Skip to main content

Povećanje zapošljivosti ugroženih povratnika u Sjevernoj Makedoniji

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Projekat koji finansira EU podržava efektivnu reintegraciju ugroženih povratnika iz EU sa posebnom pažnjom na Rome u Sjevernoj Makedoniji.

Demir Demireli je 38-godišnji povratnik iz Evrope, sada građevinski radnik koji radi po zahjevu, u svom rodnom gradu u Sjevernoj Makedoniji. Kako je ljetnja sezona završena, potražnja u sektoru naglo opada, ostavljajući Demira sa sve manje dnevnih isplata i dugih zimskih mjeseci koji su pred nama, boreći se da se brine o svojoj bolesnoj ženi i četvoro djece. „Naravno da bih volio posao sa punim radnim vremenom, dobar posao… Želim da imam redovnu platu… Ali ne mogu da čitam i pišem“, kaže Demir. Prema UNDP-u, broj ljudi sa sličnim putevima nije mali u Sjevernoj Makedoniji. Većina povratnika su Romi, od kojih se mnogi odlučuju da napuste zemlju zbog siromaštva, nezaposlenosti i diskriminacije. Procjene koje je UNDP uradio 2021. godine pokazuju da je većina tražilaca azila i povratnika u starosnoj grupi 30-44 godine, sa niskim nivoom obrazovanja. Kao najveći izazov povratnika izdvaja se zapošljavanje. To je takođe važan kanal za obezbjeđivanje ekonomskog i socijalnog prosperiteta ugroženih građana.

„U razgovoru sa povratnicima shvatili smo da je prvih šest mjeseci po povratku veoma važno, jer je to vrijeme kada mogu ponovo da odluče da odu ako se suoče sa ozbiljnim izazovima. Ono što smo takođe shvatili jeste da u ovih prvih šest mjeseci imaju veoma malu ili nikakvu podršku institucija ili drugih organa.”

Zbog toga je UNDP pokrenuo projekat sa holističkim pristupom kako bi povratnicima i Romima osigurao da poboljšaju svoje izglede za zapošljavanje. Projekat podržava institucije u rješenjima za ekonomsku i socijalnu reintegraciju ugroženih povratnika. Finansira ga Evropska unija, a osim Sjeverne Makedonije, pokriva i Albaniju i Srbiju. Suzana Ahmeti iz UNDP-a u Sjevernoj Makedoniji objašnjava da je potreba za ovakvom vrstom projekta bila očigledna jer je način na koji se trenutno tretiraju povratnici veoma ad hoc i ne postoji sistem koji je fokusiran na probleme i potrebe povratnika. Pored toga, podrška države reintegraciji je skoro nevidljiva u prvih šest do 12 mjeseci. „U razgovoru sa povratnicima shvatili smo da je prvih šest mjeseci po povratku veoma važno, jer je to vrijeme kada se mogu ponovo odlučiti da odu ako se suoče sa ozbiljnim izazovima. Ono što smo takođe shvatili jeste da u ovih prvih šest mjeseci imaju vrlo malu ili nikakvu podršku institucija ili drugih organa“, kaže Suzana.

Projekat je već započeo intervenciju na poboljšanju situacije. Kako objašnjava Suzana, prvo su krenuli sa podizanjem svijesti institucija na lokalnom i centralnom nivou o problemima povratnika. Na nivou centralne uprave inicirali su osnivanje posebnog koordinacionog tijela koje bi se bavilo problemima povratnika. Na lokalnom nivou uspjeli su da integrišu temu povratnika u strategije lokalnog ekonomskog razvoja, takođe sa posebnim budžetom za njihovu podršku. Kao najveće dostignuće u tom pogledu, Suzana smatra mjeru zapošljavanja na osnovu koje su povratnici prepoznati kao specifična ugrožena grupa sa potrebom za dodatnim uslugama u okviru nacionalnog plana zapošljavanja, važnog strateškog dokumenta centralnog nivoa. „Ovo je svojevrsna konkretna i opipljiva intervencija i sada krećemo sa konkretnom implementacijom koja uključuje soft treninge i slično“, kaže Suzana.

„Povratnici su zaista vrijedan ljudski kapital za poslodavce. Nije kao ranije gdje su hiljade ljudi tražile posao, počelo je da bude malo obrnuto.”

O projektu

 Projekat Reintegracija povratnika na Zapadnom Balkanu fokusiran je na rješavanje ključnih institucionalnih barijera za reintegraciju ugroženih povratnika, i pokretača socijalne i ekonomske isključenosti i iseljavanja na Zapadnom Balkanu, kao što su ograničene mogućnosti posla, slabo plaćeni poslovi, veliki neformalni sektor i loš kvalitet socijalnih usluga. Projekat je dio višedržavne akcije Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) II, podrške EU osnovnim pravima romske zajednice i reintegracije povratnika, povjeren UNDP-u, Svjetskoj banci i Savjetu Evrope. Opšti cilj je da se doprinese efektivnoj reintegraciji ugroženih povratnika iz EU sa posebnom pažnjom na Rome. Podrška romskim povratnicima će takođe doprinijeti smanjenju postojećeg socio-ekonomskog jaza između romskih i neromskih žena, muškaraca i djece.

Povratnici i Romi se takođe suočavaju sa izazovima kada imaju dobru poslovnu ideju i preduzetnički duh za pokretanje sopstvenog posla. Često imaju ograničen finansijski kapital i poslovne mreže potrebne za pokretanje biznisa, kao i ograničene vještine upravljanja i znanja o temama kao što su poslovno planiranje, finansijsko upravljanje ili zakonodavstvo, uključujući poreske propise i drugo. Mnoge održive poslovne ideje povratnika i Roma ostaju neformalne zbog nedostatka sistematske podrške. Da bi ih podržao, posebno mlade i inovativne povratnike sa idejama koje mogu da generišu prihod i radna mjesta, projekat obezbjeđuje bespovratna sredstva za otvaranje novih ili formalizovanje postojećih preduzeća. Projekat takođe pruža ciljanu podršku za unaprjeđenje njihovih vještina poslovnog upravljanja, znanja za vođenje formalnog poslovanja i pristup mrežama preduzetnika.

Suzana objašnjava da zbog pojačane dinamike migracija kompanije sve više prepoznaju dostupnost kvalifikovanih radnika. Zbog toga projekat želi da više ulaže u obrazovanje odraslih jer prema Suzaninim riječima većina povratnika nema ni osnovno ni srednje obrazovanje. „Povratnici su zaista vrijedan ljudski kapital za poslodavce. Nije kao ranije gdje su hiljade ljudi tražile posao, već je malo počelo da bude obrnuto“, kaže Suzana.

