Skip to main content

Area of Cooperation: Environment

EU4AGRI, projekat koji EU podržava, objavio novi javni konkurs

Projekat EU4AGRI, koji finansira EU, raspisao je javni konkurs za bespovratna sredstva za podršku uvođenju standarda i sertifikacije u poljoprivrednoj i prehrambenoj proizvodnji.

 

Na osnovu ovog konkursa, Evropska unija će podržati poslovne subjekte u poljoprivredno-prehrambenom sektoru u Bosni i Hercegovini da uvedu određene standarde u svoje poslovanje ili obezbijede sertifikaciju svojih proizvoda, usluga ili proizvodnih procesa. Cilj konkursa je jačanje poljoprivredne i prehrambene industrije, unaprjeđivanje kvaliteta, higijene, sledljivosti i bezbjednosti hrane, povećanje konkurentnosti i olakšavanje pristupa tržištima.

 
Poziv je otvoren za mikro, mala i srednja preduzeća, zanate/preduzetnike i zadruge koje se bave proizvodnjom i/ili preradom poljoprivrednih proizvoda za ljudsku potrošnju, kao i udruženja koja okupljaju proizvođače/prerađivače za grupnu sertifikaciju.
 
Ukupan iznos ponuđen putem konkursa je milion KM, a iznosi grantova mogu se kretati od 5.000 do 50.000 KM, uz obavezno sufinansiranje sa 30% ukupne vrijednosti prihvatljivih troškova projekta.

Predsednica Fon der Lajen u Skoplju

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen posjetila je u četvrtak, 14. jula, Skoplje, prijestonicu Sjeverne Makedonije. Tokom posjete, predsjednica Fon der Lajen se prvi put susrela sa Stevom Pendarovskim, predsjednikom Sjeverne Makedonije, a posle njega i sa premijerom Dimitarom Kovačevskim.

 

Kao centralni događaj njene posjete, predsjednica Fon der Lajen se obratila Parlamentu Sjeverne Makedonije na svečanoj sjednici kojoj su prisustvovali predsjednik, premijer, poslanici i državni zvaničnici.

Savjet EU i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje

Crna Gora i EU sastale su se – na ministarskom nivou – na 11. Savjetu za stabilizaciju i pridruživanje. Sastanak je održan u Podgorici.

 

To je bio prvi put da je sastanak Saveta za stabilizaciju i pridruživanje održan u regionu Zapadnog Balkana. Time je podvučena nedvosmislena posvećenost Evropske unije integraciji čitavog regiona u EU i procesu pridruživanja Crne Gore.

 

Učesnici su razgovarali o strategiji pristupanja – posebno u svijetlu Izvještaja Komisije o Crnoj Gori za 2021. godinu. Učesnici su pozdravili napredak postignut u dosadašnjim pregovorima o pridruživanju, sa sva 33 pregovaračka poglavlja otvorena i tri privremeno zatvorena.

 

Savjet za stabilizaciju i pridruživanje takođe je razmotrio bilateralne odnose u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i razmijenio mišljenja o nedavnim događajima u Crnoj Gori i na Zapadnom Balkanu.

 

Evropska strana svesrdno je pohvalila potpuno usklađivanje Crne Gore sa Zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući i restriktivne mjere EU nakon ničim izazvane agresije Rusije na Ukrajinu, i pozdravila to kao očigledan znak strateške orijentacije zemlje i posvećenosti cilju pridruživanja EU. Učesnici su takođe pozdravili već preduzete napore za implementaciju sankcija i podstakli ih da nastave sa neophodnim koracima za potpunu primjenu usvojenih restriktivnih mjera.

 

Evropsku uniju predstavljali su visoki predstavnik EU Žozep Borel i komesar za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelji. Crnu Goru je predstavljao premijer Dritan Abazović. Sastankom je predsjedavao visoki predstavnik EU Žozep Borel.

Proizvodnja grickalica uz pomoć solarne energije

Preduzeće iz BiH postalo je gotovo u potpunosti energetski nezavisno ugradnjom solarnih panela uz podršku EU

Kompanija Voćar iz Brčkog osnovana je prije više od 30 godina. Prve sadnice ove firme zasadio je Avdo Musić prije mnogo godina. Bio je jedan od najvećih proizvođača šljiva u regionu i prodavao je svježe i suve šljive na lokalnim pijacama. Kada je privreda socijalističke Jugoslavije 1989. godine počela da se liberalizuje i građanima je dozvoljeno da otvaraju privatne firme, njegov sin Meho odlučio je da podigne poslovanje na viši nivo i zvanično registruje i otvori preduzeće Voćar. Voćar sada proizvodi širok asortiman grickalica, od napolitanki i keksa do kokica i putera od kikirikija. Slogan preduzeća je „Za bolji ukus života!“.

