Došlo se do zaključaka da su vidljiva poboljšanja u pogledu integracije Roma i zaštite ljudskih prava, ali da preostaje još mnogo izazova da se prevaziđu povodom toga.

 

Na kraju diskusije, učesnici su kroz razgovor dogovorili buduću saradnju na daljem osnaživanju romske omladine u Albaniji.

YEA učestvuje u debati o osnaživanju žena u Beogradu

Written by WeBalkans on . Posted in News.

Hibridni mini festival EU4Balkans održan je u Beogradu krajem marta. Taj događaj je dijelom zajedničkih aktivnosti koje organizuju Generalni direktorat Evropske komisije za regionalnu i urbanu politiku i organizatori Balkan Trafik festivala. Na festivalu su istaknuti važni problemi u regiji kao što su zapošljavanje mladih, inkluzija i razvoj ruralnih područja na Zapadnom Balkanu. O tim problemima se debatovalo na festivalu, priređivani su kulturni događaji koji su progovarali o tim temama i upriličen je i sastanak sa zamjenikom ministra kulture i medija Srbije.

 

U debati su učestvovali mladi evropski ambasadori (YEA) i njen fokus je bio osnaživanje žena. Učesnici debate isticali su da je neophodno ženama pružiti sredstava i vještine da napreduju, da budu neovisne, osnažene i sposobne da mijenjaju društvo.

 

Cilj EU4Balkan događaja je da se građani bolje informišu o međuregionalnoj saradnji koja je dijelom IPA instrumenta za pretpristupnu pomoć i o pozitivnom uticaju politika proširenja EU.

Otvoren je poziv za dodjelu nagrade EU za istraživačko novinarstvo

Written by WeBalkans on . Posted in News.

Raspisan je otvoreni poziv za nominacije priča za dodjelu nagrade EU za istraživačko novinarstvo za 2022. Pojedinci ili grupe novinara sa Zapadnog Balkana i Turske imaju pravo da prijave svoje istraživačke priče, u bilo kojim novinarskim oblicima (štampanim, onlajn, radio i TV), koje su objavljene ili emitovane u medijima u svakoj zemlji na službenim, manjinskim ili međunarodnim jezicima tokom 2021. godine. Rok za prijavu je do 8. maja 2022.

 

Moguće je nominovati istraživačke priče koje se odnose na slobodu izražavanja, vladavinu prava, transparentnost, zloupotrebu moći i osnovnih prava, korupciju i organizovani kriminal. Nagradni fond u svakoj zemlji iznosi 10.000 eura, od čega će najbolja priča osvojiti 5.000 eura, drugoplasirana 3.000 eura i trećeplasirana 2.000 eura.

 

Nagrade EU za istraživačko novinarstvo na Zapadnom Balkanu i Turskoj imaju za cilj da proslave i promovišu izuzetna dostignuća istraživačkih novinara, kao i da skrenu pažnju na kvalitetno novinarstvo u regionu. Nagrade su dio tekućeg projekta “Podizanje kvaliteta vijesti i nezavisnog novinarstva u zemljama Zapadnog Balkana i Turskoj”, koji finansira Evropska unija.

Mladi iz Crne Gore razgovaraju sa diplomatima o evropskim vrijednostima

Written by WeBalkans on . Posted in News.

Crnogorska podružnica Regionalne kancelarije za saradnju mladih (RYCO) organizovala je 7. aprila u Herceg Novom konferenciju pod nazivom Youth Talks. Zajedno sa Ambasadom Francuske, više od 30 mladih, starosti od 15 do 25 godina, učestvovalo je na ovoj konferenciji, koja je organizovana uz podršku Sekretarijata za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi. Cilj konferencije bio je da se mladima iz Crne Gore približe osnivačke ideje i vrijednosti EU.

 

Na tom skupu prisustvovali su Kristijan Timonije, ambasador Francuske u Crnoj Gori; Petra Ali Dolakova, zamjenica šefa misije češke ambasade; Goranka Krošelj, opunomoćeni ministar slovenačke ambasade; Mira Vuity, zamjenica šefa misije mađarske ambasade i Isabelle Thomas Delić iz Kancelarije za evropske integracije. Tokom skupa, učesnici su se mogli direktno obratiti diplomatima i saznati više o vrijednostima EU i prilikama koje EU nudi mladima.