EU4Schools u Albaniji vraća nadu

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Program koji finansira EU pomaže u renoviranju škola oštećenih u zemljotresu 2019.

Jutro 26. novembra 2019. zateklo je Albaniju u agoniji nakon zemljotresa jačine 6,4 stepena Rihterove skale. U njemu je poginula 51 osoba, a više od hiljadu naknadnih potresa dodatno je oštetilo kuće, obrazovne ustanove, javne i privatne zgrade. Zemljotres je ostavio gradove paralizovane, a zajednice beznadežnim. Uzeo je težak danak u obrazovnim ustanovama, ostavljajući hiljade djece traumatizovanim i nesigurnim u vezi sa svojim budućim obrazovanjem.

Ali pojavio se tračak nade. Evropska unija je 17. februara 2020. organizovala Međunarodnu donatorsku konferenciju „Zajedno za Albaniju“ u Briselu, sa ciljem da podrži napore za obnovu nakon zemljotresa. Evropska unija, Vlada Albanije, Ujedinjene nacije i Svjetska banka izvršile su procjenu potreba nakon katastrofe koja je poslužila kao oruđe za Konferenciju i kao osnova za rekonstrukciju i popravku. Evropska komisija je obećala 115 miliona eura iz budžeta EU za brzu rekonstrukciju i popravku ključnih javnih zgrada.

„Potražnja za podrškom je bila velika, jer su škole i vrtići uništeni, a učenici i djeca su ostali bez odgovarajućih objekata za učenje. Neke od ovih obrazovnih institucija su već bile u lošem stanju, a zemljotres je samo pogoršao situaciju.”

Inicijativa #EU4Schools, vrijedna 75 miliona eura, pokrenuta je ubrzo nakon toga, donoseći nadu učenicima i nastavnicima u 11 najugroženijih opština. Nora Kushti je specijalistkinja za komunikacije UNDP-a u Albaniji i kaže: „Potražnja za podrškom je bila velika, pošto su škole i vrtići uništeni, ostavljajući učenike i djecu bez odgovarajućih objekata za učenje. Neke od ovih obrazovnih institucija su već bile u lošem stanju, a zemljotres je samo pogoršao situaciju“.

Tokom procesa rekonstrukcije UNDP je kombinovao dva ključna principa: #BuildBackBetter i #BuildBackTogether. „Bolja izgradnja“ znači stvaranje jačih struktura koje mogu da se odupru zemljotresima i prirodnim katastrofama, ispunjavajući najviše međunarodne standarde kvaliteta i bezbjednosti. Sva 63 obrazovna objekta, koje koristi 24.000 učenika i nastavnika, takođe će biti potpuno pristupačna za učenike sa smetnjama u razvoju i imaće namjenske prostore za medicinsku njegu i psihološku podršku.

U međuvremenu, „Ponovo gradimo zajedno“ ponudio je jedinstvenu priliku da se korisnici angažuju u rekonstrukciji sopstvenih obrazovnih institucija i da dizajn prilagode njihovim potrebama. Do sada je organizovano 58 konsultativnih sastanaka i 16 drugih događaja koji su okupili oko 1.900 učenika, roditelja, predstavnika lokalne samouprave i lokalnih institucija, promovišući vlasništvo i obezbjeđujući održivost investicije.

„Nove škole su fantastične i imaju ultramoderne objekte, uključujući teretane, najsavremenije biblioteke, moderne laboratorije, energetski efikasne sisteme za hlađenje i grijanje i potpunu dostupnost za djecu sa smetnjama u razvoju, uključujući liftove i izlaze u slučaju nužde: škole su zaista vrhunske“.

O projektu

„EU4Schools“ je program koji finansira Evropska unija kao odgovor na zemljotres od 26. novembra 2019. Program sprovodi UNDP u saradnji sa albanskom vladom. Ima za cilj da podrži građane u jedanaest pogođenih opština: Drač, Kamza, Kavaja, Kruja, Kurbin, Leža, Mirdita, Rogožina, Šijak, Tirana i Vora. Program je dio finansijske obaveze Evropske unije tokom Međunarodne donatorske konferencije, organizovane u Briselu 17. februara 2020. Opšti cilj ove inicijative je da dalje podrži lokalne i nacionalne vlade u smanjenju društvenih i ekonomskih gubitaka i ubrza proces oporavka kroz popravke i rekonstrukciju obrazovnih objekata.

Do sada je završeno 38 škola, tako da oko 10.000 djece uči u modernim objektima kao i njihovi vršnjaci u bilo kojoj zemlji Evropske unije. „Nove škole su fantastične i imaju ultramoderne objekte, uključujući teretane, najsavremenije biblioteke, moderne laboratorije, energetski efikasne sisteme za hlađenje i grijanje i potpunu dostupnost za djecu sa smetnjama u razvoju, uključujući liftove i izlaze u slučaju nužde: škole su zaista vrhunske“, kaže Nora.

Portal transparentnosti je jedinstven aspekt ovog projekta. Ovo nudi ažuriranja u realnom vremenu o napretku rekonstrukcije i jača otvorenost podataka EU4Schools i posvećenost transparentnosti. Portal omogućava otvoren i sveobuhvatan pristup procesu rekonstrukcije, njegujući povjerenje među korisnicima i javnosti.

Projekat je takođe pokrenuo kampanju za podizanje svijesti javnosti „Volim svoju školu“. Kroz ovu kampanju djeca se okupljaju da razgovaraju o temama u vezi sa njihovim školama, uključujući rodnu ravnopravnost, zaštitu životne sredine, klimatske akcije i put Albanije za pristupanje EU. Jasno je da projekat je donio osjećaj nade u zajednicu, jer nove i šarene škole pružaju opipljivu investiciju u obrazovanje. Kako Nora kaže, ovo je „dugoročna investicija u društveni i ljudski kapital od strane EU, koja će donijeti ogromne povrate .”

Osjeća se zujanje u Crnoj Gori

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Projekat koji finansira EU podržava Udruženje pčelara Kolašin da privuče više mladih ljudi u pčelarstvo kao posao.

Porodica Perišić iz Kolašina, malog grada na sjeveroistoku Crne Gore, prošle godine je kupila nekoliko pčelinjih društava i već uživa u kvalitetnom medu iz sopstvene proizvodnje. Posao na ovoj žetvi uradile su hiljade pčela – i jedan dvadesetogodišnji student ekonomije. Zajedno sa još osam mladih entuzijasta, Milica Perišić se nedavno bavila pčelarstvom zahvaljujući projektu Udruženja pčelara Kolašin koji promoviše ovaj hobi među mladima. Porodica Perišić je zainteresovana za pčelarstvo od početka pandemije COVID-19 kada je povećan fokus na prirodne proizvode. Projekat Udruženja pčelara došao je u pravo vrijeme, dajući Milici priliku i motiv da se samouvjereno bavi pčelarstvom.

