Skip to main content

Area of Cooperation: Environment

EU i BiH jačaju saradnju u oblasti reakcije na prirodne nepogode

Written on . Posted in Vijesti.

Evropski komesar za upravljanje krizama Janez Lenarčič posjetio je Bosnu i Hercegovinu u cilju jačanja saradnje na polju prevencije, pripravnosti i reagovanja na prirodne nepogode, kako na nacionalnom, tako i na regionalnom nivou. Njegova posjeta dolazi u trenutku kada je zemlja ponovo potvrdila svoj interes za pridruživanje Mehanizmu EU za civilnu zaštitu, koji koordinira zajedničke akcije za reagovanje u kriznim situacijama. Komesar je takođe prisustvovao sveobuhvatnoj vježbi reagovanja na zemljotrese koju je finansirala EU, a u kojoj su učestvovale službe spasavanja i zaštite iz Albanije, Austrije, Crne Gore, Rumunije, Slovenije i drugih međunarodnih agencija.
 
Janez Lenarčič je rekao: „Prije samo nekoliko dana Bosnu i Hercegovinu pogodila su dva zemljotresa. Ne možemo uvijek da predvidimo kada i gdje će se sljedeći dogoditi, ali možemo da se bolje pripremimo. Upravo zato u potpunosti podržavam zahtjev Bosne i Hercegovine da se pridruži Mehanizmu civilne zaštite EU. Uvjeren sam da će članstvo u našem evropskom okviru civilne zaštite obezbijediti Bosni i Hercegovini da ima koristi od boljeg reagovanja u kriznim situacijama kada god dođe do velikih kriza. Zajedno možemo da zaštitimo i spasimo živote.“
 

Komesar se, između ostalog, sastao i sa članovima Predsedništva Bosne i Hercegovine i ministrom bezbednosti Selmom Cikotićem. Tokom posjete komesar je takođe najavio dodatna humanitarna sredstva u iznosu od 2,5 miliona eura Bosni i Hercegovini za pokrivanje potreba izbjeglica, azilanata i migranata.

Na tragu ugroženog balkanskog risa

Written on . Posted in Priče.

Tim novinara iz Sjeverne Makedonije osvojio prestižnu nagradu EU za istragu o opasnostima sa kojima se suočavaju ugroženi risovi

Balkanski ris je vrsta divlje mačke koja spada u veoma ugrožene vrste. Vjeruje se da u regionu postoji svega 45 risova ove vrste. Krivolov, sječa šuma i građevinske aktivnosti predstavljaju ozbiljnu prijetnju najvećoj mački u regionu.

Balkanski ris se može naći u Sjevernoj Makedoniji, Albaniji i na Kosovu. Iako je lov ili loše postupanje prema bilo kojem balkanskom risu strogo zabranjeno zakonom u sve tri zemlje, istraga je pokazala da je situacija u praksi mnogo drugačija. Tim novinara makedonskog Radija MOF zaključio je da je životinja zapravo veoma slabo zaštićena i da je u velikoj opasnosti od izumiranja.

Njihova priča pod nazivom „Tragom balkanskog risa – istražna priča u dva dijela“ plod je višemjesečne istrage. Priča prikazuje sumornu sliku o balkanskim risovima koji se nalaze u stalnoj opasnosti od krivolova. Tokom svoje istrage, tim je pronašao preparirane risove na zidovima restorana u blizini njihovog staništa, risove zatočene u kavezima koji služe kao atrakcija i tragove koji ukazuju da su možda i policijski službenici uključeni u krivolov. Pored toga, istraga je pokazala da su pored opasnosti od krivolova, balkanski risovi takođe ugroženi divljim deponijama i građevinskim radovima kao što su izgradnja puteva i hidroelektrana u i oko prirodnih ili nacionalnih parkova.

„U našem regionu imamo odlične zakone na papiru, ali oni se često ne sprovode na pravi način.“

Priznanje za trud

Tim novinara koji je sproveo i objavio istraživačku priču sačinjavali su Bojan Šaševski, Danijel Evrosimoski, Emilija Petreska i Jasmina Jakimova. Jasmina objašnjava da je njihova istraga bila plod želje da ispričaju priču o temi koja se rijetko spominje u javnosti, kao i da istraže da li se zakoni o zaštiti prirode i divljih životinja sprovode na pravi način. „U našem regionu imamo odlične zakone na papiru, ali oni se često ne sprovode na pravi način“, kaže ona.