Preduzećem Voćar sada rukovodi Esed Musić, Avdov unuk. Esed objašnjava da je put od gajenja šljiva do proizvodnje grickalica bio izazovan. Tokom rata u Bosni i Hercegovini porodica je izgubila skoro sve, kao i mnoge druge porodice, a kada se rat završio, morali su da krenu gotovo od nule. Kada su ponovo počeli da rade, mislili su da mogu da pokušaju da prošire asortiman svojih proizvoda. „U to vrijeme gotovo da nije bilo proizvodnje u Bosni i Hercegovini: sve je dolazilo iz inostranstva. Odjednom se pojavilo to veliko tržište i odlučili smo da iskoristimo priliku i usredsredimo se na zamjenu uvezenih proizvoda“, kaže Esed.

„Instalacija solarnog sistema bila bi prevelik finansijski zalogaj za nas.  Podrška Evropske unije zaista je bila od suštinskog značaja: dala nam je vjetar u leđa da nastavimo da planiramo svoj rad i razvoj na duge staze.“

Voćar je posle rata zaposlio pet radnika, a danas ih ima 60 stalno zaposlenih, s punim radnim vremenom, a imaju i mnogo kooperanata koji imaju koristi od saradnje sa kompanijom. Trideset godina po obnovi proizvodnje, ovo preduzeće proizvodi više od 100 različitih proizvoda koji se nude klijentima u Bosni i Hercegovini, ali i u Sjedinjenim Američkim Državama, Australiji, zemljama Evropske unije i drugim.

Međutim, pandemija je uticala na poslovanje kompanije, kao uostalom i na svjetsku privredu. Esed kaže da su tokom krize počeli da razmišljaju kako da ozbiljno smanje troškove ne bi li ostali profitabilni. Prvi trošak o kojem je razmišljao da nekako smanji bio je račun za struju, ali svaka investicija je bila skupa i činilo se nepraktičnim da se uloži u tako nešto u onakvom trenutku.

Ipak, 2021. godine, uz pomoć projekta EU4AGRI, koji finansira EU, ostvario se dugogodišnji san za kompaniju Voćar, jer su uspjeli da investiraju u sistem solarnih panela koji im je omogućio da zadovolje oko 65% svojih ukupnih potreba za električnom energijom. „Instalacija solarnog sistema bila bi prevelik finansijski zalogaj za nas. Podrška Evropske unije zaista je bila od suštinskog značaja: dala nam je vjetar u leđa da nastavimo da planiramo svoj rad i razvoj na duge staze“, kaže Esed.

„Naši proizvodi se prave uz pomoć zelene energije i veoma smo na to ponosni.“

O projektu

Projekat EU4AGRI je četvorogodišnja inicijativa (2020-2024) usmjerena ka modernizaciji poljoprivredno-prehrambenog sektora, otvaranje novih radnih mjesta i zadržavanje postojećih, kao i na pružanje podrške u oporavku od krize izazvane pandemijom koronavirusa u Bosni i Hercegovini. Ukupna vrijednost projekta, koji finansira Evropska unija, iznosi 20,25 miliona eura, a zajednički ga realizuju i sufinansiraju Češka razvojna agencija i Program za razvoj Ujedinjenih nacija (UNDP) u BiH.

Projekat EU4AGRI do sada je podržao poljoprivrednike i preduzeća u BiH sa 45 investicija u vrijednosti od skoro 5,5 miliona eura, od čega je preko 3,2 miliona finansirala Evropska unija.

„Na krovne površine naših proizvodnih i skladišnih objekata, koji su bili idealni u pogledu lokacije i oblika krova, postavljeni su solarni paneli“, objašnjava Esed. „Naša solarna elektrana zauzima 1000 kvadratnih metara i proizvodi 150 KW električne energije, što će imati veliki uticaj na našu energetsku nezavisnost.“ Troškovi izgradnje solarne elektrane iznosili su oko 83.000 eura, od čega je oko 54.000 obezbijeđeno kroz projekat EU4AGRI, a oko 29.000 eura je obezbijedio Voćar.

Dodatna korist od ovog projekta je smanjenje emisije ugljen-dioksida za približno 76%, čime se smanjuje njegov negativan uticaj na životnu sredinu. Kako Esed kaže, „Naši proizvodi se proizvode uz pomoć zelene energije i veoma smo na to ponosni“.

Dosadašnji rezultati bili su podsticaj Voćaru da u narednom periodu svoje potrebe za električnom energijom zadovolji isključivo iz obnovljivih izvora. Esed objašnjava: „Imamo više dostupnih krovnih površina koje ispunjavaju uslove za ugradnju solarne elektrane i želimo da postignemo potpunu energetsku nezavisnost. Na taj način bismo dodatno doprinijeli zaštiti životne sredine“.

