Skip to main content

Autor: WeBalkans

Sjeverno-Makedonska solarna elektrana, koju finansira EU, počinje proizvoditi električnu energiju

Written by WeBalkans on . Posted in News.

Prva velika solarna elektrana u Sjevernoj Makedoniji priključena je na električnu mrežu i već proizvodi čistu električnu energiju. Elektrana je finansirana uz podršku bilateralnih donatora Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

 

Fotonaponsku elektranu od 10 MW izgradilo je javno preduzeće AD Elektrani na Sjeverna Makedonija (ESM) na lokaciji gdje je nekada bio rudnik lignita Oslomej. Izgradnja ovog postrojenja je dio većeg plana koji se odnosi na čišćenje te lokacije, stvaranje različitih izvora energije i rad na dekarbonizaciji. Očekuje se da će elektrana proizvoditi skoro 15 GWh električne energije i uštedjeti 12.177 tona CO2 godišnje.

 

Poštujući stavove Tima za Evropu, EBRD je obezbijedila zajam od 5,9 miliona eura, koji je bio neophodna dopuna postojećih investicija, tačnije, postojećeg granta u iznosu 1,6 miliona eura, dobijenog od bilateralnih donatora WBIF-a, i 1.3 miliona eura dobijenih iz državnih sredstava. Pored toga, Italija je podržala projekat finansiranjem procjene tehničke izvodljivosti.

 

Solarna elektrana Oslomej 1 jedan je od 21 vodećeg projekta u regionu Zapadnog Balkana 21 flagship projects in the Western Balkan region koji je odabran za finansiranje EU kroz WBIF 2022. U Ekonomskom i investicionom planu EU za Zapadni Balkan 2021-2027 ovaj projekat je okarakterisan kao Vodeći projekat 4, projekat za obnovljive izvore energije.

Fond za Zapadni Balkan proglašava 30 pobjedničkih projekata

Written by WeBalkans on . Posted in News.

Fond za Zapadni Balkan objavio je listu od 30 pobjedničkih projekata sa svog četvrtog poziva za podnošenje prijedloga projekata, koje sufinansira Evropska unija kroz Instrument za pretpristupnu pomoć.

 

U okviru ovog poziva za podnošenje prijedloga projekata istaknut je opšti cilj projekata koji će se implementirati, a to je promovisanje učešća organizacija civilnog društva Zapadnog Balkana i grassroot organizacija u regionalnim projektima. Ovo su prilike za saradnju na društvenim, kulturnim, naučnim i ekonomskim temama, uključujući rodnu ravnopravnost i inkluzivnost osoba sa invaliditetom. To će obezbijediti bolje dobrosusjedske odnose i pomirenje u regiji.

 

Preko 800 organizacija civilnog društva sa cijelog Zapadnog Balkana dostavilo je prijedloge za ovaj poziv. Ceremonija dodjele nagrada i radionice održat će se u Tirani 13. i 14. aprila.

Novinari obučeni kako da na siguran i etički način izvještavaju u kriznim situacijama

Written by WeBalkans on . Posted in News.

Da bi poboljšao način na koji novinari izvještavaju u kriznim situacijama, BIRN Kosovo je organizovao obuku za 18 novinara i studenata novinarstva. Tokom obuke novinari su stekli znanja i praksu iz domena izvještavanja sa protesta, sa posebnim akcentom na otežane uslove izvještavanja u “nenormalnom” okruženju koje podrazumijeva zlorabljenje informacija, velike razlike u odnosima moći i kolektivnu istoriju nasilja, sve na što treba jedan novinar da reaguje.

 

Obuka koju je finansirala EU sastojala se od dvije sesije – prve, koju je održao Amir Gërguri, komandant specijalnih jedinica u Kosovskoj policiji, koja se ticala komunikacije sa bezbjednosnim institucijama u kriznim situacijama i druge, koju je održao Kreshnik Gashi, glavni urednik KALLXO.com, čija je tema bila sigurno i etičko izvještavanje o kriznim situacijama. Učesnici su bili poznati sa teorijskim okvirom kroz praktične primjere i imali su priliku da postavljaju pitanja i podijele vlastita iskustva.

 

Obuka je organizovana u okviru projekta „Obezbjeđenje bezbjednog okruženja za novinare pri izvještavanju s protesta“ koji finansira Kancelarija Evropske unije na Kosovu.

