Skip to main content

Area of Cooperation: Environment

Ispod valova Jadrana: EU podržava razvoj morskih tehnologija na Zapadnom Balkanu

Written on . Posted in Priče.

Imagine being able to check the sea the way we check the weather! Not occasionally, but every day, in real time. That’s the simple idea behind MONUSEN (Montenegrin Centre for Underwater Sensor Networks), an EU-supported project helping Montenegro build the skills and technology to monitor the underwater world more safely, faster, and more accurately.

For the European Union, excellence in science and the exchange of knowledge are of paramount importance. This is why, through a range of programmes and projects, it actively promotes cooperation among Member States and candidate countries. In this context, the MONUSEN project (MONtenegrin Centre for Underwater SENsor Networks), dedicated to underwater sensor networks, has recently been supported through the Horizon Europe Twinning programme. The project was implemented by the University of Montenegro in cooperation with the Faculty of Electrical Engineering and Computing of the University of Zagreb, Newcastle University, and the Italian National Research Council, all of which are leading European research institutions in the fields of underwater communications and marine robotics.

“MONUSEN is a project focused on research into underwater sensor networks and advanced marine monitoring. Its main objective was to develop knowledge, methodologies and practical competences for modern underwater monitoring and to embed them sustainably into our work through training, joint research activities and the adoption of contemporary research practices”, says Igor Radusinović from the Faculty of Electrical Engineering at the University of Montenegro.

Underwater sensor networks (USNs) are important because they enable the collection of oceanographic data, pollution monitoring, exploration of natural underwater resources, disaster prevention, assisted navigation and the application of tactical surveillance. Their use is expanding globally, as they allow for long-term monitoring of marine environments without the continuous presence of personnel in the field, while data are delivered regularly, enabling rapid responses and informed decision-making.

Radusinović explains that this work is relevant to all those engaged in technologies serving marine environments – from environmental protection and biodiversity conservation, through the development of the blue economy, to maritime safety and security.

“The sea is vast, dynamic and often difficult to access, and traditional monitoring based on occasional measurements and short-term field surveys is increasingly insufficient for tracking the impacts of climate change, the pressures of tourism and maritime traffic, the needs of aquaculture, as well as for the timely detection of incidents, unusual activities and sudden environmental changes. The capacities developed through this project remain a lasting asset for students and early-career researchers, for institutions that rely on data in coastal and marine resource management, and for industry seeking new services and solutions within the blue economy.”, Radusinović explains.

Nikola Mišković from the FEEC in Zagreb says that the project is exceptionally important because it aims to reduce disparities in research excellence between the University of Montenegro (UoM) and leading European institutions in the field of underwater sensor networks.

“It has enabled students and researchers at the UoM to work with state-of-the-art equipment and leading experts, while the greatest benefits are realised by end users in the fields of marine biology, archaeology, security and environmental protection, as the project develops tools for more effective monitoring of the Adriatic Sea. We became involved because of the scientific challenges associated with coordinated navigation and communication constraints underwater, as well as for reasons of strategic networking”, Mišković says, emphasising that this cooperation builds on a long-standing partnership.

Radusinović and Mišković, who worked on the project alongside Jeff Neasham from Newcastle University and Massimo Caccia from the National Research Council of Italy in Genoa, agree that the project activities would have been impossible to carry out without EU support.

“Participation in the Horizon Europe programme has given us credibility and placed us on the map of European researchers. Without the Twinning programme, we might have carried out a small-scale experiment, but we would not have been able to build the sustainable research capacity that we now possess”, Radusinović says.

Mišković explains that the Twinning programme is designed to connect expertise from leading EU institutions with the potential of developing countries.

“Collaboration with colleagues from Montenegro, Italy and the United Kingdom enables the integration of knowledge from robotics, telecommunications and artificial intelligence under the specific conditions of the Adriatic Sea. This requires substantial funding for mobility and joint experimental campaigns, which national funding schemes rarely support. Without EU funding, it would be impossible to bring together such a consortium of top-level experts working jointly to reduce the scientific gap within Europe”, Mišković concludes.

Cooperation among the partners continues through a range of activities, some of which will have a commercial dimension.

“We now have a well-coordinated team, tangible results and experience gained through training, exchanges and joint experiments. This means that we are entering new project applications far better prepared and with a clearer vision of what we want to develop”, Radusinović says.

Horizon Europe Twinning is a programme aimed at strengthening scientific excellence and institutional networking by linking organisations from less developed countries with at least two leading European research centres. Its primary focus is development of skills through cooperation. It forms part of the Horizon Europe ‘Widening Excellence’ framework and has a budget of €264.5 million. The programme’s objectives include enhancing research capacities, facilitating knowledge exchange and increasing participation in EU-funded projects through institutional partnerships and stronger networking activities.

Interreg i Green-Tex: Reciklirani tekstil – manje zagađenja

Written on . Posted in Priče.

Od 1. januara 2025. godine, sve zemlje EU u obavezi su odvojeno prikupljati tekstilni otpad. Ipak, u mnogim zemljama-članicama, kao i u zemljama Zapadnog Balkana, ne postoji efikasan sistem koji bi poslužio toj svrsi. Kako bi odgovorili na ovaj izazov i kreirali rješenja primjenjiva u čitavom regionu, 11 organizacija iz 9 zemalja okupilo se u okviru projekta Green-Tex.

Partnerske organizacije su Razvojna agencija SERDA (Bosna i Hercegovina); Opština Postojna (Slovenija); Institut za održivi rast „Active Nativa“ (Slovenija); Udruženje građana „Eko Charity Slovačka za Slovačku“ (Slovačka); „Eurotex“ D.O.O. (Bugarska); Opština Majur (Hrvatska); Tekstilno tehnološki fakultet Univerziteta u Zagrebu (Hrvatska); Univerzitet „Donja Gorica“ (Crna Gora); Regionalna razvojna agencija „Zlatibor“ (Srbija); Udruženje za razvoj zajednica „Metropolitansko područje Bukurešta“ (Rumunija); i Inovativno udruženje „First Responsible Hungarian“ (Mađarska).

Proizvodnja tekstila je jedna od najzagađujućih industrija, koja proizvodi 20% industrijskih otpadnih voda i emituje velike količine stakleničkih gasova. Na primjer, da bi proizveli jednu pamučnu majicu potrebno je 2.700 litara vode – što je jednako onome što jedna osoba popije u 2,5 godine. Istovremeno, 86% odjeće završava na deponijama ili se spaljuje nakon upotrebe, dok se samo 1% reciklira.

