Skip to main content

Author: WeBalkans

Od krize do prilike: Nova doba za trgovinu na Zapadnom Balkanu

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

U vrhuncu pandemije COVID-19, granice su postale uska grla, ugrožavajući protok osnovnih dobara i ugrožavajući milione života. Zbog kašnjenja, lanci snabdevanja bili su isprekidani, a preduzeća su se suočila sa sve većim gubicima. Ipak, uoči krize, pojavilo se inovativno rješenje – Inicijativa Zeleni koridori.  

Razvijeni kroz saradnju između Transportne zajednice, CEFTA-e i Evropske unije, zeleni koridori su osmišljeni tako da budu više od preventivne mjere. Predstavljali su hrabru novu viziju povezivanja, izgrađenu na modernizaciji, digitalizaciji i saradnji. Rezultati? Ušteđeno skoro 20 godina ukupnog vremena čekanja na granici i osnova za otporniju trgovinsku mrežu.  

 

Priča o transformaciji  

Za Mateja Zakonjšeka, direktora Transportne zajednice, zeleni koridori su napravili vidljivu razliku. „Kamioni poput ovog su predugo čekali na granicama Zapadnog Balkana. To je negativno uticalo na trgovinu, emisije CO2 i bezbjednost na putu“, rekao je.   

“Zahvaljujući podršci EU, sada svjedočimo kraćem vremenu čekanja, modernizovanim prelazima i bezbjednijim putovanjima. To stvara pravu vrijednost za naše građane, biznise i posjetioce ovoj lijepog regiona“

Ove promjene idu dalje od rasterećivanja logističkih uskih grla. Zeleni koridori su postali simbol svega što je moguće kada regionalna saradnja cvjeta. Vlade, carinske uprave i biznisi su se udružili, demonstrirajući moć kolektivnog djelovanja u rješavanju zajedničkih izazova.  

 

Vizija za budućnost  

Nadovezujući se na svoj uspjeh, inicijativa Zelenih koridora se razvija kako bi dublje povezala Zapadni Balkan sa EU i modernizovala ključne granične prelaze. Digitalne inovacije, kao što su sistem SEED+ i program ovlaštenog ekonomskog operatora (AEO), pojednostavljuju carinske procedure, krate vrijeme kašnjenja i smanjuju troškove. Sporazumi između zemalja, poput onih koji povezuju Hrvatsku i Crnu Goru, Italiju i Albaniju ili Grčku i Sjevernu Makedoniju, pokazuju kako zeleni koridori postaju most ka jedinstvenom tržištu EU.  

Kako to prikladno kaže Danijela Gačević, v.d. direktora CEFTA-e, „Uspostavljanje zelenih koridora između regiona i EU mijenja stvari. Čini da trgovina bude brža, jeftinija i bezbjednija, čime stvara više mogućnosti za biznise i ljude“.  

U međuvremenu, investicije od 50 miliona evra unapređuju 11 glavnih graničnih prelaza novom infrastrukturom, digitalnim sistemima i poboljšanim bezbjednosnim mjerama. To uključuje dodatne trake, (mosne) vage i elektronske sisteme čekanja, koji osiguravaju brže i efikasnije prelaze.  

Sa tačke gledišta biznis zajednice, Stevica Čarapić ističe hitnost rješavanja granične neefikasnosti. „Najveći izazov sa kojim se suočavamo danas su preduga vremena čekanja na graničnim prelazima. Ova neefikasnost ne utiče samo na pojedine zemlje, već i na konkurentnost čitavog regiona. Uz inicijativu Zelenih koridora, nadamo se vidjeti značajna poboljšanja u protoku tereta i saradnji između vlada kako bi se smanjila kašnjenja i pojednostavile procedure”.  

Takođe ističe da su se u nekim slučajevima kolone protezale i po 15 kilometara, dok vozači danima čekaju da pređu granicu. „Ovo nije samo logistički problem; to je prepreka napretku svih u regionu”, dodaje.  

Pristup usmjeren na čovjeka  

Inicijativa Zelenih koridora nije od koristi samo preduzećima – ona mijenja živote. Profesionalni šoferi sada provode manje vremena čekajući, a više na putu, što smanjuje stres i jača bezbjednost. Putnici manje kasne čime više uživaju u odmorima. Snažnije ekonomije i povećane mogućnosti za zapošljavanje se osjete i kod lokalnih zajednica.  

Kako Matej primjećuje, „Sa modernizovanim prelazima ne samo da kratimo vrijeme čekanja, već i stvaramo sigurnije i efikasnije okruženje za svakoga. Ovo je najbolji način dodavanja vrijednosti našem regionu“.  

 

Put naprijed  

Uspjeh Zelenih koridora svjedoči snazi partnerstva. To je priča o otpornosti i inovaciji, koja pokazuje kako krize mogu inspirisati trajne promjene. Dok Zapadni Balkan i EU nastavljaju da sarađuju, vizija besprekorne povezanosti i zajedničkog prosperiteta sve je bliža realnosti.  

Ulaganjem u digitalizaciju, modernizaciju i regionalnu saradnju, inicijativa Zelenih koridora popločava put svjetlijoj budućnosti. To je više od logističkog poboljšanja; to je pokret prema jedinstvu, rastu i mogućnosti za generacije koje dolaze. 

Kultura povezuje ljude i inicijative

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Kampanja WeBalkans-a „Kultura povezuje“ predstavljena je na regionalnoj konferenciji o omladinskoj kulturnoj saradnji, koja je održana u Evropskoj kući u Beogradu u organizaciji Regionalnog saveta za saradnju (RCC), Omladinska laboratorija Zapadnog Balkana 2 (WB Youth Lab 2). 

Događaj je okupio umjetnike, predstavnike EU i zvaničnike Regionalne kancelarije za saradnju mladih (RYCO) i RCC-a kako bi razgovarali o kulturnoj saradnji širom regiona. 

