Skip to main content

Area of Cooperation: Environment

MADE OF US: Na proljeće 2023. godine počinje nevjerovatna avantura

Written on . Posted in Vijesti.

WeBalkans sa ponosom objavljuje poziv za podnošenje prijava namijenjen mladim vlogerima sa Zapadnog Balkana koji žele da postanu dio putovanja kroz Zapadni Balkan, pod nazivom „Made of Us“.  Ova avantura će se održati na proljeće 2023. Pozivamo sve talentovane vlogere sa Zapadnog Balkana, starosti od 21 do 30 godina, da se prijave preko namjenskog portala WeBalkans.eu.

 

Odabrani vlogeri će posjetiti projekte koje podržava EU i upoznati se sa zanimljivim i inspirativnim ličnostima, a istovremeno će prikazati prirodne pejzaže, izuzetne znamenitosti i jedinstveno kulturno nasljeđe koje Zapadni Balkan može da ponudi. Odabrani putnici će zabilježiti svoja iskustva koristeći sopstvenu opremu i pretočiti putovanje u visokokvalitetne sadržaje, fotografije i video zapise za društvene mreže i veb, koji će biti distribuirani putem njihovih ličnih i WeBalkans kanala.

 

Putovanje će biti još uzbudljivije jer šest pobjednika sa Zapadnog Balkana neće putovati sami. Početkom 2023. pridružiće im se šest mladih kreatora iz EU kako bi zajedno putovali i sarađivali na cjelokupnoj produkciji sadržaja. Ovih šest putničkih parova EU-Zapadni Balkan imaće šansu da istražuju najbolje od Zapadnog Balkana, govoreći ostatku sveta o tome sopstvenim riječima u aprilu-maju 2023!

 

Pozivamo sve zainteresovane da posjete naš sajt webalkans.eu za više informacija o procesu selekcije, uključujući pravila i uslove učešća. Faza prijave počinje 7. decembra i biće otvorena do 7. januara 2023. „Made of Us“ je treća regionalna kampanja podizanja svijesti koju je pokrenuo WeBalkans, projekat koji finansira Evropska unija.

Samit EU-Zapadni Balkan u Tirani opet potvrđuje perspektivu zapadnog Balkana za članstvo u EU i strateško partnerstvo EU sa regionom

Written on . Posted in Vijesti.

