Skip to main content

Area of Cooperation: Environment

Predsjednica Fon der Lajen u posjeti Zapadnom Balkanu razgovarala o podršci EU za rješavanje energetske krize

Written on . Posted in Vijesti.

Ruska energetska ucjena i manipulacija tržištima ne štedi Zapadni Balkan. EU je riješena da podrži naše partnere u suočavanju sa visokim cijenama energije i dugoročnom poboljšanju njihove energetske bezbijednosti. Ovo je kontekst posjete predsjednice Fon der Lajen Zapadnom Balkanu ove nedjelje. Predsjednica je najprije posjetila Republiku Sjevernu Makedoniju, gdje se sastala sa predsjednikom Stavom Pendarovskim i premijerom Dimitarom Kovačevskim. U četvrtak ujutru, otputovala je u Prištinu kako bi se sastala sa predsjednicom Vjosom Osmani-Sadriu i premijerom Aljbinom Kurtijem. U popodnevnim časovima, predsjednica je zatim stigla u Tiranu, gdje se sastala sa predsednikom Albanije Bajramom Begajem i premijerom Edijem Ramom.

 

U petak ujutru predsjednica će otputovati u Sarajevo. Tamo će se sastati sa novoizabranim članovima Predsjedništva BiH, kao i sa izabranim članovima Parlamentarne skupštine i predstavnicima društva. U popodnevnim časovima, predsjednica Fon der Lajen otputovaće u Beograd kako bi se sastala sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem i premijerkom Anom Brnabić. Ona će, zajedno sa predsjednikom Vučićem, obići i Gasni interkonektor Srbija-Bugarska u selu Jelašnica. Na kraju, predsjednica će u subotu boraviti u Podgorici, gdje će se sastati sa crnogorskim predsjednikom Milom Đukanovićem i premijerom Dritanom Abazovićem. U sklopu posjete, vidjeće projekat „Transbalkanski elektroenergetski koridor: dionica mreže u Crnoj Gori“.

Paket proširenja 2022: Evropska komisija procjenjivala reforme na Zapadnom Balkanu i u Turskoj i preporučuje status kandidata za Bosnu i Hercegovinu

Written on . Posted in Vijesti.

Paket proširenja za 2022. godinu je usvojen od strane Evropske komisije 12. oktobra 2022. godine, i daje detaljnu procjenu trenutnog stanja i napretka koji su postigle zemlje Zapadnog Balkana i Turska na njihovim putevima ka Evropskoj uniji, sa posebnim fokusom na sprovođenje temeljnih reformi, kao i jasne smjernice o prioritetima reformi koje predstoje.

 

Svake godine Komisija usvaja svoj „Paket proširenja“ – skup dokumenata koji objašnjavaju njenu politiku o proširenju EU. Suština ovog paketa je „Obavještenje o proširenju“, koje izvještava o razvoju situacije u prethodnih godinu dana. Obavještenje proučava napredak koji su ostvarile zemlje kandidati i potencijalni kandidati, izazove sa kojima su se suočile i reforme kojima treba da se bave, ali daje i predloge kako nastaviti dalje. Pored glavnog Obavještenja, paket sadrži i Izvještaje u kojima službe Komisije daju svoje detaljne godišnje procjene o stanju i napretku reformi u svakoj zemlji kandidatu i potencijalnom kandidatu u protekloj godini. Ove procjene su propraćene preporukama i smjernicama o prioritetima reformi.

YEA se pridružuju akciji čišćenja EU na Kosovu

Written on . Posted in Vijesti.

Mladi evropski ambasadori (YEA) pridružili su se 16. septembra Kancelariji Evropske unije na Kosovu i GIZ-u na Kosovu koji su organizovali čišćenje Gračaničkog jezera u okviru ovogodišnjeg Dana čišćenja plaža u EU. Drugi zvanični partneri čišćenja bili su PAMKOS (Udruženje za zaštitu životne sredine i čišćenje Kosova) i Regionalna kompanija za otpad Pastrimi. U okviru inicijative prikupljeno je više od 200 kesa smeća. S obzirom na veliki značaj koji Gračaničko jezero ima za građane Prištine kao njihovo glavno izvorište vode za piće, smatralo se važnim da se pošalje poruka o tome kako da jezero ostane bez otpada dok se tamo provodi slobodno vrijeme.