Vođa tima RCC-ove Omladinske laboratorije Zapadnog Balkana 2, Ognjen Marković, otvorio je konferenciju snažno pozivajući na poboljšane sisteme podrške kako bi se iskoristio puni kreativni i vizionarski potencijal mladih. „Ulaganjem u naše mlade talente i podržavanjem njihovih inicijativa, jačamo kulturno tkivo Zapadnog Balkana i postavljamo temelje za inkluzivniju i dinamičniju budućnost”, rekao je. 

Predstavljanje kampanje „Kultura povezuje“ podvukla je važnost kulturne saradnje i naglasila kako različite kulture Zapadnog Balkana jačaju dinamičnost i otpornost regiona, naglašavajući značajnu ulogu podrške EU kroz programe poput Kreativne Evrope, CC4WB koji podržavaju kulturne inicijative u regionu. 

To isto je naglasio i Ričard Maša, šef operacija, odjeljak II, ispred Delegacije EU u Srbiji, koji je potvrdio zalaganje EU njegovanja potencijala i osnaživanja mladih. 

“Podrška kulturi i kulturnoj razmjeni ključna je kod zbližavanja ljudi i njegovanja jedinstva u različitosti.”

Na konferenciji je naglašena ključna uloga kulturnog sektora kao katalizatora ekonomskog rasta i kohezije zajednice, kao ključni korak ka ujedinjenijem kulturnom pejzažu u kojem mladi umjetnici čine više od samog učešća – aktivno oblikuju kulturni narativ regiona. 

Marija Bulat, šefica lokalne kancelarije RYCO-a u Srbiji, pričala je o transformativnoj moći kulturnih razmjena. „Razmjene su ključne u rušenju barijera, njegovanju empatije i promovisanju regionalne saradnje”, objasnila je, dodajući da RYCO-ov Omladinski fond za kulturu Zapadnog Balkana gradi nove mostove za mir kroz umjetnost i kulturu. 

Pored predstavljanja kampanje „Kulura povezuje“, na konferenciji se istakla i snažna saradnja sa WeBalkans-om. Mladi evropski ambasador, Adi Softić bio je moderator sesije „Stvaranje održivih kulturnih mreža”. Naša ambasadorka kulture, Mara Prohaska, priključila se kampanji kako bi prezentovala segment dokumentarne umjetničke produkcije. Osim toga, uvodni govor održala je mlada umjetnica Hanna Dujmović, koja takođe obavlja ulogu kulturnog ambasadora kampanje „Kultura povezuje“. 

Majstorstvo iza scene: Građenje veza i transformacija pozorišta iza scena

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

„Bilo je to silno i uzbudljivo iskustvo. U tih 5 dana smo stekli mnogo dragocjenih i praktičnih informacija. Od procesa konceptualizacije kompozicija i zvukova integrisanih u pozorišni performans do praktične upotrijebe aplikacija i veb-sajtova za kreiranje ili uređivanje raznih kompozicija“, kaže Belkisa Želegu, studentkinja glume iz Tirane, o svom učešću na masterklasu dizajna zvuka koji je vodio Alesandro Ola u Beogradu, marta 2024. godine. 

Ovaj masterklas je jedan od tri masterklasa koji imaju za cilj da unaprijede kvalitet rada iza scene pozorišta u Srbiji, na Kosovu i Albaniji, organizovan u okviru programa Beyond Stage Mastery (Majstorstvo iza scene), podržanog od strane Britanskog savjeta kroz projekat CC4WB koji finansira Evropska unija i koji ima za cilj da podstakne dijalog na Zapadnom Balkanu kod kulturnih i kreativnih sektora radi povećanja društveno-ekonomskog uticaja. 

Osvrtanje na potrebu za kvalifikovanim pozorišnim profesionalcima u radu sa zvukom, rasvjetom i videom, uz podsticanje dijaloga i saradnje među mladim umjetnicima i profesionalcima sa Zapadnog Balkana, omogućava da program Beyond Stage Mastery posluži dvojnoj misiji. 

Predvođene profesionalcima svjetske klase kao što su Luiđi Bondi (dizajn svjetla), Alesandro Ola (dizajn zvuka) i Lazar Nikolić (video operacije), ove radionice su pored opremanja učesnika tehničkom stručnošću, stvorile atmosferu zajedništva i kulturnog prihvatanja. 

Bondi, renomirani dizajner svjetla i profesor na Nacionalnoj akademiji umjetnosti Silvio d’Amiko, na pitanje o iskustvu iz Beograda, rekao je: „Nastava je uvijek odlična prilika za konfrontaciju. Predavanjem, naučim ono što ne znam od ljudi različitih iskustava, doba i pozadine. U slučaju polaznika koje sam upoznao na masterklasu u Beogradu, imao sam priliku da saznam više o zemljama kao što su Kosovo, Srbija i Albanija, kao i da upoznam ljude koji me motivišu i nadahnjuju na ljudskom nivou“. 

Pored obuka i lekcija, radionice su bile plodonosne za polaznike kako bi se povezali i razmjenjivali više jedni s drugima, što je utisak koji dijeli i gđa Želegu: „Odnosi izgrađeni unutar grupe bili su inspirativni, podstičući potencijalnu budućnost i umjetničku saradnju. Bili smo raznolika grupa, sa polaznicima iz Albanije, Kosova i Srbije, ali naša strast za scenom bila je veća od svega, u jednom trenutku smo se osjećali kao da svi pripadamo umjetnosti”. 

Projekat je bio od koristi i mentorima, što je potvrdio i Bondi, koji kaže da je tek nedavno počeo ići u pozorište u Sarajevu, a zahvaljujući razmjeni koju je imao sa polaznicima masterklasa umije bolje razumjeti pozorište ⸺ „Pored ograničenosti ekonomskih resursa i alata, postoji velika disciplina i kreativno krčkanje ne samo u pozorištu, već uopšteno u umjetničkim disciplinama. Utisak mi je da se umjetnost na Zapadnom Balkanu snažno njeguje kao ono što zaista jeste: moćan pokretač društveno-kulturnog razvoja“, kaže Bondi. 

