Skip to main content

Area of Cooperation: Environment

Visoki predstavnik/potpredsednik Žozep Borel na Zapadnom Balkanu

Written on . Posted in Vijesti.

Visoki predstavnik za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku/potpredsjednik Evropske komisije Žozep Borel boravio je u ponedjeljak u Sjevernoj Makedoniji, prije nego što je u utorak otputovao u Albaniju, a zatim u srijedu produžio za Bosnu i Hercegovinu. Njegova posjeta potvrđuje posvećenost i podršku Evropske unije regionu, posebno u svijetlu ruskog rata protiv Ukrajine i njegovog uticaja na bezbjednost Evrope u cjelini.
 
Visoki predstavnik/potpredsjednik Borel sastao se u Skoplju sa predsjednikom Stevom Pendarovskim i premijerom Dimitrom Kovačevskim, potpredsjednikom vlade za evropska pitanja Bojanom Maričikom, ministrom vanjskih poslova Bujarom Osmanijem i ministarkom odbrane Slavjankom Petrovskom. Visoki predstavnik će u utorak otputovati u Tiranu, gdje će se sastati sa premijerom Edijem Ramom i drugim predstavnicima albanskih vlasti i predstavnicima civilnog društva i posjetiti tekuće radove na restauraciji mozaika Nacionalnog istorijskog muzeja, obnovljenog u okviru pomoći EU za oporavak od zemljotresa.
 

U srijedu, visoki predstavnik/potpredsjednik biće u Sarajevu, gdje će prvo posjetiti operaciju EUFOR-a Altea, čiji je kapacitet trupa na terenu gotovo udvostručen u posljednje vrijeme. On će se potom sastati sa vlastima Bosne i Hercegovine, predstavnicima opozicije i civilnog društva.

U Skoplju otvorena izložba koja promoviše Zeleni dogovor EU

Written on . Posted in Vijesti.

Nakon dvije izložbe inspirisane pandemijom, na temu pretvaranja dosade u kreativnost i umjetnosti kao načina za bjekstvo od stvarnosti, rezidencija ambasadora EU u Severnoj Makedoniji ugostila je još jednu umjetničku izložbu.

 

Ambasador EU Dejvid Gir i prva dama Elizabeta Đorgievska otvorili su 10. marta izložbu koja je dio kampanje Delegacije EU u Sjevernoj Makedoniji za promovisanje ciljeva  evropskog Zelenog dogovora i prilika koje on nudi. Zeleni dogovor se bavi životom, proizvodnjom i zadovoljavanjem naših potreba uz minimalne troškove za planetu i njene resurse. Radi se o rešavanju posljedica klimatskih promjena, spasavanju biodiverziteta i održivom razvoju.

 
Umjetnička djela Ozbeka Ajvaza, Maje Kirovske, Zorana Todovića, Nenada Tonkina, Vane Urošević i Velimira Žernovskog odabrala je skopska Galerija Acanthus. Ona uključuju razmišljanja o reciklaži – ne samo kao načinu da se sačuvaju resursi, već i da se podstakne kreativnost i podigne svijest o našoj zavisnosti od prirode, kao i o njenoj ljekovitoj snazi. Izložba će biti otvorena do 20. maja. Posjetioci mogu da rezervišu termin i besplatne ulaznice preko Facebook stranice EU za Kultura

EIB još jednom potvrdila posvećenost zelenoj tranziciji u Sjevernoj Makedoniji

Written on . Posted in Vijesti.

Za vrijeme posjete Sjevernoj Makedoniji, potpredsjednica Evropske investicione banke (EIB) potvrdila je posvećenost banke EU zelenoj tranziciji. Potpredsjednica Ljiljana Pavlova izrazila je podršku za dekarbonizaciju od strane EIB – kreditne ustanove EU – kroz ključne projekte navedene u Ekonomskom i investicionom planu.

 

Bilateralni sastanci sa premijerom Dimitrom Kovačevskim i ministrima, uključujući ministra finansija Fatmira Besimija, sa gradonačelnikom Skoplja i šefom sjeveromakedonske Delegacije u EU, pomogli su u identifikovanju novih mogućnosti za proširenje saradnje u okviru nove filijale EIB Global. Globalni ogranak ima za cilj da poveća podršku zemljama van Evropske unije.