 

Aktivnosti tokom Dana čišćenja plaže EU nastavljene su nakon toga u Domu Evrope na Kosovu, gdje je oko 30 mladih evropskih ambasadora sa Zapadnog Balkana imalo živu debatu o ekološkim pitanjima u regionu sa specijalistima za životnu sredinu EU i Mrikom Nikći, mladom ekološkinjom i influenserkom sa Kosova. Mladi evropski ambasadori sa cijelog Zapadnog Balkana podijelili su svoje lične ideje o malim, ali značajnim koracima koji se mogu preduzeti kako bi se napravila pozitivna razlika i podržalo čisto okruženje. Primeri uključuju čišćenje i smanjenje otpada u našim zajednicama, izradu kratkih video snimaka o svesti o zaštiti životne sredine i promovisanje alternativnih načina prevoza.

 

EU kampanja Čišćenje plaže je globalna inicijativa za zaštitu okeana, koju zajedno sa Štrumpfovima organizuju EU i UN. Manifestacija se održava svakog septembra oko Svetskog dana čišćenja obale i važna je za podizanje svijesti o ekološkim pitanjima. U 2022. godini, peto izdanje kampanje EU Čišćenje plaže usmjereno je na mlade u okviru Evropske godine mladih. Unutar sveobuhvatne teme „Ujedinjeni protiv morskog otpada“, sljedeća generacija sarađuje sa međunarodnim organizacijama, nacionalnim liderima i nevladinim organizacijama u borbi protiv ovog problema.

EU i Kosovo potpisali sporazum o prvom godišnjem programu finansiranja IPA III

Written on . Posted in Vijesti.

Kosovo i Evropska unija su 13. septembra potpisali prvi godišnji sporazum o finansiranju u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć III (IPA III), u vrijednosti od 63,96 miliona eura. Nakon potpisivanja i stupanja na snagu Sporazuma o okvirnom finansijskom partnerstvu između EU i Kosova, ovo je bio jedan od posljednjih formalnih koraka koji omogućava postepeno isplaćivanje finansijske pomoći EU Kosovu kao dio okvirnog sporazuma o partnerstvu IPA III koji obuhvata period 2021-2027. godine. Skupština Kosova takođe će morati da ratifikuje sporazum.

 

Kroz 14 uzastopnih godišnjih programa finansiranja od 2007. do 2020. godine, u okviru IPA I i IPA II, EU je do sada obezbijedila Kosovu više od 1,21 milijarde eura finansijske pomoći.

 

„Početnih 63,96 miliona eura iz IPA III biće iskorišćeno za povećanje konkurentnosti kosovskog poljoprivredno-prehrambenog sektora i za pomoć u ostvarivanju kriterijuma za ekonomsko pridruživanje EU. Finansiranje će nadalje biti usmjereno ka poboljšanju zaštite ljudskih prava i napredovanju u oblasti rodne ravnopravnosti, kao i unaprjeđivanje obezbjeđivanja opštinskih usluga i sigurnosti i javne bezbjednosti na Kosovu”, rekao je ambasador EU na Kosovu Tomaš Sunjog.

 

Godišnje finansiranje IPA III biće ukombinovano sa dodatnih 16 miliona eura od strane Vlade Kosova i finansiranjem od strane drugih partnera u iznosu od 3,8 miliona eura. EU ostaje najveći trgovinski partner Kosova i najveći pružalac finansijske pomoći.

Govor predsjednice Ursule fon der Lajen o stanju Unije 2022. godine

Written on . Posted in Vijesti.

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen održaće svoj treći govor o stanju Unije u Evropskom parlamentu 14. septembra 2022. godine. Kao i svake godine, njeno obraćanje će uzeti u obzir dosadašnja dostignuća i iznijeti svoju viziju za budućnost. Nakon govora uslijediće plenarna debata.

 

Nakon dvije godine pandemije i rata koji i dalje traje na evropskom kontinentu nakon agresije Rusije na Ukrajinu, predsjednica Evropske komisije predstaviće glavne najave za rješavanje ovih izazova i iznijeće svoju viziju budućnosti Evropske unije. S obzirom na specifičan geopolitički kontekst, ove godine, čak i više nego ranije, očekuje se da će obraćanje o stanju Unije privući veće interesovanje i van EU.