„Prije svega, ovo je odličan način da provedem svoje slobodno vrijeme: da provedem neko vrijeme u prirodi i posmatram ova nevjerovatna mala stvorenja, ali takođe, ovo je odlična prilika da zaradim novac – i neću odustati.”

Milica smatra da je pčelarstvo ozbiljna prilika za razvoj, iako je za sada samo hobi za porodicu i prijatelje. „Prije svega, ovo je odličan način da provedem svoje slobodno vrijeme: da provedem malo vremena u prirodi i posmatram ova nevjerovatna mala stvorenja, ali takođe, ovo je odlična prilika da zaradim novac – i neću odustati,“ kaže Milica.

Ona priznaje da je ljudima neobično da se mlada žena bavi pčelarstvom. „Ponekad se šale kada tražim knjige i časopise o pčelarstvu, jer to često vide kao hobi za starije, penzionere, ali na kraju svi budu zainteresovani da saznaju više o mom hobiju“, dodaje Milica. Zbog studija provodi dosta vremena u Podgorici, ali kad god može, vraća se u Kolašin. Milica kaže da u budućnosti može da zamisli da živi u ovom gradu koji je kao srednjoškolka doživljavala kao usporen.

Udruženje pčelara već 20 godina promoviše pčelarstvo, a proteklu godinu vide kao najuspješniju u tim nastojanjima. Bogoljub Bulatović je predsjednik Udruženja i objašnjava da je ono do prije pet godina funkcionisalo kao tradicionalna zajednica pčelara, ali da su se onda odlučili da preduzmu akciju i dovedu više ljudi u pčelarstvo, sa posebnim fokusom na mlade. „Postoji velika potražnja za pčelinjim proizvodima, dok trenutna proizvodnja u Crnoj Gori ne zadovoljava potrebe tržišta i željeli smo da iskoristimo ovu priliku da zadržimo naše mlade ovdje, da se ne sele u veće gradove“, kaže Bogoljub.

„Vjerovatno će ih biti mnogo više, ali ako samo dvoje ljudi odluči da se ozbiljno posvete pčelarstvu, pejzaž Kolašina će se značajno promijeniti.”

O projektu

Regionalni program za lokalnu demokratiju na Zapadnom Balkanu 2 (ReLOaD2) je nastavak inicijativa koje podržava EU – Projekat jačanja lokalne demokratije (LOD, 2009-2016) i naknadno proširenog Regionalnog programa za lokalnu demokratiju na Zapadnom Balkanu (ReLOaD, 2017-2020). Opšti cilj projekta je jačanje participativnih demokratija i EU integracija na Zapadnom Balkanu kroz osnaživanje civilnog društva i podsticanje mladih da aktivno učestvuju u procesu donošenja odluka, kao i poboljšanjem pravnog i finansijskog okruženja koje podržava civilno društvo.

U okviru svoje nove misije, udruženje je pokrenulo projekat uz pomoć Evropske unije i UNDP-a. U okviru projekta, udruženje je početnicima obezbijedilo kompletan pčelarski pribor, savremenu literaturu i detaljnu obuku o pčelarstvu. Od početka projekta članstvo udruženja je povećano za 25%. Bogoljub objašnjava da pored alata i znanja koje su mladi stekli, od projekta benefituje cijela lokalna zajednica jer pčelarstvo poboljšava prinose voća, a samim tim i sektor poljoprivrede. Vjerovatno će ih biti mnogo više, ali ako samo dvoje ljudi odluči da se ozbiljno posvete pčelarstvu, pejzaž Kolašinskog kraja će se značajno promijeniti“, kaže Bogoljub.

Crna Gora je dom za polovinu svih evropskih biljnih vrsta i predstavlja ogroman potencijal za pčelarstvo. „Zato preporučujem svima koji su bar malo zainteresovani za prirodu da razmisle o sličnim poduhvatima“, kaže Bogoljub.

Inovacije u tačnom procjenjivanju neplodnosti kod muškaraca

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Projekat koji finansira EU podržava naučnike u Srbiji da plasiraju svoja otkrića.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO), neplodnost je globalni problem javnog zdravlja i svake godine se povećava za 10%. Ukupan teret neplodnosti i subfertiliteta je značajan, vjerovatno potcijenjen i nije pokazao nikakvo smanjenje u posljednjih 20 godina. Prema SZO, sve veći broj neobjašnjivih slučajeva neplodnih muškaraca na vrhuncu reproduktivnog doba i smanjenje stope plodnosti kod muškaraca mlađih od 30 godina, ukazuju na hitnu potrebu za tačnom dijagnozom. Sada je tim naučnika Mito-REBELS sa Univerziteta u Novom Sadu( Mito-REBELS  team of scientists from the University of Novi Sad) pronašao izvodljivo rješenje za rješavanje ovog svjetskog problema.

„Kroz ovaj projekat došli smo do potpuno novog pristupa za procjenu neplodnosti ili subfertiliteta kod muškaraca.”

Profesorka Silvana Andrić predaje na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu. Ima doktorat iz muške reproduktivne endokrinologije i postdoktorsku obuku iz ćelijske signalizacije u vezi sa reproduktivnom endokrinologijom. Sveukupno, ona ima 30 godina iskustva u istraživanjima vezanim za mušku reproduktivnu biologiju i 20 godina iskustva u vođenju kurseva vezanih za reproduktivnu biologiju i ćelijsku signalizaciju. Prije mnogo godina, zajedno sa Mito-REBELS timom, krenula je u ambiciozan zadatak pronalaženja rješenja za sve veći problem muške neplodnosti i došli su do inovativnog rješenja koje se zasniva na odnosu mitohondrija i funkcionalnosti sperme.

Profesorka Andrić objašnjava da je bliska veza između mitohondrija i funkcionalnosti sperme bila jasna, ali nažalost nije eksploatisana u kliničkoj praksi. Njen tim je radio na ovom predlogu u početku koristeći životinjske modele, a kasnije i ljudske uzorke koji su imali dobre rezultate na redovnim procedurama testiranja, ali koji su neplodni. „Kroz ovaj projekat došli smo do potpuno novog pristupa za procjenu neplodnosti ili subfertiliteta kod muškaraca“, kaže ona.

