Skip to main content

Area of Cooperation: Economy

Stavljanje više mjesta za sto

Kako je grant Evropske investicione banke podržao crnogorski biznis sa namještajem da se oporavi od uticaja COVID-19.

Ekonomski uticaj COVID-19 bio je ozbiljan za mala preduzeća svuda. U Crnoj Gori je finansijska pomoć Evropske investicione banke, banke EU, napravila veliku razliku. „To je bilo posebno važno za očuvanje likvidnosti privrede i radnih mjesta“, kaže Irena Radović, izvršna direktorka Investiciono-razvojnog fonda Crne Gore (Investment and Development Fund of Montenegro), koji se udružio sa Evropskom investicionom bankom za podršku malim i srednjim preduzećima (MSP). „To je bilo presudno i za razvojne projekte koji doprinose stvaranju nove ekonomske vrijednosti i oporavku naše privrede u postpandemijskom periodu.

„Pandemija je bila teško vrijeme za sva preduzeća, uključujući i nas.”

Jedan od biznisa koji je podržan kroz ovaj fond bila je kompanija za namještaj Doding. Doding se skoro tri decenije bavi proizvodnjom namještaja po mjeri i iz malog porodičnog preduzeća prerastao je u preduzeće sa preko 90 zaposlenih. Preduzeće je počelo 1998. godine sa proizvodnjom namještaja po mjeri, od lameliranih materijala, iverice i drveta. Od tada, kompanija je porasla i sada se bavi i velikim projektima poput hotela, stambenih kompleksa i poslovnih prostora. Kompanija zapošljava stručnjake iz oblasti arhitekture, dizajna, proizvodnje namještaja, prodaje, tehnologije, proizvodnje, marketinga i finansija. Pored dva proizvodna pogona, Doding ima izložbene salone u Citi Kvartu, Podgorici i Radanovićima, gdje su kroz dizajn enterijera i namještaja predstavljeni njihovi dizajnerski i proizvodni kapaciteti.

Preduzeće vodi arhitektica Ana Pejović, zajedno sa suprugom Brankom, građevinskim inženjerom. Njihova kompanija stalno raste i kada je počela pandemija COVID-19 planirali su da dalje ulažu u tehnologiju. Međutim, kako Ana objašnjava, pad prihoda zajedno sa neizvjesnošću izazvanom pandemijom spriječili su ih da dalje investiraju. „Pandemija je bila teško vrijeme za sve kompanije, uključujući i nas“, kaže Ana.

Međutim, upravo u to vrijeme čuli su za priliku za povoljan kredit Investiciono-razvojnog fonda Crne Gore uz podršku Evropske investicione banke, kreditnog ogranka EU. Prijavili su se i dobili su kredit kojim su kupili kompjuterizovani i tehnološki visoko napredni CNC rezač kao i kompjuterizovanu jedinicu za farbanje namještaja po najnovijoj tehnologiji.

„Ova podrška je bila izuzetno važna jer je pomogla da naše poslovanje ostane stabilno u teškim vremenima.”

O projektu

Crnogorska mala preduzeća mogu i dalje da se oslanjaju na Evropsku investicionu banku za podršku na svom putu ka modernoj, digitalnoj, zelenoj i cirkularnoj ekonomiji. Prisustvo Banke je sada poboljšano kroz njenu novu filijalu, EIB Global.

Dokaz za to je ugovor od 100 miliona eura sa Investicionim razvojnim fondom za klimatski prihvatljiva i energetski efikasna ulaganja lokalnih malih i srednjih preduzeća potpisan od 2021. On otvara novi izvor prijeko potrebnog finansiranja klimatske i ekološke održivosti kako bi se ubrzala dekarbonizacija lokalne privrede i njeno odvajanje od fosilnih goriva.