Projekat Beyond Stage Mastery ne samo što ima za cilj da stvori prilike za bolje predstavljanje scene Zapadnog Balkana u evropskom kontekstu, već, što je najvažnije, da osnaži lokalne umjetnike i profesionalce i njeguje značajne veze među njima, što će im omogućiti da direktno rade jedni s drugima i uče jedni od drugih. 

Polaznici će dalje imati koristi od programa učenja od drugih (shadowing), u nekom od pozorišta Zapadnog Balkana. Učesnici triju zemalja će raditi u zemlji koja nije njihova matična, dodatno doprinoseći njihovom profesionalnom i ličnom razvoju i stvarajući prilike da polaznici bolje razumiju kulturu svake od zemalja time što će živjeti i raditi u njoj. 

U okviru projekta izrađena su tri priručnika za neformalnu nastavu o dizajnu zvuka, svjetla i video operacijama koji će biti podijeljeni državnim i nezavisnim pozorištima u zemljama uključenim u implementaciju projekta, što će osigurati održivost projekta i nakon zvaničnog trajanja. 

Dok se pozorišna čarolija često odvija na sceni, prava majstorija leži u vezama koje stvaramo i lekcijama koje učimo iza scene. Ova se inicijativa ne bavi samo tehničkim kapacitetima – radi se o osnaživanju umjetnika i njegovanju ljudskih veza i razmjena. 

Raditi sa prirodom, ne protiv nje

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Održivo upravljanje šumama za očuvanje egzistencije i zaštitu životne sredine. Rahim Zekiri, sada predsjednik Udruženja proizvođača drvenog uglja u Labljanima, Novom Brdu, radi sa drvećem i šumama više od 35 godina. Odrastajući u planinskom području, veza sa planinom mu je i duhovna i ekonomska. On, kao i više od 20 porodica u selu, iznašli su načine da svoju okolinu pretvore u izvor prihoda. Uprkos nedostatku formalnog obrazovanja, oduvijek je sanjao da radi u šumarstvu, kako on kaže „Oduvijek sam volio šumu i sanjao da se profesionalno bavim šumarstvom, međutim, zbog nedostatka odgovarajućeg obrazovanja, moj san se nikada nije ispunio“. Godine 2015., na sopstvenu inicijativu, g. Zekiri je započeo, kako on kaže, „čišćenje šuma”, što je metod sakupljanja skresanih grana i mrtvog drveta, koje se koriste za proizvodnju drvenog uglja, koji se uglavnom koristi za grijanje u domaćinstvima.    Međutim, sve ovo vrijeme, sa misijom da koristi šumu, a da je ne ošteti, imao je jednu želju, da mu stručna osoba procijeni oštećuje li šumu ili ne. Tako je stupio u kontakt sa lokalnim vlastima i prije svega sa timom projekta „Podrška jačanju održivog i višenamenskog upravljanja šumama za poboljšanje života na selu i rješavanje klimatskih promijena na Kosovu“, koji finansira EU, kroz koji namjerava da okupi sve ostale porodice koje se bave proizvodnjom drvenog uglja, te da sarađuju sa državnim organima na čišćenju ne samo privatnih, već i javnih šuma.    Društvene inicijative poput njegove, u mjestima gdje se „mnoge porodice oslanjaju na socijalnu pomoć i brinu da će ih formalna regulativa poput ove spriječiti u poslu“, uvijek su izazov. Međutim, Rahim je uvjeren da je zajednički rad zarad čistijih i zdravijih šuma, uz njihovo dobro iskorištavanje, koristan za sve i on je posvjećen da okupi više lokalaca oko ove inicijative.     Slično kao Rahim u Novom Brdu, Kumrije Kadriu u selu Vrelo, opština Istok, pokušava okupiti žene koje već koriste šumska dobra da bi zaradile, u organizovaniju i održiviju inicijativu. Kumrije vodi Udruženje Melissa, koje je u početku osnovano kao udruženje pčelara, ali su, kako kaže, “ubrzo shvatili potencijal sakupljanja biljaka poput travki i bobica sa planina”. Prihod od prodaje ovih proizvoda pomaže mnogim ženama da doprinesu prihodu domaćinstva, pogotovo u regiji gdje su mogućnosti za zaposlenje žena oskudne.    Živeći u području okruženom planinama, Kumriji i njenim prijateljicama bilo je gotovo prirodna stvar sakupljati sirove planinske travke i bobice za kućnu upotrebu. Uvidjevši potencijal ove aktivnosti, počele su da razgledaju mogućnosti da ovo pretoče u profitabilan posao koji će koristiti ženama u regionu. Međutim, do sada su mogle samo sakupljati i sušiti travke i bobice, što im je otežavalo plasiranje svojih proizvoda na tržište. Za Kumrije i njene koleginice, mašina kojom pakuju bilje dodala je značajnu vrijednost njihovim proizvodima i sve je promijenila. 