 

Obraćanje o stanju unije 2022 će se takođe emitovati uživo na Ebs-u, na društvenim mrežama Komisije: Facebook, Twitter, LinkedIn, Youtube i Telegram – kao i na Twitter, Instagram i LinkedIn stranicama predsednice Fon der Lajen.

Fond Zeleni za rast povećaće energetsku i resursnu efikasnost preduzeća i domaćinstva na Kosovu

Written on . Posted in Vijesti.

Fond Zeleni za rast (GGF) obezbijedio je subordinirani kredit od 7 miliona eura svom partneru BKT Kosovo. Ovaj priliv će se ojačati osnovni kapital banke i omogućiti BTK Kosovo da uveća svoje kreditne linije za energetsku i resursnu efikasnost u urbanim i poluurbanim delovima Kosova mikro, malim i srednjim preduzećima (MSME), privatnim licima, kao i projektima obnovljivih izvora energije.

 

Instrument ima za cilj jačanje kapaciteta banke za unaprjeđivanje održivog dugoročnog zelenog finansiranja. Očekuje se da će investicija doprinijeti smanjenju godišnje emisije CO2 od 4.800 tona i 21.800 MWh uštede primarne energije. To je jednako emisiji gasova sa efektom staklene bašte koji za godinu dana proizvedu 1000 putničkih vozila sa benzinskim motorom. Dopunjujući ovaj instrument, BKT Kosovo će imati koristi od tehničke pomoći u okviru inicijative GGF-a „Duboko ozelenjavanje“, koja ima za cilj da izgradi održivost u osnovnim poslovnim operacijama BKT-a, poboljša njihov sistem upravljanja zaštitom životne sredine i društvenim okruženjem i ojača njihove kapacitete zelenog kreditiranja.

Solarna energija uljepšava budućnost preduzeća iz BiH

Written on . Posted in Priče.

Jednu od najvećih solarnih elektrana za sopstvene potrebe u regionu ugradilo je uz podršku EU prehrambeno preduzeće iz Bosne i Hercegovine.

Preduzeće Madi, sa sedištem u Tešnju, jedna je od rijetkih firmi ovlašćenih za izvoz svježeg pilećeg mesa u Evropsku uniju. Preduzeće je osnovano 1989. godine, a 2000. godine su pokrenuli prvi pogon za preradu pilećeg mesa. Do 2015. godine proradila im je i najveća i najmodernija klanica živine u regionu sa kapacitetom od 6.000 brojlera na sat i 24 miliona živine godišnje. Danas su priznati kao lider na tržištu Bosne i Hercegovine.

Međutim, pandemija koronavirusa negativno je uticala na poslovanje Madija, uprkos tome što je jedna od najuspješnijih kompanija u Bosni i Hercegovini. Pretrpjeli su probleme sa snabdijevanjem, tako da su morali da preispitaju svoju potrošnju i uštede gdje god je moguće. Da bi prevazišli taj problem, rukovodstvo je odlučilo da formira radnu grupu za optimizaciju troškova.

„Uvijek smo znali da je struja jedan od naših najvećih troškova. Jedna od prvih stavki koju smo analizirali je bila smanjenje troškova za energiju. Nakon detaljnog istraživanja došli smo do zaključka da bi postavljanje solarne elektrane bilo jedno od najboljih rješenja.“

 

Za rukovodioca ove radne grupe određen je Mirel Dedukić. On objašnjava da je jedna od glavnih stavki rashoda koju su primijetili bila struja. „Uvijek smo znali da je struja jedan od naših najvećih troškova. Jedna od prvih stavki koju smo analizirali je bila smanjenje troškova za energiju.“

On je znao da je najveća potreba Madija za električnom energijom tokom ljeta, kada solarni paneli proizvode struju punim kapacitetom. „Nakon detaljnog istraživanja došli smo do zaključka da bi postavljanje solarne elektrane bilo jedno od najboljih rješenja“, objašnjava Mirel. Kompanija je potom krenula u investiciju koja je jedinstvena u BiH.

Dok je Madi radio na sopstvenoj studiji izvodljivosti za ulaganje u solarnu elektranu, program EU4AGRI koji finansira EU raspisao je poziv za podnošenje predloga. Poziv je uključivao i preduzeća koja se bave preradom mesa. „Imali smo skoro spreman projekat i bilo nam je lako da konkurišemo“, kaže Mirel.