Green-Tex ima za cilj kreiranje i testiranje novih rješenja u lancu proizvodnje, od dizajniranja novih proizvoda do prikupljanja tekstilnog otpada. Digitalni alati, poput interaktivne mape sa određenim mjestima prikupljanja, biće sastavni dio Green-Tex platforme za učenje i inovacije. Na primjer, Opština Postojna, u saradnji sa udruženjem Prostor, podiže svijest o posljedicama prekomjerne potrošnje tekstila nudeći održive alternative tradicionalnim kupovnim navikama kroz radionice i događaje razmjene odjeće.

Slovenija, Slovačka, Hrvatska, te dijelovi Mađarske i Bugarske sproveli su uspješne prakse koje se mogu prilagoditi zemljama koje još uvijek razvijaju svoje sisteme za reciklažu tekstila, uključujući Rumuniju i zemlje kandidate za EU, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Srbiju.

Osnovana 2003. godine, Sarajevska regionalna razvojna agencija (SERDA) podržava ekonomski razvoj u sarajevskom makroregionu i Bosni i Hercegovini. Sprovodi projekte u oblasti inovacija, preduzetništva, ekologije i održivog razvoja, često sarađujući sa domaćim i međunarodnim partnerima, uključujući EU, u cilju jačanja ekonomske konkurentnosti, privlačenja investicija i podrške malim i srednjim preduzećima.

„U radu sa partnerima iz Slovenije, shvatili smo da dijelimo zajednički problem s tekstilnim otpadom i da bismo mogli doprinijeti njegovom smanjenju uz olakšavanje razmjene znanja i iskustava između zemalja-članica EU i zemalja-kandidata“, objasnila je Amela Ikić Suljagić, projektni menadžer u SERDA-i.

„U Bosni i Hercegovini, SERDA prikuplja tekstilni otpad. Kupili smo deset pametnih kontejnera, opremljenih senzorima koji analiziraju lokalnu potrošnju i obrasce otpada, optimiziraju rute prikupljanja i rade na pronalasku najboljeg riješenja za prikupljeni otpad—da li putem reciklaže, ponovne upotrebe ili prenamjene“, rekla je Ikić Suljagić. Dodaje da su SERDA-ini partneri u ovom nastojanju lokalno komunalno preduzeće i resorno ministarstvo u Vladi Kantona Sarajevo.

U Bugarskoj, u postrojenju za mehaničku reciklažu, uzorci prikupljenog otpada iz Bukurešta biće korišćeni za razvoj prototipova novih proizvoda od iznošenih vlakana. U Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji, projekt će testirati širu primjenu prirodnih vlakana lokalnog porijekla u proizvodnji tekstila i razviti prototip novog netkanog proizvoda, koji kombinuje recikliranu vunu sa recikliranim tekstilnim otpadom neprikladnim za ponovnu upotrebu. Inicijativa takođe traži rješenja za višestruku upotrebu vune, dok većina trenutno završava na divljim deponijama. U Crnoj Gori i Sloveniji, projekat će istražiti inovativna rješenja za održivu i zelenu modu kreiranjem ekološki prihvatljivih modnih kolekcija.

Green-Tex će uvesti inovativne proizvodne tehnologije kao što su farbanje bez vode, povećana upotreba recikliranih materijala, podrška održivim brendovima i proizvođačima koji koriste ekološke metode, te proširenje recikliranja tekstila postavljanjem lako dostupnih mjesta prikupljanja na vidljivim lokacijama kao što su trgovački centri i škole. Podsticaji za građane, kao što su popusti u prodavnicama ili programi razmijene odjeće, promovišu „vintidž“ modu, razmijenu odjeće, prodavnice polovne robe i programe reciklaže u prodavnicama.

Green-Tex ima budžet od 1,79 miliona evra, od čega 80% obezbjeđuje program Interreg. Trenutno su Slovačka, Slovenija, Hrvatska, Mađarska i Bugarska uspostavile najbolje prakse koje se mogu prenijeti na zemlje-kandidate.

Interreg je ključni instrument Evropske unije (EU) za jačanje saradnje između Zapadnog Balkana i država-članica EU. U periodu 2021-2027, program je usmeren na rešavanje izazova kao što su klimatske promene, digitalna transformacija i socijalna inkluzija. Sa budžetom od 10 milijardi evra, dio sredstava dodijeljen je najudaljenijim regionima EU i susjednim zemljama, kao i konkretnim geografskim područjima od strateškog značaja za Evropu, kao što su Gvinejski zaliv, Indijski okean i Mozambički kanal. Program ima za cilj unapređenje kohezione politike EU, baveći se konkretnim izazovima širom Evrope i šire. Prioriteti do 2027. godine uključuju pametan rast, zelenu tranziciju, socijalnu inkluziju, teritorijalni razvoj i efikasnu i održivu infrastrukturu.

EU podržava regionalnu saradnju za održivi razvoj

Written on . Posted in Priče.

Peti zajednički poziv EU i Fonda za Zapadni Balkan (WBF) za projekte usmjerene na jačanje regionalne saradnje i regionalne kohezije u regionu zapadno-balkanske šestorke, sa tri glavna područja intervencije – kulturološka saradnja, obrazovanje i naučna razmjena i održivi razvoj, dokazao je važnost saradnje između zemalja Zapadnog Balkana u rješavanju pitanja koja pomažu organizacijama i pojedincima da unaprijede živote u ovom regionu.  

 

Uz podršku ovog poziva, različite inicijative bavile su se problemima od klimatskih vanrednih situacija do inicijativa posvećenih uspostavljanju regionalne saradnje i razmjene u oblasti promocije i očuvanja tradicionalnih zanatskih proizvoda, uključujući ciljane lokalne intervencije uz promovisanje ekonomskog osnaživanja žena. 

 

Sa novim pozivom WBF i EU koji se nazire, donosimo priče o uspjehu udruženja Prijatelji Korče (Friends of Korça Association) iz Albanije i organizacije Jednakost (Equality) sa Kosova o implementaciji regionalnih projekata.  

 

Solarna energija za građane Zapadnog Balkana 

 

Nekoliko organizacija civilnog društva iz Albanije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Srbije okupilo se oko jedne misije: borba sa klimatskim promjenama na Zapadnom Balkanu i promovisanje benefita korištenja solarne energije. Predvođen udruženjem Prijatelji Korče iz Albanije, ovaj projekat je okupio partnere kao što su Balkanska WASH mreža (BWN) iz Severne Makedonije, Centar za održivi razvoj zajednice iz Severne Makedonije, Fond za inovacije Crne Gore, MSJA iz Crne Gore zajedno sa Eko ambasadorima za održivi razvoj iz Srbije, Politehnički univerzitet u Tirani iz Albanije, kao i udruženja poput Albanskog udruženja za obnovljivu energiju i Univerzitet u Korči iz Albanije. Ovi partneri su kreirali Solar-PV4Western Balkans Network, čiji je cilj da angažuje zainteresovane strane od institucionalnog do grasrut nivoa da zagovaraju i promovišu najbolje prakse samoproizvođača solarne energije.  

