Skip to main content

Autor: WeBalkans

7. Forum Strategije EU za Jadranski i Jonski region

Evropska komesarka za koheziju i reforme Elisa Ferreira danas je video porukom otvorila 7. po redu godišnji forum Strategije EU za Jadranski i Jonski region (EUSAIR) 7th Annual Forum EU Strategy for the Adriatic and Ionian Region. Dvodnevni forum, koji se održava u Tirani pod predsjedavanjem EUSAIR-a Albanije, fokusirat će se na probleme i izazove iz domena energetske sigurnosti i klimatskih promjena, te na transportnu politiku, mogućnosti ulaganja u jadransku i jonsku makroregiju i na olakšavanje proširenja EU na Zapadni Balkan .

 

Komesar Ferreira je izjavila: „Srećna sam što vidim da se godišnji forum EUSAIR-a održava tokom Evropske godine mladih u Evropskoj prjestolnici mladih, Tirani. Mladi su ključni pokretač regionalne saradnje, pomirenja i izgradnje mira, i ja posebno podržavam uspostavljanje EUSAIR Vijeća mladih koje bi pružilo priliku omladini koja živi u jadranskoj i jonskoj makroregiji da razmjenjuju ​​lična iskustva i govore o svojoj budućnosti. ”

 

Na ministarskom sastanku EUSAIR-a ministri će usvojiti „Tiransku deklaraciju” kako bi izrazili svoju solidarnost s Ukrajinom i osudili invaziju Rusije, dok će takođe pozvati EU da ubrza proces pristupanja cijele regije Zapadnog Balkana Evropskoj uniji. Tokom tog događaja, bit će dodijeljena nagrada ‘EUSAIR Young business model Popri za najbolje preduzetničke ideje među mladima iz Jadransko-jonske makroregije.

 

EUSAIR, pokrenut u oktobru 2014. godine, pokriva makroregiju od preko 70 miliona ljudi u četiri države članice (Hrvatska, Grčka, Italija, Slovenija) i šest zemalja koje nisu članice EU (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija i San Marino), među kojima je njih pet sa Zapadnog Balkana, koji sarađuju na prevazilaženju zajedničkih izazova u četiri stuba: „Plavi rast“, „Povezivanje regiona“ (transport i energija), „Kvalitet životne sredine“ i „Održivi turizam“. Pogledajte program  programme ovog događaja.

EU podržava prelazak na zelenu ekonomiju i ulaže u energetski efikasne zgrade u Prizrenu na Kosovu

Evropska unija će Kosovu obezbijediti investicioni grant, tj. neposredni zajam gradu Prizrenu u iznosu od milion eura kako bi se poboljšala energetska efikasnost javnih objekata kao što su vrtići, škole i ustanove primarne zdravstvene zaštite. Kao dodatak grantu EU, Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobrava podsuvereni zajam od 5 miliona eura za ovaj projekat, koji se sprovodi u okviru Regionalnog programa energetske efikasnosti za Zapadni Balkan (REEP/REEP Plus).

 

Kosovski ministar finansija, Hekuran Murati, i Alain Pilloux, potpredsjednik EBRD-a za bankarstvo, potpisali su ugovor o ovom projektu tokom sesije na temu izgleda za investicije na Kosovu, koja se održala u Maroku na godišnjem sastanku i poslovnom forumu EBRD-a EBRD’s Annual Meeting and Business Forum .

 

Zelena tranzicija Kosova se podržava putem niza unaprijed dogovorenih finansijskih okvira. Za projekte energetske efikasnosti kao što je projekat u Prizrenu, grantovi se obezbjeđuju preko WBIF regionalnog programa energetske efikasnosti, koji podržavaju EU, bilateralni donatori i sami korisnici. REEP/REEP Plus je izdovjen kao jedan od vodećih projekata za čistu energiju unutar Evropske komisije i njenog Ekonomskog i investicionog plana za Zapadni Balkan Economic and Investment Plan for the Western Balkans. Ovakvi projekti značajno doprinose smanjenju emisije gasova sa efektom staklene bašte, te unapređuju životni standard i zdravlje građana. Aktivnosti u okviru REEP/REEP Plus usklađene su sa regulativom EU i ciljevima Zelene agende za Zapadni Balkan, te poštuju pet stubova Evropskog zelenog dogovora.