Podsjetnik za vakcinaciju

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Projekat koji finansira EU pomaže da se vakciniše veći broj djece u Bosni i Hercegovini

Emina Pleh iz Goražda vodila je svoju stariju kćer na sve preporučene vakcinacije, ali kada je došlo vrijeme za vakcinaciju njenog sina, pandemija COVID-19 je već počela, pa je odlučila pričekati. Početkom prošle godine dobila je poziv iz Zavoda za javno zdravstvo Bosansko-podrinjskog kantona, pri kojem su je podsjetili da dovede svog sina na vakcinaciju i uputili je na pedijatrijsku službu za više informacija. “Rekli su da to uradimo prije nego što krene u predškolsku ustanovu, i mi smo to i učinili”, kaže Emina.

Emina je jedna od oko 500 roditelja iz Bosansko-podrinjskog kantona koji su primili poziv iz Zavoda za javno zdravstvo i koje su podsjetili na propuštene termine za vakcinaciju. Ova inicijativa dio je Unicef Programa za ublažavanje posljedica pandemije COVID-19 na živote djece i porodica na Zapadnom Balkanu i Turskoj koji finansira EU (The Programme for Mitigating the Effects of the COVID-19 Pandemic on the Lives of Children and Families in the Western Balkans and Turkey).

“Kada podsjetite roditelje da trebaju dovesti svoju djecu na vakcinaciju, oni će to često učiniti. Ova komunikacija je nedostajala.”

Nadoknađivanje komunikacije koja je izostala

Fatima Čengić je voditeljica programa za zdravstvo i rani rast i razvoj djece pri Unicefu u Bosni i Hercegovini. Ona pojašnjava da Unicef ​​već dugi niz godina radi na unapređenju imunizacije u Bosni i Hercegovini, te provodi istraživanja i analize razloga zašto roditelji izbjegavaju vakcinaciju svoje djece. Glavni razlozi koji su identifikovani bili su da zdravstveni radnici ne dijele dovoljno informacija o prednostima i rizicima vakcinacije, ali i to što roditelji ponekad jednostavno zaborave na vakcinaciju. “Kada podsjetite roditelje da trebaju dovesti djecu na vakcinaciju, oni će to često učiniti. Ova komunikacija je nedostajala”, kaže Fatima.

Unicef ​​je stoga počeo razvijati komunikacijske strategije uključujući razvoj i pokretanje online aplikacije koja bi roditelje podsjetila na raspored vakcinacije. Međutim, kada je počela pandemija COVID-19, odlučili su angažovati posvećeno osoblje za podršku vakcinaciji kako bi promijenili dotadašnji pristup. Osoblje je prvo pregledalo sve zdravstvene kartone djece rođene od 2014. do 2020. godine koja su liječena u domovima zdravlja Goražde, Prača i Ustikolina. Napravljena je lista svih onih koji su propustili neku od obaveznih vakcina, potom su ti roditelji pozvani telefonom i obavješteni da se jave svojim pedijatrima, i na kraju su im lokalni domovi zdravlja dali sve potrebne informacije o vakcinaciji i zakazivanju termina.

“Prilično sam sigurna da domovi zdravlja ne bi davali prioritet vakcinaciji djece da nije bilo ove naše akcije, organizovane uz podršku EU.”

O projektu

Program za ublažavanje efekata pandemije COVID-19 na živote djece i porodica na Zapadnom Balkanu i Turskoj (The Programme for Mitigating the Effects of the COVID-19 Pandemic on the Lives of Children and Families in the Western Balkans and Turkey) je dvogodišnja inicijativa koju su 2021. pokrenuli Unicef i Evropska komisija.

Svrha inicijative je jačanje sistema javnog zdravstva, obrazovanja, razvoja djece u ranom djetinjstvu i zaštite djece kako bi se obezbijedile osnovne usluge za ugroženu djecu i njihove porodice u okviru trenutnog i dugoročnog odgovora na oporavak od COVID-19. Očekuje se da će kroz ovaj program, vrijedan 5 miliona eura, 490.000 djece i roditelja imati bolji pristup javnim uslugama koje promovišu rani razvoj djece, obrazovanje, zdravlje i zaštitu kao dio oporavka od COVID-19.

Od tada se projekat proširio na Kanton Sarajevo gdje djeluje u još osam domova zdravlja. Tokom nedavne posjete jednom domu zdravlja, u decembru, došlo se do zaključka da je od ukupno 500 vakcinacija 175 obavljeno zbog ovog projekta. „To znači da je nešto oko trećine vakcinacija, koje su se desile u jednom mjesecu, urađeno zahvaljujući našem projektu i to je ogroman uspjeh“, kaže Fatima.