Ana objašnjava da su ove dvije mašine bile od velike pomoći za dalji održivi rast njihovog poslovanja u teškim pandemijskim i postpandemijskim vremenima. „Ova podrška je bila izuzetno važna jer je pomogla da naše poslovanje ostane stabilno u teškim vremenima“, kaže ona.

Sada, pored redovnih aktivnosti, kompanija radi na uvođenju nove linije proizvoda pod nazivom Doding Outdoor, koja će nuditi baštenski i plažni namještaj. Za to rade na inovativnom i ekološki prihvatljivom pristupu gdje planiraju da koriste ostatke drveta iz svojih glavnih proizvodnih aktivnosti. Dodingovi planovi uključuju dalje širenje na regionalnom i tržištu EU. Iako već imaju međunarodne klijente, žele da povećaju izvoz kompanije i postanu regionalni brend.

Susret ambasadora Satlera i Udruženja poslodavaca FBiH o rastu i reformama konkurentnosti

Šef Delegacije EU/specijalni predstavnik EU u BiH, njegova ekselencija Johan Satler sastao se 12. januara 2023. godine sa predsjednikom, direktorom i grupom članova Udruženja poslodavaca Federacije BiH. Sastanak je imao za cilj razmjenu informacija o aktuelnim dešavanjima i tekućim/predstojećim inicijativama Kancelarije EU u BiH i Udruženja, kao i da se prevaziđu glavne prepreke povećanju rasta i konkurentnosti i preokrenu trendovi emigracije i nestašice radne snage. Ambasador Satler istakao je da je za novoformirane vlasti BiH dodjela statusa kandidata za prijem u EU mogućnost za suočavanje sa dugogodišnjim izazovima i sprovođenje ključnih reformi.

 

Svi učesnici sastanka složili su se oko toga da nedovoljan ekonomski rast, stagnacija prihoda po glavi stanovnika i visoka zvanična nezaposlenost – praćena nestašicom radne snage u nekim ključnim sektorima – predstavljaju glavne izazove sa kojima se danas suočavaju preduzeća u BiH. Globalne promjene koje su podstakle inflaciju dodatno utiču na pogoršavanje ovih problema koje treba hitno riješiti, uključujući i zakonodavne promjene na različitim nivoima vlasti. Potrebne su dodatne promjene kako bi se još ojačalo poslovno okruženje, uključujući ciljane intervencije u određenim sektorima, drvnoj i mliječnoj industriji, transportnim uslugama itd.

 

Dogovoreno je da će Kancelarija EU u BIH i poslodavci sarađivati u sprovođenju reformi koje moraju biti inkluzivne i voditi računa o zahtjevima za integraciju u EU, kao i da se češće sastaju, kako bi razgovarali i razvijali predloge reformi koji bi – jednom usvojeni i sprovedeni – unaprijedili ekonomsko blagostanje zemlje i približili BiH EU.

EU, EBRD i Švedska podržavaju mala i srednja preduzeća i žene preduzetnice u Crnoj Gori

Evropska banka za obnovu i razvoj (European Bank for Reconstruction and Development – EBRD) podržava žene preduzetnice i mala i srednja preduzeća u Crnoj Gori (Montenegro ) novim finansijskim paketom Crnogorskoj komercijalnoj banci AD Podgorica (CKB), članici OTP grupe i najvećoj banci u zemlji. Oko 3 miliona eura iz paketa kredita biće dodijeljeno za podršku investicijama preduzeća koje vode žene. Mala i srednja preduzeća će takođe imati koristi od podsticajnih sredstava od 15 odsto od ukupnog iznosa kredita, koje finansira Evropska unija (European Union).

 

Finansiranje će biti obezbijeđeno kroz EBRD-ov program Žene u biznisu (Women in Business), koji promoviše žensko preduzetništvo i njihovo učešće u biznisu. Žene preduzetnice će takođe imati priliku da koriste usluge poslovnog savjetovanja po mjeri u okviru programa Savjeti Banke za mala preduzeća. Program Žene u biznisu sufinansira vlada Švedske (Sweden), koja ovaj program na Zapadnom Balkanu podržava još od 2014. godine.