RCC je domaćin ministarske konferencije Zapadnog Balkana o razvoju turizma

Vijeće za regionalnu saradnju (RCC) je 12. maja organizovalo u Tirani ministarsku konferenciju o razvoju turizma na Zapadnom Balkanu. Događaj je okupio ministre turizma sa Zapadnog Balkana, predstavnike Evropske komisije i druge relevantne aktere u sektoru turizma. Tokom konferencije, pod nazivom „Uklanjanje barijera za održivi razvoj turizma“, organizovan je forum na kom se diskutovalo o značajnim temama za turizam cijele regije.

 

Događaj je otvorila Majlinda Bregu, generalna sekretarka RCC-a; Mirela Kumbaro, ministarka turizma i životne sredine Albanije; Erion Veliaj, gradonačelnik Tirane; i Alexis Hupin, vršilac dužnosti šefa Evropske delegacije u Albaniji. Na četiri organizovana tematska panela govrili su Tatjana Matić, ministarka trgovine, turizma i telekomunikacija Srbije; Kreshnik Bekteshi, ministar ekonomije Sjeverne Makedonije; Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine; Rozeta Hajdari, ministarka trgovine i industrije Kosova; i Aleksandra Gardašević-Slavuljica, generalni direktor Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma Crne Gore.

 

Sporedni događaj na temu „Prevazilaženje trenutnih izazova u turističkoj industriji“ održat će se 13. maja i okupiti turoperatore Zapadnog Balkana, kreatore politika i nacionalne turističke organizacije, koji će tom prilikom razgovarati o izazovima turističke industrije i budućim poboljšanjima kvaliteta u ukupnoj turističkoj ponudi cijele regije .

Chopin Piano FEST na Kosovu sa velikim imenima klasične muzike

Jedan od najznačajnijih festivala klasične muzike na Kosovu, Chopin Piano FEST Prishtina, otvoren je ove godine na Dan Evrope, 9. maja, koncertom svjetski poznatog pijaniste Martina Garsije Garsije. Kosovska publika će imati prilliku da čuje više od 15 koncerata tokom festivala, učestvuje u radionicama, prođe nekoliko časova obuke od strane muzičkih eksperata, te poprati takmičenja za instrumentaliste i kompozitore i druge kulturne aktivnosti.

 

Posebno treba napomenuti da ove godine Chopin Piano FEST Priština učestvuje u programu SYNERGY, koji podržava Evropska unija preko programa Kreativna Evropa.

 

Festival, koji se održava već 12. put po redu, nastavlja da poziva sjajne umjetnike da nastupe u Prištini. „I ove godine, na festivalu će nastupiti poznati pijanisti poput Françoisa Dumonta, Floriana Uhliga i Stefana Vladara“, izjavljuje prof. Lejla Haxhiu Pula, predsjednica i umjetnička direktorica festivala.

 

Festival se završava 8. juna.

EIB daje 300.000 eura za ubrzanje zelene tranzicije i poboljšanja energetske sigurnosti u BiH

Evropska investiciona banka (EIB), kreditna jedinica EU, obezbjeđuje Elektroprivredi Bosne i Hercegovine grant od 300.000 eura za provođenje ekološke procjene lokacije Vlašić radi izgradnje nove vjetroelektrane. Izgradnja ove vjetroelektrane, snage 50 MW, koja se nalazi u regiji Travnik, bit će potpomognuta ovom EIB tehničkom pomoći, što će ujedno podržati tranziciju na obnovljive, sigurne i održive izvore energije, kao i dekarbonizaciju lokalne ekonomije i ekonomije Zapadnog Balkana. Ovo je drugi odobren grant za Bosnu i Hercegovinu u okviru nove globalne podružnice EIB-a i pokazuje odlučnost Banke da poveća svoju tehničku i finansijsku podršku za rješavanje najhitnijih potreba zemlje i proces zelene tranzicije.

 

Posredstvom Investicionog okvira za Zapadni Balkan, EIB je već obezbijedila oko 655.000 eura grantova. Sredstva se koriste za izradu studije izvodljivosti izgradnje vjetroelektrane Vlašić, uključujući analizu vjetra, geografska istraživanja, istraživanja u oblasti nulte emisije ugljika, studiju o društvenom uticaju, te pripremu tenderske dokumentacije. Od početka krize COVID-19, u februaru 2020. godine, EIB je oslobodila sredstva u iznosu 658 miliona eura za zajmove za Bosnu i Hercegovinu i šest grantova za podršku održivom razvoju zemlje.