„Prije smo mogli samo prodavati sirovo bilje, a sada ga možemo osušiti i spakovati, što im povećava tržišnu vrijednost“, rekla je. Sada mogu produžiti da rade šta su radile cijeli život, ali mogu i da zarade od toga.“

  Kumrije Kadriu Kumrije kaže da im je namjera da stvore održivu mrežu sakupljačica koja će im služiti i kao lanac nabavke i otkupljivaće sakupljene travke i bobice od žena koje ih već sakupljaju, po konkurentnoj cijeni kako bi doprinijele konkurentnosti tržišta, od čega će žene u zajednici imati najviše koristi.    Napori Rahima i Kumrije dio su veće inicijative koja ima za cilj da unaprijedi život na selu, dok istovremeno osigurava održivost kosovskih šuma. Projekat koji podržava EU bio je prisutan u više regiona, fokusirajući se na prakse održivog upravljanja šumama, smanjenje nelegalne sječe i promovisanje upotrebe nedrvnih šumskih proizvoda poput bilja koje Kumrije i njene koleginice skupljaju.   Priče poput Kumrijine i Rahimove su samo neke od mnogih uspješnih priča pojedinaca, porodica i zajednica koje su imale direktnu korist od projekta koji je finansirala EU a sproveo FAO [Organizacija za hranu i poljoprivredu] po nazivom „Podrška jačanju održivog i višenamjenskog upravljanja šumama za rješavanje klimatskih promjena i poboljšanje života na selu na Kosovu”.   U skladu sa međunarodnim standardima i najboljom praksom, naglašavajući uravnoteženu integraciju ekoloških, društvenih i ekonomskih funkcija šumskih ekosistema, završena su četiri plana upravljanja šumama, korištenjem nove metodologije koja pomjera fokus sa tradicionalnog upravljanja šumama na pristup zasnovan na ekosistemu.    Holistički pristup čini ove planove posebno značajnim, ne samo za zajednice i direktne korisnike, već i za kreatore politika. Ovi planovi sadrže slojevito i opširno znanje o upravljanju šumama, koje uzima u obzir šire usluge ekosistema koje pružaju šume, uključujući očuvanje biodiverziteta, sekvestraciju ugljika i koristi za zajednice, uključujući nedrvne šumske proizvode. Nova metodologija pripreme planova upravljanja, za koju se očekuje da će je Kosovska agencija šumarstva implementirati u bliskoj budućnosti, označiće značajno poboljšanje prakse upravljanja šumama u zemlji, unaprjeđujući održivost šuma, doprinoseći naporima za ublažavanje klimatskih promjena i promovišući dobrobit lokalnih zajednica.  

„Oduvijek sam volio šumu i sanjao da se profesionalno bavim šumarstvom, ipak, zbog nedostatka formalnog obrazovanja, nikada mi se san nije ispunio.“

              U okviru programskih aktivnosti, uspješno je pošumljeno 128 hektara šume. Program je takođe naglasio uključenost lokalne zajednice u ove aktivnosti, posebno u okviru pilot jedinica upravljanja. Ovaj angažman je omogućio članovima zajednice praktično iskustvo u tehnikama sađenja, a imali su i finansijske koristi od učešća. Dok izazovi za dobro upravljanje šumama na Kosovu i dalje postoje, nelegalna sječa ostaje jedna od gorućih tema. Zahvaljujući holističkom pristupu programa i intervenciji na više nivoa – od direktnog rada sa pojedincima koji žive u planinskim područjima, ne samo da ih edukuje kako pravilno koristiti dobra koja nudi planina, već i kako ih pretočiti u profitabilne aktivnosti, pritom mijenjajući kulturu i način razmišljanja o važnosti zdravih i čistih šuma; rad direktno sa institucijama i pojedincima zaduženih za kreiranje politika – program je posvjećen obezbjeđivanju zelenije i zdravije životne sredine za građane Kosova.

Zapadnobalkanska turneja Ursule fon der Lajen: Put ka bližim vezama sa EU

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Predsjednica Evropske komisije, Ursula fon der Lajen, posjetila je 23. oktobra Zapadni Balkan, gdje je potvrdila podršku EU ekonomskim reformama, regionalnoj saradnji i hitnoj pomoći za oporavak od poplava.  Posjetom, nakon usvajanja Reformske agende, podvukla je podršku EU socio-ekonomskim reformama i regionalnoj saradnji. Počevši od Tirane, Albanije, inaugurirala je kampus Koledža Evrope, ističući mogućnosti za mlade lidere. Putujući kroz Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju, naglašavala je ekonomsku integraciju, podršku obnovljivim izvorima energije i obećanje bližih veza sa Evropskom unijom.  Tokom posjete, fon der Lajen je pohvalila reforme koje je poduzela svaka od zemalja i najavila značajna ulaganja EU u cilju jačanja projekata infrastrukture i čiste energije. Poruka joj je bila jasna: EU je posvećena podršci napretku regiona ka integraciji u EU, dok Plan rasta nudi i trenutnu pomoć i dugoročna ulaganja. Od suočavanja sa klimatskim izazovima u Bosni i Hercegovini do unapređenja energetskih projekata u Crnoj Gori, turneja Fon der Lajen je pokazala posvećenost budućnosti u kojoj partneri sa Zapadnog Balkana igraju značajnu ulogu u Evropskoj uniji.

„Misli su mi uz žrtve i njihove porodice i prijatelje. Evropa je uz vas. Evropa stoji uz vas, i tu smo ne samo na kratkom, već i na srednjem i dužem roku.“

Ursula fon der Lajen, tokom posjete regionu koji je najteže pogođen poplavama, Jablanica, Bosna i Hercegovina  U Tirani se sastala sa predsjednikom Bajramom Begajem i premijerom Edijem Ramom, gdje je fokus bio na integraciji Albanije u EU i na Plan rasta EU, te je istakla inicijative za obnovljive izvore energije i solidarnost EU u pogledu klimatskih izazova. Sljedećeg dana posjetila je Sjevernu Makedoniju kako bi se sastala sa predsjednicom Gordanom Siljanovskom-Davkovom i premijerom Hristijanom Mickoskim, gdje je fokus bio na podršci EU kroz Plan rasta i naporima ka ekonomskoj integraciji.