Profesorka Andrić opisuje kako je njihov pronalazak zasnovan na molekularnom pristupu, tehnologiji zasnovanoj na testu lančane reakcije polimeraze (PCR) koji se redovno koristi za dijagnostiku, uključujući i COVID-19. Stoga ne moraju da uspostavljaju novu tehnologiju da bi počeli da primjenjuju svoje rješenje.

„Podrška koju smo dobili od projekta EU4TECH bila je ključna i ogromna.”

O projektu

EU4TECH Proof of Concept (PoC) Western Balkans je bio dvogodišnji projekat višedržavnog Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) finansiran od strane EU kroz Fond za inovacije preduzeća i razvoj Zapadnog Balkana (Western Balkans Enterprise and Development Innovation Facility). Projekat je obuhvatio šest ekonomija regiona Zapadnog Balkana. Podržani projekti potiču od javnih istraživačkih organizacija, start-apova i malih i srednjih preduzeća.

Uprkos naučnom uspjehu, profesorka i njen tim morali su da urade još neke stvari kako bi ova inovacija zaživjela, a to je bilo van njihovog stručnog dometa. To je uključivalo tržišnu strategiju, trgovačko označavanje i izradu prototipa povezanih dokumenata. Za to su dobili podršku od EU4TECH projekta. Sada će profesorka Andrić i njen tim moći da pribave dodatna sredstva ili investitore za projekat i plasiraju proizvod na tržište. „Podrška koju smo dobili od EU4TECH projekta bila je ključna i ogromna“, kaže profesorka Andrić.

Planirano je da izum bude ponuđen tržištu sljedeće godine. Profesorka Andrić kaže da je zainteresovana da ovaj pronalazak ostane u sastavu Univerziteta tako što bi napravio spin-off koji bi timu Mito-REBELS, a što je najvažnije studentima, dao priliku da raste i razvija druge značajne pronalaske.

Stavljanje više mjesta za sto

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Kako je grant Evropske investicione banke podržao crnogorski biznis sa namještajem da se oporavi od uticaja COVID-19.

Ekonomski uticaj COVID-19 bio je ozbiljan za mala preduzeća svuda. U Crnoj Gori je finansijska pomoć Evropske investicione banke, banke EU, napravila veliku razliku. „To je bilo posebno važno za očuvanje likvidnosti privrede i radnih mjesta“, kaže Irena Radović, izvršna direktorka Investiciono-razvojnog fonda Crne Gore (Investment and Development Fund of Montenegro), koji se udružio sa Evropskom investicionom bankom za podršku malim i srednjim preduzećima (MSP). „To je bilo presudno i za razvojne projekte koji doprinose stvaranju nove ekonomske vrijednosti i oporavku naše privrede u postpandemijskom periodu.

„Pandemija je bila teško vrijeme za sva preduzeća, uključujući i nas.”

Jedan od biznisa koji je podržan kroz ovaj fond bila je kompanija za namještaj Doding. Doding se skoro tri decenije bavi proizvodnjom namještaja po mjeri i iz malog porodičnog preduzeća prerastao je u preduzeće sa preko 90 zaposlenih. Preduzeće je počelo 1998. godine sa proizvodnjom namještaja po mjeri, od lameliranih materijala, iverice i drveta. Od tada, kompanija je porasla i sada se bavi i velikim projektima poput hotela, stambenih kompleksa i poslovnih prostora. Kompanija zapošljava stručnjake iz oblasti arhitekture, dizajna, proizvodnje namještaja, prodaje, tehnologije, proizvodnje, marketinga i finansija. Pored dva proizvodna pogona, Doding ima izložbene salone u Citi Kvartu, Podgorici i Radanovićima, gdje su kroz dizajn enterijera i namještaja predstavljeni njihovi dizajnerski i proizvodni kapaciteti.

Preduzeće vodi arhitektica Ana Pejović, zajedno sa suprugom Brankom, građevinskim inženjerom. Njihova kompanija stalno raste i kada je počela pandemija COVID-19 planirali su da dalje ulažu u tehnologiju. Međutim, kako Ana objašnjava, pad prihoda zajedno sa neizvjesnošću izazvanom pandemijom spriječili su ih da dalje investiraju. „Pandemija je bila teško vrijeme za sve kompanije, uključujući i nas“, kaže Ana.

Međutim, upravo u to vrijeme čuli su za priliku za povoljan kredit Investiciono-razvojnog fonda Crne Gore uz podršku Evropske investicione banke, kreditnog ogranka EU. Prijavili su se i dobili su kredit kojim su kupili kompjuterizovani i tehnološki visoko napredni CNC rezač kao i kompjuterizovanu jedinicu za farbanje namještaja po najnovijoj tehnologiji.

„Ova podrška je bila izuzetno važna jer je pomogla da naše poslovanje ostane stabilno u teškim vremenima.”

O projektu

Crnogorska mala preduzeća mogu i dalje da se oslanjaju na Evropsku investicionu banku za podršku na svom putu ka modernoj, digitalnoj, zelenoj i cirkularnoj ekonomiji. Prisustvo Banke je sada poboljšano kroz njenu novu filijalu, EIB Global.

Dokaz za to je ugovor od 100 miliona eura sa Investicionim razvojnim fondom za klimatski prihvatljiva i energetski efikasna ulaganja lokalnih malih i srednjih preduzeća potpisan od 2021. On otvara novi izvor prijeko potrebnog finansiranja klimatske i ekološke održivosti kako bi se ubrzala dekarbonizacija lokalne privrede i njeno odvajanje od fosilnih goriva.

Ana objašnjava da su ove dvije mašine bile od velike pomoći za dalji održivi rast njihovog poslovanja u teškim pandemijskim i postpandemijskim vremenima. „Ova podrška je bila izuzetno važna jer je pomogla da naše poslovanje ostane stabilno u teškim vremenima“, kaže ona.

Sada, pored redovnih aktivnosti, kompanija radi na uvođenju nove linije proizvoda pod nazivom Doding Outdoor, koja će nuditi baštenski i plažni namještaj. Za to rade na inovativnom i ekološki prihvatljivom pristupu gdje planiraju da koriste ostatke drveta iz svojih glavnih proizvodnih aktivnosti. Dodingovi planovi uključuju dalje širenje na regionalnom i tržištu EU. Iako već imaju međunarodne klijente, žele da povećaju izvoz kompanije i postanu regionalni brend.

Putovanje vrijedne Romkinje koja brine o svom sinu sa invaliditetom

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Projekat koji finansira EU podržava reintegraciju povratnika na Zapadni Balkan.