Počeo je Balkathon 3.0

Vijeće za regionalnu saradnju (RCC) pokrenulo je treće onlajn takmičenje za najbolje digitalne ideje i rješenja sa Zapadnog Balkana – Balkathon 3.0. Prijave su otvorene do 24. maja.

 

Na ovogodišnjem Balkathonu su tražene nove, inovativne i jedinstvene ideje iz sljedećih pet kategorija:

  -E-trgovina (virtuelni alati za promociju, video i marketing uticaj) -Poljoprivreda, prehrambena tehnologija i ruralni razvoj -Obnovljiva/održiva energija (solarna energija, energija vjetra, hidro, plima, geotermalna energija ili energija biomase) -Transport i logistika -Razno (medicinska tehnologija/biotehnologija/zdravstvena tehnologija, blockchain i cyber sigurnost, zabava i igre, čiste i zelene tehnologije)  

Timovi koji uđu u uži izbor na Balkathonu 3.0 imat će priliku da pohađaju obuku, u trajanju od dva dana, koju će voditi iskusni stručnjaci, te priliku da implementiraju svoje rešenje u regionu Zapadnog Balkana i da osvoje jednu od šest nagrada, u iznosu od 10.000 eura, dok ukupni fond namijenjen za nagrade iznosi 60.000 eura – od čega je po jedna nagrada rezervisana za svaku od glavnih kategorija i dvije nagrade za kategoriju razno.

 

RCC je prošle godine nagradio šest od 90 timova iz zapadnobalkanskih ekonomija sa 54.000 eura za njihova najbolja inovativna rješenja u kategorijama pametnih gradova, e-zdravstva, zelenih gradova i e-preduzetništva. Timovi su iskoristili ovu finansijsku podršku da u potpunosti razviju svoja digitalna rješenja.

Novi rok za dodjelu Nagrade EU za istraživačko novinarstvo za 2022

13 maj u 23:59 je određen kao novi rok za podnošenje prijava za Nagradu EU za istraživačko novinarstvo za 2022. godinu za Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Crnu Goru i Srbiju. Pojedinci ili grupe novinara sa Zapadnog Balkana i Turske imaju pravo da prijave svoje radove, u bilo kom formatu novinarstva (štampanom, onlajn, radio i televizijskom), koji se objavili ili emitovali u medijima u svakoj zemlji na službenim, manjinskim ili međunarodnim jezicima tokom 2021. godine.  

Za konkurs su podobne sve istraživačke priče koje se odnose na slobodu izražavanja, vladavinu prava, transparentnost, zloupotrebu moći i osnovnih prava, korupciju i organizovani kriminal. Nagradni fond u svakoj zemlji iznosi 10.000 eura, od čega će najbolja priča osvojiti 5.000 eura, drugoplasirana 3.000 eura i trećeplasirana 2.000 eura.

 

Nagrade EU za istraživačko novinarstvo na Zapadnom Balkanu i Turskoj imaju za cilj da proslave i promovišu izuzetna dostignuća istraživačkih novinara, kao i da poboljšaju popraćenost kvalitetnog novinarstva u regionu. Nagrade su dio tekućeg projekta “Podizanje kvaliteta vijesti i nezavisnog novinarstva u zemljama Zapadnog Balkana i Turskoj”, koji finansira Evropska unija.

YEAs na Danu Evrope u Briselu

Nekoliko mladih evropskih ambasadora (YEA) sa Zapadnog Balkana pozvani su da učestvuju na ovogodišnjem Danu Evrope Europe Day u Briselu, gdje su se pridružili ostalim YEA iz istočnog susjedstva EU i ambasadorima dobre volje iz južnog susjedstva.

 

S obzirom da je 2022. godina Evropska godina mladih 2022 European Year of Youth i fokusirana na mlade ljude, očekivano su mladi evropski ambasadori bili učesnicima događaja, koje su organizovale evropske institucije, poput debate za mlade, koju je organizovala Generalna uprava za obrazovanje i kulturu, i fudbalske utakmice podrške izbjeglicama širom svijeta koju je organizovao Generalni direktorat za migracije i unutrašnje poslove. Pored učešća u ovim događajima, YEA sa Zapadnog Balkana su se takođe susreli sa svojim vršnjacima iz istočnih i južnih susjedstava EU kako bi razgovarali o izazovima i mogućnostima za mlade u sva tri regiona iz kojih dolaze, kao i o budućoj saradnji između ovih omladinskih mreža.