Po reakcijama slušalaca i čitalaca može se reći da je priča je postigla veliki uspjeh, a takođe je osvojila nagradu EU za istraživačko novinarstvo za Sjevernu Makedoniju 2021. godine. Nagrada je dodijeljena kroz projekat koji finansira EU pod nazivom „Jačanje kvalitetnih vijesti i nezavisnog novinarstva na Zapadnom Balkanu i u Turskoj“, a žiri je opisao članak kao proizvod izvanrednog istraživačkog rada.

Na svečanosti povodom dodjele nagrada, Emilija Petreska sa Radija MOF rekla je: „Razočaravajuće je da ni posle više od godinu dana od kada smo objavili priču institucije nisu reagovale… Kakvu budućnost možemo da očekujemo ako nastavimo da uništavamo ekosisteme, da uništavamo staništa balkanskih risova i prirodno nasljeđe koje imamo i – time – uništavamo sebe?“.

„Nagrada nam je bila veoma važna, ne zbog novca, već zbog priznanja: sjajan je osjećaj kada neko prepozna vaš trud.“

O projektu

Cilj projekta „Jačanje kvalitetnih vijesti i nezavisnog novinarstva na Zapadnom Balkanu i u Turskoj“, koji finansira EU, jeste da se poveća povjerenje građana u medije i stvori bezbjedno okruženje za novinare u kojem će moći da stvaraju nezavisne informativne sadržaje, kroz obuku, mentorstvo, tehničku i finansijsku podršku i objavljivanje. Projekat se sprovodi od 2019. godine u zemljama kandidatima za prijem u EU i potencijalnim kandidatima: Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Kosovu, Severnoj Makedoniji, Srbiji i Turskoj.

Jakimova je izjavila da je njen tim, pošto je iz male medijske organizacije, bio iznenađen kada im je saopšteno da su osvojili prvu nagradu. „Nagrada nam je bila veoma važna, ne zbog novca, već zbog priznanja: sjajan je osjećaj kada neko prepozna vaš trud“, kaže ona.

Nagrade EU za istraživačko novinarstvo imaju opšti cilj da odaju priznanje i promovišu izuzetna dostignuća istraživačkih novinara iz zemalja Zapadnog Balkana i Turske, kao i da poboljšaju vidljivost kvalitetnog istraživačkog novinarstva u tim zemljama.

TAIEX podržava lokalne vlasti u Crnoj Gori u borbi protiv zagađenja mora

Written on . Posted in Vijesti.

Prema podacima programa UN za životnu sredinu, količina plastike jednaka zapremini kamiona za smeće završava u okeanu svakog minuta. To šteti ne samo morskom ekosistemu, već i ljudima jer na taj način mikroplastika ulazi u lanac ishrane.

 

Instrument Evropske komisije za tehničku pomoć i razmjenu informacija (TAIEX) i Opština Budva su 10. i 11. aprila organizovali radionicu o upravljanju plastičnim otpadom za sve opštine na crnogorskom primorju. Predstavnici centralnih institucija i nevladinog sektora takođe su se pridružili konferenciji kako bi razmijenili ideje sa stručnjacima EU iz Slovenije i Belgije.

 

Učesnici su se složili da bi trebalo uvesti dodatne podsticaje za reciklažu kako bi se suprotstavili problemu u Jadranskom moru. Oni su takođe razmijenili mišljenja o načinima motivisanja građana da smanje upotrebu plastike za jednokratnu upotrebu.

 

Kristof Delater, šef Odeljenja za strategiju i politiku pri Agenciji za upravljanje otpadom Flandrije, pokazao je kako je Belgija uspjela da smanji količinu kućnog otpada kroz mješavinu zakonodavnih podsticaja i komunikacionih kampanja. Štefan Trdan iz Instituta za vode Slovenije objasnio je značaj prikupljanja podataka vezanih za upravljanje otpadom i pokazao kako opštine mogu da ga iskoriste u komunikacionim kampanjama orijentisanim ka trajnim i održivim rezultatima.

 

Manifestacija u Budvi pokrenula je drugu fazu inicijative TAIEX, nudeći stratešku podršku lokalnim vlastima na Zapadnom Balkanu i direktno sarađujući sa lokalnim i regionalnim vlastima na razmjeni najboljih praksi javnih politika EU. Uskoro će biti održano još lokalnih radionica i ekspertskih misija, takođe o ekološkim temama.

Stara receptura za nove klijente

Written on . Posted in Priče.