„Kompanijama naših partnera sa Zapadnog Balkana, otvaramo vrata specifičnih sektora na jedinstvenom tržištu Evropske unije. Zauzvrat, partneri sa Zapadnog Balkana sprovode važne reforme kako bi uspostavili jednaka pravila igre. A, te reforme podržavamo mi, kroz dodatne evropske investicije.“

             
  1. oktobra otputovala je u Bosnu i Hercegovinu, gdje se u Sarajevu sastala sa predsjedavajućom Borjanom Krišto. Tamo je najavila 20 miliona evra hitne pomoći za oporavak od poplava i istakla Plan rasta EU za podršku regionalnoj integraciji. Istog dana je otputovala u Beograd, u Srbiju, gdje se sastala s predsjednikom Aleksandrom Vučićem. Razgovor im se fokusirao na napredak Srbije ka članstvu u EU, a Fon der Lajen je istakla ulaganja prema Planu rasta koji ima za cilj jačanje ekonomske integracije Srbije i razvoj infrastrukture.
Na Kosovu se sastala sa predsjednicom Vjosom Osmani-Sadriu i premijerom Aljbinom Kurtijem, pohvalivši napredak Kosova u integraciji u EU, uključujući nedavnu implementaciju bezviznog režima, i istakla važnost regionalne saradnje.  Na kraju je stigla u Crnu Goru gdje se sastala sa premijerom Milojkom Spajićem u Podgorici. U diskusiji su se osvrnuli na napore Crne Gore za pristupanje EU, a Fon der Lajen je istakla ključna ulaganja EU u energetiku, infrastrukturu i sajber bezbjednost kao dio puta integracije Crne Gore.

Oživljavanje starih tradicija: Grnčarsko putovanje Veleških tinejdžera

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Mladi zanatlije u Velesu ponovno otkrivaju svoje nasljeđe kroz oživljavanje tradicionalne grnčarije. Šetnja uskim i strmim ulicama Velesa u Sjevernoj Makedoniji, čini se kao putovanje u prošlost. Grad, sa svojom kaldrmom i tradicionalnim kamenim kućama, odjekuje prošlost u kojoj je grnčarska umjetnost cvjetala. Među najznačajnijim mjestima u Velesu je Aleja poezije, gdje je rođen slavni pjesnik Kočo Racin. Racin nije bio samo pjesnik; takođe se bavio i grnčarstvom – zanatom koji je nekada bio srce ovog grada. Njegov rad, kao i radovi drugih zanatlija, bio je toliko cijenjen da su neka djela čak izvezena u Zapadnu Evropu.  Danas, grnčarstvo u Velesu gotovo da je izgubljena umjetnost. Ali, zahvaljujući novoj inicijativi, zanat se vraća uz vođstvo nove generacije mladih zanatlija. Anastasija Davčeva i Antonio Trajkovski, oboje na uzrastu od 14 godina, dio su grupe od 25 učenika iz Velesa koji su otkrili strast prema grnčarstvu na radionicama koje podržavaju EU i UNDP. Ove radionice su dio „Etno kreativnih radionica za oživljavanje starih zanata“, pod pokroviteljstvom Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu (ReLOaD).  Antonio je u početku bio skeptičan o radionicama.

„Kada sam se priključio, grnčarstvo mi je bilo čudno. Ali, vremenom mi je postalo zanimljivije. Sada bih rađe stvarao glinom, nego se igrao igrica na telefonu. Grnčarstvo je jako zanimljiv zanat.“

Antonio Trajkovski  „Kada sam se priključio, grnčarstvo mi je bilo čudno“, rekao je. „Ali, vremenom mi je postalo zanimljivije. Sada bih rađe stvarao glinom, nego se igrao igrica na telefonu. Grnčarstvo je jako zanimljiv zanat“.  Anastasija dijeli slična osjećanja. Njoj su radionice „zabavne“, pogotovo kad se radi na grnčarskom točku i crtaju dizajni.   Ove radionice vodi Goce Stančev, jedan od četiri preostala keramičara u Velesu. Uprkos skepticizmu u početku, Stančev je primjetio kako raste interesovanje među djecom. 

„Ako uspijemo da makar dvoje od 20 djece učinimo grnčarima, bio bi to veliki uspjeh.“

Za više informacija o programu ReLOaD koji finansira EU, posjetite veb-sajt.               Grnčarstvo je duboko ukorijenjeno u Velesu. Početkom 20. vijeka, mnoge porodice u gradu bavile su se grnčarstvom, proizvodeći djela koja su bila poznata daleko preko granica Sjeverne Makedonije. Ova povezanost s tradicijom čini oživljavanje grnčarstva još značajnijim, kako za nasljeđe, tako i za budućnost grada.  Stančev smatra da grnčarstvo i drugi tradicionalni zanati moraju biti integrisani u sistem obrazovanja, kako bi opstali. „Ima budućnosti u grnčarstvu, ali je potrebno ohrabrivanje“, rekao je. „Moja supruga i ja se profesionalno bavimo ovim zanatom već 15 godina. Ima potražnje na tržištu, ali nema dovoljno ljudi da je zadovolji. Ja sam dokaz da se može živjeti od grnčarstva“.  Ova inicijativa u Velesu je samo jedan od 50 projekata podržanih programom ReLOaD u Sjevernoj Makedoniji u protekle tri godine. Fokus ovih projekata je na osnaživanju mladih, promovisanju društvene kohezije, zaštiti životne sredine i očuvanju kulturnog nasljeđa.  Ovim mladim učesnicima, radionice grnčarstva su više od obične aktivnosti nakon škole – one su način da se povežu sa svojim nasljeđem i potencijalni put ka budućoj karijeri. Kako Anastasija kaže, „Bilo bi lijepo da se grnčarstvo zadrži kao zanat jer je to dio tradicije naše zemlje“.  Ova priča pokazuje kako stari zanati mogu doći do novog života kroz entuzijazam mladih ljudi, vođeni mudrošću onih koji su ovu tradiciju očuvali. To je bitan podsjetnik da čak i u digitalnom dobu, kreativnost s rukama i povezanost s nasljeđem ostaju vrijedni i ispunjavajući.