 

Kredit će omogućiti malim i srednjim preduzećima u Crnoj Gori pristup finansijama, omogućavajući im da prevaziđu svoje svakodnevne operacije i investiraju u nadogradnju u cilju dostizanja standarda EU. Mala i srednja preduzeća mogu koristiti sredstva za unaprjeđenje tehnologije, procesa ili usluga, posebno onih koji se odnose na kvalitet proizvoda, zdravlje i bezbjednost i ekološke zahtjeve EU.

EU: Status kandidata – poruka šefa Delegacije EU u BiH i specijalnog predstavnika EU u BiH, ambasadora Johana Satlera

Poštovani građani i građanke Bosne i Hercegovine!

 

Srećan sam što mogu da podijelim sa vama radost zbog toga što je Bosna i Hercegovina dobila status kandidata za članstvo u EU!

 

Ujedinjeni u različitosti je vodeći princip i osnovna vrijednost Evropske Unije. Bosna i Hercegovina i EU počivaju na istim temeljima – princip „ujedinjeni u različitosti“ naša su zajednička vrijednost, snaga i blago.

 

Ova zemlja je puna energije i talenta. Kuda god da krenete, u ovoj zemlji ćete naći kulturno naslijeđe i prirodne ljepote, vidjećete postignuća u umjetnosti i sportu, inovacije i tradiciju – i što je najvažnije, nepokolebljiv duh.

 

Status kandidata je naš znak da vjerujemo u ovu zemlju i da dijelimo vaše nade u bolju budućnost. Snažnija zaštita ljudskih prava, veće povjerenje, efikasna borba protiv korupcije, funkcionalne javne institucije, jača ekonomija, bolja zdravstvena zaštita i obrazovanje.

 

To je ohrabrenje za sve građane koji znaju da je put u EU put u bolju Bosnu i Hercegovinu. Ali to je isto I poruka političkim liderima da okrenu novu stranicu i sprovedu neophodne reforme koje će donijeti dobro građanima i približiti Bosnu i Hercegovinu EU.

 

Znamo da je pred nama mnogo izazova, ali novi politički zamah je tu. Hajde da ga iskoristimo!

 

Vjerujemo u ovu zemlju. Zemlja koja je oduvijek bila u srcu Evrope!

RCC je domaćin drugog Butterfly Inovation and Business Foruma u Sarajevu

Drugi Butterfly Inovation and Business Forum održan je od 6. do 7. decembra u Sarajevu. Domaćin je bilo Vijeće za regionalnu saradnju (Regional Cooperation Council – RCC) u partnerstvu sa EU4DigitalSME – Innovation and Digitalisation in Small and Medium-sized Enterprises u BiH – projektom koji implementiraju GIZ i Enterprise Europe Netvork.

 

Ovogodišnji Forum se fokusirao na promovisanje održivih modela akademske i poslovne saradnje i snage centara za digitalne inovacije, start-apova, partnerstva sa visokoškolskim ustanovama i izuzetnih inovativnih inicijativa koje privlače pažnju širom Jugoistočne Evrope. Zadivljujući govornici su podijelili svoja transformativna iskustva iz prve ruke u skladu sa motom „Imagine.Inovate.Create…”

 

Forum je okupio impresivnu grupu praktičara inovacija koji su podijelili naučene lekcije o razvoju inovacionih ekosistema i akademsko-poslovnoj saradnji. Ova aktivnost je dio Zajedničkog regionalnog akcionog plana tržišta, a sufinansira je Evropska unija.