 

Razne aktivnosti iz područja javne diplomatije održavaju se svake godine u Briselu u sedmici do 9. maja – Dana Evrope – Europe Day  kako bi se proslavio mir i jedinstvo Evrope. Cilj tih aktivnosti je približavanje EU ljudima, informisanje građanstva i podizanje svijesti o tome za šta se EU zalaže: njene vrijednosti, struktura i institucije, te njeno partnerstvo, saradnja i podrška regijama i državama širom svijeta.

 

Ove godine, Dan Evrope je takođe važan trenutak za reafirmaciju predanosti EU miru, za pokazivanje jedinstva i solidarnosti s Ukrajinom solidarity with Ukraine i ukrajinskim narodom, te za zalaganje za univerzalne vrijednosti poput slobode i demokratije u globalnom poretku, zasnovanom na pravilima.

Džez zvuk oživljava kulturne prostore

Music initiatives born during the pandemic thrive with EU support.

Kada su mladi ljudi iz Peći, na zapadu Kosova, bili pozvani da organizuju nove događaje kako bi kulturno angažovali više građana, improvizovali su sa onim što su imali: starom zgradom bioskopa, poznatim umjetnicima i volonterstvom. Zaista, inicijativa koju je predvodila NVO Anibar fokusirala se na žanr muzike koji ima svoje temelje u improvizaciji – džez. Kako bi inicijativi dodali još više neizvjesnosti, planirano je da njihova serija džez koncerata počne krajem 2020. godine usred pandemije COVID-19. Ipak, uprkos svim preprekama, rodio se Peja Jazz (Pećki Džez), najnovija kulturna senzacija u gradu.

„Uvijek sam sebi govorio da ću se samo kroz kulturna dešavanja vratiti u Peć“

Osoba koja je bila centralna za spajanje svih dijelova Pećkog džeza bio je Dardan Selimaj, kustos mnogih kulturnih događaja na Kosovu u posljednjih dvadeset godina. Za njega je bilo teško odbiti ideju džeza u Peći. „Uvijek sam sebi govorio da ću se samo kroz kulturna dešavanja vratiti u Peć“, kaže Dardan o gradu iz kojeg potiče njegova porodica i gdje su događaji ove prirode rijetki. “U manjim gradovima gdje veći dio godine nema događanja, mlađe generacije zaslužuju muzičke koncerte koji ih mogu inspirisati da postanu neko – muzičari ili dio benda – i da ruše granice”, kaže Dardan. Sličan put je u prošlosti izabrao i jedan broj muzičara koji su odgojeni u Peći. Oni su poslužili kao inspiracija Dardanu da prihvati ulogu kustosa događaja kao što je Peja Jazz. Pored inspirativne ideje, bilo je neizbježno da će postojati prepreke, posebno u godini koju je obilježila pandemija. Koncerti su morali da se završe u ranim večernjim satima sa ograničenim brojem mjesta kako bi se poštovala pravila javne bezbjednosti na snazi. Međutim, kontekst je imao i svoje pozitivne strane.

„Pošto je 2020. bila godina u kojoj su umjetnici prekinuli sve nastupe, na kulturnoj sceni je sve bilo u potpunom zastoju, a oni su postali kreativniji i pisali nova djela“, kaže Dardan s uzbuđenjem u glasu, zbog mogućnosti pronalaženja novih muzičkih dragulja koji proizilaze iz mjeseci izolacije. „Održali smo četiri koncerta na kojima su premijerno bili novi albumi: svi u okviru prvog izdanja“, kaže on sa uvjerenjem da će takav podvig biti teško ponoviti. Međutim, element koji se godinu dana kasnije, u drugom izdanju, dao gotovo replikovati, bila je posvećenost kvalitetnim koncertima. Ovog puta, Peja Jazz je otišao van granica Kosova jer su regionalni izvođači i izvođači iz EU mogli da putuju.

“Činjenica da je Peja Jazz organizovan pod okriljem Anibara ide u prilog njegovoj održivosti, kako sa organizacione tačke gledišta, tako i za inspiraciju budućih izvođača.”