Tokom 25 godina, Blerta Lušnjari iz Albanije je putovala tamo-amo između Albanije i drugih zemalja, motivisana obezbjeđivanjem odgovarajuće zdravstvene zaštite za svog sina. Antonio je rođen sa invaliditetom i ima kompleksno stanje, a Blertin rodni grad, Elbasan, nije imao ni kapacitete za ispravnu dijagnozu niti pružanje besplatnih medicinskih usluga za osobe sa invaliditetom. Sa Blertinom ekonomskom situacijom, bilo joj je nemoguće da plaća privatne ljekare.

Bez prave dijagnoze, bilo je strašno. Blerta nije mogla da se brine o Antoniju kako treba bez poznavanja terapije ili ljekova koji bi mogli da mu pomognu da ublaži bol. Niti je znala kako da obezbijedi pristojan život u budućnosti. U potrazi za boljom medicinskom njegom, ponovo su otišli u inostranstvo i konačno uspjeli da dobiju dijagnozu – paraplegija i lakši intelektualni nedostatak – i obezbijede odgovarajuću njegu. Međutim, bez riješenog statusa, morali su da se vrate kući u Albaniju. „Kada smo bili u inostranstvu, doktor je Antonija posjećivao jednom nedeljno i imao je fizioterapiju. Ali kada smo došli u Albaniju, takve usluge nije bilo: baš ništa. Dakle, njegovo stanje se pogoršalo.”

„Život je bio teži. Nisam mogla da nahranim svoju djecu. Bez kuće, kretala sam se između rođaka: jedne nedjelje u kući jedne osobe, a sljedeće u kući druge.”

Mnogi ljudi sa Zapadnog Balkana odlaze u inostranstvo da traže posao, ali se Romi suočavaju sa posebnim izazovima reintegracije kada se vrate. Najčešći izazov koji su povratnici u regionu prijavili, uključujući Albaniju, je zapošljavanje, a zatim nedostatak pristojnog stanovanja i pristup obrazovanju. U Albaniji nije postojao program socijalne zaštite koji je bio usmjeren na povratnike. U Elbasanu, Blerta je bila bez kuće i posla, a sada je imala dvoje djece za izdržavanje. Nedostatak formalnog obrazovanja otežavao joj je pronalaženje profitabilnog posla i predstavljao izazov za papirologiju potrebnu za stabilan život. „Život je bio teži. Nisam mogla da nahranim svoju djecu. Bez kuće, kretala sam se između rođaka: jedne nedjelje u kući jedne osobe, a sljedeće u kući druge“, kaže Blerta.

Uprkos svim izazovima, Blerta je i dalje bila puna pozitivne energije koja se ogleda u toplini i brizi za svoju porodicu: njen glavni cilj je bio da ispuni sve potrebe svoje djece. Pridružila se mnogim aktivnostima NVO razvijenim za žene i njihovu integraciju u društvo, a posebno je bila uključena u program stručnog osposobljavanja za žene povratnice. Projekat je nazvan „Jačanje nacionalnih i lokalnih sistema za podršku efektivnoj socio-ekonomskoj integraciji povratnika na Zapadnom Balkanu“, finansiran od strane EU, a implementiran od strane UNDP-a. Mirjeta Ramizi iz UNDP Albanije objašnjava da je Blerta bila aktivno uključena u mnoge projektne aktivnosti. Jedna od aktivnosti bila je i poslovna ideja za proizvodnju i marketing prirodnog, ručno rađenog sapuna. Zajedno sa drugim ženama, Blerta se obučavala za ovaj zanat i dobijala sirovinu i pomoć u marketingu. Ova zarada je u početnoj fazi i dobro se odvija, ali, prema Mirjetinim riječima, dame imaju veće ambicije, a njihova novoosnovana kompanija želi da proširi svoje tržište.

Kao ambiciozna i vrijedna žena, Blerta se uključila i u još jedan program, fokusiran na razvoj individualnih poslovnih ideja. Otkako se vratila u Albaniju, zarađivala je za život od popravke i preprodaje polovne robe. Sada, uz podršku projekta, planira da ovu honorarnu djelatnost pretvori u potpuno razvijen posao. Projekat joj pomaže da razvije poslovni plan za otvaranje lokala ili pokretne prodavnice nalik na prikolicu za prodaju polovne robe.

„Kroz ovaj projekat uspostavili smo efikasna lokalna i nacionalna partnerstva i skrenuli pažnju na potrebe i izazove ugroženih zajednica i povratnika.”

O projektu

Projekat „Jačanje nacionalnih i lokalnih sistema za podršku efektivne socio-ekonomske integracije povratnika na Zapadnom Balkanu“ dio je Višedržavnog akcionog programa Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) II koji je povjeren UNDP-u, Svjetskoj banci i Savjetu Evrope, da podrži osnovna prava Roma i drugih ugroženih povratnika, u Albaniji, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji. Projekat se bavi reintegracijom značajnog broja povratnika iz EU posljednjih godina, pošto su zemlje Zapadnog Balkana proglašene „sigurnim zemljama porijekla“. Projekat blisko sarađuje sa lokalnim institucijama odgovornim za pružanje usluga za reintegraciju povratnika, sa fokusom na pripadnike romske i egipćanske etničke manjine, kao i sa lokalnim akterima civilnog društva i lokalnom poslovnom zajednicom. Zajednica povratnika se smatra i korisnikom i partnerom tokom implementacije, u cilju stvaranja vlasništva nad aktivnostima od strane samih povratnika.

U Albaniji projekat pruža podršku u opštinama Berat, Devol i Fier, gdje je broj povratnika veći nego u drugim opštinama. Osim direktne pomoći povratnicima, koja se realizuje u saradnji sa partnerskim nevladinim organizacijama, projekat takođe pruža podršku lokalnoj i centralnoj vladi Albanije u izradi strategija i akcionih planova za rješavanje potreba povratnika. Mirjeta iz UNDP-a objašnjava da su ekonomska kriza izazvana ratom u Ukrajini i ranije krize izazvane pandemijom COVID-19 skrenule pažnju vlade na ova neposredna pitanja. „Kroz ovaj projekat uspostavili smo efikasna lokalna i nacionalna partnerstva i skrenuli pažnju na potrebe i izazove ugroženih zajednica i povratnika“, kaže ona.