Preko 200 firmi u Sjevernoj Makedoniji poboljšava svoju konkurentnost uz podršku EU i EBRD

Više od 200 malih i srednjih preduzeća (MSP) u Sjevernoj Makedoniji (North Macedonia) uspješno je realizovalo investicione projekte i postalo konkurentnije zahvaljujući MSP Kompetitivnosti (SME Competitivness) Evropske banke za obnovu i razvoj i Programu konkurentnosti MSP (SME Competitiveness Programme) koji podržava Evropska unija (EU) (European Union).

 

Program, koji je počeo 2019. godine, kombinuje kredite EBRD-a i podsticaje za bespovratna sredstva finansirana od strane EU koji se daju na pozajmljivanje malim preduzećima u partnerstvu sa lokalnim komercijalnim bankama. Malim preduzećima u Sjevernoj Makedoniji odobreno je ukupno 51 milion eura kredita za 316 investicionih projekata. Većina ovih investicija bila je za sektore proizvodnje, transporta, maloprodaje i usluga i prehrambene industrije, a više od 60 odsto bilo je za mala i srednja preduzeća koja se nalaze van glavnog grada.

 

Mala i srednja preduzeća su bila u mogućnosti da apliciraju za sredstva za ulaganje u novu opremu i nadogradnju kako bi im pomogla da povećaju svoju produktivnost, smanje operativne troškove, povećaju energetsku efikasnost i poboljšaju svoje usklađivanje sa standardima EU. Pored zajmova, mala i srednja preduzeća su imala koristi od podsticajnih sredstava finansiranih od strane EU u vrijednosti do 15 odsto ukupnog iznosa kredita.

 

Poboljšan pristup finansijama pomogao je malim i srednjim preduzećima da prevaziđu svoje uobičajeno poslovanje i investiraju kako bi postali konkurentniji na lokalnim i tržištima EU.

 

EBRD-ov Program konkurentnosti MSP (EBRD’s SME Competitiveness Programme) implementiran je u svim zemljama Zapadnog Balkana, sa ciljem da im se pomogne da poboljšaju pristup finansijama za lokalna mala i srednja preduzeća. Do sada je više od 850 preduzeća koristilo regionalni program.

MADE OF US: Na proljeće 2023. godine počinje nevjerovatna avantura

WeBalkans sa ponosom objavljuje poziv za podnošenje prijava namijenjen mladim vlogerima sa Zapadnog Balkana koji žele da postanu dio putovanja kroz Zapadni Balkan, pod nazivom „Made of Us“.  Ova avantura će se održati na proljeće 2023. Pozivamo sve talentovane vlogere sa Zapadnog Balkana, starosti od 21 do 30 godina, da se prijave preko namjenskog portala WeBalkans.eu.

 

Odabrani vlogeri će posjetiti projekte koje podržava EU i upoznati se sa zanimljivim i inspirativnim ličnostima, a istovremeno će prikazati prirodne pejzaže, izuzetne znamenitosti i jedinstveno kulturno nasljeđe koje Zapadni Balkan može da ponudi. Odabrani putnici će zabilježiti svoja iskustva koristeći sopstvenu opremu i pretočiti putovanje u visokokvalitetne sadržaje, fotografije i video zapise za društvene mreže i veb, koji će biti distribuirani putem njihovih ličnih i WeBalkans kanala.

 

Putovanje će biti još uzbudljivije jer šest pobjednika sa Zapadnog Balkana neće putovati sami. Početkom 2023. pridružiće im se šest mladih kreatora iz EU kako bi zajedno putovali i sarađivali na cjelokupnoj produkciji sadržaja. Ovih šest putničkih parova EU-Zapadni Balkan imaće šansu da istražuju najbolje od Zapadnog Balkana, govoreći ostatku sveta o tome sopstvenim riječima u aprilu-maju 2023!

 

Pozivamo sve zainteresovane da posjete naš sajt webalkans.eu za više informacija o procesu selekcije, uključujući pravila i uslove učešća. Faza prijave počinje 7. decembra i biće otvorena do 7. januara 2023. „Made of Us“ je treća regionalna kampanja podizanja svijesti koju je pokrenuo WeBalkans, projekat koji finansira Evropska unija.