 

U skladu sa prioritetima francuskog predsjedavanja Savjetom EU, Ambasada Francuske i RYCO u Crnoj Gori planiraju da organizuju niz ovakvih razgovora sa mladima, pod nazivom Youth Talks, u različitim dijelovima Crne Gore. Naredni Youth Talks održat će se u Beranama, Pljevljima i Ulcinju.

Obezbjeđeno 4,65 miliona eura za podršku preduzetništvu u romskim zajednicama

Written by WeBalkans on . Posted in News.

Evropski investicioni fond (EIF) potpisao je ugovor o garanciji sa (Inicijativom za razvoj preduzetništva Roma) REDI Economic Development S.A. kojim će se obezbijediti 4,65 miliona eura preduzetnicima koji posluju u romskim zajednicama u Rumuniji, Bugarskoj, Srbiji i Severnoj Makedoniji. Evropska unija je podržala ovu inicijativu a sredstva za njenu realizaciju obezbijeđena su iz programa EU za zapošljavanje i socijalne inovacije. Inicijativa će omogućiti finansiranje najmanje 300 malih preduzeća, te otvaranje preko 1.000 radnih mjesta.

 

Sredstva u vidu kredita od 25.000. eura bit će dostupna mikro preduzećima koja su aktivna u marginalizovanim romskim zajednicama. Pored finansijske podrške, REDI će takođe pružiti tehničku pomoć preduzetnicima i podržati ih u pristupu romskim zajednicama. Ovo je prvi finansijski instrument EU koji je isključivo usmjeren na romske zajednice i koji pruža prilike inkluzivnog zapošljavanja.

Izložba o podršci EU transportu u Srbiji

Written by WeBalkans on . Posted in News.

U Nišu, u prostorijama Info Point centra, održava se izložba pod nazivom „EU podrška sektoru saobraćaja u Srbiji”.  Cilj ove izložbe je da se građani Niša upoznaju sa srbijanskim razvojnim prioritetima u sektoru saobraćaja. Na izložbi se mogu vidijeti ključni prioritetni investicioni projekti kao što su reforma drumskog saobraćaja, uvođenje modernih i isplativih načina  održavanja infrastrukture i podrška sigurnosti na putevima.

 

Izložba je uslijedila nakon što je početkom godine Evropska investiciona banka (EIB) potpisala sporazum o saradnji sa gradom Nišom za finansiranje razvoja održivog plana javnog prevoza. Ovim sporazumom se stvaraju uslovi za uvođenje efikasnijeg transportnog sistema i za isključivanje teretnog saobraćaja iz međugradskog željezničkog koridora.

 

Ova inicijativa je finansirana iz investicionog paketa Evropske komisije, vrijednog 3,2 milijarde eura , čiju podršku uživa 21 projekat na Zapadnom Balkanu koji imaju za cilj povezivanje u oblasti transporta, digitalne energije, klime i energije. Ovo je prvi veliki paket projekata u okviru ambicioznog Ekonomskog i investicionog plana EU za Zapadni Balkan 2021-2027. Ova izložba je prilika za građane Niša da saznaju više informacija o planiranim investicijama EU koje se odnose na drumski i željeznički koridor 10, modernizaciju željezničke pruge Beograd-Niš i Niš-Preševo-Dimitrovgrad, i na dugo najavljivanu nišku obilaznicu, te saznaju o radovima na modernizaciji infrastrukture unutrašnjih plovnih puteva u Srbiji.

Uzmi me za ruku

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Uz podršku EU, jedan start-up iz Srbije razvio je „pametnu rukavicu“ s ciljem povećanja nezavisnosti osoba sa oštećenim vidom.

Nikola Krstić je mladi preduzetnik iz Srbije čiji je izum postao velika vijest na međunarodnim tržištima. Za manje od dvije godine Nikola je od srednjoškolca postao direktor kompanije. Njegov izum je “pametna rukavica” koja pomaže slijepim i slabovidim osobama da se orijentišu i prepoznaju boje, novčanice i druge predmete, a istovremeno omogućava prijateljima ili osobama koje su u pratnji slabovidih osoba da prate njihovo kretanje.