Uz podršku EU, proizvođači sira iz Bosne i Hercegovine povećavaju proizvodnju i broj zaposlenih

Kada je Tomislav Puđa imao 20 godina, otac mu je umro, a Tomislav je preuzeo porodičnu tradiciju pravljenja sira. Porodica Puđa se specijalizovala za proizvodnju tvrdog livanjskog sira od kravljeg, ovčijeg ili mješavine ova dva mlijeka. Kolut sira prirodno sazrijeva ispod sopstvene kore najmanje 60 dana i robusnog je ukusa koji može biti blago pikantan. Receptura je stigla u livanjski kraj u vrijeme austrougarske vladavine i bila je prilagođena ukusu plemstva.

„Moj otac je oduvijek sanjao da proširi posao, da imamo malu komercijalnu mljekaru. Moj brat i ja smo odlučili da ostvarimo taj njegov san.“

Od domaćeg sira do velikog preduzeća

Tomislavovi baba i djed su proizvodili sir u malim količinama u svom podrumu. Sedamdesetih godina odlučili su da komercijalizuju ovaj proizvod i prodaju ga u turističkom regionu duž Jadranske obale. Iako količine nisu bile velike, prodaja je bila dovoljno dobra da se porodica od toga izdržava. Tomislavov otac je nastavio ovu tradiciju, a Tomislav mu je pomagao.

„Moj otac je oduvijek sanjao da proširi posao, da imamo malu komercijalnu mljekaru. Moj brat i ja smo odlučili da ostvarimo taj njegov san“, kaže Tomislav.

Mljekara Puđa Eko sir osnovana je 2003. godine i od tada raste. Mljekara danas proizvodi desetak različitih vrsta sira, a dobitnik je niza međunarodnih nagrada za kvalitet, od kojih je najznačajnija zlatna medalja sa Međunarodnog sajma sira u Austriji 2014. godine.

Preduzeće Puđa se 2019. godine, vođena idejom modernizacije proizvodnog procesa i jačanja dugoročne pozicije mljekara na domaćem i stranom tržištu, odazvala javnom konkursu za dodjelu bespovratnih sredstava objavljenom u okviru EU4Business projekta, koji finansiraju Evropska unija i njemačka vlada, a sprovode ga Program za razvoj Ujedinjenih nacija (UNDP), Međunarodna organizacija rada (ILO) i njemačka organizacija za razvojnu saradnju GIZ. Zahvaljujući projektu EU4Business, mljekara je zamijenila zastarele bačve za sir sa većim, savremenim bačvama, nabavila mašine za sječenje i mjerenje i nove police u prostorijama za sazrijevanje i instalirala sisteme za održavanje mikroklime u mljekari. Građevinski radovi takođe su doprinijeli poboljšanju ukupnog kvaliteta proizvodnog procesa.

Ukupna vrijednost ove investicije iznosila je preko 380.000 eura, od čega je Evropska unija obezbijedila gotovo 150.000 u bespovratnim sredstvima. Savremena oprema je poboljšala kvalitet proizvoda i proces rada, smanjila troškove proizvodnje i doprinijela povećanju produktivnosti. „Savremena tehnologija je greške svela na minimum, što nam je bitno u smislu stalnosti kvaliteta. Jedna stvar koju smo odmah vidjeli je da sa novom opremom imamo veću iskorišćenost mlijeka, što znači da danas dobijamo više sira sa istom količinom mlijeka. To je sve doprinijelo da se naša tržišna konkurentnost poboljša“, kaže Tomislav. Poboljšanja postignuta kroz EU4Business projekat takođe znače nove mogućnosti za proširenje proizvodnje i promocije sira van granica Bosne i Hercegovine.

„Ljudi su naša najveća vrijednost. Sa novim mašinama naši radnici imaju bolje uslove za rad i mogu brže i lakše da rade svoj posao.“

O projektu

EU4Business je projekat EU koji ima za cilj jačanje kapaciteta Bosne i Hercegovine za ekonomski rast i zapošljavanje podsticanjem konkurentnosti i inovacija u odabranim sektorima. Raspolaže budžetom od 16,1 miliona eura: 15 milionaeura finansira Evropska unija, a 1,1 milion eura Savezna Republika Njemačka.

EU4Business je dio Strategije lokalnog razvoja – Programa lokalne samouprave i ekonomskog razvoja u Bosni i Hercegovini Njemačkog saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ).