Danas su predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel, visoki predstavnik/potpredsjednik Žozep Borel, komesar Oliver Varhelji, kao i predsjednici vlada država članica EU i partnerskih zemalja Zapadnog Balkana učestvovali na Samitu EU-Zapadni Balkan u Tirani. Samit je prvi put organizavan u regionu kao znak jasne snažne posvećenosti EU Zapadnom Balkanu i njihovom putu ka EU.  
Lideri EU su ponovo potvrdili punu i nedvosmislenu posvećenost perspektivi članstva Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji. Oni su pozvali na ubrzanje procesa pristupanja zasnovanog na kredibilnim reformama partnera, pravičnom i rigoroznom uslovljavanju i principu sopstvenih zasluga.  
Rastući agresorski rat Rusije protiv Ukrajine dovodi u opasnost evropski i globalni mir i bezbijednost. On, ipak, naglašava važnost strateškog partnerstva između EU i regiona Zapadnog Balkana.  
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen rekla je: „Ovaj samit, koji je prvi put održan u zemlji zapadnog Balkana, daje jasnu poruku o našem angažmanu, jedinstvu i našem snažnom partnerstvu. EU je više nego ikada posvećena zajedničkoj budućnosti, sa našim partnerima sa Zapadnog Balkana unutar EU. Koristimo svaku priliku da približimo naše regione i naše ljude. Od zajedničkog rješavanja energetske krize do otvaranja više mogućnosti za građane i poslovne subjekte, uključujući snižavanje troškova rominga. Ovo je veliko dostignuće.”  
Samit je bio i prilika da se razmotri napredak u implementaciji ekonomskog i investicionog plana od skoro 30 milijardi eura koji je fokusiran na vodeće projekte u zelenoj i digitalnoj tranziciji, održivom transportu, čistoj energiji, podršci privatnom sektoru i razvoju ljudskog kapitala kako bi se pomoglo premošćavanje socioekonomskog jaza između Zapadnog Balkana i EU. EU je do sada usvojila finansiranje za 40 vodećih projekata u oblasti transporta, povezivanja, energetske tranzicije, zelene agende, digitalne tranzicije i razvoja ljudskog kapitala, sa 1,8 milijardi eura podrške EU i ukupnom vrijednošću ulaganja od 5,7 milijardi eura.  
Ovo podrazumijeva 12 investicionih projekata usvojenih 5. decembra, od kojih je 6 projekata u energetskom sektoru ubrzano zahvaljujući paketu energetske podrške od milijardu eura, koji se sastoji od dvije osnove:  
• 500 miliona eura za neposrednu podršku svim partnerima sa Zapadnog Balkana za ublažavanje povećanja cijena energije za preduzeća i ugrožena domaćinstva, što je odobreno i biće spremno za isplatu početkom 2023. godine.
• 500 miliona eura kratkoročne i srednjoročne podrške kroz Investicioni okvir za zapadni Balkan za unaprjeđenje energetske tranzicije i energetske bezbijednosti. Paket pokriva dopunu Regionalnog programa energetske efikasnosti za energetski efikasnu obnovu privatnih i javnih zgrada, šest novih investicionih grantova za obnovljive izvore energije, tri grant šeme za energetsku tranziciju privatnog sektora i niz garancija za podršku obnovljivoj energiji i energetskoj efikasnosti. Očekuje se da će se u saradnji sa međunarodnim finansijskim institucijama mobilisati do 2,5 milijardi eura ukupnih investicija.  
Lideri su takođe prisustvovali potpisivanju deklaracije predstavnika telekomunikacionih operatera iz EU i Zapadnog Balkana o prvom dobrovoljnom snižavanju cijena rominga između regiona i EU, počev od oktobra 2023. godine. Evropska komisija i Savjet za regionalnu saradnju omogućili su pregovore o sporazumu i odluke o daljim smanjenjima koja se očekuju se u maju 2023. godine.  
Najzad, Samit je bio prilika da se razgovara i produbi saradnja EU sa regionom u oblasti upravljanja migracijama, sajber bezbijednosti, obrazovanja i mladih. Komisija je nedavno odobrila 70 miliona eura za pomoć u poboljšanju sposobnosti upravljanja granicama i jačanju borbe protiv krijumčarenja migranata i trgovine ljudima na Zapadnom Balkanu. EU takođe povećava svoju pomoć i saradnju sa Zapadnim Balkanom kako bi ojačala sajber otpornost nakon niza velikih sajber napada u regionu, što se ostvaruje kroz novi program od 5 miliona euraza cijeli region, koji treba da krene početkom 2023. Univerziteti Zapadnog Balkana će takođe biti uključeni u Inicijativu Evropski univerziteti u okviru Erazmus+ na ravnopravnoj osnovi sa državama članicama EU, kako bi se stvorile dodatne mogućnosti za mlade ljude.

Novi evropski Bauhaus: mogućnosti za zapadni Balkan i Tursku

Written on . Posted in Vijesti.

Komisija od danas otvara prijave za Nove evropske nagrade Bauhaus 2023. Nakon dva uspješna izdanja koja su primila preko 3.000 prijava iz svih država članica EU, konkurs za 2023. će nagraditi 15 reprezentativnih inicijativa koje povezuju održivost, estetiku i inkluzivnost – tri osnovne vrijednosti Novog evropskog Bauhausa.

 

U kontekstu Evropske godine vještina, ovogodišnje izdanje će se fokusirati na obrazovanje i učenje. Prvi put ćemo dočekati i prijave za projekte i koncepte na Zapadnom Balkanu. Kao i prošle godine, biće dodijeljene posebne nagrade za osobe mlađe od 30 godina. Poziv je otvoren do 31. januara 2023. godine u 19:00 časova po srednjeevropskom vremenu.

 

Nagrade za 2023. će nagraditi postojeće projekte, kao i koncepte koje su razvili mladi talenti u četiri kategorije:

 

-Ponovno povezivanje sa prirodom -Povratak osjećaja pripadnosti – Davanje prioriteta mjestima i ljudima kojima je to najpotrebnije -Potreba za dugoročnim razmišljanjem o životnom ciklusu u industrijskom ekosistemu

 

U svakoj kategoriji, kandidati mogu da biraju između tri paralelna pravca konkursa:

 

-Pravac A: „Novi evropski šampioni Bauhausa“, posvećen postojećim i završenim projektima sa jasnim i pozitivnim rezultatima.

-Pravac B: „Nove evropske Bauhaus zvijezde u usponu“ posvećen konceptima mladih talenata starosti 30 ili manje godina. Koncepti mogu biti u različitim fazama razvoja, od ideje sa jasnim planom do nivoa prototipa.

-Pravac C: „Novi evropski šampioni u obrazovanju Bauhausa“ posvećeni inicijativama koje se fokusiraju na obrazovanje i učenje. Prihvataju se završeni projekti, kao i inicijative sa minimalnim stepenom razvijenosti.

 

Nagrade za 2023. biće dodijeljene za 15 pobjednika koji će dobiti novčanu nagradu u iznosu do 30.000 eura, kao i komunikacioni paket koji će im pomoći da dalje razvijaju i promovišu svoje projekte i koncepte.

Organizuje se Samit EU i Zapadnog Balkana u Tirani da bi se opet utvrdila strateška veza EU sa pristupnim partnerima

Written on . Posted in Vijesti.

Lideri EU i Zapadnog Balkana održaće u utorak, 6. decembra, samit u Tirani, čiji će domaćin biti premijer Albanije Edi Rama, a kojim će predsjedavati predsjednik Evropskog saveta Šarl Mišel. Evropsku komisiju će predstavljati njena predsjednica Ursula fon der Lajen, visoki predstavnik/potpredsjednik za spoljašnje poslove i bezbjednosnu politiku Žosep Borelj i komesar za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelji.  
Samit se prvi put održava na Zapadnom Balkanu, kao jasan znak posvećenosti EU strateškom partnerstvu sa regionom i njegovoj perspektivi članstva u EU. Razgovori će se fokusirati na zajedničko rješavanje posledica ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine, posebno onih koje se tiču energetskog sektora. Komisija će izvijestiti o sprovođenju ekonomskog i investicionog plana od skoro 30 milijardi eura kako bi se podstakao dugoročni oporavak regiona. Pored toga, Komisija će obavijestiti o Paketu energetske podrške od 1 milijarde eura za cijeli zapadni Balkan, koji je predsjednica Fon der Lajen predstavila u novembru, a  koji treba da pomongne ugroženim domaćinstvima i srednjim i malim preduzećima da ublaže visoke cijene energije i unaprijede ključne infrastrukturne investicije za diversifikaciju snabdijevanja energijom, da podstakne proizvodnju iz obnovljivih izvora i energetsku efikasnost.  
Uoči Samita, lideri će prisustvovati potpisivanju deklaracije između predstavnika telekom operatera sa Zapadnog Balkana i EU o prvom dobrovoljnom snižavanju cijena rominga između regiona i EU, počev od oktobra 2023. godine.

EU, EBRD i donatori pomažu Gradačcu da unaprijedi vodosnabdijevanje

Written on . Posted in Vijesti.

Gradačac je mali, ali dinamičan grad u Bosni i Hercegovini, sa oko 40.000 stanovnika i velikim brojem lokalnih preduzeća. Poznat je po preduzetničkom duhu i agrobiznisu, ali ima problema sa nestabilnim i nedovoljnim vodosnabdijevanjem. Uz podršku Evropske unije (EU), Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i bilateralnih donatora Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF), Gradačac je sada proširio svoju vodovodnu mrežu i unaprijedio infrastrukturu za otpadne vode.

 

Uz podršku EU, EBRD i drugih donatora, grad je izgradio 100 kilometara novih vodovodnih cijevi, što je pomoglo da se broj domaćinstava koja su priključena na mrežu poveća na 80 odsto. Projekat je takođe uključivao zamjenu starih azbestnih cevi u centru grada, koje se smatraju nebezbijednim, što ga čini prvim gradom u Bosni i Hercegovini koji je u potpunosti uklonio azbestne cijevi iz svoje mreže.

 

Investicija je finansirana kreditom EBRD u iznosu od 6 miliona eura i bespovratnim sredstvima za investicije u iznosu od 3,4 miliona eura iz Investicionog okvira za Zapadni Balkan i iz Švedske.

Savjet se saglasio o pregovaračkom mandatu za bezvizni režim za Kosovo

Written on . Posted in Vijesti.

Ambasadori zemalja članica EU su danas usaglasili pregovarački mandat Savjeta o uredbi o bezviznim putovanjima za nosioce pasoša koje izdaje Kosovo. Na osnovu ovog mandata, predsjedništvo će početi pregovore sa Evropskim parlamentom.

 

Nacrtom pravila omogućilo bi se nosiocima kosovskih pasoša da putuju u EU bez viza sa dužinom boravka od 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana. Prema stavu Savjeta, izuzeće od vizne obaveze primjenjivalo bi se od datuma početka rada Evropskog sistema za putne informacije i ovlašćenja (ETIAS), tj. najkasnije od 1. januara 2024. godine.

Bivši rudnik uglja prerađen je u prvu veliku solarnu elektranu u Sjevernoj Makedoniji

Written on . Posted in Priče.

Podrška EU za diversifikaciju izvora energije.

Nad šibljem i šikarom doline nadvisuje se ogroman stari dimnjak termoelektrane. Ova oslomejska termoelektrana na ugalj u Kičevu, Sjeverna Makedonija, počela je sa radim 1980-ih i bila je ponos tadašnje Republike Makedonije. U decenijama koje su uslijedile, fabrika je propadala sve dok nije ostalo samo nekoliko veterana koji su otišli u autobusima na kraju smjene. Postrojenje od 125 MW je držano na smanjenom radnom nivou uglavnom kao rezerva u slučaju problema na drugim mjestima u sistemu. Međutim, ono što se dogodilo u okolnom šikaru je bio uzbudljiv razvoj događaja koji će pomoći Sjevernoj Makedoniji da odlučno napreduje sa dekarbonizacijom.

Zemlje Zapadnog Balkana i dalje su u velikoj mjeri zavisne od uglja, posebno lignita. U 2016. godini, 16 elektrana na ugalj širom Zapadnog Balkana emitovalo je isto toliko sumpor-dioksida kao svih 250 elektrana u Evropskoj uniji. U 2018. godini je u Sjevernoj Makedoniji skoro polovina energije u zemlji dolazila je od uglja, a zemlja je bila u velikoj mjeri zavisna od fosilnih goriva. Tada su postojale dvije termoelektrane koje su radile na lignit – REK Oslomej u Kičevu i REK Bitola – a Skoplje je proglašeno za najzagađeniju prijestonicu Evrope.

„Ova elektrana je primjer dekarbonizacije i prelaska na obnovljive izvore energije kako u Sjevernoj Makedoniji tako i u regionu. Ovo je prva elektrana koja je izgrađena na nekadašnjoj deponiji rudnika uglja na Zapadnom Balkanu.”

Međutim, Sjeverna Makedonija je željela da diverzifikuje svoje izvore energije i očisti vazduh, a sada ova želja postaje stvarnost. Prva velika solarna elektrana u zemlji, Oslomej 1, finansirana je uz podršku Evropske unije, bilateralnih donatora Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i sada je povezana na mrežu i proizvodnju čiste električne energije.

Postrojenje od 10 MW izgrađeno je na nekadašnjem rudniku lignita Oslomej. EBRD je obezbijedila kredit od 5,9 miliona eura, a projekat od 8,7 miliona eura uključuje grant od 1,6 miliona eura iz Investicionog okvira za Zapadni Balkan. „Ova elektrana je primjer dekarbonizacije i prelaska na obnovljive izvore energije kako u Sjevernoj Makedoniji tako i u regionu. Ovo je prva elektrana koja je izgrađena na nekadašnjoj deponiji rudnika uglja na Zapadnom Balkanu“, kaže Aleksandar Stefanovski, inženjer za nove tehnologije u Termoelektranama Sjeverna Makedonija.

„Postoji budućnost u zelenoj energiji. Vidimo pozitivnu stranu jer bi to trebalo da obezbijedi stalno, sigurno zaposlenje radnicima jer ti objekti traju 25 do 35 godina. To je veoma udobno mjesto za osobu da dostigne starosnu granicu za penziju i uživa u sigurnosti posla.“

O projektu

U februaru 2022. godine, Evropska komisija je predstavila investicioni paket od 3,2 milijarde eura za podršku 21 projektu povezivanja u oblasti transporta, digitalnih podataka, klime i energije na Zapadnom Balkanu. Ovo je prvi veliki paket projekata u okviru ambicioznog Ekonomskog i investicionog plana EU za Zapadni Balkan, koji je Komisija usvojila u oktobru 2020. godine, a projekti su osmišljeni da donesu konkretne koristi za svih šest partnera u regionu. Solarna elektrana Oslomej 1 je jedan od ovih 21 vodećih projekata (21 flagship projects), odabranih za finansiranje EU preko WBIF-a 2022. Projekat je identifikovan kao „Flagship 4 – Obnovljiva energija“ u Ekonomskom i investicionom planu EU za Zapadni Balkan 2021- 2027.

Projektom je planirana izgradnja druge fotonaponske elektrane, Oslomej 2, kao nastavak na ovu. Ona će imati kapacitet od 10 megavata. Zajedno, dvije elektrane će proizvoditi energiju za 5.000 domaćinstava u Kičevu i regionu. „Postoji budućnost u zelenoj energiji. Vidimo pozitivnu stranu jer bi to trebalo da obezbijedi stalno, sigurno zaposlenje radnicima jer ti objekti traju 25 do 35 godina. To je veoma udobno mjesto za osobu da dostigne starosnu granicu za penziju i uživa u sigurnom poslu“, kaže Čedomir Arsovski, rukovodilac razvoja i investicija kompanije Oslomej Energy and Mining.

U Sjevernoj Makedoniji planiraju se dodatna ulaganja u solarne elektrane. WBIF je već odobrio finansiranje proširenja postrojenja u Oslomeju 2 i izgradnje novog postrojenja u Bitolju za kombinovani ukupni kapacitet od 30 MW. EU podržava ovu investiciju sa investicionim grantom od 5,1 milion eura.

600.000 KM za unapređenje bezbijednosti i zdravlja na radu u poljoprivredno-prehrambenom sektoru u Bosni i Hercegovini

Written on . Posted in Vijesti.

Javni poziv za učešće u programu tehničke podrške i dodjeljivanja bespovratnih sredstava u okviru investicione podrške u cilju unapređenja bezbijednosti i zdravlja na radu (uključujući i mjere zaštite od koronavirusa) u poljoprivredno-prehrambenom sektoru u Bosni i Hercegovini objavljen je u okviru projekta EU4BusinessRecovery, koji sufinansiraju Evropska unija i Savezna Republika Njemačka.
 
Objavljivanjem ovog javnog poziva u vrijednosti od 600.000 KM, Evropska unija će omogućiti preduzećima da učestvuju u programu koji uključuje obuku i tehničku i finansijsku podršku u vezi sa zdravljem i sigurnošću na radu. Nakon obuke, projekat nudi i omogućava dobijanje tehničke podrške, a preduzeća će se kvalifikovati za finansijsku podršku u vidu investicija u iznosu između 10.000 i 30.000 KM, koje će biti korišćene za sprovođenje preporučenih mjera bezbednosti i zdravlja na radu (uključujući i mjere protiv koronavirusa).
 

Izabrana preduzeća će učestvovati u besplatnoj obuci o pravnim aspektima i značaju primjene mjera bezbijednosti i zdravlja na radu. Pored toga, kompanijama će biti pružena i tehnička podrška u cilju procjene trenutnog stanja bezbijednosti i zdravlja na radu, provjere uslova radne sredine i davanja preporuka za unapređenje radne sredine.

EU izdvojila 3,5 miliona KM za podršku primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji

Written on . Posted in Vijesti.

U okviru projekta EU4AGRI koji finansira EU, raspisan je javni poziv za podršku ulaganjima u primarnu poljoprivrednu proizvodnju.

 
Na osnovu ovog javnog poziva dostupno je 3,5 miliona KM, a iznos bespovratnih sredstava po prijavi kreće se od 15.000 do 300.000 KM. Podnosilac zahtjeva mora obezbijediti sopstveno sufinansiranje za bilo koji pojedinačni projekat u minimalnom iznosu od 35% od ukupnog iznosa prihvatljivih troškova predložene investicije, osim u sektoru proizvodnje voća i povrća, gdje sufinansiranje treba da iznosi najmanje 30%.
 

Kandidati koji ispunjavaju uslove za bespovratna sredstva u okviru ove mjere podrške su samostalni preduzetnici, zadruge i kompanije.

 
Rok za podnošenje prijava je 31.01.2023. godine do 15 časova.

Nova mašina za elitni kvalitet

Written on . Posted in Priče.

Mliječna kompanija u Bosni i Hercegovini unaprjeđuje svoj proizvodni proces uz pomoć EU.

Meggle BH jedno je od najuspješnijih preduzeća za proizvodnju mliječnih proizvoda na tržištu u Bosni i Hercegovini. Zahvaljujući uvođenju inovativnih pristupa u radu i usklađenosti sa visokim proizvodnim standardima, plava djetelina na ambalaži bijelih mliječnih proizvoda postala je nezaobilazna oznaka za kvalitet u bosanskohercegovačkim domaćinstvima. Megle grupa ima dugu tradiciju u proizvodnji mlijeka, koju je 1887. započeo Jozef Anton Megle u Bavarskoj.

„S obzirom na zahtjeve domaćeg i inostranog tržišta, bilo nam je potrebno da modernizujemo fabriku i proširimo kapacitete za proizvodnju svežeg sira i kajmaka, što smo i učinili instaliranjem najsavremenije opreme, za koju smo djelimično dobili podršku kroz projekat EU4AGRI.“

Meggle je ušao na bosansko tržište početkom devedesetih godina. U početku su uvozili i distribuirali Megleove proizvode. Uskoro je kompanija počela da pravi planove za pokretanje proizvodnih pogona u zemlji, a početkom 2000-ih kupili su fabriku mlijeka u Bihaću i etablirali se kao kompanija za proizvodnju mliječnih proizvoda. Megle BH nudi više od 150 proizvoda u svom asortimanu; posebno mjesto u mnogim domaćinstvima zauzimaju domaće mlijeko, jogurt, kefir, pavlaka, pavlaka za kuvanje, kajmak, vaj-krem i drugi proizvodi.

Jadranka Penava pridružila se Megleu na samom početku njihovog rada u Bosni i Hercegovini početkom devedesetih godina i danas je generalna direktorka preduzeća Megle BH. Ona objašnjava da ih je bosansko tržište srdačno primilo od početka, te da su imali kontinuirani uspjeh i stalni rast od početka svog poslovanja u Bosni i Hercegovini. „Prošle godine smo prikupili 50 miliona litara mlijeka od naših 2.500 poljoprivrednika širom zemlje, koje smatramo veoma važnim dijelom našeg poslovanja, jer ako nemate kvalitetno mlijeko u svojoj okolini onda ne možete biti uspješni u ovom poslu“, kaže Jadranka.

Tokom 2021. godine, uz podršku projekta EU4AGRI, kompanija je unaprijedila svoje proizvodne procese kupovinom savremene mašine za pakovanje svježeg sira i kajmaka. Kapaciteti stare mašine za proizvodnju i pakovanje sira i kajmaka bili su 1.800 pakovanja na sat, dok nova ima kapacitet od 3.200 do 4.100 pakovanja različitih težina, u istom vremenskom periodu. Ova mašina takođe omogućava pakovanje proizvoda u različite oblike ambalaže, što je od suštinskog značaja prilikom stavljanja proizvoda na tržište. „S obzirom na zahtjeve domaćeg i inostranog tržišta, bilo nam je potrebno da modernizujemo fabriku i proširimo kapacitete za proizvodnju svježeg sira i kajmaka, što smo i učinili instaliranjem najsavremenije opreme, za koju smo djelimično dobili podršku kroz projekat EU4AGRI“, objašnjava Jadranka.

„Kao lider na tržištu BiH, očekuje se da će Meggle zadovoljiti potrebe tržišta i poboljšati i razviti proizvodne procese, kao i da će imati kontinuirano lansiranje novih i inovativnih proizvoda. Ova investicija nam mnogo pomaže u tom pogledu.“

O projektu

Projekat EU4AGRI je četvorogodišnja inicijativa (2020-2024) usmjerena na modernizaciju poljoprivredno-prehrambenog sektora, otvaranje novih radnih mjesta i zadržavanje postojećih, kao i na pružanje podrške u oporavku od krize izazvane pandemijom koronavirusa u Bosni i Hercegovini. Ukupna vrijednost projekta je 20,25 miliona eura, uglavnom finansiranih od strane Evropske unije, ali zajednički implementiranih i sufinansiranih od strane Češke razvojne agencije i Programa za razvoj Ujedinjenih nacija (UNDP) u BiH.

Projekat EU4AGRI do sada je podržao poljoprivrednike i preduzeća u BiH sa 45 investicija u vrijednosti od skoro 5,5 miliona eura, od čega je preko 3,2 miliona finansirala Evropska unija.

Nabavka nove mašine doprinijela je i povećanju kvaliteta proizvoda i bezbjednosti proizvodnog procesa, a automatizacija određenih koraka smanjila je mogućnost ljudske greške. „Kao lider na tržištu BiH, očekuje se da će Megle zadovoljiti potrebe tržišta i poboljšati i razviti proizvodne procese, kao i da će imati kontinuirano lansiranje novih i inovativnih proizvoda. Ova investicija nam mnogo pomaže u tom pogledu“, dodaje Jadranka.

Podrška EU4AGRI projekta kroz uvođenje novih tehnologija svakako će doprinijeti daljem razvoju i pozicioniranju ove kompanije na domaćem i inostranom tržištu, a posebno u ispunjavanju kvalitetnih standarda za proizvode obilježene plavom djetelinom.

Vrijednost investicije podržane kroz EU4AGRI projekat je oko 730.000 KM (skoro 375.000 €) od čega je sufinansiranje Evropske unije iznosilo oko 300.000 KM (skoro 155.000 €).