Klik bliže: Razbijanje stereotipa i oslobađanje kreativnosti

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

U današnjem digitalnom svijetu, savladavanje digitalnih vještina više nije luksuz. Digitalne vještine mogu premostiti prepreke, otvoriti nove prilike i izazvati duboko ukorijenjene predrasude. Uzmite u obzir mladog Roma koji živi na Zapadnom Balkanu, najčešće se suočava sa barijerama prilikom zapošljavanja i najvjerovatnije je nezaposlen, ne školuje se, niti se usavršava kroz sistem obuke (NEET osoba). Prema anketi UNDP-a o Romima iz 2017. godine, stope NEET osoba među Romima kreću se od 73% do 86%, dok stope za Romkinje dostižu čak 93% u nekim područjima.   Rješavanje nezaposlenosti kod mladih Roma zahtijeva integrisana rješenja, a digitalne vještine su ključne. Pored pristupa digitalnoj obuci, mladi Romi mogu steći vrijedne vještine u digitalnom marketingu, programiranju ili analizi podataka, oslobađajući preduzetnički talenat i razvijajući svoje biznise. Ovaj pomak može promijeniti narativ od isključivanja u inkluziju i od predrasuda u prilike.   Projekat koji sprovodi UNDP a finansira EU, Regionalna reintegracija povratnika (RRR), u Albaniji, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji radi s partnerima i povratnicima kako bi naglasili važnost digitalne inkluzije i investirali u programe digitalne obuke po mjeri potreba povratnika i Roma. Ove inicijative obogatile su Rome i povratnike osnovnim digitalnim vještinama, doprinoseći pravičnijem i pravednijem društvu.   Digitalne vještine takođe podstiču inovativnost i kreativnost, oduvjek prisutnih u romskim zajednicama. Koristeći digitalne vještine, mladi Romi mogu pokazati svoje talente globalno, putem društvenih mreža, onlajn biznisa ili digitalnog prenošenja priča.   Ovo je priča o Doanu Uzeiroskom iz Prilepa, Sjeverne Makedonije, koji je prije nekoliko mjeseci završio digitalnu obuku u okviru projekta Regionalne reintegracije povratnika koji finansira EU, a sprovodi UNDP. On je sada jedan od 145 mladih Roma i povratnika na obuci u partnerskim opštinama u Sjevernoj Makedoniji koji su završili kurs.    Doanu se oči cakle kada govori o svom životnom snu. „Tako sam ponosan što sam završio kurs digitalne obuke i sada planiram iskoristiti vještine da razvijem svoj Jutjub kanal. Zatim, želim otvoriti svoju berbernicu, napraviti svoj logo i veb-sajt, snimati svoje stilističke sesije i na taj način promovisati se. Digitalni svijet je tako velik i pun prilika. Tek sam počeo, ali sam ubijeđen da ću naći svoje ‘digitalno mjesto’ u njemu!” Doan Uzeiroski, Prilep – Sjeverna Makedonija  Digitalna transformacija takođe mijenja društva, često premeštajući vladine usluge onlajn. U Albaniji, projekat RRR pomaže u premošćivanju digitalnog jaza za ranjive povratnike u ruralnim zajednicama. Uz podršku EU i UNDP-a, te u partnerstvu sa Albanskom nacionalnom agencijom za zapošljavanje i vještine (NAES), 195 mladih Roma i Egipćana završilo je obuku o digitalnim vještinama, unaprjeđujući njihovu zapošljivost, ali i pomažući svojim zajednicama. 

„Zahvaljujući IT kursu, sad sam jako bitna osoba u mom selu, Baltezu. Svakoga dana, pomažem ljudima da pristupe javnim uslugama putem e-Albania!” 

  Osposobljavanjem povratničke i romske omladine digitalnim vještinama, projekat pored sužavanju digitalnog jaza, pomaže i u razbijanju predrasuda, ponovnom pisanju narativa i izgradnji budućnosti u kojoj svi mogu napredovati.            Slično tome, u Srbiji je 150 mladih Roma i povratnika koristilo program digitalne obuke, koji ih je osnažio tržišnim vještinama. Kurikulum je bio osmišljen na način da nije potreban određeni nivo obrazovanja ili predznanja.   „Završavanje digitalnog kursa obuke o WORDPRESS-u mi je značajno poboljšalo šanse za zapošljavanje. Nadam se da ću naći neki gdje ću nastaviti da učim i razbijam predrasude o romskoj zajednici“!, – Marina Milosavljević, Valjevo – Srbija. 

Na Samitu u Berlinu potvrđeni novi regionalni sporazumi i put ka EU

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Berlin, 15. oktobar 2024 – Lideri šest zemalja Zapadnog Balkana – Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije – okupili su se u Berlinu na 10. godišnjicu samita Berlinskog procesa, potvrđujući svoju zajedničku posvjećenost regionalnoj saradnji i bližu integraciju u Evropsku uniju. U organizaciji njemačkog kancelara Olafa Šolca, kojem se pridružila predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, samit je označio ključni korak ka regionalnoj ekonomskoj integraciji.    Regionalna saradnja ojačana novim sporazumima   Samit je završio potpisivanjem:   Zajednički regionalni tržišni plan, kreiran da promoviše trgovinu i ekonomski rast, rušenjem barijera između zemalja.   Sporazum o mobilnosti radi poboljšanja pristupa visokom obrazovanju širom regiona, pružajući mladim ljudima više mogućnosti studiranja i rada u inostranstvu.   Ovi sporazumi su u skladu sa Planom rasta od 6 milijardi evra iz Evropske unije, koji ima za cilj da ubrza ekonomski rast i postavi temelj za konačno članstvo Zapadnog Balkana u EU.     Proširenje EU ponovo aktuelno   Tokom samita, kancelar Šolc je naglasio posvjećenost EU proširenju, navodeći:  

„Evropska unija je potpuna samo sa Zapadnim Balkanom kao dijelom nje. Nadam se da neće biti potrebno još 10 godina da svih šest zemalja pristupe bloku.” 