Priča o ovom izumu datira iz vremena kada je Nikola bio srednjoškolac i prijavio se na konkurs koji je pozivao mlade ljude da razvijaju i predlažu inovativne poslovne ideje. Nikola je bio motivisan da se prijavi na ovaj konkurs jer je bio slabovid na jedno oko. „Ideja je spontano nastala budući da sam imao ovaj problem od rođenja“, kaže Nikola.

“Razvijanje ideje bio je samo početak: pred nama je bio dug put”

Prijeko potrebna podrška

Imati ideju o tome šta želite da radite i osnovno znanje o tome kako da to oživite nikada nije dovoljno u svijetu startup-a. „Razvijanje ideje bio je samo početak: pred nama je bio dug put“, kaže Nikola. Njemu i njegovom timu je i dalje bila potrebna podrška u smislu stručnosti i finansiranja daljeg razvoja proizvoda.

Potencijal u ovoj Nikolinoj ideji prepoznao je i Fond za inovacije u Srbiji, koji je kroz svoj Program ranog razvoja i uz pomoć sredstava Evropske unije podržao razvoj ovog inovativnog proizvoda, kog je Nikola nazvao Anora.

Nikola objašnjava da su sredstva uglavnom utrošena za razvoj hardvera u rukavicama, kojim kompaktna elektronika pruža sve funkcije neophodne za svakodnevnu upotrebu za slijepe osobe. Takođe su imali sredstva da ulože i u dizajn rukavica tako da sada imaju jedan nenametljiv dizajn od vrhunskog materijala koji može trajati dugi niz godina, čak i uz svakodnevnu upotrebu. „Dakle, najvažnije stavke – hardver i dizajn rukavice – omogućila je podrška EU“, kaže on.

Rukavica raspolaže sa deset osnovnih funkcija. To podrazumijeva otkrivanje objekata u prostoru i vraćanje signala vibracije na osnovu blizine objekata, kao neka vrsta radara. Osim toga,  rukavica detektuje boje i novčanice i govori vam datum i vrijeme. Takođe pomaže u orijentaciji, i ako se osoba koja je nosi izgubi, rukavica može poslati svoju lokaciju prijateljima ili pratnji te osobe.

„Podrška EU je bila od presudnog značaja, ja sam prije nje bio samo maturant s idejom, ali sada sam na čelu kompanije koja pravi neophodan proizvod koji će biti globalno prepoznat.“

O projektu

Srbija je jedna od prvih zemalja u regionu koja je usvojila takozvani Inovacioni imperativ –koji je ideja da uspješno učešće u svjetskoj ekonomiji zasnovanoj na znanju zahtijeva sposobnost prilagođavanja i unapređenja tehnoloških i istraživačkih kapaciteta kroz saradnju javnog i privatnog sektora . Aktivan od 2011. godine, njegov Inovacioni fond je pionir u institucionalnoj implementaciji ovog imperativa – prvenstveno povećanjem kapaciteta za startup kompanije i resursa za njihov rast. Od osnivanja Fonda 2011. godine, Evropska unija je dala ključni podsticaj ovom finansiranju inovacija u Srbiji i jačanju veza između istraživačkog i privatnog sektora. Do sada je za ove programe izdvojeno više od 17 miliona eura iz sredstava Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA).

Kompanija Anoris Technology, koju vodi Nikola, sada je sklopila ugovor o proizvodnji i distribuciji pametne rukavice Anora u SAD-u, a uskoro planiraju i otvaranje podružnice. Pored tih poslovnih poduhvata, u toku je komunikacija i koordinacija sa partnerima u zemljama EU.

Nikola objašnjava da je njihov plan da krajnjem korisniku pruže pametnu rukavicu besplatno, a da sve troškove vezane za proizvod pokrivaju javno odgovorna preduzeća, humanitarne organizacije ili državne institucije. U Srbiji su nadomak toga da besplatno isporuče preko 5.000 rukavica uz podršku Vlade Srbije. Prema Nikolinim riječima, ništa od ovoga ne bi bilo bez evropske podrške. „Podrška EU je bila od presudnog značaja, ja sam prije nje bio samo maturant sa idejom, a sada sam na čelu kompanije koja pravi neophodan proizvod koji će biti globalno prepoznat“, kaže on.

Kompanija koja proizvodi odjeću za spavanje, budi se i osvaja online tržište

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Preduzetnica iz Srbije, koja je romskog porijekla, proširuje svoje poslovanje na internetu uz podršku EU.