Razmjena informacija i znanja o zakonodavstvu, inicijativama i inovativnim rješenjima o solarnoj energiji bili su ključni za postavljanje temelja za veliko zagovaračko i edukativno djelovanje mreže u svim zastupljenim zemljama.  

„Danas je solarna energija fascinantna prilika za građane, zajednice i mala preduzeća. Evropska unija je odobrila veoma važne programe i zakone o razvoju solarne energije. Jednostavno moramo usvojiti što prije ovo zakonodavstvo i programe u našim zemljama, kako bismo obezbijedili čistu energiju, pristupačnu energiju za građane, zapošljavanje i prihode za lokalnu ekonomiju”, rekao je Gjergji Gjinko, predsjednik udruženja Prijatelji Korče, koji je vodio projekat Solarna energija za građane Zapadnog Balkana. 

Svaki od stručnjaka uključenih u projekat iz svih partnerskih organizacija su upotpunili projekat svojom stručnošću, varirajući od iskustva u identifikaciji i promociji najboljih praksi za žensko liderstvo u održivoj energiji i rodno pravednih održivih energetskih usluga za nepovezana područja s niskim prihodima, uz nisku cijenu, do artikulisanja pitanja klimatskih hitnih situacija na akademskom nivou.  

Projekat je iznjedrio četiri državna izvještaja (Albanija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Srbija) koji će građanima služiti kao informacija o zakonodavstvu, mogućnostima i koristima korišćenja solarne energije i u svrhu zagovaranja na nivou kreiranja politike. Veb-sajt kreiran u okviru projekta odražava osjećaj misije partnera i osigurava dugovječnost projektnih rezultata, širi doseg kao i nastavak misije partnera.  

 

Osnaživanje žena kroz tradicionalne zanatske proizvode 

„Uspostavili smo vezu sa organizacijama Pazarski Bazar Rukotvorina i centrom Žene u javnim uslugama u cilju promocije žena sa Kosova, Albanije i Srbije u našem regionu i pružanja podrške zaštiti i razvoju starih zanata. Htjeli smo da pokažemo i sačuvamo od zaborava sve ono što su vrijedne žene našeg društva nekada radile, i da našem regionu predstavimo sve specifičnosti naše tradicije koje će se raditi i očuvati u budućnosti“, kaže Ubejda Osmani iz nevladine organizacije Jednakost iz Prizrena, na Kosovu, koja se zalaže za promociju bošnjačke zajednice i povećanje uticaja na javni, politički i kulturni život preko osnaživanja, prije svega žena i mladih u zaštiti ljudskih prava putem raznih oblika obrazovanja, volonterstva, kao i jačanjem uloge žena i mladih u društvu. 

Sa ciljem uspostavljanja regionalne saradnje i razmjene u oblasti promocije i očuvanja tradicionalnih zanatskih proizvoda, uključujući ciljane lokalne intervencije uz promovisanje ekonomskog osnaživanja žena, projekat je započeo terenskim radom u Prizrenu u različitim selima i zajednicama i posejtama ženama koje izrađuju tradicionalne zanatske proizvode, preduzećima koja vode žene, i samozaposlenim ženama. Uslijedile su dvije radionice organizovane sa ženama učesnicama iz Albanije, Bosne i Hercegovine i Kosova. Jedna od ovih radionica odnosila se na promociju i brendiranje zanatskih proizvoda, a druga na izradu biznis plana i privlačenje investicija. Regionalna konferencija održana u Draču, Albaniji, sa tridesetak žena iz Albanije, Bosne i Hercegovine i Kosova, fokusirala se na regionalnu promociju zanatskih proizvoda i nematerijalnog kulturnog nasljeđa žena.  

Fond za Zapadni Balkan (WBF) je međunarodna organizacija sa sjedištem u Tirani, Albaniji, osnovan od strane vlada Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova*, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Srbije. Njegovo osnivanje, kao sveobuhvatne inicijative u regionalnom vlasništvu, smatra se jasnim znakom novog duha saradnje koji pušta korijene na Balkanu. WBF ima za cilj promovisanje saradnje i zajedničkih vrijednosti građana, civilnog društva i međuljudskih odnosa, obezbjeđivanjem finansija za male i srednje projekte, u sljedećim ključnim oblastima.

„Podrška Fonda za Zapadni Balkan pomogla nam je da promovišemo i ojačamo regionalnu saradnju“, rekla je gđa Osmani, ističući učešće žena sa Kosova, Albanije i Srbije u projektu, kao i raznolikost njihovog etniciteta i pozadina, „Dio projektnih aktivnosti su bile žene i mlade djevojke različitih etničkih grupa, od 20 do 65 godina poseduju veštine tradicionalnih zanata i koje žele ili pokrenuti startap inicijative ili se samozaposliti. To su bile samohrane majke, udovice, udate, neudate žene različitog nivoa obrazovanja, zanimanja i interesovanja sa Kosova, iz Albanije i Srbije i iz različitih zajednica kao što su albanska, srpska, bošnjačka, turska i romska, tačnije starije žene”, dodala je.  

 

Priče žena uključenih u projekat predstavljene su u ovom dokumentarcu u produkciji nevladine organizacije Jednakost i partnera.  

Zelene vještine, čista budućnost: Kako EU4Green transformiše Zapadni Balkan

Written on . Posted in Priče.