Uz sufinansiranje EU4AGRI, Madi je instalirao solarnu elektranu kapaciteta 1.000 kW. Elektrana je postavljena u tri proizvodne hale površine 5500m2. Ukupan godišnji proizvodni kapacitet je 1.147 MWh, što pokriva 15% potrošnje električne energije kompanije. Pored toga, 2021. godine ugradili su još jednu solarnu elektranu kapaciteta 1.000 kW, tako da sada preko 30% utrošene električne energije dolazi iz obnovljivih izvora.

„Veoma smo ponosni što smo ovim projektom doprinijeli očuvanju životne sredine. Povrh toga, smanjili smo naše troškove i postigli samoodrživost u snabdijevanju električnom energijom.“

O projektu

Projekat EU4AGRI je četvorogodišnja inicijativa (2020-2024) usmjerena na modernizaciju poljoprivredno-prehrambenog sektora, otvaranje novih radnih mjesta i zadržavanje postojećih, kao i na pružanje podrške u oporavku od krize izazvane pandemijom koronavirusa u Bosni i Hercegovini. Ukupna vrijednost projekta je 20,25 miliona eura, uglavnom iz izvora Evropske unije, ali projekat zajednički sprovode i finansiraju Češka razvojna agencija i Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u BiH.

Projekat EU4AGRI do sada je podržao poljoprivrednike i preduzeća u BiH sa 45 investicija u vrijednosti od skoro 5,5 miliona eura, od čega je preko 3,2 miliona finansirala Evropska unija.

Prema Mirelovim riječima, energija koju proizvodi njihova solarna elektrana predstavlja smanjenje od nešto više od 1.800.000 kgCO2 zagađenja, što je ravno uštedi od 600.000 litara dizela ili 800 tona uglja. „Veoma smo ponosni što smo ovim projektom doprinijeli očuvanju životne sredine. Povrh toga, smanjili smo naše troškove i postigli samoodrživost u snabdijevanju električnom energijom“, kaže Mirel.

Plan je da Madi ostane najveća kompanija u mesnoj industriji u Bosni i Hercegovini, kroz kontinuirano ulaganje u ljudske resurse i savremenu tehnologiju. Pored toga, pokrenuli su i novu kompaniju „Mipower d.o.o.“, koja će se baviti samo proizvodnjom i trgovinom električnom energijom. Planiraju da postave još najmanje 10MW solarnih panela.

Podsticanje poljoprivrede u Crnoj Gori

Written on . Posted in Priče.

EU fondovi stvaraju nova radna mjesta i proizvode boljeg kvaliteta.

Milenko Nedić (47) bio je zaposlen u Vojsci. On je 2005. godine, u sklopu vladinih reformi, proglašen viškom zajedno sa još 3.000 kolega, tako da je preko noći ostao bez posla. Kada je morao da odluči šta dalje da radi, sjetio se svojih roditelja, koji su se bavili poljoprivredom i što je u osnovi bio jedini drugi posao kojem je bio vičan.

On i njegova žena podigli su kredit u banci i kupili tri krave s kojima su pokrenuli svoju malu farmu. Početak je bio težak zbog visokih kamatnih stopa kredita i nedostatka kapaciteta bračnog para. Tada se pojavila prilika za Milenka i njegovu suprugu da prošire i stabilizuju svoje poslovanje uz podršku instrumenta EU za pretpristupnu pomoć za ruralni razvoj (IPARD II). „Kroz IPARD programe uspio sam da kompletiram našu mehanizaciju i nabavim sisteme za mužu, kao i svu opremu koja mi je potrebna za farmu. Na posljednjem konkursu dobio sam podršku od oko 48.000 eura, koju sam dopunio sa mojih 32.000 eura“, kaže Milenko. Sada ima oko 50 krava i jednu od najvećih farmi u svojoj regiji.