Njemački kancelar Olaf Šolc   For der Lajen se pridružila ovom optimizmu, napominjući da je fokus proširenja EU ponovo aktuelan:

„Put ka EU je otvoren, ali svaka zemlja mora napredovati prema zaslugama. Napredak zavisi od reformi i regionalne saradnje, što će na kraju koristiti ljudima.”

Integracija u SEPA-u donosi opipljive prednosti   Istog dana kada je održan samit, Gert Jan Kopman, generalni direktor EU za susjedstvo i proširenje, sastao se sa guvernerima centralnih banaka sa Zapadnog Balkana:  „Bilo mi je zadovoljstvo sresti se sa guvernerima centralnih banaka sa Zapadnog Balkana. Diskutovali smo o napretku Plana rasta, a u vezi s pristupanjem SEPA-i.  Olakšavanje prekograničnih plaćanja donijet će opipljive prednosti za građane i biznise”!   Ova inicijativa ima za cilj integraciju Zapadnog Balkana u SEPA-u (Jedinstveno područje plaćanja u evrima), pojednostavljenje prekograničnih plaćanja i da učini transakcije pristupačnijim za kompanije i pojedince.  Normalizacija i rješavanje konflikata ostaju ključni   Kancelar Šolc pohvalio je odluku Kosova da ukine zabranu uvoza robe iz Srbije, nazivajući to značajnim korakom ka ispunjavanju CEFTA sporazuma i poboljšanju regionalne saradnje. I Šolc i fon der Lajen su naglasili da je rješavanje otvorenih pitanja između Kosova i Srbije ključno za stabilnost i napredak ka članstvu u EU.   Fon der Lajen je naglasila: “Regionalno jedinstvo je ključno, a konflikti ne smiju ometati put naprijed.”     Razmotreni geopolitički izazovi   Na samitu se takođe dotakla tema rastećih geopolitičkih pritisaka u regionu, čime je fon der Lajen istakla rastući ruski uticaj na Zapadnom Balkanu:   „Agresorski rat Rusije u Ukrajini donio je jasnoću – morate odabrati pravu stranu istorije i uskladiti se s međunarodnim pravom.”

Kolektivna akcija ruši stereotipe, diže iz siromaštva

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

U kulturnim centrima širom Srbije, mlade Romkinje i Romi prave umjetničke performanse koji nas tjeraju da se upitamo: „Kako treba izgledati jedan Rom?“. Njihov narativ iskušava stereotipe i ruši barijere na putu inkluzije Roma. 

U Beratu, u Albaniji, mladi Romi provode vrijeme u svojim naseljima kako bi pohvatali priče romskih povratnika. Cilj im je da te priče podijele sa širom javnošću i pomognu u prevazilaženju barijera koje čine reintegraciju teškom. 

U međuvremenu, u Šuto Orizarima, u Sjevernoj Makedoniji, Romi i povratnici se okupljaju na forumima zajednice kako bi iskazali svoje potrebe za boljim vladinim uslugama. Ova saradnja rezultira stvaranjem prostora gdje će usluge biti pristupačnije ranjivim grupama i gdje se može odvijati dijalog između vlade, civilnog društva i zajednica. 

Ovo su samo tri primjera od 40-ak inicijativa zajednica koje podržavaju romske povratnike da se reintegrišu i izbave iz siromaštva, u sklopu projekta Regionalna reintegracija povratnika UNDP-a, koji finansira EU. Projekat obuhvata devet opština u Albaniji, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji. 

Uz podršku EU i UNDP-a, Romi, povratnici i lokalne zajednice zajedno uče, rade i zabavljaju se. Njihova saradnja dovodi u pitanje predrasude, ruši barijere za inkluziju i poboljšava ekonomsko blagostanje Roma i povratnika. 

Ovoj saradnji je odato priznanje na Međunarodnom danu za iskorijenjenje siromaštva, naglašavajući kolektivnu moć pokretanja promjena i poboljšanja ekonomskog blagostanja, kao i društvenog prepoznavanja. 

 

Kreativnim izražavanjem do inkluzije 

U Novom Sadu, u Srbiji, mladi Romi koriste svoju kreativnost kako bi doveli u pitanje stigmu. Njihovi performansi, na kojima pitaju publiku „Kako treba izgledati jedan Rom?“ ohrabruju ljude da ispitaju sopstvene predrasude. 

Glumica Aleksandra Milojković Novikova, donosi ovu poruku publici u Srpskom narodnom pozorištu, njenom monodramom „Sama“. Performans poziva publiku da razmisli i sve nas podsjeti da možemo učiniti razliku. 

Uz podršku EU i UNDP-a, ovi performansi imaju za cilj da sruše stereotipe i pokažu da svako ima ulogu u stvaranju inkluzivnih društava. 

 

Podizanje glasa za zajednice 

Romi i povratnici su često pogrešno predstavljeni u medijima. Kako bi ovo promijenili, mladi Romi su se dosjetili da postanu „izvještači zajednice“. 

Uz podršku EU i UNDP-a, oni uče novinarstvo i vještine prenošenja priča kako bi ojačali glas Roma i povratnika.

U Beratu, u Albaniji, ovi izvještači su provodili vrijeme sa romskim povratnicima, dokumentujući njihove tegobe i uspjehe dok su obnavljali svoje živote. U jednoj od priča, žene povratnice pokreću društveni biznis koji nudi usluge njege i čišćenja. Uz medijsko pokriće, biznis im raste. 

Ovaj pristup izvještavanju iz zajednice pokazuje kako mediji mogu zagovarati inkluziju ranjivih grupa. Njihov rad možete istražiti kroz dokumentarne filmove i podkaste kako biste saznali više o izazovima i uspjesima Roma povratnika. 