Inicijativa EU4Green je više od samo projekta — to je pokret koji transformiše Zapadni Balkan u jedan centar održivosti i inovacija. Od borbe protiv zagađenja do podsticanja zelenih vještina i obrazovanja, EU4Green popločava put čistijoj, zdravijoj budućnosti dok u isto vrijeme stvara zelena radna mjesta i jača vezu s EU. Evo kako ova revolucionarna inicijativa ​​čini vidljivu razliku u cijelom regionu.  Inicijativa EU4Green preuzima značajne korake u promovisanju održivosti životne sredine širom Zapadnog Balkana. Jedan od primjera je serija podkastova „Zeleni podkast Zapadnog Balkana” („Western Balkans GreenCast“), serijal podkasta koji ispituje važna pitanja životne sredine i strategije za zelenu tranziciju u regionu i EU. Ovaj serijal sadrži intervjue sa stručnjacima, studije slučaja iz stvarnog života i dubinske diskusije koje imaju u cilju inspirisati i edukovati slušaoce o održivim praksama i rješenjima za zdraviju planetu.  Prva epizoda, „Voda: svakodnevna potreba“, stavlja fokus na očuvanje vode, što je kritično pitanje za Zapadni Balkan i EU. Gosti su profesor Dragana Tomašević Pilipović sa Univerziteta u Novom Sadu i Harald Loishandl Weisz, stručnjak za sanaciju voda iz Agencije za životnu sredinu Austrije. Razgovaraju o izazovima zagađenja voda, zašto je važno zaštititi vodne resurse, kao i o strategijama za obezbeđivanje održive budućnosti vode. Ističu uobičajene zabune, objašnjavajući da se pitanja vode odnose na kvalitet koliko i na kvantitet. Takođe razgovaraju o potrebi za boljim sistemima monitoringa, problemima sa zastarjelim postrojenjima za prečišćavanje otpadnih voda, te zagađenju uzrokovanom industrijom i poljoprivredom. Epizoda naglašava hitnu potrebu za sveobuhvatnom regionalnom saradnjom i efikasnim sprovođenjem ekoloških regulativa.  Ovaj serijal podkasta ilustruje posvećenost EU4Green transparentnosti i angažovanju javnosti, naglašavajući vidljive ekološke uspjehe i podstičući optimizam kod građana uz promociju odgovornosti u vladavini. Predstavljanjem rezultata kroz inicijative kao što je kampanja #WeDidIt, EU4Green slavi napredak regionalnih i lokalnih napora u sprovođenju mjera i reformi u skladu sa direktivama Zelene agende. Ovaj pristup ne samo da pokazuje pozitivan uticaj udruženih napora na životnu sredinu i društvo, već i olakšava razmjenu znanja među zainteresovanim stranama, inspirišući druge ekonomije da repliciraju uspješne strategije.    EU4Green nastavlja da kroz takve inicijative podržava region Zapadnog Balkana na putu ka zelenijoj i održivijoj budućnosti, u skladu sa širim ciljevima Zelene agende Evropske unije.  Za više uviđaja možete pogledati prve epizode „Zelenog podkasta Zapadnog Balkana” ovdje: EU4Green Transboundary Podcast    O projektu:  Projekat EU4Green podržava Zapadni Balkan – Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo*, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju u implementaciji „Zelene agende za Zapadni Balkan“, u ozelenjavanju njihovih ekonomija uz konsultacije sa svim relevantnim partnerima i u poboljšanju monitoringa i izvještavanja.  EU4Green će pomoći regionu da: 
  • pređe na cirkularnu ekonomiju; 
  • prati i umanji zagađivače u vazduhu, vodi i počvi; 
  • učini poljoprivredu održivijom i otpornijom na klimu; 
  • održi biodiverzitet; 
  • pruži ad hoc podršku politika na visokom nivou; 
  • ojača praćenje i izvještavanje o Zelenoj agendi; 
  • poboljša razumijevanje Zelene agende kroz komunikacijske aktivnosti; 
  • ojača zeleno obrazovanje; 
  • uključi civilno društvo i druge zainteresovane strane; 
  • podstakne finansiranje zelene tranzicije.

Raditi sa prirodom, ne protiv nje

Written on . Posted in Priče.

Održivo upravljanje šumama za očuvanje egzistencije i zaštitu životne sredine. Rahim Zekiri, sada predsjednik Udruženja proizvođača drvenog uglja u Labljanima, Novom Brdu, radi sa drvećem i šumama više od 35 godina. Odrastajući u planinskom području, veza sa planinom mu je i duhovna i ekonomska. On, kao i više od 20 porodica u selu, iznašli su načine da svoju okolinu pretvore u izvor prihoda. Uprkos nedostatku formalnog obrazovanja, oduvijek je sanjao da radi u šumarstvu, kako on kaže „Oduvijek sam volio šumu i sanjao da se profesionalno bavim šumarstvom, međutim, zbog nedostatka odgovarajućeg obrazovanja, moj san se nikada nije ispunio“. Godine 2015., na sopstvenu inicijativu, g. Zekiri je započeo, kako on kaže, „čišćenje šuma”, što je metod sakupljanja skresanih grana i mrtvog drveta, koje se koriste za proizvodnju drvenog uglja, koji se uglavnom koristi za grijanje u domaćinstvima.    Međutim, sve ovo vrijeme, sa misijom da koristi šumu, a da je ne ošteti, imao je jednu želju, da mu stručna osoba procijeni oštećuje li šumu ili ne. Tako je stupio u kontakt sa lokalnim vlastima i prije svega sa timom projekta „Podrška jačanju održivog i višenamenskog upravljanja šumama za poboljšanje života na selu i rješavanje klimatskih promijena na Kosovu“, koji finansira EU, kroz koji namjerava da okupi sve ostale porodice koje se bave proizvodnjom drvenog uglja, te da sarađuju sa državnim organima na čišćenju ne samo privatnih, već i javnih šuma.    Društvene inicijative poput njegove, u mjestima gdje se „mnoge porodice oslanjaju na socijalnu pomoć i brinu da će ih formalna regulativa poput ove spriječiti u poslu“, uvijek su izazov. Međutim, Rahim je uvjeren da je zajednički rad zarad čistijih i zdravijih šuma, uz njihovo dobro iskorištavanje, koristan za sve i on je posvjećen da okupi više lokalaca oko ove inicijative.     Slično kao Rahim u Novom Brdu, Kumrije Kadriu u selu Vrelo, opština Istok, pokušava okupiti žene koje već koriste šumska dobra da bi zaradile, u organizovaniju i održiviju inicijativu. Kumrije vodi Udruženje Melissa, koje je u početku osnovano kao udruženje pčelara, ali su, kako kaže, “ubrzo shvatili potencijal sakupljanja biljaka poput travki i bobica sa planina”. Prihod od prodaje ovih proizvoda pomaže mnogim ženama da doprinesu prihodu domaćinstva, pogotovo u regiji gdje su mogućnosti za zaposlenje žena oskudne.    Živeći u području okruženom planinama, Kumriji i njenim prijateljicama bilo je gotovo prirodna stvar sakupljati sirove planinske travke i bobice za kućnu upotrebu. Uvidjevši potencijal ove aktivnosti, počele su da razgledaju mogućnosti da ovo pretoče u profitabilan posao koji će koristiti ženama u regionu. Međutim, do sada su mogle samo sakupljati i sušiti travke i bobice, što im je otežavalo plasiranje svojih proizvoda na tržište. Za Kumrije i njene koleginice, mašina kojom pakuju bilje dodala je značajnu vrijednost njihovim proizvodima i sve je promijenila. 