 

Potpredsjednica Pavlova istakla je podršku razvoju moderne železničke infrastrukture, energetske mreže i infrastrukture za vodu i otpadne vode kako bi se zemlja lakše prilagodila klimatskim promjenama i zaštitila životna sredina. Banka takođe ima namjeru da razvije nove instrumente garancija i podjela rizika za privatni sektor u saradnji sa Evropskom komisijom.

 

Od početka pandemije koronavirusa, EIB je oslobodila 156 miliona eura za Sjevernu Makedoniju kako bi omogućila malim i srednjim preduzećima brži oporavak i olakšala izgradnju nove gasne mreže neophodne za stabilno i bezbjedno snabdijevanje energijom. Gledajući naprijed, Banka će takođe pomoći svojim partnerima u Sjevernoj Makedoniji da povećaju kapacitete za pripremu i implementaciju projekata, što će pomoći da se ostvare velike investicije u korist zemlje i njenih građana.

Napredak u najvećem ekološkom projektu Sjeverne Makedonije

Written on . Posted in Vijesti.

Ključni korak u realizaciji projekta koji je podržala EU, vrijednog 136 miliona eura, napravljen je objavom otvaranja ponuda za izgradnju najvećeg ekološkog projekta Sjeverne Makedonije – Skopske fabrike otpadnih voda.

 

Skopska fabrika za prečišćavanje otpadnih voda jedan je od 21 vodećeg projekta izabranog u februaru za finansiranje EU 2022. godine preko Investicionog okvira za zapadni Balkan. Investicioni paket je korak dalje u sprovođenju Ekonomskog i investicionog plana za Zapadni Balkan 2021-2027. Skopsko postrojenje za otpadne vode je jedan od ekoloških projekata odabranih za finansiranje u okviru Glavnog projekta 7 – Upravljanje otpadom i otpadnim vodama.

 

EU finansira ovaj projekat bespovratnim sredstvima od 70 miliona eura, dopunjujući kredit Evropske investicione banke od 35 miliona eura, kredit Evropske banke za obnovu i razvoj od 30 miliona eura i sredstva bilateralnih donatora. Imajući u vidu da se skopska kanalizacija trenutno ispušta u Vardar bez prerade, očekuje se da će projekat imati značajne ekološke i zdravstvene koristi za stanovnike Skoplja. To će takođe doprinijeti usklađenosti Sjeverne Makedonije sa relevantnim zakonima i standardima EU o životnoj sredini i vodi.

Nagrada Green Skills 2022.

Written on . Posted in Vijesti.

Evropska fondacija za obuku (ETF) raspisala je konkurs za primjere važnosti vještina u osnaživanju zelene tranzicije. Konkurs pod nazivom „Zelena tranzicija: obrazovanje, obuka i vještine“ ima za cilj da prikupi priče o tome kako obrazovanje, obuka i razvoj vještina podržava preokret ka održivim, čistim, kružnim privredama i društvima bez karbonskog otiska.

 

Cilj je da se dođe do ideja i inspiracije za tvorce politika u oblasti obrazovanja i obuke i za praktičare u susjedstvu EU i šire.

 

Finalisti će dobiti nagradu ETF-a za vještine u zelenoj tranziciji, koja će biti dodijeljena na Evropskoj nedjelji profesionalnih vještina 2022. godine u organizaciji Evropske komisije. Glavne priče biće prikazane u publikacijama i drugim materijalima ETF-a, a ETF će od najzanimljivijih priča pripremiti kratke filmove od kojih će neki biti prikazani na Evropskoj nedjelji profesionalnih vještina 2022. godine i promovisani na kanalima ETF-a na društvenim mrežama.

Komesar Varhelj na Investicionom samitu Zapadnog Balkana 2022

Written on . Posted in Vijesti.