 

Javni prostori i usluge u korist ljudima 

U Šuto Orizarima, u Skoplju, gradi se novi društveni prostor kako bi se podstakle veze između vlade i ranjivih grupa, poboljšavajući pristup javnim uslugama. Resursni centar u Šuto Orizarima, sve na jednom mjestu za povratnike i druge ranjive pojedince, rađen je prema konsultacijama sa lokalnim zajednicama kako bi se zadovoljile njihove potrebe. 

Uz podršku EU i UNDP-a, ovaj centar ne samo da pruža usluge, već i stvara prostor za dijalog i saradnju između vlade i zajednice. Vremenom će se razvijati prema potrebama i doprinosima ljudi koji ga koriste.

O projektu 

Projekat reintegracije povratnika na Zapadnom Balkanu fokusira se na rušenje barijera koje sprječavaju ranjive povratnike da se reintegrišu u društvo. Ovaj projekat, dio EU Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) II, podržava prava romske zajednice i reintegraciju povratnika, radeći sa partnerima kao što su UNDP, Svjetska banka i Savjet Evrope. 

U Albaniji, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, projekat testira nove pristupe održivoj reintegraciji na lokalnom nivou. Takođe olakšava dijalog o poboljšanju politika i programa na Zapadnom Balkanu za podršku ugroženim povratnicima.

Saradnjom do inkluzije i smanjenja siromaštva 

Saradnja i akcija zajednice su od suštinskog značaja za inkluziju i smanjenje siromaštva. Zajedničkim radom, kako unutar romske zajednice, tako i sa širim zainteresovanim stranama, može doći do realne promjene. Ovi napori se bave neposrednim potrebama poput poboljšanja javnih usluga, a istovremeno se bave i dugoročnim izazovima kao što su predrasude. 

Kada se zajednice udruže, mogu postići stvari koje pojedinci nisu u stanju. Preko kolektivne akcije, ljudi se mogu izbaviti iz siromaštva. 17. oktobra, na Međunarodnom danu za iskorijenjenje siromaštva, i svakog drugog dana, prepoznajmo moć zajedničkog rada u razbijanju stigme i stvaranju inkluzivnijeg svijeta.

Zelena revolucija CEMPROM-a: Kako EU pomaže srpskoj kompaniji da prednjači u održivosti

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

U Preljini je CEMPROM, glavni igrač u proizvodnji betona, pokazao da održivost i poslovni uspjeh mogu ići ruku pod ruku. Zahvaljujući programu Ecoloans — finansiranog od strane Njemačke razvojne banke (KfW) i podržanog od strane Regionalnog programa energetske efikasnosti EU (REEP) — kompanija je napravila značajne korake ka zelenijem poslovanju.   Osnovan 1992. godine, CEMPROM je od proizvodnje betonskih blokova i pakovanja vreća cementa, prerastao u lidera u proizvodnji betona, sa projektima koji uključuju Koridor E 763 i lokalna građevinska partnerstva. Danas, sa voznim parkom od preko 100 kamiona i 150 zaposlenih, kompanija može godišnje poizvjesti oko 300.000 tona betona.   Investicijom od 820.000 evra koju je omogućila UniCredit Banka, CEMPROM je u svoj vozni park dodao vozila na metan. Time se smanjila potrošnja goriva za 42%, emisije azotnih oksida za 32% i emisije ugljen dioksida za 56%, uz dodatna značajna smanjenja nesagorjelih ugljovodonika i čestica. Finansijski gledano, ove promjene donose godišnje uštede od oko 20%, a povrat investicije se očekuje u roku od četiri do pet godina. Dejan Isailović, direktor proizvodnje CEMPROM-a, naglašava da su ove incijative i ekonomski i ekološki strateške, i da doprinose održivom rastu kompanije i otvaranju novih radnih mjesta.

„Naša ustrajana posvjećenost poslovanju zasnovanom na zaštiti životne sredine je uvijek bila prioritet. Ovo putovanje nam je pokazalo nove horizonte, omogućavajući isporuku većih količina za ključne projekte i pokretanje novih usluga poput transporta cementa.”

CEMPROM-ova posvjećenost održivosti prevazilazi vozni park kompanije. Otpadne vode integriše u proizvodnju i prenamjenjuje ostatke materijala za lokalnu upotrebu, oslikavajući posvjećenost podršci zajednice i efikasnosti resursa. Ovaj proaktivni pristup inspiriše konkurenciju, jer CEMPROM postavlja visoke standarde za energetsku efikasnost i ekološku odgovornost.   Program Ecoloans, koji je sastavni dio puta Srbije ka zelenijoj ekonomiji, osvrće se na dva glavna izazova za mala i srednja preduzeća: ograničenim dugoročnim finansiranjem i potrebom za održivom poslovnom svešću. Sa 120 miliona evra usmjerenih srpskim bankama, program pomaže preduzećima da skrate troškove energije i umanje emisije. Dio je to REEP-a u okviru Investicionog okvira za Zapadni Balkan, koji ukazuje na snažnu podršku EU i Njemačke.   „Hitno je potrebna veća svijest o održivim i zelenim poslovnim praksama“, napominje on. “Najbolji način da se odbace sumnje je kroz otvoreni dijalog i učenje od kompanija koje su već krenule ovim putem, ostvarile uštede i poboljšale proizvodnju.”  Program Ecoloans, koji finansira Njemačka razvojna banka i podržava EU, obezbjedio je 120 miliona evra srpskim komercijalnim bankama. Program je ključna komponenta Regionalnog programa energetske efikasnosti (REEP).          Uprkos visokim početnim troškovima usvajanja zelenih praksi, Isailović apeluje na mala i srednja preduzeća da prihvate održivost, naglašavajući kratak period povratka investicije i velike benefite.