Blertin sin, koji sada ima 17 godina, je mnogo bolje. Redovno prima fizioterapiju kod kuće i u lokalnom centru, podržan kroz projekat UNDP-a uz finansiranje EU i Fonda za održivi razvoj. On ima pristup boljoj medicinskoj njezi i još uvijek je okružen porodicom punom ljubavi koja posvećuje pažnju njegovom razvoju i brizi. Blertina ćerka Leje, sada desetogodišnjakinja, interesuje se za jezike, osvojila je nekoliko medalja u trčanju i voli da provodi vrijeme sa bratom. Međutim, porodica se i dalje suočava sa problemima stanovanja, tražeći dom sa osnovnim sadržajima koje mogu priuštiti. Blerta kaže: „Najveći san je da imam kuću za svoje dvoje djece, da i kada nisam sa njima, oni budu organizovani i žive pristojnim životom.”

Vjetrovi promjena za proizvodnju energije u Sjevernoj Makedoniji

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Podrška EU revoluciji zelene energije u zemlji.

Bogdanci su mali grad u Sjevernoj Makedoniji blizu granice sa Grčkom. Oblast je poznata po jakim vjetrovima koji duvaju tokom cijele godine. Stalni vjetar u Bogdancima poznat je kao Vardarec, koji duva dolinom rijeke Vardar prosječnom brzinom od 7,2 m/s, što ga čini prilično jakim vjetrom za ovaj dio Zapadnog Balkana. To je razlog što je studija izvodljivosti koju finansira EU Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF) identifikovala Bogdance kao idealnu lokaciju za prvi vjetropark u Sjevernoj Makedoniji.

„Svi će imati koristi od zelene energije vjetroparkova, bilo da se radi o domaćinstvima ili industriji: svi će koristiti zelenu energiju.”

Vjetropark se nalazi na lokaciji odabranoj nakon opsežne analize podataka i simulacije strujanja vjetra. Izgradnja I faze parka, finansirana kreditima KfW-a i kompanije za proizvodnju električne energije ELEM, završena je 2014. godine i ima kapacitet od 36,8 MV i prosječnu godišnju proizvodnju od oko 112 gigavat sati, čime se snabdijeva zelenom energijom za oko 16.000 domaćinstava na jugu zemlje.

U prvoj fazi postavljeno je 16 vjetroturbina i izgrađen dalekovod od 110 kV u dužini od 11 kilometara, kao i trafostanica i pristupni putevi koji povezuju vjetropark sa energetskom mrežom. Faza II je u toku i dodaće 14 MV kapaciteta za proizvodnju električne energije postojećim objektima, kako bi se ukupni kapacitet doveo na 50 MV prema prvobitnom planu.

„Sjeverna Makedonija je postavila veoma ambiciozne klimatske ciljeve. Za početak, tu je bio Pariski klimatski sporazum i činjenica da je zemlja posvećena smanjenju gasova staklene bašte za 52%. Do kraja decenije zemlja mora da ugasi i termoelektrane koje rade na ugalj, a to zemlju dovodi u veoma tešku situaciju. Svi će imati koristi od zelene energije vjetroparkova, bilo da se radi o domaćinstvima ili industriji: svi će koristiti zelenu energiju“, kaže Robert Sarlamanov iz KfW Development Bank-a.

„Prosječna godišnja proizvodnja biće oko 112 gigavat sati. Pojednostavljeno, pokrivala bi godišnju potrošnju energije za oko 16.000 porodica, što bi bila približno godišnja potrošnja energije domaćinstava iz susjednih gradova Đevđelije, Bogdanaca, Valandova i Dojrana.”

O projektu

Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF) zajednički su pokrenuli 2009. godine Evropska komisija (Generalni direktorat za susjedstvo i proširenje – ranije DG ELARG, sada DG NEAR), međunarodne finansijske institucije i bilateralni donatori, kako bi se poboljšala harmonizacija i saradnja u investicijama za društveno-ekonomski razvoj Zapadnog Balkana. Zajedno sa korisnicima Zapadnog Balkana, WBIF formira jedinstveno partnerstvo, definišući prioritete i pakete podrške potrebne za strateške investicije i institucionalnu reformu. WBIF doprinosi evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana ne samo podržavanjem investicionih projekata koji poboljšavaju konkurentnost i rast, već i jačanjem regionalne saradnje i povezanosti.

Vjetropark ima značajan uticaj na snabdijevanje energijom regiona. „Prosječna godišnja proizvodnja biće oko 112 gigavat sati. Pojednostavljeno, pokrivala bi godišnju potrošnju energije za oko 16.000 porodica, što bi otprilike bila godišnja potrošnja energije domaćinstava iz susjednih gradova Đevđelije, Bogdanaca, Valandova i Dojrana“, kaže Goce Džambalovski iz Elektrane Sjevena Makedonija.

Sjeverna Makedonija je poslednjih godina postigla najveći napredak na Zapadnom Balkanu u energetskoj tranziciji. Zemlja sprovodi aukcije obnovljive energije, zamjenjujući ugalj solarnom energijom i gasom, i potpisuje strateške ugovore o ulaganju ne samo za velike vjetroparkove već i za fotonaponske elektrane. Prema portalu Balkan Green Energy, proizvodnja električne energije u elektranama na obnovljive izvore energije u Sjevernoj Makedoniji prošle godine je porasla za 14,7% u odnosu na 2020, dok je proizvodnja u termoelektranama na ugalj opala za 17,1%. Povećano je i učešće obnovljive energije u ukupnoj proizvodnji električne energije, sa 29,2% na 31,4%, zahvaljujući vodećim projektima poput projekta Vjetropark Bogdanci.

Sve usluge na jednom mjestu transformišu zapošljivost mladih

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Novi pristup obrazovanju koji finansira EU funkcioniše širom Zapadnog Balkana

Organizacije civilnog društva na Zapadnom Balkanu udružile su snage kako bi uvele novi pristup u obrazovanju koji ima za cilj povećanje zapošljivosti mladih ljudi. Projekat ima jednu veliku partnersku organizaciju u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Crnoj Gori i Srbiji. U svakoj zemlji, projekat se bavi nedostatkom u onome što obezbjeđuju obrazovne institucije.

Za izazove u obrazovanju nema brzih rješenja, što dobro zna Centar za omladinski rad iz Novog Sada u Srbiji. Ova organizacija godinama radi sa mladima. Nekada je pružao kurseve, radio na zagovaranju aktivnosti za mlade, ali zapošljivost mladih je zaista privukla pažnju organizacije.

„Imali smo ideju da pilotiramo integrisane usluge zasnovane na jednom šalteru za sve usluge za mlade.”

