Skip to main content

Autor: WeBalkans

YEA učestvuju na Evropskom forumu mladih lidera

Evropski forum mladih lidera je četvorodnevna hibridna konferencija koja je održana u Katovicama u Poljskoj. Forum je dao prostor mladim učesnicima iz Evropske unije, Zapadnog Balkana, Istočne Evrope i Kavkaza da razmisle o aktuelnoj političkoj situaciji, razmijene iskustva i ostvare nove kontakte. Tokom foruma organizovane su panel diskusije i tematske sesije o aspektima saradnje evropske omladine, sa posebnim fokusom na situaciju ukrajinske omladine. Ostale teme Foruma ticale su se Agende Ujedinjenih naroda 2030 za održivi razvoj, Evropske strategije za mlade 2019-2027 i prioriteta Programa za mlade EU 2021-2027, uključujući inkluziju i raznolikost, digitalnu transformaciju, zaštitu životne sredine i borbu protiv klimatskih promjena, kao i učešće u demokratskom životu.

 

Mladi evropski ambasadori (YEA) sa Zapadnog Balkana učestvovali su u ovogodišnjem forumu i prisustvovali panelima na kojima su ostvarili korisne kontakte i upoznali profesionalce iz svojih branši.

 

Ovo je bila 14. po redu manifestacija koju tradicionalno organizuje SALTO-YOUTH i koja je dio ERASMUS + programa.

Balkan Trafik Festival donosi kulturu Zapadnog Balkana u Brisel

Balkan Trafik festival se održava po 16. put i opet se vraća u Belgiju, u Brisel, gdje predstavlja balkansku muziku i njene razne žanrove : tradicionalnu muziku, narodnu, džez, pank i druge. Posjetioci ovog festivala imat će priliku da uživaju u njemu od 29. aprila do 1. maja. Nakon dvije godine festival se ponovo odvija na otvorenom, zahvaljujući ublaženim mjerama Covid- 19 ograničenja.

 

Četvorodnevni festival na otvorenom okupio je više od 150 različitih umjetnika i muzičara, uključujući međunarodne favorite kao što su Goran Bregović, Bernard Orchestar i Rojaze. Na dan zatvaranja festivala, manifestacija pod nazivom „Giant horo“ po 10. put je okupila trupe plesača sa cijelog Balkana. Zajedno su plesali preko centralnog briselskog trga Grand Place tokom finalnog događaja koji je bio otvoren za javnost i besplatan.

 

Osim muzike i plesa, na festivalu je bila zastupljena i ulična umjetnost, mogla se degustirati hrana i vino, te se moglo učestvovati na radionicama i debatama. Na festivalu su učestvovali i mladi evropski ambasadori sa Zapadnog Balkana u ulogama govornika i moderatora na debati na temu umjetnosti u izgradnji mira, zatim u ulogama promotera zapadnobalkanske kuhinje na degustaciji hrane te u raznim drugim aktivnostima.

Partneri iz EU i sa Zapadnog Balkana udružuju snage u borbi protiv dezinformacija

Dana 27. aprila, Generalni direktorat Evropske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju (DG NEAR) organizovao je virtuelni događaj o novim geopolitičkim posljedicama dezinformacija na Zapadnom Balkanu, sa preko 95 učesnika iz svih zapadnobalkanskih partnera. Ovaj događaj Instrumenta tehničke pomoći i razmjene informacija (TAIEX) bio je zajednički napor DG NEAR-a, Evropske službe za vanjske poslove i država članica EU.

 

U kontekstu rata u Ukrajini, direktor Generalnog direktorata Evropske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju Lawrence Meredith istakao je rizike dezinformacija u podrivanju demokratije i sigurnosti, dok je vršilac dužnosti direktora za Zapadni Balkan, Michela Matuella, naglasila da su sloboda izražavanja i medija ključni elementi procesa proširenja. Vršilac dužnosti direktora za tematsku podršku, koordinaciju politike i finansijskih instrumenata, Mathieu Bousquet, fokusirao se na praktična rješenja problema dezinformacija.

 

Sveukupno, 17 govornika iz država članica EU i institucija EU podijelilo je informacije o zakonodavnim alatima EU i praktičnim studijama slučaja, kao i konkretnim alatima za suzbijanje dezinformacija. Učesnici skupa zaključili su da je potrebno više napora da se podigne svijest o dezinformacijama i razumije taktika vanjskih manipulacija, da se investira u kvalitetno, nezavisno novinarstvo i medijsku pismenost, te da se podrži dalja bilateralna ili multilateralna saradnja u borbi protiv dezinformacija. Brzina i fleksibilnost TAIEX instrumenta se smatra pogodnom za podršku ovim zajedničkim naporima.

EU i EBRD daju nova sredstva za preduzeća u Srbiji

Mala i srednja preduzeća (MSP) u Srbiji će imati koristi od novih sredstava Evropske unije i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) koja su dostupna preko Intesa Leasinga.

 

Novu kreditnu liniju od 5 miliona evra Intesa Leasing će pozajmiti srbijanskim firmama u vidu lizinga kao što su oprema i vozila, što će im omogućiti investicije i unaprijeđenje svojih standarda poslovanja i procesa te konkurentnost na lokalnom i tržištu EU. MSP će moći da pristupe grantovima Evropske unije u vrijednosti do 15% od ukupnog iznosa lizinga.

 

Cilj finansiranja je podsticanje malih i srednjih preduzeća da ulažu u razvoj tri ključne oblasti: zaštita životne sredine, zdravlje i bezbjednost i kvalitet proizvoda. Poseban fokus će biti na ulaganjima u zelenije tehnologije, kako bi se pomoglo malim i srednjim preduzećima da se prilagode ekološkim standardima EU i poboljšaju svoju energetsku efikasnost uz najmanje 60% svih zakupa koji podržavaju mjere za uštedu energije.

 

Ova nova pogodnost je dio Programa podrške konkurentnosti MSP Zapadnog Balkana, kojem Evropska unija doprinosi podsticajnim isplatama i tehničkom pomoći, a EBRD daje kredite. Cilj je pomoći malim i srednjim preduzećima da modernizuju svoje aktivnosti i iskoriste trgovinske mogućnosti u regionu Zapadnog Balkana i širem evropskom tržištu.

EU i BiH jačaju saradnju u pripravnosti u katastrofama

Evropski komesar za upravljanje krizama, Janez Lenarčič, posjetio je Bosnu i Hercegovinu kako bi ojačao saradnju u prevenciji, pripravnosti i odgovoru na katastrofe, kako na nacionalnom tako i na regionalnom nivou. Njegova posjeta se podudarila sa trenutkom kada je zemlja ponovo potvrdila svoj interes da se pridruži Mehanizmu civilne zaštite EU, koji koordinira zajedničke akcije u odgovoru na krize. Komesar je takođe prisustvovao vježbama za efikasan odgovor na zemljotrese koje je finansirala EU, a u kojima su učestvovale službe zaštite iz Albanije, Austrije, Crne Gore, Rumunije, Slovenije i drugih međunarodnih agencija.

 

Janez Lenarčič je izjavio: „Prije nekoliko dana Bosnu i Hercegovinu su pogodila dva zemljotresa. Ne možemo uvijek predvidjeti kada i gdje će sljedeći udariti, ali možemo se bolje pripremiti. Upravo zbog toga podržavam, i to u potpunosti, zahtjev Bosne i Hercegovine za pridruživanje Mehanizmu civilne zaštite EU. Uvjeren sam da će članstvo u našem evropskom okviru civilne zaštite osigurati da Bosna i Hercegovina ima koristi od snažnijeg odgovora na krizu kad god je zadese velike krize. Zajedno možemo zaštititi i spasiti živote.”

 

Komesar se sastao i sa članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine, te ministrom sigurnosti Selmom Cikotićem, između ostalih. Komesar je tokom posjete najavio priliv od 2,5 miliona eura dodatnih humanitarnih sredstava za pomoć Bosni i Hercegovini da se pokriju potrebe izbjeglica, tražilaca azila i migranata u zemlji.

EIB će podržati Zapadni Balkan u rješavanju trenutne krize

Krajem aprila, Evropska investiciona banka (EIB) bila je koorganizator osme međunarodne istraživačke konferencije o izgradnji otpornosti u vremenima krize: Uloga politika. Konferencija je organizovana u saradnji sa Narodnom bankom Sjeverne Makedonije i održana povodom 30. godišnjice monetarnog suvereniteta Sjeverne Makedonije. Događaj se bavio trenutnim izazovima, neizvjesnošću koja proizlazi iz prilagođavanja politike nakon pandemije i odgovorom monetarne politike koji je potreban za rješavanje rastućih šokova u pogledu robe i energije izazvanih ratom u Ukrajini. To je slikovito opisalo pojačanu saradnju EIB-a – kreditnog ogranka EU – sa svojim partnerima u Sjevernoj Makedoniji i podršku koju ta Banka pruža ekonomskoj stabilnosti zemlje i procesu integracije u EU duže od 40 godina.

 

Potpredsjednica EIB-a Lilyana Pavlova istakla je da je, EIB, budući da je banka EU, spremna da podrži region Zapadnog Balkana u prevazilaženju trenutnih izazova. „Pored finansiranja izgradnje sigurnih i različitih vrsta energetskih mreža, pomažemo regionu da poveća svoju otpornost na klimatske promjene i razvije nove održive projekte u okviru Ekonomskog i investicionog plana Evropske komisije za Zapadni Balkan. Ona izjavljuje “Prošle godine, EIB je oslobodila sredstva od 257 miliona eura za podršku dekarbonizaciji i prelasku na zelenu ekonomiju u region”.

 

Međunarodna konferencija je ugostila preko 40 učesnika, uključujući guvernere i članove odbora centralnih banaka, visoke zvaničnike međunarodnih finansijskih institucija i predstavnike regionalne i međunarodne akademske zajednice.

Kampanja Dijalog sa mladima u Crnoj Gori

Kampanja “Dijalog sa mladima” je nedavno pokrenuta u Crnoj Gori s ciljem da se građanstvo upozna s tim šta tačno podrazumijeva učešće mladih u donošenju odluka o pitanjima koja se tiču njih i zašto je važno omogućiti mladima da se uključe u te procese. To se želi postići kroz direktan razgovor sa mladima i organizacijama koje ih predstavljaju. Kampanja je fokusirana na zaposlenje mladih, dijalog o temama koje zanimaju mlade te na garancije za mlade koje dolaze iz Ekonomskog investicionog plana EU za Zapadni Balkan.

 

Napravljen je i video (A video titled )„#Reci da se čuje“ koji poziva mlade da učestvuju u dijalogu, bilo to lično, u svom gradu ili popunjavanjem upitnika na internetu.

 

Kampanju zajednički sprovode Delegacija EU u Crnoj Gori, EU info centar i krovna organizacija Omladinske mreže Crne Gore kao i resorna ministarstva: Ministarstvo ekonomskog razvoja, Ministarstvo finansija i socijalnog staranja, Ministarstvo zdravlja , i Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta uz podršku Savjeta za regionalnu saradnju, te veliki broj omladinskih organizacija – Evropska asocijacija omladinskih kartica, Crnogorsko udruženje studenata političkih nauka, Organizacija crnogorskih studenata u inostranstvu , Portal Makanje, Radio Krš, Studentski parlament, Unija srednjoškolaca Crne Gore, Unija mladih preduzetnika.

Objavljen je dobitnik Nagrade Evropske unije za književnost 2022

Na Sajmu knjiga u Parizu međunarodni žiri je proglasio dobitnika EUPL – Nagrade Evropske unije za književnost za 2022. godinu i dodijelio pet posebnih priznanja za odabrane autore koji su se kandidovali za tu nagradu. Gruzijski pisac Iva Pezuashvili osvojio je nagradu za svoju knjigu, A Garbage Chute, a dobitnici posebnih priznanja bili su pisci iz Belgije, Bosne i Hercegovine, Irske, Španije i Ukrajine.

 

Izbor za EUPL nagradu 2022. odiše šarolikošću u pogledu jezika na kojim su radovi pisani, zemalja iz kojih se kandiduju autori, njihovih priča i poruka, što ukazuje na otvorenost EU i Kreativne Evrope za kulturnu i jezičku raznolikost unutar i izvan EU. Pobjednici i nominovani autori bit će trajno promovisani na evropskom nivou kako bi lakše doprli do šire međunarodne publike i povezali se sa čitaocima van njihovih nacionalnih i jezičkih granica.

 

Od 2009. godine, Nagrada Evropske unije za književnost odaje priznanje mladim piscima fikcije iz Evropske unije i šireg regiona. Nagrada slavi izvanredne nove književne talente iz 41 države koja učestvuje u programu Kreativna Evropa.

EU daje dodatnih 45 miliona eura grantova za Koridor Vc u BiH

Evropska unija daje dodatna grant sredstva od 45,2 miliona eura za još veću podršku Koridoru Vc koji je ključni projekat transportne infrastrukture u Bosni i Hercegovini. Sa ovim sredstvima ukupan iznos grantova koje je odobrila EU za Koridor Vc dostigao je više od pola milijarde eura. Radovi koji su u toku na dvije dionice autoputa Poprikuše-Nemila u vrijednosti od 36 miliona eura, kao i 9,2 miliona investicionih grantova za tunel Ivan finansirani su iz sredstava zagarantovanih Ugovorom o grantu koji je potpisan 27. Aprila.

 

Koridor Vc je panevropski transportni projekat koji će na svom završetku povezati ​​jadransku luku Ploče u Hrvatskoj sa glavnim gradom Mađarske, Budimpeštom. Njegova dionica koja prolazi kroz Bosnu i Hercegovinu duga je 325 kilometara i proteže se od sjevera ka jugu te zemlje te je približava EU.

 

Autoput je sufinansiran iz grant sredstava EU i povoljnim kreditima Evropske banke za obnovu i razvoj i Evropske investicione banke (EIB).

Sredstva granta osigurana su kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan koji podržava EU, a koji ima za cilj da poboljša povezanost regiona radeći na izgradnji novih transportnih veza i nadogradnji zastarjele transportne i ekološke infrastrukture. Razvoj Koridora Vc je strateški prioritet za Bosnu i Hercegovinu i očekuje se da će doprinijeti bržem ekonomskom i društvenom razvoju.

Na tragu ugroženog balkanskog risa

Tim sjevernomakedonskih novinara osvojio je prestižnu nagradu EU-a za istraživanje rizika s kojima su suočeni ugroženi risovi.

Balkanski ris je vrsta divlje mačke koja je klasifikovana kao kritično ugrožena. Vjeruje se da sada samo oko 45 jedinki ove vrste luta regijom. Ipak, ilegalni krivolov, degradacija krajolika i građevinske aktivnosti predstavljaju ozbiljnu prijetnju za najveću mačku u regionu.

 

Balkanski ris se može naći u Sjevernoj Makedoniji, Albaniji i na Kosovu. Iako je lov ili nanošenje štete balkanskim risovima strogo zabranjeno zakonom u sve tri zemlje, istraga je pokazala da je situacija u praksi veoma različita. Tim novinara makedonskog radija MOF zaključio je da je životinja zapravo vrlo slabo zaštićena i da joj prijeti velika opasnost od izumiranja.

Njihova istraga trajala je nekoliko mjeseci i rezultovala je pričom pod nazivom “Following the Balkan lynx’s footsteps – an investigative story in two parts” (Stopama balkanskog risa – istraživačka priča u dva dijela). Priča daje sumornu sliku situacije u kojoj se balkanski risovi nalaze pod stalnim rizikom od ilegalnog lova. Istražni tim je pronašao preparirane risove na zidovima restorana u blizini staništa životinje, risove koji se drže u kavezima u vidu atrakcije, te sumnje da su policijski službenici uključeni u lov. Osim toga, istraga je pokazala da balkanske risove osim prijetnji krivolovom ugrožava i nelegalno odlaganje otpada, te građevinske aktivnosti poput izgradnje puteva i hidroelektrana u prirodnim i nacionalnim parkovima i oko njih.

”U našem regionu imamo sjajno zakonodavstvo na papiru, ali se ti zakoni često ne provode kako treba.”

Priznanje truda

Novinarsku ekipu koja je vodila i objavila istraživačku priču činili su Bojan Shashevski, Daniel Evrosimoski, Emilija Petreska i Jasmina Jakimova. Jasmina objašnjava da im je inspiracija došla iz želje da ispričaju priču o temi o kojoj se rijetko govori, ali i da istraže provode li se pravilno zakoni o zaštiti prirode i životinjskog svijeta. ”U našem regionu imamo sjajno zakonodavstvo na papiru, ali se ti zakoni često ne provode kako treba,” kaže ona.

Priča je postigla veliki uspjeh u pogledu povratnih informacija od čitalaca, a takođe je osvojila i nagradu EU za istraživačko novinarstvo za Sjevernu Makedoniju 2021. Nagrada je dodijeljena kroz projekat koji finansira EU pod nazivom “Strengthening Quality News and Independent Journalism in the Western Balkans and Turkey,” (Jačanje kvalitetnih vijesti i nezavisnog novinarstva na području Zapadnog Balkana i Turske) a žiri je članak opisao kao proizvod izvanrednog istraživanja.

Emilija Petreska sa radija MOF je na ceremoniji dodjele rekla: „Razočaravajuće je što ni nakon više od godinu dana od kada smo objavili priču, institucije nisu reagovale na nalaze… Kakvu budućnost imamo na umu ako nastavimo da uništavamo ekosisteme, da uništavamo životnu sredinu balkanskog risa i prirodno nasljeđe koje imamo, i – pritom – uništavamo sami sebe?”.

“Nagrada nam je bila jako važna, ne zbog novca, već zbog priznanja: sjajan je osjećaj kada se prepozna vaš trud.”

O projektu

Cilj projekta “Strengthening Quality News and Independent Journalism in the Western Balkans and Turkey” koji finansira EU, je jačanje povjerenja građana u medije i stvaranje sigurnog okruženja za novinare da stvaraju nezavisne vijesti, kroz obuku, mentorstvo, tehničku i finansijsku podršku, te izdavaštvo. Projekat se sprovodi od 2019. godine u zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima za članstvo EU, Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i Turskoj.

Jasmina objašnjava da je njen tim budući da su iz male medijske organizacije bio iznenađen kada im je rečeno da su osvojili prvu nagradu. “Nagrada nam je bila jako važna, ne zbog novca, već zbog priznanja: sjajan je osjećaj kada se prepozna vaš trud,” rekla je ona.

Nagrade EU za istraživačko novinarstvo imaju za opšti cilj proslavu i promociju izuzetnih dostignuća istraživačkih novinara iz zemalja Zapadnog Balkana i Turske, kao i poboljšanje vidljivosti kvalitetnog istraživačkog novinarstva u javnosti ovih zemalja.