O projektu

Projekat građanskog javnog partnerstva za inovativno upravljanje javnom infrastrukturom u Peći, Prizrenu i Mitrovici ima za cilj poboljšanje postojećeg stanja kulturnih prostora kao i stvaranje novih širom Kosova. Između ostalog, projekat služi kao značajna intervencija u demokratizaciji kulturne i urbane politike na Kosovu, ali takođe pomaže u omogućavanju većeg učešća građana u javnom životu.

Ulaganje u organizacije, a ne u pojedince, za zdrave kulturne događaje

Pokretanje muzičkog događaja utiče na kulturni život malog grada kao što je Peć na mnogo načina. Prvo, gostovanje Peja Jazz u jedinom bioskopu u gradu pomoglo je da se kultna zgrada sačuva od potencijalnih intervencija. Drugo, otvorilo je grad za druge međusektorske prednosti kao što su povećan turizam i kulturna razmjena. Ono što je najvažnije, postala je prilika za transformaciju mlađih generacija tako što će postati svjesniji svog potencijala kroz izlaganje renomiranim umjetnicima. “Činjenica da je Peja Jazz organizovan pod okriljem Anibara ide u prilog njegovoj održivosti, kako sa organizacione tačke gledišta, tako i za inspiraciju budućih izvođača,” kaže Dardan koji rado dijeli svoje znanje o menadžmentu sa  drugim volonterima na muzičkim događajima. On se osvrće na uspjehe koje je Anibar pokazao na polju animacije gdje su mladi ljudi brzo napredovali od učenja osnova do prikazivanja njihovih animacija na godišnjem festivalu. Anibar nadograđuje svoje iskustvo uvođenja novih kulturnih aktivnosti u gradovima kao što je Peć, i sada se udružio sa drugim organizacijama diljem Kosova i šire kako bi poboljšao trenutno stanje kulturnih prostora. Uz sredstva EU, njihov cilj je da se bolje pripreme kao kulturni akteri u upravljanju javnom infrastrukturom, kao i da povećaju saradnju sa lokalnim samoupravama za održivo korištenje javne infrastrukture, politike i finansija.

Kampanja “Blokiraj mržnju. Podijeli ljubav!” pokrenuta je u Srbiji

Svaki pojedinac ima važnu ulogu u borbi protiv govora mržnje, odgovarajući na njega pozitivnim jezikom i međusobnim poštovanjem. Ovo je bila jedna od ključnih poruka na otvaranju kampanje za podizanje svijesti o zastupljenosti govoru mržnje, „Blokiraj mržnju. Podeli ljubav!”, koju zajedno vode Evropska unija i Savjet Evrope, a održan je 5. maja u Beogradu.

 

Cilj kampanje “Blokiraj mržnju. Podijeli ljubav!” je da se suzbiju različiti oblici govora mržnje koji su usmjereni na zajednice i pojedince u Srbiji, posebno na one iz ugoženih grupa i manjina. Kampanja će se provoditi online, putem stranica na društvenim mrežama, kao i putem javnih događaja. Svojim angažmanom podržat će je javne ličnosti, institucije i aktivisti, koji promovišu različitost i ravnopravnost u Srbiji i regionu dijeleći lična iskustva i pripovijesti, te razmijenjujući dobre primjere iz prakse.

 

Ambasadori kampanje protiv govora mržnje u Srbiji su istaknute javne ličnosti u svijetu glume: Milena Radulović, Sandra Silađev, Miloš Timotijević i Slaven Došlo, a kampanju su podržali i Mladi evropski ambasadori. Izjavljuju da su podržali ovu kampanju jer vjeruju da zajedno možemo napraviti pozitivne promjene i učiniti naše društvo inkluzivnijim.

 

Kampanja se sprovodi u okviru inicijative za promociju različitosti i jednakosti u Srbiji, koja je dio zajedničkog programa Evropske unije i Savjeta Evrope „Horizontalni instrument za Zapadni Balkan i Tursku 2019-2022“. Ovaj program podržava ključne lokalne aktere i srbijanske i zapadnobalkanske institucije korisnice ovog programa, u borbi protiv diskriminacije, zločina počinjenih iz mržnje i govora mržnje upućenog manjinama, pripadnicima LGBTI zajednice i drugim ugroženim grupama u srbijanskom društvu.