Fatima objašnjava da je pitanje vakcinacije bilo od ključnog značaja za zdravstveni sistem u Bosni i Hercegovini, jer je vakcinacija djece bila jedna od prvih redovnih aktivnosti koja je prekinuta tokom pandemije. Ona smatra da su ovaj projekat i podrška EU imali presudan uticaj na vakcinaciju, dodajući “Prilično sam sigurna da domovi zdravlja ne bi davali prioritet vakcinaciji djece da nije bilo ove naše akcije, organizovane uz podršku EU.”

U Sarajevu pokrenuta kampanja “Blokiraj mržnju. Podijeli ljubav!”

Written by WeBalkans on . Posted in News.

Evropska unija i Vijeće Evrope zvanično su pokrenuli kampanju „Blokiraj mržnju. Podijeli ljubav!” na jednom događaju u Sarajevu, prenoseći poruku da svaki građanin Bosne i Hercegovine može odigrati važnu ulogu u smanjenju govora mržnje tako što će koristiti jezik koji podrazumjeva poštovanje drugoga.

 

Tokom događaja naglašeno je da svako može biti izložen govoru mržnje, ali da su sigurno njim najviše pogođene ranjive grupe. Sprečavanje govora mržnje je nešto što u velikoj mjeri zavisi od pojedinca, ali se svaka osoba može edukovati o njegovim posljedicama i poduzeti nešto da to promijeni.

 

Vršilac dužnosti zamjenika šefa Delegacije EU Jurgis Vilcinskas rekao je da EU neće biti samo posmatrač tih aktivnosti i da je spremna da podrži Bosnu i Hercegovinu u borbi protiv govora mržnje. „Nasilje koje se dešava na društvenim mrežama ne ostaje na društvenim mrežama; to je pravo nasilje, ali društvene mreže nam nude načine da tome stanemo u kraj i promovišemo toleranciju i međusobno razumijevanje na internetu. Vjerujem da će nam ova kampanja pomoći da širimo poruke mira i različitosti”, rekao je Vilcinskas.

 

Kampanja „Blokiraj mržnju. Podijeli ljubav!” ima za cilj suzbijanje različitih oblika govora mržnje usmjerenih na određene zajednice i pojedince u Bosni i Hercegovini, ali i informisanje javnosti, posebno mlađih generacija, distribucijom sadržaja protiv govora mržnje na društvenim mrežama i održavanjem javnih događaja. U ovim aktivnostima angažovane su istaknute javne ličnosti, institucije i aktivisti, koji će kroz lične priče, svjedočanstva i razmjenu iskustava promovisati različitost i ravnopravnost u Bosni i Hercegovini i regionu.

 

Kampanja se provodi u okviru inicijative „Promocija različitosti i jednakosti u Bosni i Hercegovini“, koja je dio zajedničkog programa Horizontalni instrument Evropske unije i Vijeća Evrope za Zapadni Balkan i Tursku 2019-2022.

 

RCC pokreće nagradu Butterfly Innovation

Written by WeBalkans on . Posted in News.

Vijeće za regionalnu saradnju (RCC) pokrenulo je Regionalnu nagradu Butterfly Innovation, u potrazi za inovativnim, skalabilnim i tržišno zasnovanim rješenjima sa Zapadnog Balkana. Fond nagrade Butterfly Innovation iznosi ukupno 30.000 eura, a najbolje rješenje u svakoj od šest kategorija dobija nagradu od 5.000 eura.

 

Kandidati se mogu prijaviti za najviše dvije kategorije od sljedećih:

 

– Industrijske inovacije koje uključuju preradu metala, kreativne industrije, poljoprivrednu hranu, zelenu i cirkularnu ekonomiju, turizam, fintech, biotehnologiju i tehnologiju u obrazovnom i zdravstvenom sektoru;

–Zelena inovacija npr. akcije za sprječavanje klimatskih promjena , održiva energija, mobilnost i poljoprivreda, borba protiv zagađenja, zaštita prirode i biodiverziteta;

–STEM inovacije (nauka, tehnologija, inženjering i matematika);

–Omladinske inovacije za koje mogu aplicirati studenti osnovnih ili srednjih škola;

– Univerzitetska inovacija koja se odnosi na preduzetničku kulturu na univerzitetima;

–Ženska inovacija za koju mogu aplicirati žene inovatorke i preduzetnice.