Samit EU-Zapadni Balkan u Tirani opet potvrđuje perspektivu zapadnog Balkana za članstvo u EU i strateško partnerstvo EU sa regionom

Danas su predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel, visoki predstavnik/potpredsjednik Žozep Borel, komesar Oliver Varhelji, kao i predsjednici vlada država članica EU i partnerskih zemalja Zapadnog Balkana učestvovali na Samitu EU-Zapadni Balkan u Tirani. Samit je prvi put organizavan u regionu kao znak jasne snažne posvećenosti EU Zapadnom Balkanu i njihovom putu ka EU.  
Lideri EU su ponovo potvrdili punu i nedvosmislenu posvećenost perspektivi članstva Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji. Oni su pozvali na ubrzanje procesa pristupanja zasnovanog na kredibilnim reformama partnera, pravičnom i rigoroznom uslovljavanju i principu sopstvenih zasluga.  
Rastući agresorski rat Rusije protiv Ukrajine dovodi u opasnost evropski i globalni mir i bezbijednost. On, ipak, naglašava važnost strateškog partnerstva između EU i regiona Zapadnog Balkana.  
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen rekla je: „Ovaj samit, koji je prvi put održan u zemlji zapadnog Balkana, daje jasnu poruku o našem angažmanu, jedinstvu i našem snažnom partnerstvu. EU je više nego ikada posvećena zajedničkoj budućnosti, sa našim partnerima sa Zapadnog Balkana unutar EU. Koristimo svaku priliku da približimo naše regione i naše ljude. Od zajedničkog rješavanja energetske krize do otvaranja više mogućnosti za građane i poslovne subjekte, uključujući snižavanje troškova rominga. Ovo je veliko dostignuće.”  
Samit je bio i prilika da se razmotri napredak u implementaciji ekonomskog i investicionog plana od skoro 30 milijardi eura koji je fokusiran na vodeće projekte u zelenoj i digitalnoj tranziciji, održivom transportu, čistoj energiji, podršci privatnom sektoru i razvoju ljudskog kapitala kako bi se pomoglo premošćavanje socioekonomskog jaza između Zapadnog Balkana i EU. EU je do sada usvojila finansiranje za 40 vodećih projekata u oblasti transporta, povezivanja, energetske tranzicije, zelene agende, digitalne tranzicije i razvoja ljudskog kapitala, sa 1,8 milijardi eura podrške EU i ukupnom vrijednošću ulaganja od 5,7 milijardi eura.  
Ovo podrazumijeva 12 investicionih projekata usvojenih 5. decembra, od kojih je 6 projekata u energetskom sektoru ubrzano zahvaljujući paketu energetske podrške od milijardu eura, koji se sastoji od dvije osnove:  
• 500 miliona eura za neposrednu podršku svim partnerima sa Zapadnog Balkana za ublažavanje povećanja cijena energije za preduzeća i ugrožena domaćinstva, što je odobreno i biće spremno za isplatu početkom 2023. godine.
• 500 miliona eura kratkoročne i srednjoročne podrške kroz Investicioni okvir za zapadni Balkan za unaprjeđenje energetske tranzicije i energetske bezbijednosti. Paket pokriva dopunu Regionalnog programa energetske efikasnosti za energetski efikasnu obnovu privatnih i javnih zgrada, šest novih investicionih grantova za obnovljive izvore energije, tri grant šeme za energetsku tranziciju privatnog sektora i niz garancija za podršku obnovljivoj energiji i energetskoj efikasnosti. Očekuje se da će se u saradnji sa međunarodnim finansijskim institucijama mobilisati do 2,5 milijardi eura ukupnih investicija.  
Lideri su takođe prisustvovali potpisivanju deklaracije predstavnika telekomunikacionih operatera iz EU i Zapadnog Balkana o prvom dobrovoljnom snižavanju cijena rominga između regiona i EU, počev od oktobra 2023. godine. Evropska komisija i Savjet za regionalnu saradnju omogućili su pregovore o sporazumu i odluke o daljim smanjenjima koja se očekuju se u maju 2023. godine.  
Najzad, Samit je bio prilika da se razgovara i produbi saradnja EU sa regionom u oblasti upravljanja migracijama, sajber bezbijednosti, obrazovanja i mladih. Komisija je nedavno odobrila 70 miliona eura za pomoć u poboljšanju sposobnosti upravljanja granicama i jačanju borbe protiv krijumčarenja migranata i trgovine ljudima na Zapadnom Balkanu. EU takođe povećava svoju pomoć i saradnju sa Zapadnim Balkanom kako bi ojačala sajber otpornost nakon niza velikih sajber napada u regionu, što se ostvaruje kroz novi program od 5 miliona euraza cijeli region, koji treba da krene početkom 2023. Univerziteti Zapadnog Balkana će takođe biti uključeni u Inicijativu Evropski univerziteti u okviru Erazmus+ na ravnopravnoj osnovi sa državama članicama EU, kako bi se stvorile dodatne mogućnosti za mlade ljude.