„Prije smo mogli samo prodavati sirovo bilje, a sada ga možemo osušiti i spakovati, što im povećava tržišnu vrijednost“, rekla je. Sada mogu produžiti da rade šta su radile cijeli život, ali mogu i da zarade od toga.“

  Kumrije Kadriu Kumrije kaže da im je namjera da stvore održivu mrežu sakupljačica koja će im služiti i kao lanac nabavke i otkupljivaće sakupljene travke i bobice od žena koje ih već sakupljaju, po konkurentnoj cijeni kako bi doprinijele konkurentnosti tržišta, od čega će žene u zajednici imati najviše koristi.    Napori Rahima i Kumrije dio su veće inicijative koja ima za cilj da unaprijedi život na selu, dok istovremeno osigurava održivost kosovskih šuma. Projekat koji podržava EU bio je prisutan u više regiona, fokusirajući se na prakse održivog upravljanja šumama, smanjenje nelegalne sječe i promovisanje upotrebe nedrvnih šumskih proizvoda poput bilja koje Kumrije i njene koleginice skupljaju.   Priče poput Kumrijine i Rahimove su samo neke od mnogih uspješnih priča pojedinaca, porodica i zajednica koje su imale direktnu korist od projekta koji je finansirala EU a sproveo FAO [Organizacija za hranu i poljoprivredu] po nazivom „Podrška jačanju održivog i višenamjenskog upravljanja šumama za rješavanje klimatskih promjena i poboljšanje života na selu na Kosovu”.   U skladu sa međunarodnim standardima i najboljom praksom, naglašavajući uravnoteženu integraciju ekoloških, društvenih i ekonomskih funkcija šumskih ekosistema, završena su četiri plana upravljanja šumama, korištenjem nove metodologije koja pomjera fokus sa tradicionalnog upravljanja šumama na pristup zasnovan na ekosistemu.    Holistički pristup čini ove planove posebno značajnim, ne samo za zajednice i direktne korisnike, već i za kreatore politika. Ovi planovi sadrže slojevito i opširno znanje o upravljanju šumama, koje uzima u obzir šire usluge ekosistema koje pružaju šume, uključujući očuvanje biodiverziteta, sekvestraciju ugljika i koristi za zajednice, uključujući nedrvne šumske proizvode. Nova metodologija pripreme planova upravljanja, za koju se očekuje da će je Kosovska agencija šumarstva implementirati u bliskoj budućnosti, označiće značajno poboljšanje prakse upravljanja šumama u zemlji, unaprjeđujući održivost šuma, doprinoseći naporima za ublažavanje klimatskih promjena i promovišući dobrobit lokalnih zajednica.  

„Oduvijek sam volio šumu i sanjao da se profesionalno bavim šumarstvom, ipak, zbog nedostatka formalnog obrazovanja, nikada mi se san nije ispunio.“

              U okviru programskih aktivnosti, uspješno je pošumljeno 128 hektara šume. Program je takođe naglasio uključenost lokalne zajednice u ove aktivnosti, posebno u okviru pilot jedinica upravljanja. Ovaj angažman je omogućio članovima zajednice praktično iskustvo u tehnikama sađenja, a imali su i finansijske koristi od učešća. Dok izazovi za dobro upravljanje šumama na Kosovu i dalje postoje, nelegalna sječa ostaje jedna od gorućih tema. Zahvaljujući holističkom pristupu programa i intervenciji na više nivoa – od direktnog rada sa pojedincima koji žive u planinskim područjima, ne samo da ih edukuje kako pravilno koristiti dobra koja nudi planina, već i kako ih pretočiti u profitabilne aktivnosti, pritom mijenjajući kulturu i način razmišljanja o važnosti zdravih i čistih šuma; rad direktno sa institucijama i pojedincima zaduženih za kreiranje politika – program je posvjećen obezbjeđivanju zelenije i zdravije životne sredine za građane Kosova.

Danas je Evropska komisija usvojila Paket proširenja za 2023

Written on . Posted in Vijesti.

Zapadni Balkan

 

Napredak u reformama za pristupanje EU uglavnom je zastao, jer je Crna Gora patila od duboke polarizacije i političke nestabilnosti u izvještajnom periodu. EU pozdravlja formiranje novog parlamenta i formiranje vlade, od koje se očekuje da brzo pokaže kapacitet i posvećenost putu Crne Gore prema EU i sprovede reforme vezane za pristupanje EU. Uopšteno, napredak u pregovorima o pristupanju zavisiće od reformi u oblasti vladavine prava (tj. ispunjenja privremenih mjera utvrđenih u Poglavljima 23 i 24). Crna Gora se i dalje potpuno usklađuje sa Zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom.

 

Srbija je nastavila s implementacijom reformi vezanih za pristupanje EU, uključujući oblast vladavine prava. Srbija je počela s primenom ustavnih amandmana iz 2022. godine kako bi ojačala nezavisnost pravosuđa i usvojila nova medijska zakonodavstva. Implementacija ovoga može značajno poboljšati regulatorno okruženje. Međutim, potrebne su dalje izmjene kako bi u potpunosti bile u skladu sa pravnim tekovinama EU i evropskim standardima. Srbija mora poboljšati, kao prioritet, usklađenost sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući restriktivne mjere i izjave o Rusiji. Takođe su potrebni dalji rad i politička posvećenost kako bi se sprovele reforme u oblasti vladavine prava. Procjena Komisije ostaje da je Srbija tehnički ispunila kriterijume za otvaranje klastera 3 (konkurentnost i inkluzivni rast). Srbija mora potpuno sarađivati i preduzeti sve potrebne korake kako bi obezbijedila odgovornost za nasilni napad na kosovsku policiju 24. septembra i napad na KFOR 29. maja. Što se tiče normalizacije odnosa sa Kosovom, iako je postignut dogovor u EU-facilitiranom dijalogu, kako Srbija tako i Kosovo još nisu počeli sa sprovođenjem svojih obaveza, koje su obavezujuće za obije strane i ključni dio njihovih evropskih puteva.

 

U Sjevernoj Makedoniji, vlasti su dosljedno izjavljivale da je pristupanje EU njihov strateški cilj. Sjeverna Makedonija nastavila je potpuno usklađivanje sa Zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU (CFSP). Zemlja je takođe ostvarila određeni napredak u oblasti pravde, slobode i bezbjednosti, uključujući borbu protiv organizovanog kriminala i upravljanje migracijama. Kao zemlja koja pregovara, Sjeverna Makedonija mora ispuniti implementaciju reformi vezanih za EU, uključujući u pravosuđu, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, reformu javne uprave, uključujući upravljanje javnim finansijama i javnu nabavku. Sjeverna Makedonija se obavezala da će pokrenuti i postići relevantne ustavne promjene kao prioritet, s ciljem da uključi građane koji pripadaju drugim narodima. Proces pregleda acquis-a EU napredovao je glatko, a vlasti su pokazale visok nivo posvećenosti. Komisija je Savjetu predstavila izvještaje o pregledu “fundamentalnog klastera” za Sjevernu Makedoniju u julu i očekuje brzo praćenje, s ciljem otvaranja pregovora o ovom klasteru do kraja godine.