CZOR je identifikovao da su usluge kojima mladi ljudi pristupaju podeljene između različitih organizacija tako da su korisnici usluga morali da idu iz jednog programa u drugi kako bi stekli sve veštine koje su im potrebne za zapošljivost. „Imali smo ideju da pilotiramo integrisane usluge zasnovane na jednom šalteru za sve usluge za mlade“, kaže Vanja Kalaba iz CZOR-a. Pristup je bio uspješan, sa skoro polovinom mladih koji su se ili zaposlili ili obezbijedili stažiranje. Tada se Kalaba uvjerila da se ovaj model može proširiti u regionalni projekat.

Davanje regionalne šanse obrazovanju

CZOR je bio u mogućnosti da svoju nišnu intervenciju u obrazovanju mladih podigne na regionalni nivo uz finansiranje EU. Njima su se pridružile organizacije iz Albanije, BiH, Kosova i Crne Gore u ovom pristupu koji bi na kraju povećao šanse mladih ljudi da dobiju posao. „Željeli smo da ojačamo organizacije stvaranjem mreže koja će činiti aktere prepoznatljivijim i relevantnijim, podržavajući ih da se angažuju sa vladom na zapošljavanju mladih i dopiranju do njih“, kaže Kalaba iz CZOR-a.

Outreach je imao poseban fokus na mlade ljude koji nisu u obrazovanju, zapošljavanju ili obuci. Stotine kandidata se upisalo, nadajući se da će steći potrebne vještine nakon jednogodišnjeg programa, uključujući digitalne vještine i početne pakete za preduzetništvo. Partneri koji pružaju uslugu imaju veliku ekspertizu, uključujući iskustvo u savjetovanju o karijeri, preduzetništvu, digitalnim vještinama i društvenim medijima. Sada organizacije udružuju svoje snage i obezbjeđuju kandidatima sve na jednom mjestu, od dijeljenja svoje stručnosti do kontaktiranja potencijalnih poslodavaca.

„Upisom u ovaj format edukacije bolje razumijem IT sektor i mogu da primijenim znanje u budućnosti.“

O projektu

Projekat „Moja karijera od nule do heroja“ (02hero) finansiran od strane EU ima za cilj da unaprijedi kapacitete civilnog društva da bude djelotvorni i odgovorni nezavisni akter koji može konstruktivno da se angažuje sa vladama na identifikovanom tematskom prioritetu inovativnih rješenja za zapošljavanje mladih u Strategiji Zapadnog Balkana. 02hero je integrisani model za NEET (ne u obrazovanju, zapošljavanju ili obuci) zapošljivosti mladih, zasnovan na metodologiji na jednom mjestu, koja pruža sve usluge zapošljivosti mladih na jednom mjestu kako bi se razvile vještine za buduće poslove u 4.0 digitalnoj revoluciji .

Sajra Hadžiarapović učestvovala je na obuci koju je organizovala partnerska organizacija u Bosni i Hercegovini – „Centar za obrazovanje mladih“ u gradu Travniku. Ona kaže da je kurs po mjeri koji drže predavači specijalizovani za programiranje i veb dizajn riješio nedostatke u njenom obrazovanju. Element koji je još više cijenila je predstavljanje uspješnih preduzetnika kao gostujućih govornika. „Upisom u ovaj format edukacije bolje razumijem IT sektor i da mogu da primijenim znanje u budućnosti“, kaže Sajra, koja se nada da sada ima veće šanse za zaposlenje.

Konzorcijum organizacija je trenutno fokusiran na održivost svog modela kako bi on mogao postati ključna adresa za podsticanje zapošljivosti mladih.

Pozicioniranje Albanije na start-up mapi

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Vodeća inicijativa koju finansira EU pomaže u identifikaciji, promovisanju i rastu inovacija.

Nedavna politička prekretnica Albanije – početak pristupnih pregovora sa EU 2022. – otvara novo poglavlje za inovacije i konkurentnost u zemlji. Sa tradicionalnom ekonomijom, zemlja je imala stabilan rast od prelaska na demokratiju prije tri decenije, ali je pokazivanje konkretnih rezultata u razvoju start-up-ova važno za Albaniju da se kreće ka održivoj ekonomiji.

Pošto se smatralo da Albanija ima neiskorišćen potencijal za start-ap, Evropska unija je ponudila finansiranje projekata za unaprjeđenje inovativnog okruženja i stvaranje novih preduzetnika. Inicijativa „EU za inovacije“ donosi najbolje prakse koje omogućavaju akterima ekosistema da ožive, olakšavaju im zajednički rad i podržavaju inovativne start-up-ove.

„EU za inovacije“ je djelovala kao kamen temeljac ekosistema.

Kada je inicijativa krenula još 2018. godine, bilo je očigledno da postoje preduzetničke aktivnosti, ali da su one rasute i ne pomažu sektoru u cjelini. EU za inovacije ponudila je adresu na kojoj bi se resursi mogli da se udruže i aktivnosti koordiniraju.

„EU za inovacije“ je djelovala kao kamen temeljac ekosistema. Poboljšali smo saradnju u ekosistemu; kreirali smo platforme za angažovanje i u više navrata stavljali naglasak na važnost konkurencije između zainteresovanih strana kako bi ekosistem u cjelini postao konkurentniji“, kaže Sebastijan Bervanger iz inicijative EU za inovacije.

Vlada je dodala njihovu podršku pokretanjem zakona o start-ap-ovima, kao i šemom grantova koja će inspirisati nove inovatore u narednih pet godina.

Inicijativa EU za inovacije popunila je praznine u albanskom ekosistemu kroz otvoreni proces zajedničkog stvaranja sa ključnim akterima. Uzimajući ovaj pristup, inicijativa je pilotirala više od 35 projekata od oktobra 2018. do septembra 2022. i blisko je uskladila svoje aktivnosti sa zainteresovanim stranama, kreatorima politike i drugim donatorima.

Tehnologija je sastavni dio start-up rješenja u Albaniji, bilo da se radi o IKT, turizmu, poljoprivredi ili agroturizmu, e-trgovini, obrazovanju ili zdravstvu. Još jedan pozitivan obrazac u prvoj kohorti osnivača koji je rezultat višeuniverzitetskog inkubacionog programa je što je dominantan broj žena osnivača.

AlbaniaTech, žute strane zemlje za start-up

Pravljenje prvih koraka može biti opterećenje za svaki start-up i zato je tim inovatora uveo AlbaniaTech, platformu koja nudi razmjenu informacija, promociju i priliku za povezivanje zainteresovanih strana. Izgrađena uz podršku EU za inovacije, platforma ima za cilj da ujedini i aktivira ključne igrače ekosistema u Albaniji.

„Ponekad je samo jedna informacija koja nedostaje da mladi ljudi budu dio programa, prilika da prerastu u posao“, kaže Prishila Gjoka iz AlbaniaTech-a.