EU finansira tehničku pomoć za projekat upravljanja otpadnim vodama u Draču u Albaniji

Tehnička pomoć Investicionog okvira Zapadnog Balkana (WBIF) za projekat upravljanja otpadnim vodama u Draču pokrenut je 25. maja u Tirani, u prisustvu glavnih zainteresovanih strana, uključujući i komunalno preduzeće Vodovod i kanalizacija Drač, Nacionalnu agenciju za vodosnabdevanje i kanalizaciju i infrastrukturu za otpad, Državnu agenciju za strateško planiranje i koordinaciju pomoći, i Delegaciju EU u Albaniji, kao i predstavnike WBIF-a, Francusku agenciju za razvoj (AFD), i infrastrukturni projekat Objekat 11, koji će sprovesti projekat.

 

Cilj projekta je da se poboljšaju uslovi života i primorske životne sredine 350.000 stanovnika u dračkom regionu. Projekat će ovaj cilj postići odvajanjem atmosferske i kanalizacione mreže u regionu, smanjenjem priliva atmosferskih voda u postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda kako bi se maksimalno povećala količina kanalizacione vode i biološko opterećenje postojećeg postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, korišćenjem istog u maksimalnom kapacitetu, i izbjegavanjem direktnog ispuštanja tokom padavina. Ovaj infrastrukturni poduhvat poboljšaće kvalitet površinskih i podzemnih voda u regionu i Jadranskom moru, čime će pozitivno uticati na biodiverzitet (prilagođavanje klimatskim promjenama) i turizam (ekonomski razvoj).

 

Kanalizaciona mreža u Draču je stara, napravljena od betonskih cjevovoda koji su skloni infiltraciji, bez odgovarajućeg nagiba i podložna je zapušavanju. Većina kanalizacionih sistema je kombinovana i prikuplja otpadne vode zajedno sa kišnicom. Značajne količine otpadnih voda otiču u more usled loše povezanosti, infiltracije otpadnih voda i prelivanja tokom suvog i kišnog vremena.

 

Evropska unija je putem WBIF-a obezbijedila bespovratnu tehničku pomoć u iznosu od 500.000 eura. Procijenjeni ukupni investicioni troškovi Projekta upravljanja otpadnim vodama u Draču iznose oko 40 miliona eura i planirano je da se finansiraju putem kredita AFD-a i iz lokalnih izvora.

YEAs get active to celebrate World Environment Day

The beginning of the month was engaging for the Young European Ambassadors (YEAs) who celebrated World Environment Day, 5 June, across the region. They joined civil society activities in various clean-up events, educational workshops, forums, seminars, performed recycling and seedling-planting.  
In Serbia, a new programme ’Eco Ambassadors’ and the new project ‘Odvajamo’ (translated as ‘Separating’ in English) were launched as part of the EU Green Week. The ceremony was opened by Government of Serbia representatives, the EU Delegation to Serbia, and Sremska Mitrovica Municipality Officials at Regional Waste Management Centre. The programme assists Serbia in the separation process of recyclable materials in municipal solid waste.
  More awareness activities took place in the city centre of Sremska Mitrovica where ‘Eco Ambassadors’ led games and competitions for children, and provided information for citizens about the project and the separation recycling process.  
World Environment Day was established 50 years ago by the United Nations and is celebrated annually to raise awareness about environmental issues such as global warming, overpopulation, sustainable development, marine pollution, support action and drive changes for the environment.

Anketa javnog mnjenja pokazuje snažnu podršku EU u Crnoj Gori

Članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji i dalje podržava velika većina građana, koji imaju pozitivan stav prema Zajednici i glasali bi na potencijalnom referendumu da Crna Gora postane njena sljedeća država članica. To je još jednom potvrđeno istraživanjem javnog mnjenja koje su u maju sproveli konsultantska kuća DeFacto za Evropsku uniju i Vlada Crne Gore. Ispitivanje je izvršeno na uzorku od 1.008 građana iz svih krajeva zemlje, a postavljana su im pitanja o stavu prema EU i o procesu pridruživanja.

 

Snažna podrška evropskoj ideji, prevedena u brojke, pokazuje da 76% građana ima pozitivan stav prema EU, a gotovo jednak broj (74,6%) podržava pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji. Ako bi sjutra bio održan referendum, gotovo 90 odsto birača izašlo bi na glasanje, od kojih bi preko četiri petine, ili 83,5 odsto, glasalo za prijem Crne Gore u EU.