 

Albanija je nastavila pokazivati odlučnost u sprovođenju EU reformi i ostvarivanju napretka u reformama u “fundamentalnom klasteru”. Nastavljeno potpuno usklađivanje sa Zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU takođe je snažan signal strateškog izbora zemlje za pridruživanje EU. Potrebni su dalji napori u oblastima slobode izražavanja, pitanjima manjina i vlasničkim pravima, kao i u ključnim oblastima vladavine prava, kao što su borba protiv korupcije i organizovanog kriminala. Proces pregleda acquis-a EU napredovao je glatko, a vlasti su pokazale visok nivo posvećenosti. Komisija je Savjetu predstavila izvještaje o pregledu “fundamentalnog klastera” za Albaniju u julu i očekuje brzo praćenje. Cilj je otvaranje pregovora o klasteru 1 (fundamentalni) do kraja godine.

 

U Bosni i Hercegovini, prošlogodišnje dobijanje statusa kandidata donijelo je potrebnu pozitivnu dinamiku. Nova vlada je brzo formirana nakon izbora i počela je s implementacijom reformi, posebno kroz amandmane koji uvode provjere integriteta u pravosuđu. Ipak, potrebni su dalji napori. To uključuje usvajanje važnih reformi u oblasti vladavine prava i pravosuđa i nastavak sa ustavnim i izbornim reformama, koje su od najvećeg prioriteta za obezbjeđivanje jednakih prava za sve građane. Takođe je važno očuvati ustavni poredak zemlje. Seperatističke i autoritarne mjere u entitetu Republika Srpska nisu u skladu s evropskim putem. Potrebni su dalji napori za Bosnu i Hercegovinu kako bi ispunila ključne prioritete utvrđene u mišljenju Komisije o njenoj aplikaciji za članstvo. Stoga Komisija preporučuje otvaranje pregovora o pristupanju EU sa Bosnom i Hercegovinom, kada se postigne potreban stepen usklađenosti sa kriterijumima članstva.

 

Kosovo ostaje posvećeno svom evropskom putu. Nastavilo je dobrovoljno potpuno usklađivanje sa Zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući osudu ruskog rata agresije protiv Ukrajine i primjenu restriktivnih mjera protiv toga. Period izvještavanja obilježen je legislativnim postignućima, uključujući važnu reformu izbornog sistema. Ipak, potrebno je još rada, uključujući i plan akcija o reformama pravosuđa. Od 1. januara 2024. godine, vizna liberalizacija za Kosovo će stupiti na snagu. Situacija na sjeveru Kosova bila je pogođena nekoliko kriza, posljednja od njih je bila nasilan napad na kosovsku policiju 24. septembra 2023. godine. Što se tiče normalizacije odnosa sa Srbijom, iako je postignut sporazum u EU-facilitiranom dijalogu, kako Kosovo tako i Srbija još nisu počeli sa sprovođenjem svojih obaveza, koje su obavezujuće za strane i ključni dio njihovih evropskih puteva.

Sljedeći koraci

 

Sada je na Savjetu da razmotri preporuke Komisije od danas i donese odluke o koracima koji slede u procesu proširenja.

Komisija predstavlja novi Plan rasta za Zapadni Balkan, uključujući 6 milijardi eura grantova i kredita kako bi ubrzala ekonomsku konvergenciju sa EU

Written on . Posted in Vijesti.

Danas je Evropska komisija usvojila novi Plan rasta za Zapadni Balkan, s ciljem da unaprijedi neke od koristi članstva u regionu prije pristupanja, podstakne ekonomski rast i ubrza neophodnu socijalno-ekonomsku konvergenciju. Cilj je omogućiti partnerima da ubrzaju reforme i investicije kako bi značajno ubrzali proces proširenja i rast njihovih ekonomija. U tu svrhu, predložen je novi Fond za reforme i rast za Zapadni Balkan u iznosu od 6 milijardi eura za period 2024-2027. Isplate će se vršiti tek nakon ispunjenja dogovorenih reformi. Kao dio Plana rasta, svaki partner sa Zapadnog Balkana biće pozvan da pripremi Reformsku agendu na osnovu postojećih preporuka, uključujući one iz godišnjeg Paketa proširenja i programa ekonomske reforme zemalja (PER). Agenda reformi će biti predmet konsultacija, ocjene i usvajanja od strane Komisije.

 

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je: “Usvajanjem novog Plana rasta za Zapadni Balkan u iznosu od 6 milijardi eura, danas približavamo ekonomije Zapadnog Balkana EU. Potencijal ovog Plana rasta je izuzetan. Ovaj Plan rasta može udvostručiti ekonomiju Zapadnog Balkana u narednih 10 godina. Svojom kombinacijom reformi i investicija omogućiće Zapadnom Balkanu da uskoro profitira iz ključnih oblasti našeg jedinstvenog tržišta, uključujući slobodno kretanje robe, usluga i radne snage, jedinstveno evropsko područje plaćanja, transport, energetiku i digitalno jedinstveno tržište.”

Sljedeći koraci

 

Sada je na Evropskom parlamentu i Savjetu da ispita predlog za Fond u okviru paketa pregleda srednjeročnih finansijskih okvira (MFF). Kada bude usvojen, šest partnera sa Zapadnog Balkana biće pozvano da dostave svoje individualne reformne agende u kojima će opisati socijalno-ekonomske i osnovne reforme koje će preduzeti kako bi podstakli rast i konvergenciju u okviru Plana rasta tokom perioda od 2024. do 2027. godine. Srbija i Kosovo moraju konstruktivno učestvovati u dijalogu o normalizaciji odnosa, koji vodi Visoki predstavnik EU, kao neophodan preduslov.

Zaštita rijeke Vardar uz podršku EU

Written on . Posted in Priče.

Vodeni sistem u glavnom gradu Sjeverne Makedonije, Skoplju, dobija podsticaj, pokazujući da se razvoj odvija paralelno sa integracijom u EU.

Gradovi se moraju neprestano prilagođavati kako bi se pružio smještaj rastućem urbanom stanovništvu, suočili se s izazovima klimatskih promjena i upravljali ograničenim resursima. Skoplje, glavni grad Sjeverne Makedonije, aktivno radi na transformaciji u održivu, modernu evropsku metropolu sa snažnim naglaskom na zaštiti životne sredine. Ovo opredjeljenje se ogleda kroz značajnu inicijativu za zaštitu gradske životne sredine putem izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Ovo postrojenje će proširiti usluge sanitarne infrastrukture na više od pola miliona stanovnika dok istovremeno smanjuje zagađenje rijeke Vardar, najduže rijeke Sjeverne Makedonije.