Slađana Vasić je preduzetnica iz Kraljeva, grada u centralnoj Srbiji. Njena firma proizvodi pamučno donje rublje i odjeću za spavanje pod nazivom Arilje kog je dobilo po imenu malog mjesta na zapadu zemlje, gdje se proizvodi kvalitetno pamučno predivo. Njena kompanija je porodična firma koju vodi zajedno sa svoja dva sina i suprugom.

Više od petnaest godina posluju kao trgovci pamučnim proizvodima, a 2014. godine započeli su proizvodnju odjeće za spavanje i donjeg rublja koje se prodavalo u porodičnoj radnji u centru grada. Međutim, ova prodajna strategija morala se promijeniti prije dvije godine.

“Nismo imali prihoda i nismo bili u mogućnosti da prodajemo svoje proizvode ni na veliko ni u našoj radnji.”

Pretvaranje krize u priliku

Sa početkom pandemije COVID-19 Slađana je morala da zatvori svoju radnju ne znajući kada bi ponovo mogla da je otvori. „Nismo imali prihoda i nismo bili u mogućnosti da prodajemo svoje proizvode ni na veliko ni u našoj radnji“, kaže ona.

U tom trenutku ju je kontaktirala Roma Entrepreneurship Development Initiative (REDI) (Inicijativa za razvoj romskog preduzetništva )(REDI), finansirana od strane EU koja implementira program pod nazivom Roma Digital Boost koji radi sa romskim zajednicama širom Zapadnog Balkana kako bi poboljšao njihove digitalne vještine. Ponudili su podršku Slađani da promijeni svoju prodajnu strategiju kako bi svoje proizvode prodavala putem interneta, a ona je nevoljko pristala da to pokuša. „U početku sam sumnjala da ću moći da prodajem svoje proizvode preko interneta jer to nisu luksuzni proizvodi, ali ljudi iz REDI-ja su me ubijedili u suprotno tako da sada prodajemo preko interneta i prodaja nam ide sasvim dobro“, kaže Slađana.

REDI je pokrenuo Roma Digital Boost kako bi podržao prelazak sa tradicionalnog na online poslovanje, kao i njihovu formalizaciju. Ovaj program je preduzetnicima poput Slađane, koji su romskog porijekla, obezbijedio digitalne alate i vještine da prošire svoje poslovanje i počnu da razvijaju preduzetničke aktivnosti na internetu. Preduzetnici koji su prošli kroz ovaj program dobili su komplete za digitalizaciju, individualni coaching i mentorsku podršku od REDI stručnjaka.

“Romi ne smiju biti ostavljeni po strani, nadam se da će biti još ovakvih programa.”

O projektu

Projekat Integracija Roma 2020, koji provodi Vijeće za regionalnu saradnju (RCC) uz finansijsku podršku Evropske unije i Fondacije za otvoreno društvo, ima za cilj, između ostalog, smanjiti socio-ekonomski jaz između romske i neromske populacije na Zapadnom Balkanu i Turskoj.

Orhan Usein je šef Kancelarije za integraciju Roma pri Vijeću za regionalnu saradnju. On objašnjava da je ključno osnažiti romsku zajednicu da koristi digitalne vještine i prati najnovije poslovne trendove. Obrazovni programi poput Roma Digital Boost programa, koji je akcioni tim za integraciju Roma podržao i finansijski i ljudskim resursima, mogu ubrzati taj proces i ojačati uključivanje građana romskog porijekla u promociju, oblikovanje i implementaciju Digitalne agende za Zapadni Balkan . „Romi ne smiju biti ostavljeni po strani, nadam se da će biti još ovakvih programa“, kaže Orhan.

Iako pandemija COVID-19 jenjava po svojoj snazi i iako nema više lockdowna, Slađanina online prodaja raste. Ona sanjari da će jednog dana još više proširiti svoju kompaniju i napraviti od nje poznati brend. Njena poruka je inspirativna za svakoga: „Želim da kažem svim Romkinjama u biznisu da žene mogu raditi isti posao kao i muškarci, pa čak i više od toga. Zato samo naprijed, radite svoj posao: radite to svim srcem i dajte poslu najbolje što možete i uspjeh će doći – zagarantovan je.”