„Prije početka realizacije programa IPARD II imali smo samo dva ili tri prerađivačka postrojenja koja su zadovoljavala nacionalne standarde za bezbjednost hrane. Sada imamo preko 21 objekat koji zadovoljava standarde. Ova činjenica sama po sebi pokazuje pozitivan uticaj koji je IPARD II imao na Crnu Goru .“

Bezbjednija hrana

Priča Milenka Nedića nije jedina uspješna priča u kojoj je učestvovao IPARD II u Crnoj Gori. Do sada je najmanje 254 poljoprivrednika koristilo sredstva IPARD II i imali su koristi od poboljšanja uslova rada na svojim gazdinstvima. Gordana Dujović iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede objašnjava: „Prije početka realizacije programa IPARD II imali smo samo dva ili tri prerađivačka postrojenja koja su zadovoljavala nacionalne standarde za bezbjednost hrane. Sada imamo preko 21 objekat koji zadovoljava standarde. Ova činjenica sama po sebi pokazuje pozitivan uticaj koji je IPARD II imao na Crnu Goru“. Prema Gordaninim rečima, kroz podršku IPARD II do sada je otvoreno i preko 100 novih radnih mjesta, koja su uglavnom dobili mladi ljudi.

Crna Gora trenutno koristi raspoloživa sredstva iz IPARD II programa koja se mogu koristiti do kraja 2023. godine, a EU je nedavno za Crnu Goru usvojila program IPARD III za period 2021-2027. godine. Gordana je uvjerena da će IPARD III biti još uspješniji od prethodnih programa. „Pokrećemo IPARD III sa mnogo više iskustva i znanja stečenog sprovođenjem konkursa kroz program IPARD II. Mi, kao i primaoci, mnogo smo iskusniji i vjerujem da će se beneficije značajno povećati. Planirana je i akreditacija novih mjera, tako da će se otvoriti mogućnosti da korisnici dobiju veću podršku i da Crna Gora kao zemlja povuče više sredstava EU koja su joj na raspolaganju“, kaže ona.

„Gazdinstvo nam pruža dobar život. Ono zahtijeva mnogo rada, a većina zarađenog novca treba da se ponovo investira u proizvodnju, ali farma raste.”

O programu

Dio Instrumenta za pretprijemnu pomoć (IPA), koji ima za cilj podršku reformama u zemljama u procesu pridruživanja EU, Instrument za pretprijemnu pomoć ruralnom razvoju (IPARD) fokusiran je na ruralna područja i poljoprivredno-prehrambene sektore tih zemalja. Ovim sredstvom EU korisnicima pruža finansijsku i tehničku pomoć kako bi njihov poljoprivredni sektor i ruralna područja bili održiviji i uskladila ih sa zajedničkom poljoprivrednom politikom EU.

Milenko je uvjeren da bi bez IPARD projekata devet od deset poljoprivrednika moralo da napusti poljoprivredu. Prema njegovim riječima, nedovoljno ljudi na tržištu rada spremno je da se bavi poljoprivredom, pa je mehanizacija nabavljena putem IPARD-ovog konkursa važan doprinos. „Gazdinstvo nam pruža dobar život. Ono zahtijeva mnogo rada, a većina zarađenog novca treba da se ponovo investira u proizvodnju, ali farma raste.”

Otvoren izviđački kamp za avanture u Sjevernoj Makedoniji

Written on . Posted in Priče.

Projekat koji finansira EU podržava unaprjeđivanje objekata i usluga u izviđačkom kampu u Strugi

Izviđački kamp Krste-Jon možete pronaći na odličnoj lokaciji: u blizini šume, na plaži uz Ohridsko jezero. Nalazi se i nedaleko od centra Struge. Izviđački kamp otvoren je sedamdesetih godina prošlog vijeka sa najosnovnijom infrastrukturom, a prva dodatna ulaganja izvedena su tek 2003. godine, kada je opština finansirala izgradnju prve zidane zgrade sa osam prostorija.

„Imali smo velikih problema u vezi sa infrastrukturom: nismo imali toalete, toplu vodu, ni osvjetljenje.“

Marjan Glavinčeski je šef organizacije civilnog društva Krste-Jon Struga koja upravlja kampom. Pojašnjava da uprkos prekrasnom ambijentu u kojem se kamp nalazi, on nije bio privlačan posetiocima. „Imali smo velikih problema u vezi sa infrastrukturom: nismo imali toalete, toplu vodu, ni osvjetljenje.“

Srećom, prije tri godine, kada je uprava odlučila da potraži podršku kako bi poboljšala uslove boravka, otvorile su se nove mogućnosti za ovaj izviđački kamp. Podršku su pronašli u Evropskoj uniji i zajedno su pretvorili kamp u jedno od najatraktivnijih mesta na Zapadnom Balkanu.