U Skoplju, vode ove značajne rijeke, koja protiče kroz glavni grad zemlje, do sada nisu bile pravilno tretirane. Unutar kanalizacione mreže kojom upravlja JKP Vodovod i kanalizacija, otpadne vode se ispuštaju na više tačaka duž obe obale rijeke Vardar. Iako postoji određeni nivo kontrole i početnog tretmana za ove ispuste, oni na kraju završavaju direktno u rijeci Vardar.

“Već mnogo godina marljivo radimo na uspostavljanju neophodnih uslova za realizaciju ovog vitalnog i izuzetno značajnog infrastrukturnog projekta.”

Gospođa Kaja Šukova, ministarka zaštite životne sredine i prostornog planiranja Sjeverne Makedonije, ističe kritični značaj izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda za grad Skoplje. Ona naglašava da je ovo, i dalje, jedno od najhitnijih pitanja, ne samo za Ministarstvo i Vladu, već prije svega za građane i njihovo zdravlje i blagostanje. Ministarka Šukova napominje: “Već mnogo godina marljivo radimo na uspostavljanju neophodnih uslova za realizaciju ovog vitalnog i izuzetno značajnog infrastrukturnog projekta.”

Tokom faze pripreme, projekat je dobio vrijedne tehničke pomoći iz nekoliko uglednih institucija, uključujući Evropsku investicionu banku, Evropsku banku za obnovu i razvoj, Investicioni okvir Zapadnog Balkana i francusku vladu. Ova podrška odražava nepokolebljivu posvećenost tima Evrope Sjevernoj Makedoniji. Osnovni cilj ove pomoći je rješavanje kapacitetskih ograničenja lokalnih partnera, unaprjeđenje njihovih sposobnosti u planiranju, radu i održavanju investicionih projekata.

Postrojenje za prečišćavanje vode u Skoplju projektovano je da služi 650.000 ekvivalentnih stanovnika. Faza izgradnje se očekuje da će trajati tri godine, nakon čega će uslijediti dvogodišnji probni period posvećen testiranju funkcionalnosti postrojenja i obuci osoblja odgovornog za njegov rad. Objekat će zauzimati površinu od 13 hektara, smješten u opštini Gazi Baba, na lijevoj obali rijeke Vardar u području Trubarevo. Projekat je rezultat saradnje JKP Vodovod i kanalizacija – Skopje, Grada Skoplja, Ministarstva zaštite životne sredine i prostornog planiranja i Ministarstva finansija. Nakon završetka izgradnje, Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda – Skoplje postaće vlasništvo JKP Vodovod i kanalizacija – Skopje.

Projekat će se odvijati u dvije različite faze. Prva faza obuhvata prečišćavanje i biološko tretiranje otpadnih voda do najkasnije 2035. godine, dok će se druga faza fokusirati na uklanjanje azota i fosfora iz otpadnih voda koje ulaze u rijeku Vardar, s ciljem završetka do 2045. godine. Po punom funkcionisanju postrojenja za prečišćavanje, oko 74,7% potrebne kapaciteta za prečišćavanje otpadnih voda u zemlji biće zadovoljeno do 2027. godine.

“Sa sigurnošću mogu tvrditi da bi, bez pristupa ovim evropskim finansijskim mehanizmima, dostizanje ove krajnje faze – izgradnje postrojenja – bilo izuzetno izazovno. Duboko cijenimo podršku EU u vezi s tim, kao i u drugim procesima kroz koje težimo postizanju evropskih standarda.”

O projektu

Kao banka za klimu EU, Evropska investiciona banka finansira 3 milijarde eura svake godine u infrastrukturu vodovoda, fokusirajući se na bezbjednost vode i prilagođavanje klimatskim promjenama. Otprilike 30% vodnih projekata banke sprovodi se van Evropske unije, često u nekim od najsiromašnijih i najpogođenijih sušom zemalja svijeta. U 2022. godini, investirali smo oko 2,17 milijardi eura u sektor, što je poboljšalo sanitarnu infrastrukturu za 10,8 miliona ljudi i omogućilo bolji pristup bezbjednoj pijaćoj vodi za 25,4 miliona ljudi.

 

Kako bi podržala ovu inicijativu, Evropska unija je odobrila značajnu donaciju od 70 miliona eura putem Investicionog okvira za Zapadni Balkan. Ova alokacija označava najznačajniji doprinos koji je ikada dala međunarodna finansijska institucija u sektoru vode zemlje. Finansijska podrška EU ima za cilj dramatično ubrzanje priprema i izvođenja projekta, što će na kraju rezultirati pročišćavanjem 90% otpadnih voda u gradu Skoplju i 74,7% otpadnih voda u cijeloj zemlji. Ovaj projekat besprekorno se uklapa u Ekonomski i investicioni plan EU, strategiju Global Gateway i Zelenu agendu za Zapadni Balkan.

Osim toga, Vlada Republike Sjeverne Makedonije olakšala je finansiranje izgradnje postrojenja za prečišćavanje putem zajma dobijenog od dvije banke EU, Evropske investicione banke (EIB) u iznosu od 68 miliona eura i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u iznosu od 58 miliona eura. Ministarka Šukova ističe ključnu ulogu koju EU ima u sprovođenju ovog kritički važnog kapitalnog infrastrukturnog projekta. Ona napominje: “Sa sigurnošću mogu tvrditi da bi, bez pristupa ovim evropskim finansijskim mehanizmima, dostizanje ove krajnje faze – izgradnje postrojenja – bilo izuzetno izazovno. Duboko cijenimo podršku EU u vezi s tim, kao i u drugim procesima kroz koje težimo postizanju evropskih standarda.” Postrojenje za prečišćavanje planira se opremiti najsavremenijom tehnologijom, najnovijom opremom i energetski efikasnim praksama. Toplotna energija koju generiše postrojenje koristiće se za sagorijevanje mulja u akceleratoru. Projekat obuhvata i dodatne aspekte poput tehničke pomoći i obuke osoblja kako bi se osigurala održivost instalacije.

Uvodna riječ predsjednice fon der Lajen na Samitu Berlinskog procesa

Written on . Posted in Vijesti.