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) juče je dočekala evropskog komesara za susjedstvo i proširenje Olivera Varhelja i šefove vlada Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije na svom Investicionom samitu Zapadnog Balkana 2022.  
Događaj je otvorila predsjednica EBRD-a Odil Reno Baso, koja je u svom govoru naglasila da je regionalna saradnja od vitalnog značaja za ekonomske izglede i političku stabilnost Zapadnog Balkana.  
U svom obraćanju, evropski komesar za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelj iznio je da Evropska unija planira da poveća ekonomsku podršku regionu na 30 milijardi eura u narednim godinama. Sprovedeno u partnerstvu sa institucionalnim i privatnim investitorima, finansiranje ima za cilj da ubrza socijalnu i ekonomsku konvergenciju regiona sa EU i očekuje se da će povećati njegov bruto domaći proizvod za 3,6%.  

„Evropa se ne završava u Zagrebu ili Budimpešti“, rekao je Varhelj. „Zapadni Balkan joj takođe prirodno pripada.“

 

U svojim govorima i odgovorima na pitanja investitora, čelnici vlada sumirali su svoje investicione prioritete. Svi lideri su govorili o planovima za razvoj obnovljivih izvora energije, koji zahtijevaju regionalni energetski sistem kako bi se uravnotežilo priključenje obnovljivih izvora energije u nacionalne mreže i, u nekim zemljama, izmjene zakonodavstva kako bi se omogućila velika privatna ulaganja.

 
Današnji događaj bio je peti samit EBRD-a tog tipa. Inauguralni Samit Zapadnog Balkana koji je po prvi put okupio sve premijere regiona, održan je u sjedištu EBRD-a u Londonu u februaru 2014. godine.

Srpski vojni ljekari i medicinsko osoblje pridružuju se Misiji EU za obuku u Somaliji

Written on . Posted in Vijesti.

Šest srpskih vojnih ljekara i medicinskih radnika pridružiće se Misiji EU za obuku u Somaliji (EUTM S). Misija je pokrenuta 2010. godine u cilju jačanja somalijskih federalnih odbrambenih ustanova kroz obuku, mentorstvo i savjetovanje. Sastoji se od oko 200 zaposlenih iz sedam zemalja članica EU i Srbije.

 

Ambasador EU u Srbiji Emanuele Đaufret zahvalio se srpskim vojnicima koji će poći u misiju, poželjevši im sreću. Tada je izjavio: „Zahvalni smo i ponosni što možemo da računamo na Srbiju u našim civilnim i vojnim misijama i operacijama. Sloboda, demokratija i bezbjednost imaju visoku cijenu, a srpsko osoblje se nalazi na ključnim pozicijama, neophodnim za uspjeh ovakvih misija. Vojnici EU imaju privilegiju da budu u sigurnim rukama srpskog medicinskog tima. Nadamo se da će naše partnerstvo rasti i produbljivati se zarad širenja globalne bezbjednosti i stabilnosti”.

 

Uloga medicinskog kontingenta Srbije u okviru ove misije je liječenje, evakuacija, snabdijevanje i funkcije koje su neophodne za održavanje zdravlja jedinica. To uključuje pružanje prve pomoći, hitne mjere spasavanja života i trijažu. Osim toga, doprinijeće zdravlju i dobrobiti jedinice kroz smjernice za prevenciju bolesti, povreda nastalih van borbe i stresa.

Promjene u letu

Written on . Posted in Priče.

Kako crnogorska djeca prstenovanjem ptica pomažu u zaštiti biodiverziteta

Prstenovanje ptica je važan način prikupljanja informacija o selidbenim putevima ptičijih vrsta, njihovim mjestima zaustavljanja, zimovalištima i brzinama selidbe. To pomaže u praćenju kretanja ptica i njihovog životnog toka, od dužine života, uzroka smrti i vjernosti mjestu rođenja do mjesta gniježđenja i parenja. Prikupljeni podaci pomažu da se stvori slika o svakoj vrsti, da li joj se broj smanjuje ili se uspješno razmnožava, što predstavlja neprocjenjive informacije za zaštitu naših ptica i biodiverziteta. Centar za zaštitu i istraživanje ptica (CZIP), crnogorska nevladina organizacija, smatra da ova naučna aktivnost takođe može biti veoma zabavna, tako da su se odlučili da u svoj rad uključe i širu javnost, a pogotovo djecu. „Shvatili smo da mnogo građana u Crnoj Gori misli da je nauka nešto mnogo komplikovano, nešto o čemu ne mogu da dobiju nikakve informacije… Zato smo odlučili da ih uključimo i dokažemo suprotno“, kaže Nevena Petković iz CZIP-a.