 

Evropsku uniju je 43 odsto građana prepoznalo kao najvećeg stranog donatora u Crnoj Gori, a 39 odsto kaže da je EU pokazala najveću solidarnost sa Crnom Gorom u borbi protiv koronavirusa.

YEA se sastali sa predsednikom Evropskog savjeta na Kosovu

Mladi evropski ambasadori (YEA) sa Kosova sastali su se i razgovarali sa predsjednikom Evropskog saveta Šarlom Mišelom, tokom njegove posjete Kosovu. YEA su predstavili svoju mrežu i objasnili njenu svrhu i njihovu motivaciju da postanu Mladi evropski ambasadori.

 

Nakon početnog izlaganja, razgovor je prešao na regionalna i globalna pitanja kao što su sukob u Ukrajini i važnost mira. U završnom delu diskusije, YEA su otvorili temu slobode kretanja mladih sa Zapadnog Balkana i saglasili se sa predsjednikom o značaju programa kao što su ERAZMUS+ i druge inicijative i programi koje finansira EU za dalji lični i profesionalni razvoj mladih sa Zapadnog Balkana.

 

Platforma Mladi evropski ambasadori (YEA) je kreativna mreža mladih aktivista sa cijelog Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija). YEA dolaze iz različitih sredina, ali svi oni imaju zajedničku viziju: Zapadni Balkan ujedinjen u raznolikosti. Zajedno uče jedni o drugima i EU, vode kreativne projekte, stiču nove vještine, povezuju se putem društvenih mreža i organizuju inspirativne događaje – uvijek vođene idejom da je aktivizam mladih najmoćnija snaga društvenih promjena.

 

Ciljevi mreže su razmjena vrijednosti EU; podizanje svijesti o saradnji EU sa partnerima sa Zapadnog Balkana; prikazivanje opipljivih rezultata ove saradnje; doprinos političkom dijalogu o različitim temama i pomoć u povećanju građanskog aktivizma.

Pokrenuta kampanja Evropljani koji ostavljaju trag

Evropska služba za spoljnu politiku je 10. juna pokrenula četvrto izdanje kampanje „Evropljani koji ostavljaju trag“ u italijanskom kulturnom institutu u Parizu. U okviru Evropske godine mladih, ovo izdanje kampanje „Evropljani koji ostavljaju trag“ prikazuje mlade sa Zapadnog Balkana koji se bave bitnim stvarima u regionu i daleko šire.

 

Visoki predstavnik/potpredsednik Žozep Borel izjavio je: „Ova kampanja daje platformu ljudima koji pomjeraju granice, koji inspirišu i otvaraju vrata drugima. U našem radu nailazimo na Evropljane koji svakodnevno ostavljaju trag. Ovom kampanjom želimo da istaknemo njihove priče ne samo zato što su dobre, istinske ljudske priče, već i zato što njihove priče nisu dovoljno poznate u našim državama članicama, a nisu dovoljno vidljive ni na Zapadnom Balkanu.“

 

Na otvaranju manifestacije, u razgovoru su predstavljeni inspirativni mladi ljudi sa Zapadnog Balkana, nakon čega je uslijedilo šest video snimaka u kojima su prikazani njihovi radovi.

Park oprašivača inspiriše srednjoškolce na Svjetski dan zaštite životne sredine

Povodom Svjetskog dana zaštite životne sredine, Evropska kuća u Podgorici organizovala je interaktivnu promociju Parka oprašivača, predivnog svijeta oprašivača u virtuelnoj stvarnosti. Evropska kuća ugostila je učenike koji pohađaju Srednju strukovnu školu Ivan Uskoković i Elektrotehničku školu Vaso Aligrudić iz Podgorice, koji su prvi put imali priliku da isprobaju Oculus VR slušalice i „prošetaju“ virtuelnim svijetom oprašivača. Srednjoškolci su sa oduševljenjem govorili o ovom jedinstvenom iskustvu nakon posjete Mirovoj livadi, gradskoj laboratoriji i kantini, koje su dio Parka oprašivača.

 

Kombinacija zoološkog vrta, tematskog parka, interaktivnog muzeja i kristalne kugle, Park oprašivača vodi posjetioce u 2050. godinu, pokazujući šta bi budućnost mogla da nosi kada bi oprašivači izumrli.

 

Evropska komisija je prošle godine osnovala Park oprašivača kako bi podigla svijest i mobilisala društvo da zaštiti oprašivače. Ova javno dostupna alatka stoji na raspolaganju muzejima, školama i drugim ustanovama, zainteresovanim stranama i partnerima u Evropi i šire. Ona podržava komunikacione i edukativne aktivnosti o ekološkoj i klimatskoj krizi koju doživljavamo u ovoj deceniji i koje su ključne za akciju spasavanja naše planete.