Organizuje se Samit EU i Zapadnog Balkana u Tirani da bi se opet utvrdila strateška veza EU sa pristupnim partnerima

Lideri EU i Zapadnog Balkana održaće u utorak, 6. decembra, samit u Tirani, čiji će domaćin biti premijer Albanije Edi Rama, a kojim će predsjedavati predsjednik Evropskog saveta Šarl Mišel. Evropsku komisiju će predstavljati njena predsjednica Ursula fon der Lajen, visoki predstavnik/potpredsjednik za spoljašnje poslove i bezbjednosnu politiku Žosep Borelj i komesar za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelji.  
Samit se prvi put održava na Zapadnom Balkanu, kao jasan znak posvećenosti EU strateškom partnerstvu sa regionom i njegovoj perspektivi članstva u EU. Razgovori će se fokusirati na zajedničko rješavanje posledica ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine, posebno onih koje se tiču energetskog sektora. Komisija će izvijestiti o sprovođenju ekonomskog i investicionog plana od skoro 30 milijardi eura kako bi se podstakao dugoročni oporavak regiona. Pored toga, Komisija će obavijestiti o Paketu energetske podrške od 1 milijarde eura za cijeli zapadni Balkan, koji je predsjednica Fon der Lajen predstavila u novembru, a  koji treba da pomongne ugroženim domaćinstvima i srednjim i malim preduzećima da ublaže visoke cijene energije i unaprijede ključne infrastrukturne investicije za diversifikaciju snabdijevanja energijom, da podstakne proizvodnju iz obnovljivih izvora i energetsku efikasnost.  
Uoči Samita, lideri će prisustvovati potpisivanju deklaracije između predstavnika telekom operatera sa Zapadnog Balkana i EU o prvom dobrovoljnom snižavanju cijena rominga između regiona i EU, počev od oktobra 2023. godine.

Savjet se saglasio o pregovaračkom mandatu za bezvizni režim za Kosovo

Ambasadori zemalja članica EU su danas usaglasili pregovarački mandat Savjeta o uredbi o bezviznim putovanjima za nosioce pasoša koje izdaje Kosovo. Na osnovu ovog mandata, predsjedništvo će početi pregovore sa Evropskim parlamentom.

 

Nacrtom pravila omogućilo bi se nosiocima kosovskih pasoša da putuju u EU bez viza sa dužinom boravka od 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana. Prema stavu Savjeta, izuzeće od vizne obaveze primjenjivalo bi se od datuma početka rada Evropskog sistema za putne informacije i ovlašćenja (ETIAS), tj. najkasnije od 1. januara 2024. godine.