Prstenovanje ptica nam pomaže da razumijemo selice

Prstenovanje ptica podrazumijeva hvatanje ptica uz pomoć posebne mreže, pričvršćivanje malog metalnog prstena oko jedne noge i po mogućstvu bilježenje vrste, starosti, pola, dužine krila, težine i stanja – što je važno za određivanje vrste, kao i za razumijevanje njene spremnosti za nastavak selidbe. Prstenovi imaju šifru utisnutu na njima i ona omogućava da se ta ptica identifikuje ako se ponovo uhvati.

„Uvijek kažemo da su naše stanice za prstenovanje ptica mjesto gdje ptice mogu da dobiju crnogorski pasoš bez ikakvih troškova, stresa ili vize. Želimo da se osjećaju sigurno i da im pružimo odgovarajuću zaštitu”, uz osmijeh kaže Nevena. Ona objašnjava da je najvažnija svrha prstenovanja ptica zaštita staništa ptica. Kada CZIP ima informacije o selidbi ptica, njihovi naučnici takođe mogu da identifikuju gdje se ptice odmaraju, hrane ili gnijezde, i preduzmu neophodne lobističke ili zagovaračke akcije da zaštite ta staništa.

„Željeli smo da učinimo nauku dostupnom građanima kako bi svi mogli da učestvuju, doprinesu i nauče nešto novo u isto vrijeme.“

Približavanje nauke djeci

Do sada je u aktivnostima prstenovanja ptica projekat uključio više stotina školaraca i odraslih osoba iz čitave Crne Gore. „Putem ovog projkta nastojimo da se fokusiramo najviše na mlade i mnogo radimo sa djecom školskog uzrasta jer školama u Crnoj Gori nedostaju predavanja o životnoj sredini i djeca nemaju dovoljno obrazovanja o ovim temama, pa se trudimo da imamo što više radionica“, kaže Nevena. „Željeli smo da učinimo nauku dostupnom građanima kako bi svi mogli da učestvuju, doprinesu i nauče nešto novo u isto vrijeme.“

„Podrška EU je ključna za ovaj projekat jer bez tih sredstava ne bismo mogli da nabavimo potrebnu opremu, angažujemo ovlašćene prstenovače i obezbiijedimo prevoz i smještaj za stotine djece i drugih građana koji su učestvovali u prstenovanju ptica.“

O projektu

Ciljevi projekta BIOdiversity VALues – BIOVAL koji finansira EU su podizanje svijesti o zaštiti prirode među građanima, podrška monitoringu biodiverziteta i promjena ponašanja građana, uključivanje mladih i njihovih nastavnika.

Glavne aktivnosti obuhvataju razvoj i distribuciju edukativnog i promotivnog materijala; događaje kao što su izložbe, izleti, čišćenje, sadnja i sl.; organizaciju radionica u školama, škole u prirodi, istraživačke kampove za mlade i takmičenja i kvizove o biološkoj raznovrsnosti. EU je obezbijedila preko 80.000 eura podrške projektu. Ukupno trajanje projekta je 18 mjeseci.