 

Ova prva regionalna nagrada Butterfly Innovation nagrada koja je osmišljena da podstakne, promoviše i podrži inovacije i inovatore sa Zapadnog Balkana. Proces prijave je otvoren do 13. maja. Dobitnici nagrada bit će objavljeni 27. juna na događaju koji će se prenositi uživo na profilima društvenih mreža RCC-a. Nagradu finansira Evropska unija, a implementira RCC kao dio Zajedničkog regionalnog akcionog plana tržišta Common Regional Market Action Plan za Zapadni Balkan.

Povezivanje Zapadnog Balkana preko Transbalkanskog elektroenergetskog koridora

Written by WeBalkans on . Posted in News.

Zajedno sa drugim zapadnobalkanskim partnerima, Srbija gradi i povezuje Transbalkanski elektroenergetski koridor Trans-Balkan Electricity Corridor dužine 371,3 km, za koji Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF) obezbeđuje 32,1 milion eura bespovratnih sredstava EU.

 

Danko Gavrilović, WBIF koordinator za Srbiju, ističe značaj projekta za ekonomiju, povezanost i održivost razvoja obnovljive energije. „Ekonomski i investicioni plan za Zapadni Balkan 2021-2027 je odraz napora Evropske unije da podstakne dugoročni ekonomski oporavak zemlje i regiona, uz podršku tzv. zelene i digitalne transformacije i ubrzanja regionalne povezanosti i povezanosti sa Evropskom unijom. Intenzivan razvoj održivih kapaciteta zahtijeva i razvoj prenosne mreže”, rekao je Gavrilović.

   

Projekat je okarakterisan kao vodeći za tranziciju sa uglja, kao i u okviru investicionog prioriteta čiste energije, kako je utvrđeno u Ekonomskom i investicionom planu za Zapadni Balkan 2021-2027. Projekat je dio šire podrške EU sektoru – EU je uložila više od 830 miliona eura u energetski sektor u protekle dvije decenije. Samo u 2022. godini podrška EU energetskom sektoru Srbije procenjena je na 100 miliona eura.

 

Glavni ciljevi ove EU podrške, koja se realizuje u saradnji sa Vladom Srbije, su diverzifikacija izvora energije, sigurnost snabdijevanja, energetska efikasnost i dekarbonizacija privrede i pridržavanje pariškog sporazuma. EU će nastaviti da podržava Srbiju u usklađivanju svojih propisa sa pravnim tekovinama EU i stvaranju struktura koje će omogućiti dalja ulaganja u dekarbonizaciju energetskog sektora.

U Tirani pokrenuta kampanja “Blokiraj mržnju. Podijeli ljubav!”

Written by WeBalkans on . Posted in News.

„Blokiraj mržnju. Podijeli ljubav!” kampanja protiv govora mržnje pokrenuta u Tirani 25. marta. Ceremonija otvaranja okupila je lidere javnog mnijenja, aktiviste i predstavnike vlasti koji su podigli svoj glas protiv govora mržnje i obećali da će promovisati ravnopravno društvo, bez mržnje i diskriminacije.

 

Šef političkog odsjeka Evropske delegacije u Albaniji, Alexis Hupin, istakao je značaj političkog djelovanja u procesu borbe protiv govora mržnje. “Želim da vas pozovem da zajedno nastavimo ovu borbu, da osuđujemo slučajeve govora mržnje, da prijavimo slučajeve zločina iz mržnje i da računamo jedni na druge u tome, te da Albaniju učinimo boljim mjestom za život, mjestom gdje nema diskriminacije, mržnje i gdje svi imaju jednake mogućnosti.”

 

Daniela Kortoçi, mlada evropska ambasadorka (YEA) iz Albanije rekla je da „Kao YEA izjavljujem, da je naš glavni fokus činiti svrsishodan uticaj na cijelom zapadnom Balkanu. Uticaj na mlade podrazumjeva da moramo više slušati jedni druge i dijeliti svoja iskustva i priče u vezi s mržnjom na internetu i kako smo je pobijedili. Zato hajde da započnemo ovu kampanju: Blokiraj mržnju. Podijeli ljubav.”