AlbaniaTech je besplatan za korišćenje i sa svojom bazom podataka od 170 novoosnovanih preduzeća, to je mjesto za identifikaciju, promociju i rast novoosnovanih start-up-ova u Albaniji. Platforma je narasla saradnjom sa međunarodnim provajderom koji ugošćuje 50 ekosistema širom svijeta, čineći tako start-up ekosistem Albanije vidljivim stranim investitorima, a istovremeno razvija digitalnu dobrodošlicu (digital welcome ) za svakoga ko želi da počne iznova u Tirani.

“Naša platforma omogućava start-up-ovima da procvjetaju.“

O projektu

Projekat EU za inovacije nastoji da poboljša inovativno okruženje i podstakne stvaranje start-up-ova u Albaniji kroz razvoj kapaciteta za inovacije; intenzivirane veze unutar albanskog inovacionog ekosistema; i finansiranje inovativnih početnika i pružaoca podrške inovacijama. Projekat se smatra vodećim projektom za inovacije i start-up ekosistem u Albaniji.

Postavljeni su temelji za naredne generacije na kojima će se graditi: AlbaniaTech je tu da da krila inovatorima i početnicima. „Naša platforma omogućava start-up-ovima da procvjetaju. Svako ko se osvrne unazad vidjeće kako je zajednica narasla od onoga gdje smo počeli od nule“, kaže Gjoka.

Uz ozbiljne intervencije kao što je EU za inovacije, Albanija polako ali sigurno zavređuje mjesto na mapi start-up nacija. Nova dinamika u albanskom inovacionom okruženju istaknuta je na Evropskoj tabeli za inovacije 2022, gdje je Albanija istaknuta kao inovator u nastajanju zajedno sa drugim ekonomijama Zapadnog Balkana.

Maribor efekat: usavršavanje profesionalnih vještina u inostranstvu

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Projekat Intervet koji finansira EU pomaže u povećanju i stvaranju novih mogućnosti za mobilnost učenja na Zapadnom Balkanu.

Engjull Miftari je 17-godišnji srednjoškolac sa Kosova. On je učenik poslednje godine Škole za stručno obrazovanje „7. septembar“ u Prištini. Engjull kaže da je fasciniran ugostiteljskim poslom od malih nogu. Objašnjava da je to vjerovatno zbog njegovog oca: „Moj otac je bio kuvar u restoranu više od 17 godina i ponekad bih ga pratio na posao; Zaljubio sam se u ovu profesiju“, kaže Engjull. Kako u srednjoj školi nije bilo moguće studirati kulinarstvo, odabrao je opšte studije turizma, koje uključuju i rukovođenje turističkim agencijama i recepcijama, i kaže da se ne kaje zbog svoje odluke – pa čak i da je imao širi izbor, ne bi sada izabrao drugu stručnu školu.

„Iskustvo prakse u Prištini je bilo veoma korisno. Međutim, imao sam osjećaj da mi je potrebno više praktičnog radnog iskustva, kao i raznolikost.”

Engjull se pokazao kao veoma dobar učenik, sa visokim ocjenama i pohvalama svojih nastavnika. Kao rezultat toga, raspoređen je na četvoromjesečnu praksu na recepciji hotela Grand, jednog od istorijskih hotela u centru Prištine. „Iskustvo prakse u Prištini je bilo veoma korisno. Međutim, imao sam osjećaj da mi je potrebno više praktičnog radnog iskustva, kao i raznolikost“, kaže Engjull. Ova prilika se ukazala vrlo brzo kada je projekat Intervet koji finansira EU pokrenuo poziv za međunarodnu praksu za učenike srednjih škola stručnog obrazovanja (VET) sa Kosova.

Kao učenik VET škole, Engjull je čuo za ovu priliku od svog profesora engleskog jezika i odmah je odlučio da se prijavi. Ispunio je kriterijume tako što je bio dobar student i ima dobro poznavanje engleskog jezika, a izabran je među mladim učenicima sa Kosova koji bi se pridružili jednomjesečnom programu prakse u planinskom hotelu u Mariboru, Slovenija. „Bio sam veoma uzbuđen“, sjeća se Engjull.

„Moje iskustvo tokom prakse u Mariboru je bilo odlično. Ne samo da sam unaprijedio svoje profesionalne veštine, već sam i naučio o kulturi i poboljšao svoje poznavanje jezika.”

O projektu:

Cilj projekta Intervet Western Balkans koji finansira EU je stvaranje mogućnosti za mobilnost učenja u centrima za obuku na Zapadnom Balkanu, internacionalizacija VET sistema i poboljšana kultura mobilnosti učenja u oblasti stručnog obrazovanja. Da bi se ovo postiglo, projekat sprovodi aktivnosti na dva nivoa: s jedne strane, mobilnost učenika u stručnom obrazovanju i sa druge, izgradnja kompetencija stručnog osoblja. Njihov konzorcijum uključuje poslovna i obrazovna udruženja, mala i srednja preduzeća, VET centre, privredne komore i univerzitete iz šest zemalja Zapadnog Balkana i osam zemalja EU, dok je Priština REA zemlja partner projekta na Kosovu. Do završetka, projekat ima za cilj da implementira 56 mobilnosti PRO tipa, 360 radnih mjesta u trajanju od jednog mjeseca, 54 iskustva u praćenju posla, učešće 36 VET nastavnika u ljetnjim školama – u Amsterdamu, Bolonji, Lionu, Mariboru i Sevilji , i učešće 72 VET nastavnika i menadžera u aktivnostima koje su domaćini Malteškog koledža za umjetnost, nauku i tehnologiju (MCAST), ROC Da Vinci College (Holandija) i SEPR (Francuska)

Tokom prakse u Mariboru, Engjull je vježbao svoje vještine na različitim pozicijama, od administrativne podrške preko odjeljenja za usluge održavanja hotela, do servisa restorana, recepcije i banje. Pored sticanja profesionalnog iskustva, u slobodno vrijeme imao je priliku da sa drugim studentima obiđe grad i sazna više o kulturi. Posjetili su gradski muzej i glavne atrakcije, a imali su priliku da posjete i Ljubljanu, kao i grad Grac u Austriji koji se nalazi nedaleko od Maribora.

Sve u svemu, ovo je bilo sjajno iskustvo učenja za Engjula i druge učenike. „Moje iskustvo tokom prakse u Mariboru je bilo odlično. Ne samo da sam unaprijedio svoje profesionalne vještine, već sam i naučio o kulturi i poboljšao svoje poznavanje jezika“, kaže Engjull.