Aktivnosti CZIP-a u vezi sa prstenovanjem ptica koje uključuje javnost realizuju se u okviru projekta BIOdiversity VALues – BIOVAL koji finansira EU. Uključivanje građana u prstenovanje ptica podrazumijeva dodatne troškove, kao što su, na primjer, troškovi prevoza. Nevena objašnjava: „Podrška EU je ključna za ovaj projekat jer bez tih sredstava ne bismo mogli da nabavimo potrebnu opremu, angažujemo ovlašćene prstenovače i obezbijedimo prevoz i smještaj za stotine djece i drugih građana koji su učestvovali u prstenovanju.“

Još jedna BIOVAL-ova projektna aktivnost je Bubo night kada se prikupljaju podaci o buljini (Bubo bubo) koristeći metodologiju koja obuhvata posjetu unapred odabranim lokacijama divljih životinja noću, slušanje glasanja buljine i bilježenje ključnih podataka u određenom formatu. Nevena kaže: „Nadamo se da ćemo nastaviti sa sličnim projektima i aktivnostima. Ovaj projekat je već imao pozitivan uticaj na povećanje svijesti građana, posebno djece, o zaštiti divljih životinja i staništa ptica“.

Doba sajber-poljoprivrede u Srbiji

Written on . Posted in Priče.

Sufinansiran projekat EU podržava srpske naučnike, začetnike digitalne transformacije poljoprivrede. Novi najbolji prijatelj srpskih poljoprivrednika zove se Lala. Lala ima mogućnost da prikuplja podatke i odmah analizira hemijska svojstva bilo kojeg uzorka zemljišta, a zatim da ih arhivira i stavi na raspolaganje poljoprivrednicima. Lala je robot ili, kako njegovi pronalazači u Institutu BioSense u Srbiji vole da ga zovu, Agrobot. Profesorka Vesna Bengin iz Instituta objašnjava da je jedan od najboljih načina za optimizaciju poljoprivredne proizvodnje da se svakoj biljci ili delu parcele zemljišta da tačna količina potrebne ishrane. „Polazna tačka je posmatranje razlika koje postoje u zemljištu u različitim djelovima parcele i tu uskače naša robotska platforma – Agrobot Lala – pružajući tačne i precizne informacije“, kaže ona. Prilagođen za primjenu u poljoprivredni i opremljen sistemom za uzorkovanje i analizu zemljišta, Lala se kreće unaprijed definisanom stazom unutar parcele, uzorkuje zemljište, odmah ga analizira i bilježi georeferencirane rezultate. Lala na kraju isporučuje višeslojnu mapu na kojoj poljoprivrednici mogu da zasnivaju odluke vezane za sijanje, zalivanje i upotrebu đubriva, pesticida i herbicida da bi optimizovali proizvodnju. „Drago nam je što smo dio poljoprivredne revolucije i što vidimo robote, bespilotne letjelice i mlade ljude sa laptopovima na srpskim poljima“, kaže profesorka Bengin.

„Kao inženjerka, vjerovala sam da nauka mora da odgovori na potrebe društva i poboljša kvalitet života ljudi, i mnogo sam razmišljala o tome kako da usmjerimo naša istraživanja ka tom cilju.“

Osnovan 2015. godine, Institut za istraživanje i razvoj BioSense za IT u biosistemima je pionir digitalne transformacije poljoprivrede u Srbiji. Profesorka Bengin je suosnivačica Instituta. Ona objašnjava da je kao dijete mnogo puta slušala priču da je zemljište u Vojvodini toliko plodno da bi moglo da prehrani čitavu Evropu. Ali je takođe vidjela da to nije slučaj. Isto tako, kao odrasloj osobi djelovalo joj je apsurdno da se upusti u veoma složena naučna istraživanja gdje rezultati ostaju na stranicama naučnih časopisa ili knjiga. „Kao inženjerka vjerovala sam da nauka mora da odgovori na potrebe društva i poboljša kvalitet života ljudi, i mnogo sam razmišljala o tome kako da usmjerimo naša istraživanja ka tom cilju.“ To je dovelo do ideje naučnog instituta kao baze znanja kojoj bi poljoprivrednici, preduzeća i kreatori politike mogli da se okrenu kako bi riješili probleme na terenu. Profesorka Bengin objašnjava da je bilo administrativnih, finansijskih i međuijljudskih izazova na putu ka postizanju toga – i da bi njene ambicije vjerovatno bile kratkog daha da nije bilo finansiranja nauke od strane EU, prvo preko programa FP7, a kasnije preko Horizonta 2020. „Projekat po projekat, kao kamen po kamen, izgradili smo put koji nas je doveo do toga da danas budemo priznati kao globalni lider u digitalnoj transformaciji poljoprivrede“, kaže profesorka Bengin.

„Pre ANTARES-a mogli smo samo da sanjamo – da sanjamo o izgradnji ozbiljnog naučnoistraživačog centra u Srbiji, sličnog onima koje smo viđali u inostranstvu. Sanjali smo o zadržavanju naših najboljih studenata umjesto da ih gledamo kako odlaze iz zemlje. Imali smo viziju da naši ratari mogu dostojanstveno da žive od svog rada. ANTARES nam je pomogao da te snove pretvorimo u stvarnost.“

O projektu Sa budžetom od skoro 30 miliona eura, ANTARES je najveći istraživački projekat koji je Evropska unija ikada finansirala u Republici Srbiji. Projekat je podržan učešćem Ministarstva prosvjete, nauke i tehnološkog razvoja Srbije koje pruža i institucionalnu i zakonodavnu podršku, kao i sufinansiranje u iznosu od 14 miliona eura. ANTARES je sufinansiran kroz program Evropske unije Horizont 2020. Profesorka Bengin je koordinatorka projekta Horizont 2020 ANTARES koji finansira EU, a koji podržava Institut BioSense da se razvije u tržišno orijentisan evropski centar istraživačke izvrsnosti. „Pre ANTARES-a mogli smo samo da sanjamo – da sanjamo o izgradnji ozbiljnog naučnoistraživačog centra u Srbiji, sličnog onima koje smo viđali u inostranstvu. Sanjali smo o zadržavanju naših najboljih studenata umjesto da ih gledamo kako odlaze iz zemlje. Imali smo viziju da naši ratari mogu dostojanstveno da žive od svog rada. ANTARES nam je pomogao da te snove pretvorimo u stvarnost“, kaže profesorka Bengin. Danas, BioSense ima tim od oko 140 elektroinženjera, programera, biohemičara, fizičara, biologa i agronoma. Odluke o zapošljavanju se donose isključivo na osnovu izvrsnosti, a polovina zaposlenih su žene. Profesorka Bengin objašnjava da su žene neophodne u nauci. „One pristupaju rješavanju bilo kakvog naučnog izazova na specifičan način, koji je komplementaran sa onim koji imaju njihove muške kolege. Kao inženjerka elektrotehnike, zaista ne vjerujem da postoje muške i ženske profesije.“ Ona apeluje: “Iskreno vjerujem da djevojke treba da slušaju sebe, prate svoje želje i interesovanja i stvaraju nove obrasce ponašanja, u kojima neće slijediti muške uzore, već stvarati sopstvene autentične priče o uspehu“.

Posmatranje ptica na vilinskom jezeru

Written on . Posted in Priče.

Projekat koji finansira EU promoviše posmatranje ptica za turiste u okviru projekta prekogranične saradnje

Legenda kaže da je Skadarsko jezero nastalo od suza crnogorske vile čiju je želju da joj oči promijene boju iz plave u crnu Bog odbio i umjesto toga je oslijepio. Vila je toliko plakala da se od njenih suza stvorilo jezero. Zadivljen njegovom ljepotom, Bog joj je vratio vid. Zaista, ko god ga je vidio složio bi se da je Skadarsko jezero jedno od najljepših mjesta na Zapadnom Balkanu i prirodno igralište za ljubitelje avantura na otvorenom, sa 400 kvadratnih kilometara spektakularnog nacionalnog parka za istraživanje. Međutim, ova vilinska zemlja još uvijek ne dobija pažnju koju zaslužuje, ni od lokalnih ni od međunarodnih turista. Makar tako vjeruju ljudi iz crnogorske nevladine organizacije CZIP.

CZIP je skraćenica za Centar za zaštitu i proučavanje ptica i organizacija već više od 20 godina radi na zaštiti ptica i životne sredine, kao i na promociji prirodnog i kulturnog nasljeđa u Crnoj Gori. Prošle godine su sa partnerskim organizacijama iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine pokrenuli projekat „Pannonia-Adria Connection“ ili PA.CON sa sredstvima EU za promociju turizma na lokacijama u sve tri zemlje: Nijemci u Hrvatskoj, Tuzla u Bosni i Hercegovini i Skadarsko jezero u Crnoj Gori.

„Trenutno većinu posjetilaca Skadarskog jezera privlači ono što zovemo masovni turizam: dolazak na jezero, kafa ili ručak, malo razgledanja, a zatim odlazak. Htjeli smo da promijenimo ovu naviku nabolje.“

Povećanje turističkih perspektiva

Zoran Popović iz CZIP-a jedan je od koordinatora ovog projekta i objašnjava da je ideja koja stoji iza projekta bolje korišćenje resursa za promociju turizma u sve tri zemlje. „Trenutno većinu posjetilaca Skadarskog jezera privlači ono što zovemo masovni turizam: dolazak na jezero, kafa ili ručak, malo razgledanja, a zatim odlazak. Htjeli smo da promijenimo ovu naviku nabolje“, kaže Zoran.

On takođe kaže da su željeli da jezero pretvore u destinaciju gde turisti ostaju duže, ali da bi se to desilo, turistima treba ponuditi više atrakcija i aktivnosti. To je dovelo do otkrivanja aktivnosti kao što su posmatranje ptica, brdarenje, biciklizam, putovanja brodom i drugi elementi ekološkog i avanturističkog turizma.

Projekat PA.CON radi na razvoju lokacija za posmatranje ptica u sve tri zemlje – turističko-informaciona kuća u Sopocu, igralište i kule za posmatranje ptica u Hrvatskoj, renoviranje kuće u prirodnom parku na Ilinčici i postavljanje led rasvjete duž puta, kao i uređenje 16 mikro-piknih lokacija u Bosni i Hercegovini. Projekat će ulagati i u rekonstrukciju starog železničkog nasipa u Virpazaru, pretvarajući ga u pješačku stazu, kao i u kupovinu čamca na solarni pogon, električnih bicikala i pratećih solarnih punjača, a sve u cilju promocije turističkih aktivnosti sa malim uticajem na životnu sredinu.

„Bez ovog nivoa finansijske podrške od strane EU, ne bi bilo moguće realizovati ovaj značajan projekat.“

O projektu

Projekat PA.CON podržava Evropska unija u okviru IPA Programa prekogranične saradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014-2020. Vodeći partner na projektu PA.CON je Opština Nijemci iz Hrvatske; partneri iz Bosne i Hercegovine su Grad Tuzla i Udruženje za razvoj NERDA iz Tuzle, dok su partneri u Crnoj Gori Centar za zaštitu i istraživanje ptica i Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore. Implementacija PA.CON projekta zvanično je počela u oktobru 2020. godine i trajaće ukupno 24 mjeseca.

Ukupna vrijednost projekta za sve tri zemlje je 1,8 miliona eura, dok će za unaprjeđenje turističke infrastrukture na Skadarskom jezeru biti uloženo oko 280.000 eura. „Bez ovog nivoa finansijske podrške od strane EU, ne bi bilo moguće realizovati ovaj značajan projekat“, kaže Zoran.

Pored direktnih intervencija u infrastrukturnim i promotivnim aktivnostima, projekat uključuje i izgradnju kapaciteta za obezbjeđivanje održivosti uticaja projekta. Kroz seriju od šest edukativnih kurseva u sve tri zemlje i studijsku posjetu, projektni partneri i predstavnici ciljnih grupa imaće priliku da unaprijede sopstvene kapacitete i kvalitet svojih usluga.

Prema Zoranovim riječima, projekat će imati značajan dugoročni uticaj na lokalno stanovništvo, privredu i očuvanje prirodne sredine. „Ali ono što je važnije, mislim, jeste da će to promijeniti način razmišljanja mnogih ljudi i mnogih institucija, i pokazati im šta je sve moguće i kako se stvari mogu lako ostvariti pravilnim planiranjem i sprovođenjem“, kaže Zoran.