 

Kampanja „Blokiraj mržnju. Podijeli ljubav!” je pokret za podizanje svijesti koji je zaživio na Zapadnom Balkanu prošle godine kako bi se informisale i angažovale lokalne zajednice u borbi protiv različitih oblika govora mržnje usmjerenih na osjetljive grupe i pojedince kao što su LGBTI zajednice, imigranti, osobe sa posebnim potrebama i etničke manjine. Kampanja će se nastaviti i u narednim mjesecima nizom javnih događaja koji se promovišu putem web stranica i društvenih mreža, ali i u mainstream medijima.

 

Kampanja se provodi u okviru inicijative Promocija različitosti i jednakosti u Albaniji Promotion of diversity and equality in Albania, dijelom je zajedničkog Horizontalnog fonda Evropske unije i Vijeća Evrope za zapadni Balkan i Tursku 2019-2022 Horizontal Facility for the Western Balkans and Turkey 2019-2022, koji podržava reforme u oblastima ljudskih prava, vladavine prava i demokratiju u skladu sa evropskim standardima, a u okviru procesa proširenja EU.

Albanija, Sjeverna Makedonija i Srbija dobijaju novu podršku za ruralni razvoj

Written by WeBalkans on . Posted in News.

Evropska komisija je usvojila (IPARD)  program ruralnog razvoja u okviru instrumenta za pretpristupnu pomoć, nudeći 112 miliona eura za Albaniju, 97 miliona eura za Sjevernu Makedoniju i 288 miliona za Srbiju. Programi predstavljaju osnovu za podršku EU u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja do 2027. godine.

 

Očekuje se da će IPARD programi, zajedno sa državnim javnim i privatnim doprinosima, generisati ukupno preko 2 milijarde eura investicija u ruralnim područjima Zapadnog Balkana i Turske. Kroz ove programe, zemlje ostvaruju ciljeve vezane za konkurentnost poljoprivredno-prehrambenog sektora, održivo upravljanje prirodnim resursima, aktivnosti u području klimatskih promjena i rad na poboljšanju kvaliteta života u ruralnim područjima.

 

Programi takođe doprinose ciljevima Evropskog zelenog dogovora i Zelene agende za Zapadni Balkan, tako što ulažu u opremu, mašine, obnovu objekata, da budu u skladu sa standardima EU. Ovi programi  pomažu razvoju ruralnih područja i rade na poboljšanju životnih uslova i standarda za stanovnike kako bi oni ostali u tim područjima. To se može postići kroz bolju infrastrukturu, različite privredne aktivnosti koje stvaraju prihod i podsticanje zapošljavanja na selu, posebno među ženama i mladima. IPARD je sastavni dio šire pretpristupne strategije EU u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć.

EIB daje veću podršku privatnom sektoru u Crnoj Gori

Written by WeBalkans on . Posted in News.

Evropska investiciona banka (EIB) obezbijedit će grant od 400.000 eura Investiciono-razvojnom fondu Crne Gore (IDF). Taj grant je podrška tehničkoj pomoći kojom će se ojačati kapacitet IDF-a za pružanje finansijskih usluga u korist malih i srednjih preduzeća (MSP) u Crnoj Gori, pomažući im da održe likvidnost, prošire svoje investicije i održe, te stvore inkluzivna i dugoročna radna mjesta. Ovom tehničkom pomoći, EIB podržava IDF u poboljšanju njegovog organizacionog i poslovnog modela kako bi svoju strukturu uskladio s najboljom međunarodnom praksom za nacionalne razvojne banke.

 

Grant EIB-a ima za cilj ubrzanje oporavka i rasta privatnog sektora u Crnoj Gori i stvaranje novih radnih mjesta, posebno za mlade ljude, žene i ljude iz drugih ranjivih društvenih grupa. Grant potiče iz Inicijative za ekonomsku otpornost, koju je EIB uspostavila 2016. godine kako bi se pronašla finansijska sredstva za brži rast, otvaranje novih radnih mjesta, socijalnu koheziju i razvoj vitalnih infrastrukturnih projekata na Zapadnom Balkanu.

 

Od početka pandemije 2020. godine, EIB je potpisala finansijske operacije sa IDF-om u vrijednosti od 100 miliona eura, što je pomoglo brojnim firmama. Zahvaljujući tome, oko 350 kompanija u Crnoj Gori brže se oporavilo od krize COVID-19. EIB je 2021. godine potpisala svoj prvi zajam sa IDF-om za podršku MSP u Crnoj Gori  za provođenje energetski efikasnih praksi i projekata. Tim potezom je omogućen brži prelazak na održivu i cirkularnu ekonomiju u Crnoj Gori.