Projekat lokalne i regionalne konkurentnosti koji finansira EU podržao je kamp u cilju unaprjeđivanja njegove fizičke infrastrukture, kao i uvođenja novih atrakcija za posjetioce. Kamp je do danas izgradio sedam sojenica, proširio postojeću zgradu i unaprijedio infrastrukturu dijela za šatore. Kao rezultat toga, sada u kampu istovremeno može da boravi 200 posjetilaca, a na raspolaganju im stoje i pristojni toaleti i topla voda.

Projekat je takođe pokrenuo nove usluge avanturističkog turizma, uključujući ronjenje, biciklističke i planinarske ture i kajakaštvo. Projekat je pomogao u kupovini opreme za ove usluge i podržao obuku instruktora. „Sada smo u mogućnosti da popunimo vrijeme naših posjetilaca tokom boravka: ako ostanu pet dana, svaki dan imaju nešto drugo da rade. Ronjenje u Ohridskom jezeru trenutno je najtraženija atrakcija među posjetiocima“, kaže Marjan.

„Podrška EU bila je ključna. Mi smo mala organizacija koja radi na lokalnom nivou i nismo imali potencijal za rast bez ove podrške.“

O projektu

Projekat lokalne i regionalne konkurentnosti (LRCP) je četvorogodišnja investiciona operacija koja se finansira iz bespovratnih sredstava Evropske unije (Instrument za pretpristupnu pomoć – IPA II). Projekat nudi holistički pristup razvoju turizma i upravljanju destinacijama i obezbijediće investiciona sredstva i izgradnju kapaciteta za podršku rasta sektora, investicija u destinacije i specifičnog prosperiteta destinacije. Cilj LRCP-a je povećanje doprinosa turizma lokalnom ekonomskom razvoju i unaprjeđenje kapaciteta vlade i javnih subjekata za podsticanje rasta turizma i olakšavanje upravljanja destinacijama.

Marjan objašnjava da se kao rezultat projekta znatno povećao broj posjetilaca, a prošle godine je broj inostranih turista bio veći nego domaćih. „Podrška EU bila je ključna. Mi smo mala organizacija koja radi na lokalnom nivou i nismo imali potencijal za rast bez ove podrške“, kaže Marjan.

Kamp je uložio prošlogodišnju zaradu u dalje unaprjeđivanje infrastrukture i planiraju da ubuduće uvode nove atrakcije, kao što je paraglajding. „Želimo da se dalje razvijamo i postanemo važan igrač na tržištu avanturističkog turizma na Zapadnom Balkanu“, kaže Marjan.

EU usvojila program IPARD III za Crnu Goru

Written on . Posted in Vijesti.

Evropska komisija usvojila je program IPARD III za Crnu Goru, u vrijednosti od 63 miliona eura, za period od 2021. do 2027. godine. Prednosti koje nudi program IPARD III predstavljene su široj javnosti na svečanosti organizovanoj u vinariji Patrimonio, koja je korisnica IPARD-a, u naselju Bobija u Cetinju.

 

Crna Gora trenutno koristi preostala raspoloživa sredstva iz programa IPARD II, koja se zvanično mogu koristiti do kraja 2023. godine, tako da će sredstva iz novog programa IPARD III biti korišćena po isteku ovog roka. U svom obraćanju, ambasadorka EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa pomenula je više od 250 investicija EU u poljoprivredu kroz program IPARD II.

 

„Izuzetno sam srećna što danas slavimo usvajanje programa IPARD III. Poljoprivredna proizvodnja i poljoprivredna prerada u Crnoj Gori treba da se prilagode i unaprijede kako bi bili spremni i konkurentni za evropsko tržište kada zemlja postane punopravna članica EU. Naši IPARD programi pružaju vam dodatnu šansu da povećate poljoprivrednu proizvodnju i smanjite zavisnost od uvoza hrane. Ohrabrujem crnogorske poljoprivrednike i poljoprivredne prerađivače da u potpunosti iskoriste IPARD II i predstojeći IPARD III, kao što takođe ohrabrujem Ministarstvo da blagovremeno pripremi sprovođenje novih mjera IPARD III i pokaže da dobro upravlja sredstvima i zahtjevima EU“, rekla je ambasadorka EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa.