Skip to main content

Area of Cooperation: Environment

Interreg i Green-tex: Recikliran tekstil – manje zagađenje

Written on . Posted in Priče.

Od 1. januara 2025. godine sve zemlje EU moraju odvojeno prikupljati tekstilni otpad, no mnoge članice, kao   i zemlje zapadnog Balkana nemaju efikasan sistem za te namjene. Da bi se našao odgovor na ovaj izazov i rješenja upotrebljiva za sve zemlje regije, 11 organizacija iz 9 zemalja okupilo se oko projekta Green-Tex.

Partnerske organizacije su Razvojna agencija SERDA (BiH); Općina Postojna (Slovenija); Institut za održivi rast Active Nativa (Slovenija); Udruženje građana Eko Charity Slovakia For Slovakia (Slovačka); Eurotex Ltd. (Bugarska); Opština Majur (Hrvatska); Fakultet Tekstilna tehnologija Sveučilišta Zagreb (Hrvatska); Univerzitet “Donja Gorica” (Crna Gora); Regionalna razvojna agencija Zlatibor (Srbija); Udruženje za razvoj među zajednicama “Metropolitansko područje Bukurešta” (Rumunija) i Inovativno udruženje “Prvi odgovorni Mađarski” (Mađarska).

Naime, proizvodnja tekstila je jedna od najzagađujućih industrija – proizvodi 20% industrijskih otpadnih voda koje emituju velike količine stakleničkih gasova. Primjera radi, za izradu jedne pamučne košulje potrebno je 2.700 litara što je  količina koju jedna osoba pije 2,5 godine. Istovremeno, 86% odjeće biva odloženo na deponiju ili  spaljeno nakon upotrebe, a 1% reciklira.

Green-Tex će kreirati i testirati nova rješenja u lancu proizvodnje od dizajna novih proizvoda do  prikupljanja tekstilnog otpada, a digitalna rješenja poput mape s ucrtanim sabirnim mjestima biće sastavni dio Green-Tex platformu za učenje i inovacije.   Primjera radi, Općina Postojna u saradnji s Udrugom Prostor podiže svijest o posljedicama prekomjerne potrošnje tekstila tako što kroz angažovane radionice i zamjenu odjeće nude održive alternative tradicionalnim kupovnim navikama.

Za sada Slovenija, Slovačka, Hrvatska, djelimično Mađarska i Bugarska imaju dobre prakse koje mogu biti prenesene u zemlje koje kaskaju poput Rumunije i kandidatkinja BiH, Crne Gore i Srbije.

Sarajevska regionalna razvojna agencija SERDA, osnovana 2003. godine, podržava ekonomski razvoj u Sarajevskoj makroregiji i BiH – provodi projekte u oblastima inovacija, poduzetništva, ekologije i održivog razvoja, te često sarađujući s domaćim i međunarodnim partnerima uključujući EU s ciljem jačanja konkurentnosti privrede, privlačenja investicija i pružanja podrške malim i srednjim preduzećima.

„Radeći s partnerima iz Slovenije smo zaključili da imamo zajednički problem s tekstilnim otpadom i da bismo mogli  pokušati doprinijeti smanjenju tekstilnog otpada što bi omogućilo i razmjenu znanja i iskustava članica EU sa zemljama kandidatima“, priča Amela Ikić Suljagić, voditeljica  projekta u SERDA-i. Pojašnjava da je prošle godine (2024.) u 9 partnerskih regija urađeno mapiranje potencijala tekstilnog sektora i da s početkom 2025. godine  provode pilot-aktivnosti poput sakupljanje tekstilnog otpada, primjene prirodnih vlakana i kreiranja zelenog modnog dizajna.

„SERDA u BiH sakuplja tekstilni otpad,  nabavili smo 10 pamentih kontejnera s pripadajućim senzorima, i analiziraćemo lokalne obrasca potrošnje i sistema otpada, optimiziraćemo rute prikupljanja, a tokom godine ćemo raditi na pronalaženju najboljeg rješenja za prikupljeni otpada što će podrazumijevati recikliranje, ponovno korištenje ili prenamjenu“, kaže Ikić Suljagić i naglašava da su im partneri lokalno komunalno preduzeće i resorno ministarstvo u Vladi Kantona Sarajevo. Pojašnjeva da će u Bugarskoj, u postrojenju za mehaničku reciklažu, koristeći uzorke prikupljenog otpada iz Bukurešta, razviti prototipove novog proizvoda od pohabanih vlakana; u Hrvatske, Srbije, Slovenije će u tekstilnoj proizvodnji testirati širu primjenu prirodnih vlakana lokalnog porijekla i razviti prototip novog netkanog proizvoda koji će biti mješavina reciklirane vune i recikliranog tekstilnog otpada neprikladnog za ponovnu upotrebu, te ponuditi rješenja za višestruko korištenje vune koja većinom završava odbačena na divljim deponijama dok će u Crno Gori i Sloveniji testirati inovativna rješenja za održivi i zeleni modni dizajn kreiranjem održivih modnih kolekcija.

Napominje da će Green-tex ponuditi i inovativne tehnologije u proizvodnji poput bojenja bez vode; veću upotrebu recikliranih materijala; podršku održivim brendovima i proizvođačima koji koriste ekološke metode; povećanje reciklaže tekstila postavljanjem lakše dostupnih sabirnih mjesta na vidljivim lokacijama – u trgovačkim centrima ili školama; poticaje za građane poput popusta u prodavnicama ili zamjenu stare odjeće za novu, ali i kampanje o štetnosti bacanja odjeće i prednostima reciklaže, programe reciklaže u radnjama, promociju vintage mode, razmjenu odjeće i thrift shopova…

Green-Tex za ove aktivnosti raspolaže budžetom od 1,79 miliona eura od čega je 80 posto obezbjedio Interreg Program. Za sada u Slovačkoj, Sloveniji i Hrvatskoj, te  djelimično u Mađarskoj i Bugarskoj imaju dobre prakse koje se mogu prenijeti u zemlje poput Rumunije ili kandidatkinje BiH, Crnu Goru  i Srbiju.

Interreg je ključni instrument Evropske unije (EU) za jačanje saradnje između regiona zapadnog Balkana i zemalja članica EU. Za period 2021-2027 ovaj program je fokusiran na rješavanje izazova poput klimatskih promjena, digitalne transformacije i socijalne uključenosti. Raspolaže budžetom od 10 milijardi eura s tim da je dio sredstava predviđen za najudaljenije regije EU i susjedne zemlje, ali i specifična geografska područja značajna za Evropu poput Gvinejskog zaliva, Indijskog okeana ili Mozambičkog kanala. Ideja ovog Programa je jačanje kohezione politike EU kao jedne od politika koja nastoji pomoći rešavanje specifičnih izazova širom Evropske unije, ali i šire. Prioriteti do 2027. godine su pametan rast, zelena tranzicija, socijalna inkluzija, teritorijalni razvoj i efikasna i održiva infrastruktura.

EU podržava regionalnu saradnju za održivi razvoj

Written on . Posted in Priče.

Peti zajednički poziv EU i Fonda za Zapadni Balkan (WBF) za dostavljanje prijedloga projekata usmjerenih na jačanje regionalne saradnje stavio je naglasak na jačanje regionalne saradnje i jačanje regionalne povezanosti u regiji WB6, sa tri najvažnija područja intervencija, i to saradnja u oblasti kulture, razmjene u oblasti obrazovanja i nauke, i održivi razvoj, što je ukazalo na važnost saradnje između zemalja Zapadnog Balkana u rješavanju problema koji su bitni organizacijama i pojedincima za rad na poboljšanju života zajednica u ovoj regiji.  

Podršku na osnovu ovog poziva dobile su različite inicijative, od onih koje se bave rješavanjem hitnih ekološki problema do inicijativa posvećenih uspostavljanju regionalne saradnje i razmjene u oblasti jačanja i očuvanja tradicionalnih rukotvorina, uključujući ciljane lokalne intervencije, uz istovremenu promociju ekonomskog osnaživanja žena. 

S novim pozivom WBF-a i EU koji će uskoro biti objavljen, prenosimo uspješne priče o provođenju regionalnih projekata Udruženja Prijatelji Korče iz Albanije i Organizacije Jednakost iz Kosova.  

 

Solarna energija za građane na Zapadnom Balkanu 

Nekoliko organizacija civilnog društva iz Albanije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Srbije udružilo se s jedinstveno misijom: rad na ublažavanju uticaja klimatskih promjena na Zapadnom Balkanu i korištenje prednosti solarne energije. Pod vođstvom udruženja “Prijatelji Korče” iz Albanije, ovaj projekat je okupio partnere poput Balkanske WASH mreže (BWN) iz Sjeverne Makedonije, Centra za održivi razvoj zajednice iz Sjeverne Makedonije, Fond za inovacije iz Crne Gore, MSJA iz Crne Gore uz Ekološke ambasadore za održivi razvoj iz Srbije, Politehnički univerzitet u Tirani iz Albanije, kao i albansko Udruženje za obnovljivu energiju i Univerzitet Korče iz Albanije. Ovi partneri su osnovali Solar-PV4Western Balkans Network, čiji je cilj da uključi zainteresovane strane sa institucionalnog nivoa na nivou lokalne zajednice radi zagovaranja i promocije najboljih praksi u samostalnoj proizvodnji energije.

Informisanje i razmjena znanja o zakonima, inicijativama i inovativnim rješenjima o solarnoj energiji bili su ključni za uspostavljanje temelja za opsežne aktivnosti zagovaranja i edukacije koje provode u svim državama u kojima je mreža zastupljena.  

 

“Danas je energija za građane, zajednice i mala preduzeća izuzetna mogućnost. Evropska unija je odobrila važne programe i zakone o razvoju solarne energije. Mi jednostavno trebamo usvojiti ove zakone i programe u našim zemljama u najkraćem roku, kako bismo osigurali čistu energiju, jeftinu energiju za naše građane, radna mjesta i prihode za lokalnu privredu,” kaže Gjergji Gjinko iz udruženja Prijatelji Korče, koji je vodio projekat Solarna energija za građane na Zapadnom Balkanu. 

 

Stručnjaci uključeni u projekat iz svih partnerskih organizacija dali su doprinos projektu kroz vlastito stručno znanje, od iskustva u identifikaciji i promociji najboljih praksi za vođstvo žena u oblasti održive energije i rodno pravedne održive energetske usluge za sredine s niskim prihodima koje su slabo povezane, po nižim cijenama, do artikulacije pitanja klimatskih kriza na akademskom nivou.  

 

Projekat je dostavio izvještaje za četiri države (Albanija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Srbija) koji će poslužiti za informisanje građana o zakonima, mogućnostima i prednostima korištenja solarne energije, kao i za potrebe zagovaranja na nivou donošenja politika. Internet stranica napravljena u okviru projekta odražava smisao misije i njenih partnera i osigurava dugotrajnost rezultata projekta, širi domet kao i nastavak misije njenih partnera.  

 

Osnaživanje žena kroz izradu tradicionalnih rukotvorina 

 

“Uspostavili smo vezu sa organizacijama Pazarski bazar rukotvorina i Centar “Women in Public Services” s ciljem jačanja položaja žena iz Kosova, Albanije i Srbije u našoj regiji i pružanja podrške za zaštitu i razvoj starih zanata. Željeli smo pokazati i zaštiti od zaborava sav teški rad koji su obavljale žene u našem društvu, te našoj regiji predstaviti sve posebne odlike i karakteristike naših tradicija koje će biti nastavljene i očuvane u budućnosti,” kaže Ubejda Osmani iz nevladine organizacije Jednakost iz Prizrena u Kosovu čije je opredjeljenje jačanja Bošnjačke zajednice i uticaja u javnom, političkom i kulturnom životu kroz osnaživanje prvenstveno žena i mladih u zaštiti ljudskih prava kroz različite oblike obrazovanja, volonterstva, kao i jačanje uloge žena i mladih u društvu.  

 

S ciljem uspostavljanja regionalne saradnje i razmjene u oblasti promocije i očuvanja tradicionalnih rukotvorina uključujući ciljane intervencije na lokalnom nivou uz istovremeno jačanje ekonomskog osnaživanja žena, projekat je počeo angažmanom u lokalnoj zajednici u Prizrenu u različitim selima i sredinama, te obilaskom žena koje prave tradicionalne ručno rađene proizvode, preduzeća koja vode žene i poduzetnica. Nakon toga su uslijedile dvije radionice, na kojima su učestvovale žene iz Albanije, Bosne i Hercegovine i Kosova. Jedna od ovih radionica odnosila se na promociju i brendiranje rukotvorina, a na drugoj je organizovana edukacija o načinu pisanja poslovnog plana i privlačenja investicija. Težište regionalne konferencije koja je održana u Draču u Albaniji, uz učešće tridesetak žena iz Albanije, Bosne i Hercegovine i Kosova, bilo je na regionalnoj promociji rukotvorina i nematerijalnom kulturnom nasljeđu žena. 

Fond za Zapadni Balkan (WBF) je međunarodna organizacija sa sjedištem u Tirani u Albaniji, koju su osnovale vlade Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova*, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Srbije. Osnivanje ovog fonda, kao sveobuhvatne inicijative sa odgovornošću na regionalnom nivou, smatra se jasnim znakom da na Balkanu zaživljava novi duh saradnje. Cilj WBF-a je jačanje saradnje i zajedničkih vrijednosti kod građana, civilnog društva i na nivou pojedinaca, osiguranjem finansiranja za male i srednje projekta u sljedećim ključnim oblastima.

“Podrška koju smo dobile od Fonda za Zapadni Balkan pomogla nam je da unaprijedimo i ojačamo regionalnu saradnju” kazala je gđa Osmani, istovremeno naglašavajući učešće žena iz Kosova, Albanije, Srbije u projektu, i to žena iz različitih etničkih grupa i sredina, “U projektnim aktivnostima su učestvovale žene i djevojke različitog etničkog porijekla, starosne dobi od 20 do 65 godina, koje su vješte u pravljenju tradicionalnih rukotvorina i koje su pokazale interes za start-up inicijative ili samozapošljavanje. Bilo je tu samohranih majki, udovica, udatih žena i onih koje žive same, s različitim stepenom i vrstom obrazovanja, različitih zanimanja i interesa iz Kosova, Albanije i Srbije, kao i iz različitih zajednica, uključujući albansku, srpsku, bošnjačku, tursku i romsku zajednicu, te starijih žena” dodala je.  

 

Priče žena koje su učestvovale u projektu objavljene su u ovom dokumentarnom filmu u produkciji nevladine organizacije Jednakost i njenih partnera.  

Zelene vještine, čista budućnost: Kako EU4Green transformiše Zapadni Balkan

Written on . Posted in Priče.

Inicijativa EU4Green je više od projekta – to je pokret koji transformiše Zapadni Balkan u centar održivosti i inovacija. Od rješavanja problema zagađenosti do jačanja zelenih vještina i edukacije, EU4Green stvara uslove za čistiju i zdraviju budućnost uz istovremeno otvaranje novih mogućnosti zapošljavanja i jačanje veza sa EU. Evo kako ova revolucionarna inicijativa donosi značajne promjene u cijeloj regiji.  Inicijativa EU4Green doprinosi značajnom napretku u jačanju održivosti na cijelom Zapadnom Balkanu. Jedan od primjera je ‘Western Balkans GreenCast’, serija podkasta koja istražuje važna ekološka pitanja i strategije zelene tranzicije u regiji i EU. U ovoj seriji se provode intervjui sa stručnjacima, studije slučajeva iz stvarnog života, dubinske diskusije s ciljem da se slušaoci podstaknu na usvajanje održivih praksi i rješenja za zdraviju planetu i njihove edukacije.  Prva epizoda, ‘Voda: svakodnevna potreba,’ stavlja akcenat na zaštitu vode, ključno pitanje za Zapadni Balkan i EU. U podkastu učestvuju profesorica Dragana Tomašević Pilipović sa Univerziteta u Novom Sadu i Harald Loishandl Weisz, stručnjak za dekontaminaciju vode iz Agencije za zaštitu okoliša Austrije. Razgovaraju o izazovima zagađenosti vode, zašto je važno zaštiti vodne resurse, te o strategijama za osiguranje održive budućnosti voda. Naglašavaju uobičajene zablude, objašnjavajući da je po pitanju voda uz kvalitet jednako važan i kvantitet. Raspravljaju i o potrebi za boljim sistemima praćenja, problemima sa zastarjelim pogonima za otpadne vode, kao i zagađenju iz industrije i poljoprivrede. U epizodi je podcrtana hitna potreba za širom regionalnom saradnjom i efektivnim provođenjem propisa o zaštiti okoliša.  Ova serija podkasta je primjer opredijeljenosti inicijative EU4Green za transparentnost i učešće javnosti, jer naglašava značajne uspjehe u zaštiti okoliša i podstiče optimizam kod građana uz istovremeno zagovaranje odgovornosti u upravljanju. Ukazivanjem na ono što je postignuto kroz inicijative kao što je kampanja #WeDidIt, EU4Green odaje priznanje napretku regionalnih i lokalnih nastojanja u realizaciji mjera i reformi u okviru smjernica Zelene agende. Ovaj pristup, osim što ukazuje na pozitivne učinke zajedničkih napora u oblasti zaštite okoliša i društva, također omogućava razmjenu znanja među akterima, podstičući i druge ekonomije da kopiraju i primijene uspješne strategije.  Kroz ovakve inicijative, EU4Green nastavlja pružati podršku zemljama Zapadnog Balkana na putu u zeleniju i održiviju budućnost, kroz usklađivanje sa širim ciljevima Zelene agende Evropske unije.  Za više informacija, ovdje možete pogledati prvu epizodu Western Balkans GreenCast: Prekogranični podkast EU4Green     O projektu:  Projekat EU4Green  pruža podršku zemljama Zapadnog Balkana – Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo*, Sjeverna Makedonija i Srbija u provođenju ‘Zelene agende za Zapadni Balkan’, u ozeljenjavanju njihovih ekonomija u konsultacijama s relevantnim partnerima i u unapređenju praćenja i izvještavanja.  EU4Green će zemljama u regiji pomoći u: 
  • prelasku na cirkularnu ekonomiju; 
  • praćenju i smanjenju zagađujućih materija u zraku, vodi i tlu; 
  • postizanju bolje održivosti i otpornosti poljoprivrede na klimatske promjene; 
  • očuvanju biološke raznolikosti; 
  • osiguranju ad hoc podrške na nivou visoke politike; 
  • unapređenju praćenja i izvještavanja o provođenju Zelene agende; 
  • boljem razumijevanju Zelene agende kroz aktivnosti komunikacije; 
  • unapređenju zelenog obrazovanja; 
  • uključivanju civilnog društva i drugih zainteresovanih strana; 
  • boljem finansiranju zelene tranzicije. 

Raditi s prirodom umjesto protiv nje

Written on . Posted in Priče.

Održivo upravljanje šumama za egzistenciju i zaštitu okoliša. Rrahim Zeqiri, koji je sada voditelj Udruženja proizvođača drvenog uglja u Llabjanu, Novobërdë/Novo Brdo, sa šumskim proizvodima radi preko 35 godina. Odrastanje u planinskom području, povezalo ga je planinom kako na duhovnom tako i na ekonomskom planu. Kao i više od 20 porodica u njegovom selu, njegova porodica i on su našli način da svoje okruženje pretvore u izvor prihoda. Premda nema formalnog obrazovanja, uvijek je sanjao o poslu u šumarstvu, kako kaže “Uvijek sam volio šumu i sanjao o radu u šumarskoj struci, međutim zbog toga što nemam adekvatno obrazovanje, moj san se nikada nije ostvario”. U 2015. godini je g. Zeqiri na vlastitu inicijativu započeo, kako kaže, “s čišćenjem šuma”, što je zapravo sakupljanje tanjih grana i mrtvog drveta i njihovo iskorištavanje za proizvodnju drvenog uglja koji se uglavnom koristi za grijanje u domaćinstvima.    Međutim, sve vrijeme je, s ciljem da koristi šumu ne uništavajući je, imao je jednu želju, da dobije stručnu procjenu da li nanosi štetu šumi. Ova ga je želja dovela u kontakt sa lokalnim vlastima i što je još važnije s timom projekta koji finansira EU “Podrška jačanju održivog i višenamjenskog upravljanja šumama s ciljem borbe protiv klimatskih promjena i unapređenja izvora izdržavanja u ruralnim sredinama na Kosovu.” Njegova je namjera da kroz ovaj projekat okupi sve druge porodice koje se bave proizvodnjom drvenog uglja i da sarađuje s nadležnim organima kako bi očistili ne samo privatne nego i državne šume.  Ovakve inicijative zajednice, u mjestima gdje “mnoge porodice žive od socijalne pomoći i brinu da će im formalni propisi poput ovog onemogućiti rad” uvijek predstavljaju izazov. Međutim, Rrahim je uvjeren da je zajednički rad za čistije i zdravije šume, uz njihovo iskorištavanje” koristan za sve i odlučan je u namjeri da oko ove inicijative okupi više pojedinaca iz lokalne zajednice.     Kao i Rrahim u mjestu Novobërdë/Novo Brdo, Kumrije Kadriu u selu Vrellë u općini Istog, pokušava okupiti žene koje već za svoje potrebe koriste šumske proizvode oko bolje organizovane i održivije inicijative. Kumrije je voditeljica Udruženja Melissa, koje je prvobitno osnovano kao Udruženje pčelara, ali, kako kaže, “ubrzo su shvatili potencijal sakupljanja plodova kao što su ljekovito bilje i šumsko voće na planinama”. Zarada od prodaje ovih proizvoda pomaže mnogim ženama da dopune prihod domaćinstva, naročito u područjima u kojima ima veoma malo mogućnosti zapošljavanja za žene.  Budući da živi u kraju koji je okružen planinama, za Kumrije i druge žene bilo je gotovo prirodno da prikupljaju svježe bilje i bobičasto voće u planinama za potrebe domaćinstva. Shvativši potencijal ove aktivnosti, počele su ispitivati mogućnosti da od ovoga naprave profitabilnu djelatnost koja bi bila korisna za žene u cijelom ovom području. Međutim, do sada su uspjele samo prikupljati i sušiti ljekovito bilje i bobičasto voće, što im otežava lansiranje novih proizvoda na postojećem tržištu. Za Kumrije i njene kolegice, mašina za pakovanje bilja znatno uvećava vrijednost njihovih proizvoda i mijenja sve.

“Ranije smo mogli prodavati samo svježe bilje, ali sada ga možemo sušiti i pakovati, što uvećava njegovu tržišnu vrijednost”, kaže ona. Sada na onome što su radile cijeli život, mogu ostvariti dobit. 

  Kumrije Kadriu Kumrije objašnjava da je njena namjera da uspostavi održivu mrežu skupljačica koje će ujedno biti njihov lanac snabdijevanja, a oni će otkupljivati sakupljeno bilje i bobičasto voće od žena koje ih već sakupljaju po konkurentnim cijenama s ciljem doprinosa konkurentnosti tržišta, što će biti najkorisnije za žene iz zajednice.    Rrahimovi i Kumrijini napori samo su dio šire inicijative čiji je cilj poboljšanje egzistencije u ruralnim sredinama uz istovremeno osiguranje održivosti šuma Kosova. Projekat koji podržava EU bio je uspješan u nekoliko regija, s akcentom na praksama održivog upravljanja šumama, smanjenju nezakonite sječe šume i promociji korištenja nedrvnih šumskih proizvoda kao što je bilje koje sakupljaju Kumrije i njene kolegice.   Priče kao što su ove o Kumrije i Rrahimu samo su neke od mnogih priča o uspjehu pojedinaca, porodica i zajednica koje su na direktan načini iskoristile projekat koji je finansirala EU, a proveo FAO [Organizacija za hranu i poljoprivredu] “Podrška jačanju održivog i višenamjenskog upravljanja šumama s ciljem borbe protiv klimatskih promjena i unapređenja izvora izdržavanja u ruralnim sredinama na Kosovu”.   Usklađivanjem s međunarodnim standardima i najboljim praksama, naglašavanjem uravnotežene integracije okolišnih, društvenih i ekonomskih funkcija u šumske ekosisteme, izrađena su četiri plana upravljanja šumama uz korištenje metodologije koja umjesto na tradicionalne vrijednosti upravljanja šumom akcenat stavlja na ekosistemski pristup.    Njihov holistički pristup je ono što ove planove čini posebno važnim, ne samo za zajednice i direktne korisnike, nego i za kreatore politika. Ovi planovi nude slojevito i široko znanje o upravljanju šumama, koje uzima u obzir šire ekosistemske usluge koje pruža šuma, uključujući očuvanje biološke raznolikosti, sekvestraciju ugljika i koristi za zajednicu, te nedrvne šumske proizvode. Uz pretpostavku da će je u bliskoj budućnosti koristiti Agencija za šume Kosova, ova metodologija za izradu planova upravljanja će predstavljati važan napredak u praksama upravljanja šumama u zemlji, unaprijediti održivost šuma, doprinijeti naporima na ublažavanju klimatskih promjena i unapređenju dobrobiti lokalne zajednice.  

“Uvijek sam volio šume i sanjao o radu u šumarskoj struci, međutim, zbog nedostatka formalnog obrazovanja, nikada nisam ostvario ovaj san.”  

              U okviru programskih aktivnosti uspješno je pošumljena površina od ukupno 128 hektara. Program je također naglasio učešće lokalne zajednice u ovim aktivnostima, naročito u okviru pilotskih jedinica za upravljanje. Ovaj angažman je pojedincima iz zajednice omogućio sticanje praktičnog iskustva u tehnikama sađenja, a za učešće su dobili i novčanu naknadu. Iako su još uvijek prisutni izazovi u dobrom upravljanju šumama Kosova, s tim što je nezakonita sječa šume i dalje jedan od najurgentnijih problema, zahvaljujući holističkom pristupu programa i intervenciji na više nivoa, od direktnog rada s pojedincima koji žive u planinskim područjima koji se educiraju o pravilnom korištenju dobara koje nude planine, te o načinu da ove aktivnosti učine profitabilnim istovremeno mijenjajući kulturu i odnos prema važnosti zdravih i čistih šuma, do direktnog rada s nizom institucija i pojedinaca koji su nadležni na nivou kreiranja politike – program je odlučan u namjeri da osigura zeleniji i zdraviji okoliš za građane Kosova.  

Komisija usvaja paket proširenja 2023

Written on . Posted in Vijesti.

Danas je Evropska komisija usvojila paket proširenja za 2023. godinu, pružajući detaljnu procjenu stanja i napretka koji su postigli Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija, Turska, te prvi put i Ukrajina, Republika Moldavija i Gruzija, na njihovim putevima ka pristupanju Evropskoj uniji. Izvještaj se posebno osvrće na napredak u sprovođenju temeljnih reformi, kao i pružanje jasnih smjernica za prioritete reformi u budućnosti. Pristupanje je uvijek bilo i ostaće proces zasnovan na zaslugama i potpuno zavisan od objektivnog napretka koji svaka zemlja postigne.

 

Zapadni Balkan

 

Progres u reformama za pristupanje Crne Gore EU-ji uglavnom je u zastoju, s obzirom na duboku polarizaciju i političku nestabilnost koju je ta država doživjela u periodu koji je u izvještaju. EU podržava formiranje novog parlamenta i sastav nove vlade, od koje se očekuje da brzo pokaže svoju sposobnost i predanost Crne Gore putu ka EU-ji i ostvarivanju reformi vezanih za pristupanje EU-ji. Uopšteno, napredak u pregovorima o pristupanju će ovisiti o reformama u oblasti vladavine prava (tj. ispunjenju privremenih mjerila u Poglavljima 23 i 24). Crna Gora nastavlja potpuno usklađivanje sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom.

 

Srbija je nastavila s provođenjem reformi vezanih za pristupanje EU-ji, uključujući i oblast vladavine prava. Srbija je započela implementaciju ustavnih amandmana iz 2022. radi jačanja nezavisnosti pravosuđa i usvojila je novu medijsku legislativu. Implementacija navedenog može značajno poboljšati regulatorno okruženje. Međutim, daljnji amandmani biće potrebni kako bi se potpuno uskladili s acquis-om EU-je i evropskim standardima. Srbija treba poboljšati, kao prioritetnu stvar, svoje usklađivanje sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-je, uključujući restriktivne mjere i izjave o Rusiji. Potrebni su daljnji rad i politička predanost i za implementaciju reformi u oblasti vladavine prava. Procjena Komisije ostaje da je Srbija tehnički ispunila kriterije za otvaranje klastera 3 (konkurentnost i inkluzivni rast). Srbija mora u potpunosti sarađivati i poduzeti sve potrebne korake da se pobrine za preuzimanje odgovornosti za nasilni napad na kosovsku policiju 24. septembra i napad na KFOR 29. maja. Što se tiče normalizacije odnosa s Kosovom, iako je postignut Sporazum u dijalogu koji je fasilitiran od strane EU, ni Srbija ni Kosovo nisu još započeli implementaciju svojih obaveza, koje su obvezujuće za obje strane i ključni dio njihovih evropskih puteva.

 

U Sjevernoj Makedoniji, vlasti su dosljedno istakle da je pristupanje EU-u i dalje njihov strateški cilj. Sjeverna Makedonija nastavlja potpuno usklađivanje sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-je (ZVSP). Zemlja je takođe ostvarila određeni napredak u oblasti pravosuđa, slobode i sigurnosti, uključujući borbu protiv organizovanog kriminala i upravljanje migracijama. Kao zemlja koja je u procesu pregovora, Sjeverna Makedonija treba ostvariti implementaciju reformi vezanih za EU, uključujući pravosuđe, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, reformu javne uprave, uključujući upravljanje javnim finansijama, i javne nabavke. Sjeverna Makedonija se obavezala da će pokrenuti i postići relevantne ustavne promjene kao prioritet, s ciljem da uključi građane koji su dio drugih naroda. Proces preispitivanja acquis-a EU-je je napredovao bez problema, a vlasti su pokazale visok nivo predanosti zadatku. Komisija je predstavila Vijeću izvještaje o preispitivanju “klastera temeljnih sektora” za Sjevernu Makedoniju u julu i očekuje brzi nastavak, s ciljem otvaranja pregovora o ovom klasteru do kraja godine.

 

Albanija nastavlja pokazivati odlučnost u sprovođenju reformi u EU i ostvarivanju napretka u reformama u “klasteru temeljnih sektora”. Nastavak potpunog usklađivanja sa ZVSP EU-a takođe je očit znak strateške odluke zemlje za pristupanje EU-ji. Potrebni su daljnji napori u oblasti slobode izražavanja, pitanja manjina i prava vlasništva, kao i u ključnim oblastima vladavine prava, poput borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Proces preispitivanja acquis-a EU-je je napredovao bez problema, a vlasti su pokazale izuzetnu posvećenost zadatku. Komisija je predstavila Vijeću izvještaje o preispitivanju “klastera temeljnih sektora” za Albaniju u julu i očekuje brzi nastavak. Cilj je otvaranje pregovora o klasteru 1 (fundamenti) do kraja godine.

 

Bosni i Hercegovini, prošlogodišnji status kandidata donio je potrebnu pozitivnu dinamiku. Nova vlada je brzo formirana nakon izbora i počela je provoditi reforme, posebno kroz amandmane koji uvode provjere integriteta u pravosuđu. Ipak, potrebni su daljnji napori. To uključuje usvajanje važnih reformi vladavine prava i pravosuđa te napredovanje s ustavnim i izbornim reformama, što je od najvećeg prioriteta kako bi se osigurala jednakost prava za sve građane. Takođe je važno sačuvati ustavni poredak zemlje. Secesionističke i autoritativne mjere koje su uvedene u entitetu Republika Srpska nisu u skladu s putem ka EU-ji. Potrebni su daljnji napori Bosne i Hercegovine kako bi ispunila ključne prioritete navedene u mišljenju Komisije o njenom zahtjevu za članstvo (Commission's Opinion on its member application). Stoga Komisija preporučuje otvaranje pregovora o pristupanju EU-ji s Bosnom i Hercegovinom, nakon postizanja potrebnog stepena usklađenosti s kriterijima članstva.

 

Kosovo je ostalo posvećeno svom evropskom putu. Spremno radi na potpunom usklađivanju sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-je, uključujući osudu ruskog rata i agresije protiv Ukrajine i uvođenje restriktivnih mjera protiv toga. Period u kom se bilježi izvještaj može posvjedočiti legislativnim postignućima, uključujući važnu izbornu reformu. Ipak, potrebno je da se uradi još dosta, uključujući i plan akcije o reformama pravosuđa. Od 1. januara 2024, liberalizacija viza za Kosovo će stupiti na snagu. Situacija na sjeveru Kosova je bila pogođena sa nekoliko kriza, posljednja od kojih je bila nasilni napad na kosovsku policiju 24. septembra 2023. Što se tiče normalizacije odnosa sa Srbijom, iako je postignut Sporazum u dijalogu koji je fasilitiran od strane EU, ni Srbija ni Kosovo nisu još započeli implementaciju svojih obaveza, koje su obvezujuće za obje strane i ključni dio njihovih evropskih puteva.

 

Sljedeći koraci

 

Sada je došao red da Vijeće razmotri današnje preporuke Komisije i donese odluke o koracima u procesu proširenja.

Komisija predstavlja novi Plan rasta za Zapadni Balkan uključujući 6 milijardi eura u grantovima i kreditima namijenjenih ubrzanju ekonomskog približavanja EU

Written on . Posted in Vijesti.

Danas je Evropska komisija usvojila novi Plan rasta za Zapadni Balkan s ciljem da donese regiji neke od prednosti članstva i prije pristupanja, da podstakne ekonomski rast i ubrza neophodno socioekonomsko približavanje. Cilj je omogućiti partnerima da intenziviraju investicije i reforme kako bi značajno ubrzali proces proširenja i rasta njihovih ekonomija. Za ovo je predložen novi Fond za reforme i rast za Zapadni Balkan u iznosu od 6 milijardi eura za period 2024 – 2027. Isplate će se vršiti tek kad se provedu dogovorene reforme.

 

Kao dio Plan rasta, svaki partner sa Zapadnog Balkana biće pozvan da pripremi Reformsku agendu na osnovu postojećih preporuka, uključujući one iz godišnjeg paketa proširenja i programa ekonomskih reformi zemalja (ERP). Ova reformska agenda biće konsultovana, procijenjena i usvojena od strane Komisije.

 

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen izjavila je: “Današnjim usvajanjem novog Plana rasta za Zapadni Balkan od 6 milijardi eura, približavamo ekonomije Zapadnog Balkana EU. Potencijal ovog Plana rasta je izuzetan. Ovaj Plan rasta bi mogao udvostručiti ekonomiju Zapadnog Balkana u narednih 10 godina. Sa svojom kombinacijom reformi i investicija, omogućiće Zapadnom Balkanu da uskoro profitira od ključnih oblasti našeg jedinstvenog tržišta, uključujući slobodno kretanje roba, usluga i radnika, jedinstveno područje plaćanja u eurima, transport, energiju i digitalno jedinstveno tržište.”

 

Sljedeći koraci

   

Sada Evropski parlament i Vijeće trebaju da razmotre prijedlog za paket pomoći iz srednjoročne revizije višegodišnjeg finansijskog okvira. Nakon usvajanja, pozvaće se šest partnerskih zemalja Zapadnog Balkana da podnesu svoje pojedinačne reformske agende sa razrađenim socioekonomskim i fundamentalnim reformama koje će se provesti kako bi podstakle rast i približavanje u skladu sa Planom rasta u periodu 2024 – 2027. Kao neophodan preduslov, Srbija i Kosovo se trebaju na konstruktivan način angažovati u Dijalogu o normalizaciji odnosa uz posredovanje Visokog predstavnika EU-je.

Zaštita Vardar rijeke uz podršku EU

Written on . Posted in Priče.

Vodovodni sistem glavnog grada Sjeverne Makedonije, Skoplja, dobija podsticaj, što pokazuje da se razvoj odvija paralelno s integracijom u EU.

Gradovi se neprestano moraju prilagođavati kako bi se mogli nositi s brzim rastom urbanog stanovništva, suočiti se s izazovima klimatskih promjena i upravljati ograničenim resursima. Skoplje, glavni grad Sjeverne Makedonije, aktivno i predano radi na transformaciji u održivu, modernu evropsku metropolu sa snažnim naglaskom na zaštitu okoliša. Ta predanost se ogleda u značajnoj inicijativi za zaštitu okoliša grada izgradnjom postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda. Ovo postrojenje će obezbijediti usluge sanitacije za više od pola miliona stanovnika dok će istovremeno smanjiti zagađenje rijeke Vardar, najduže rijeke u Sjevernoj Makedoniji.

Vode ove značajne rijeke, koja protječe kroz glavni grad zemlje, Skoplje, do sada nisu bile pravilno tretirane. Unutar kanalizacijske mreže kojom upravlja JKP Vodovod i kanalizacija, otpadne vode se ispuštaju na više mjesta duž lijeve i desne obale rijeke Vardar. Iako postoji određeni nivo kontrole i početnog tretiranja za ispuštanje ovih voda, one na kraju završavaju direktno u rijeci Vardar.

“Godinama smo marljivo radili kako bismo stvorili potrebne uslove za realizaciju ovog izuzetno značajnog infrastrukturnog projekta.”

Gđa. Kaja Shukova, ministarka zaštite okoliša i prostornog planiranja Sjeverne Makedonije, ističe značajnu ulogu izgradnje postrojenja za obradu otpadnih voda za grad Skoplje. Ona izjavljuje da je ovaj problem još uvijek, jedno od najhitnijih pitanja ne samo za Ministarstvo i Vladu, već prije svega za građane i njihovo zdravlje i dobrobit. Ministarka Shukova napominje: “Godinama smo marljivo radili kako bismo stvorili potrebne uslove za realizaciju ovog izuzetno značajnog infrastrukturnog projekta.”

Tokom pripremne faze, projekat je primio vrijednu tehničku pomoć u obliku donacija iz nekoliko uglednih institucija, uključujući Evropsku investicionu banku, Evropsku banku za obnovu i razvoj, Zapadnobalkanski investicijski okvir i francusku vladu. Ova podrška odražava nepokolebljivu predanost Team Europe da se pomogne Sjevernoj Makedoniji. Osnovni cilj ove pomoći je rješavanje kapacitetskih ograničenja unutar lokalnih partnera, unapređujući njihove sposobnosti u planiranju, operativi i održavanju investicijskih projekata.

Postrojenje za pročišćavanje vode u Skoplju dizajnirano je da služi 650.000 stanovnika. Faza izgradnje predviđa se da će trajati tri godine, nakon čega slijedi dvogodišnje probno razdoblje posvećeno testiranju funkcionalnosti postrojenja za obradu otpadnih voda i obuci osoblja odgovornog za njegovu operaciju. Objekat će zauzimati površinu od 13 hektara, i biti smješten u općini Gazi Baba, na lijevoj obali rijeke Vardar u području Trubarevo. Projekat je zajednički napor u kojem sudjeluju JKP Vodovod i kanalizacija – Skoplje, Grad Skoplje, Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog planiranja i Ministarstvo finansija. Nakon završetka izgradnje, Postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda – Skoplje biće u vlasništvu JKP Vodovoda i kanalizacije – Skoplje.

Projekat će se odvijati u dvije različite faze. Prva faza će obuhvatati prvobitnu obradu i biološko pročišćavanje otpadnih voda I trajaće najduže do 2035. godine, dok će se sljedeća faza fokusirati na uklanjanje azota i fosfora iz otpadnih voda koje se ulijevaju u rijeku Vardar, a planirano je da ona bude završena najkasnije do 2045. godine. Nakon potpune operativnosti postrojenja za pročišćavanje, do 2027. godine u ovoj zemlji će raditi oko 74,7% potrebnih kapaciteta za pročišćavanje otpadnih voda.

“Sa sigurnošću mogu tvrditi da bi konačna faza izgradnje stanice bila ogroman izazov da nismo imali pristup ovim evropskim finansijskim mehanizmima. Izuzetno cijenimo podršku EU u tom smislu, kao i u drugim procesima kroz koje težimo dostizanju evropskih standarda.”

O projektu

Kao EU klimatska banka, Evropska investiciona banka godišnje finansira 3 milijarde eura za infrastrukturu vode, s fokusom na vodenu sigurnost i prilagođavanje klimatskim promjenama. Oko 30% projekata banke u sektoru vode je izvan Evropske unije, često u nekim od najsiromašnijih i najsušnijih zemalja svijeta. U 2022. godini, investirali smo oko 2,17 milijardi eura u sektor vode (we have invested about €2.17 billion in the sector ), što je poboljšalo sanitaciju za 10,8 miliona ljudi i omogućilo bolji pristup pitkoj vodi za 25,4 miliona ljudi.

Za osnaživanje ovog poduhvata, Evropska unija je putem Zapadnobalkanskog investicijskog okvira odobrila značajan grant od 70 miliona eura. Ova dodjela sredstava označava najznačajniji doprinos koji je ikada dala jedna međunarodna finansijska institucija unutar sektora vode zemlje. Finansijska podrška EU-je ima potencijal da značajno ubrza pripreme i izvođenje projekta, što će konačno imati za rezultat pročišćenje 90% otpadnih voda grada Skoplja i 74,7% otpadnih voda u državi. Ovaj projekat se savršeno uklapa u Ekonomski i investicijski plan EU-je, Globalnu strategiju pristupa tržištu i Zelenu agendu za Zapadni Balkan.

Osim toga, Vlada Republike Sjeverne Makedonije omogućila je finansiranje izgradnje postrojenja za pročišćavanje putem kredita dobijenih od dvije banke EU-je, od Evropske investicione banke (EIB) 68 miliona eura i od Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) 58 miliona eura. Ministarka Shukova ističe ključnu ulogu koju EU igra u implementaciji ovog izuzetno važnog infrastrukturnog projekta. Ona napominje: “Sa sigurnošću mogu tvrditi da bi konačna faza izgradnje stanice bila ogroman izazov da nismo imali pristup ovim evropskim finansijskim mehanizmima. Izuzetno cijenimo podršku EU u tom smislu, kao i u drugim procesima kroz koje težimo dostizanju evropskih standarda.” Postrojenje za pročišćavanje biće opremljeno najsavremenijom tehnologijom, najnovijom opremom i praksama energetske efikasnosti. Toplotna energija proizvedena u postrojenju koristiće se za spaljivanje mulja u akceleratoru. Projekat takođe obuhvata dodatne aspekte poput tehničke pomoći i obuke osoblja kako bi se obezbijedila održivost instalacije.

Uvodna riječ predsjednice Evropske komisije von der Leyen na samitu Berlinskog procesa

Written on . Posted in Vijesti.

Hvala puno, premijeru, poštovani Edi,  
uvaženi kancelaru,  
dragi prijatelji,  
Kakvu priču smo upravo vidjeli na ekranu, kakvu priču. I kakva je moćna poruka da je ovo ne samo deseti Berlinski proces, nego da je i po prvi put u zemlji Zapadnog Balkana. Snažna poruka o svijetu koji ste opisali, Edi, gdje smo svjedoci užasnog rata koji je pokrenula Rusija protiv Ukrajine. Ukrajina se bori za svoj suverenitet i teritorijalni integritet i za naše vrijednosti. Takođe smo vidjeli gnusni teroristički napad Hamasa u kojem je ubijeno više od 1.400 ljudi, muškaraca, žena, djece, beba, samo zato što su Jevreji. Živimo na planeti punoj žarišta. Pred nama se nalaze izazovi GenAI. U ovim vremenima svima su potrebni najbolji prijatelji. I sami ste rekli, vi ste najbolji primjer prijatelja koji se mogu poželjeti. Dozvolite nam da radimo na vašem pridruživanju Evropskoj uniji koja je dokazala da je zajedno moguće imati trajni mir i održivi prosperitet.  
“I zaista, odjeknula je snažna poruka jučer, kada smo započeli registraciju na Tiranskom koledžu za Evropu. Ti mladi studenti će sada proučavati evropske poslove. Dolaze iz Albanije, cijelog Zapadnog Balkana, iz Evropske unije. Kakva snažna poruka za narednu generaciju koja će nositi ideju Evropske unije dalje.  
Berlinski proces, kao što ste rekli, počeo je 2014. godine. Zato vrijedi pogledati dokumente iz tog vremena: ‘Cilj da se postigne stvarni napredak u procesu reformi i regionalnoj ekonomskoj saradnji.’ Zbog toga smo ovdje. I već smo postavili dobru osnovu sa našim ekonomskim i investicionim planom od 30 milijardi eura. Pokazuje rezultate. Polovina plana, 16 milijardi eura, već je stvarno implementirana. Ali treba uraditi još više. I tome želim posvetiti nekoliko minuta.”  
“Naše ekonomije, ekonomije Zapadnog Balkana i jedinstveno evropsko tržište, i dalje su suviše udaljene. Ekonomije Zapadnog Balkana čine 35% evropskog prosjeka. Stoga, stvarno moramo iskoristiti potencijal koji postoji na Zapadnom Balkanu i približiti ga jedinstvenom evropskom tržištu. Ovdje se radi o Planu rasta. Znamo da, na temelju iskustva proširenja, snaga proširenja leži, naravno, u vrijednostima koje nas povezuju sa zemljama koje su korak po korak pristupile Evropskoj uniji. Međutim, druga snaga je ekonomski razvoj. Prilikom svakog proširenja, nisu samo zemlje koje su pristupile Europskoj uniji osjetile ogroman podsticaj u njihovom ekonomskom razvoju jer su se pridružile jedinstvenom evropskom tržištu, već je i Europska unija napredovala kako se jedinstveno evropsko tržište povećalo.  
I to je sada načelo Plana rasta. Želimo zapravo otvoriti vrata jedinstvenog evropskog tržišta za preduzeća sa Zapadnog Balkana. I to moramo sada uraditi. Otvaramo ih u područjima kao što su slobodno kretanje robe i usluga, cestovni prijevoz, energija, električna energija, EU digitalno jedinstveno tržište, i, vrlo važno, olakšavanje beskontaktnih plaćanja s jedinstvenim evropskim platnim područjem, to su samo neki od elemenata.”  
“No, naravno, otvaranje vrata nije samo po sebi dovoljno. Zemlje Zapadnog Balkana takođe moraju objediniti svoje zajedničko regionalno tržište. Time se poručuje da je to i uslov, da zemlje Zapadnog Balkana omoguće pristup svojim susjedima na svom tržištu. Drugim riječima, da parafraziram, ako postoje prepreke, jedini koga možete blokirati ste vi sami. Drugi će ići dalje.  
Da bi se išlo dalje, potrebne su reforme, duboko ukorijenjene reforme, takođe da se poboljša poslovni ambijent, da se okolina učini privlačnijom. Ove reforme će biti praćene investicijskim sredstvima od strane Evropske unije, ako se provedu. Ovaj Plan rasta je vrlo snažan podsticaj. To je podsticaj za otvaranje vrata za ekonomski put, ali i za zahtjev za otvaranjem granica između zemalja Zapadnog Balkana i za provođenje potrebnih reformi. Uz njega dolazi i finansiranje investicija.  
Samo zajedničkim radom ćemo Zapadnom Balkanu omogućiti da dođe tamo gdje pripada, u srce Evropske unije. Istorija se zaista stvara. Moja poruka je sljedeća: Ovo je odlučujući trenutak, sada. Ne propustite priliku, iskoristite je, uhvatite trenutak i radićemo s vama zajedno na tome.  
Hvala puno, Edi.”

Štednja energije za održivu urbanu mobilnost: European Mobility Week u Bosni i Hercegovini

Written on . Posted in Vijesti.

Kancelarija Evropske unije u Bosni i Hercegovini zajedno s brojnim lokalnim partnerima i organizacijama, te lokalnim administracijama Banja Luke, Mostara i Sarajeva, organizovala je seriju edukativnih i rekreativnih aktivnosti za sve generacije kako bi ukazala na značaj i mnoge prednosti održive urbane mobilnosti.

 

Popularna i tradicionalna vožnja „Dva točka su dovoljna” obilježila je ovogodišnji Dan bez automobila u Banja Luci 22. septembra. Jedan od ciljeva vožnje ulicama je učiniti gradove pogodnim za biciklizam i istaći potrebu da se biciklistima obezbijede gradske biciklističke staze i pravo na jednako i aktivno učešće u saobraćaju. Istog dana, 22. septembra, brojni građani Mostara učestvovali su u Trećoj Mostarskoj biciklističkoj vožnji, koja je dio druge proslave European Mobility Week, vozeći bicikle kroz grad i sudjelujući u trci za najmlađe.

 

European Mobility Week je vodeća inicijativa Evropske unije za podizanje svijesti o održivoj urbanoj mobilnosti i održava se svake godine od 16. do 22. septembra, uz sve veće učešće gradova, organizacija i inicijativa širom Evrope i svijeta. Ova evropska inicijativa promoviše promjene u ponašanju u korist aktivne mobilnosti, javnog prevoza i drugih čistih, inteligentnih rješenja za transport.

 

Tema ovogodišnje European Mobility Week „Štednja energije” sa sloganom „Kombinuj i kreći se!” odražava vezu između energetske efikasnosti i održive urbane mobilnosti. Energetsko i mobilno siromaštvo su u porastu zbog većih troškova stanovništva i preduzeća. Organizacija javnog prevoza i dalje predstavlja visok trošak za gradske budžete, a smanjenje takvih troškova kroz energetski efikasan transport podržava pristupačne i održive transportne infrastrukture.

Počinje Evropska sedmica mobilnosti

Written on . Posted in Vijesti.

„Krećimo se kvalitetnije  – štedimo energiju!“ slogan je ovogodišnje Evropske sedmice mobilnosti koja je počela u subotu. Svake godine u periodu od 16. do 22. septembra održava se manifestacija čiji je osnivač i pokrovitelj Evropska komisija. Kampanja ima za cilj da favorizuje nemotorizovane načine prevoza u gradovima u odnosu na automobilski saobraćaj koji koristi fosilna goriva, a sve u cilju poboljšanja kvaliteta životne sredine u urbanim sredinama.

 

Kampanja se provodi od 2002. godine, a prošle godine je skoro 3.000 gradova iz 50 zemalja Evrope i svijeta obilježilo ovu manifestaciju. Spisak gradova i opština iz Srbije koji su uključeni u kampanju možete pronaći ovdje (have registered activities so far here).

 

Za općine i gradove, EVROPSKA NEDELJA MOBILNOSTI pruža odličnu priliku gradovima da svojim stanovnicima predstave održive transportne alternative i da im objasne ekološke izazove sa kojima se suočavaju. Učešćem u akciji gradovi i općine mogu građanima ukazati na prednosti odabira čistijih vidova saobraćaja i na taj način poboljšati prometnu situaciju u svom lokalnom okruženju.

 

Lokalne samouprave su snažno ohrabrene da iskoriste ovu sedmicu za testiranje novih mjera saobraćaja uz dobijanje povratnih informacija od javnosti. To je takođe odlična prilika da se lokalni dionici okupe i razgovaraju o različitim aspektima mobilnosti i kvaliteta zraka, da traže inovativna rješenja za smanjenje upotrebe automobila, da isprobaju nova tehnološka i planska rješenja. Kampanja daje građanima priliku da istraže nove mogućnosti korištenja gradskih ulica i eksperimentišu s praktičnim rješenjima koja doprinose rješavanju važnih problema za gradove, kao što je zagađenje zraka.