Hvala puno, premijeru, dragi Edi,

 

Herr Bundeskanzler,

 

Dragi prijatelji,

 

Kakva priča koju smo upravo videli na ekranu, kakva priča. I koliko je moćna poruka da je to ne samo deseti Berlinski proces, već se prvi put održava u zemlji zapadnog Balkana. Snažna poruka u svijetu koji si opisao, Edi, gdje smo svjedoci užasnog rata koji je Rusija pokrenula protiv Ukrajine. Ukrajina se bori za svoj suverenitet i teritorijalni integritet i za naše vrijednosti. Takođe smo vidjeli gnusni teroristički napad Hamasa koji je ubio više od 1.400 ljudi, muškaraca, žena, djece, beba, samo zato što su Jevreji. Živimo na zapaljenoj planeti. Izaziva nas GenAI. U ovim vremenima, potrebni su vam najbolji prijatelji. I rekao si, ti si najbolji prijatelj kog možemo poželjeti. Dozvolite nam da radimo tako da se pridružite Evropskoj uniji koja je dokazala da je moguće zajedno stvoriti trajni mir i održivi prosperitet.

 

I zaista, kakva moćna poruka juče, kada smo započeli registraciju u Tirani College of Europe. A ti mladi studenti će sada studirati evropske poslove. Oni dolaze iz Albanije, cijelog Zapadnog Balkana, iz Evropske unije. Kakva moćna poruka za narednu generaciju koja će prenositi ideju Evropske unije naprijed.

 

Berlinski proces je, kako ste rekli, počeo 2014. I vrijedi pogledati papire iz tog vremena: „Cilj da se ostvari stvarni napredak u procesu reformi i regionalnoj ekonomskoj saradnji.“ Zato smo ovdje. A mi smo već sa našim Ekonomsko-investicionim planom od 30 milijardi eura postavili dobre temelje. Rezultati su vidljivi. Polovina Plana, 16 milijardi eura, zapravo je već realizovana. Ali treba učiniti više. I želim da se fokusiram nekoliko minuta na to.

 

Naše ekonomije, Zapadni Balkan i jedinstveno evropsko tržište, još uvijek su previše udaljeni. Ekonomije Zapadnog Balkana su 35% prosjeka EU. Dakle, zaista moramo da iskoristimo potencijal koji postoji ovdje na Zapadnom Balkanu i da ga približimo jedinstvenom evropskom tržištu. I to je ono o čemu je riječ u Planu rasta. Znamo da je, iz iskustva proširenja, snaga proširenja naravno u vrijednostima koje nas spajaju sa zemljama koje su se korak po korak pridružile Evropskoj uniji. Ali druga moć je ekonomski razvoj. Kad god je došlo do proširenja, ne samo one zemlje koje su pristupile Evropskoj uniji imale su ogroman podsticaj u svom ekonomskom razvoju jer su pristupile Jedinstvenom tržištu, već je i Evropska unija napredovala jer je jedinstveno tržište postalo još veće.

 

I ovo je sada princip Plana rasta. U osnovi želimo da u određenim oblastima otvorimo vrata jedinstvenog tržišta, jedinstvenog evropskog tržišta, kompanijama sa Zapadnog Balkana. I to sada moramo da osmislimo. Otvaramo ga u oblastima kao što su slobodno kretanje roba i usluga, drumski transport, energija, električna energija, jedinstveno digitalno tržište EU i, što je veoma važno, olakšavanje bezgotovinskog plaćanja sa jedinstvenim evropskim platnim područjem, da navedemo samo nekoliko elemenata.

 

Ali, naravno, otvaranje vrata nije dovoljno. Zemlje zapadnog Balkana takođe treba da upotpune svoje zajedničko regionalno tržište. A to znači da je uslov da i zemlje Zapadnog Balkana svojim susjedima omoguće pristup svom tržištu [da svojim susjedima omoguće pristup svom tržištu]. Drugim riječima, da preformulišem, ako postoje blokade, jedino možete da blokirate sebe. Ostali će krenuti dalje.

 

A da bismo krenuli dalje, potrebne su reforme, duboko ukorijenjene reforme, takođe da bi se poboljšala poslovna klima, da bi okruženje postalo privlačnije. Ove reforme će biti praćene finansiranjem investicija iz Evropske unije, ako do njih dođe. Ovaj plan rasta je veoma snažan podsticaj. To je podsticaj da se vrata ekonomski otvore, ali i da se traži otvaranje granica između zemalja Zapadnog Balkana i da se izvrše neophodne reforme. Uz to dolazi i finansiranje investicija.

 

Samo zajedničkim radom dovešćemo Zapadni Balkan tamo gdje i pripadate, u srce Evropske unije. Istorija je, zaista, u pokretu. Moja poruka je: Ovo je sada odlučujući trenutak. Ne propustite priliku, zgrabite priliku, iskoristite trenutak i radimo zajedno sa vama na tome.

Mnogo hvala, Edi.

Ušteda energije za održivu urbanu mobilnost: Evropska nedjelja mobilnosti u Bosni i Hercegovini

Written on . Posted in Vijesti.

Zajedno sa brojnim lokalnim partnerima i organizacijama i lokalnim upravama Banja Luke, Mostara i Sarajeva, Kancelarija Evropske unije u Bosni i Hercegovini organizovala je niz edukativnih i rekreativnih aktivnosti za sve generacije kako bi istakla značaj i brojne prednosti održive urbane mobilnosti.

 

Popularna i tradicionalna rekreaciona vožnja „Dosta su dva točka“ obilježila je ovogodišnji Dan bez automobila u Banjaluci 22. septembra. Jedan od ciljeva vožnje ulicama je da gradovi budu pogodni za vožnju biciklom i da se ukaže na potrebu obezbjeđenja biciklista, sa gradskim biciklističkim stazama i pravom na ravnopravno i aktivno učešće u saobraćaju. Istog dana, 22. septembra, u sklopu drugog obilježavanja Evropske nedjelje mobilnosti u Mostaru, brojni građani učestvovali su na Trećoj mostarskoj biciklijadi koja je uključivala vožnju biciklom ulicama grada i trku za najmlađe.

 

Evropska nedjelja mobilnosti, vodeća inicijativa Evropske unije za podizanje svijesti o održivoj urbanoj mobilnosti, održava se svake godine od 16. do 22. septembra uz sve veće učešće gradova, organizacija i inicijativa širom Evrope i svijeta. Ova evropska inicijativa promoviše promjene ponašanja u korist aktivne mobilnosti, javnog prevoza i drugih čistih, inteligentnih transportnih rješenja.

   

Ovogodišnja tema Evropske nedjelje mobilnosti „Uštedi energiju“ sa sloganom Mix and move! odražava vezu između energetske efikasnosti i održive urbane mobilnosti. Siromaštvo u pogledu energije i mobilnosti je u porastu zbog većih troškova za stanovnike i preduzeća. Operacije javnog prevoza i dalje predstavljaju visok trošak za gradske budžete i smanjenje ovih troškova kroz energetski efikasan transport podržava pristupačnu i održivu saobraćajnu infrastrukturu.