Skoro 40 ljudi radi u mljekari, uključujući sedam radnika koji su dobili posao zahvaljujući investiciji EU4Business. S većim brojem radnika povećala se i proizvodnja, a obezbijeđena je i bolja kontrola kvaliteta proizvoda. Kako kaže Tomislav: „Ljudi su naša najveća vrijednost. Sa novim mašinama naši radnici imaju bolje uslove za rad i mogu brže i lakše da rade svoj posao.“

Povezivanje Zapadnog Balkana preko Transbalkanskog elektroenergetskog koridora

Written on . Posted in Vijesti.

Zajedno sa drugim partnerima sa Zapadnog Balkana, Srbija gradi i povezuje Transbalkanski elektroenergetski koridordužine 371,3 km, za koji Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF) obezbeđuje 32,1 milion eura bespovratnih sredstava EU.

 

Danko Gavrilović, koordinator WBIF-a za Srbiju, ističe značaj projekta za privredu, povezanost i održivost razvoja obnovljivih izvora energije. „Ekonomski i investicioni plan za Zapadni Balkan 2021-2027. je odraz napora Evropske unije da podstakne dugoročni ekonomski oporavak zemlje i regiona, uz podršku takozvane zelene i digitalne transformacije i ubrzanja regionalne povezanosti, kao i povezanosti sa Evropskom unijom. Intenzivan razvoj održivih kapaciteta zahteva i razvoj mreže prenosa”, rekao je Gavrilović.

 

Projekat je identifikovan kao vodeći projekat za tranziciju od uglja a takođe se nalazi i u okviru investicionog prioriteta čiste energije, kako je utvrđeno Ekonomskim i investicionim planom za Zapadni Balkan 2021-2027. Projekat je dio šire podrške EU energetskom sektoru – EU je u protekle dvije decenije uložila više od 830 miliona eura u energetski sektor. Samo u 2022. godini, podrška EU energetskom sektoru Srbije procjenjuje se na 100 miliona eura.

 

Diversifikacija izvora energije, sigurnost snabdijevanja, energetska efikasnost i dekarbonizacija privrede, u skladu sa Pariskim sporazumom, glavni su ciljevi podrške EU, koja se sprovodi u saradnji sa Vladom Srbije. EU će nastaviti da podržava Srbiju u usklađivanju sa pravnom tekovinom EU i stvaranju struktura koje će omogućiti dalja ulaganja u dekarbonizaciju energetskog sektora.

Nova podrška ruralnom razvoju Albanije, Sjeverne Makedonije i Srbije

Written on . Posted in Vijesti.

Evropska komisija je usvojila (IPARD) programe ruralnog razvoja u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć, nudeći 112 miliona eura za Albaniju, 97 miliona eura za Sjevernu Makedoniju i 288 miliona eura za Srbiju. Programi pružaju osnovu za podršku EU u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja do 2027. godine.

 

Zajedno sa nacionalnim javnim i privatnim doprinosima, očekuje se da će programi IPARD generisati preko 2 milijarde eura investicija u ruralnim oblastima Zapadnog Balkana i Turske. Kroz ove programe zemlje ostvaruju ciljeve koji se odnose na konkurentnost poljoprivredno-prehrambenog sektora, održivo upravljanje prirodnim resursima, klimatsko djelovanje i poboljšanje privlačnosti ruralnih područja.

 

Programi takođe doprinose ciljevima Evropskog zelenog dogovora i Zelene agende za Zapadni Balkan kroz investicije za usklađivanje sa standardima EU, uključujući i modernizaciju objekata, mašina i opreme. Ovi programi pomažu i u povećanju potencijala ruralnih područja za rast i njihove privlačnosti kako bi se sprečilo odseljavanje. To se može postići boljom infrastrukturom, diversifikacijom profitabilnih ekonomskih aktivnosti i podsticanjem zapošljavanja u ruralnim područjima, posebno među ženama i mladima. IPARD je sastavni dio šire pretpristupne strategije EU u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć.

Obnovljiva energija za Kosovo

Written on . Posted in Priče.

EU podržava izgradnju toplane za daljinsko grijanje na bazi obnovljivih izvora energije u Đakovici

Kada je sagrađena početkom osamdesetih godina prošlog vijeka, toplana Ngrohtorja AD bila je ponos Đakovice. Ovo je bio jedini grad na Kosovu, osim glavnog grada, koji je imao savremeni sistem daljinskog grejanja koji se oslanjao na teško lož ulje. Međutim, grijanje naftom postalo je manje finansijski efikasno, a svijest o zagađenju koje izaziva je porasla. Kao rezultat toga, u godinama neposredno posle rata na Kosovu 1999. godine, Ngrohtorja je gotovo potpuno prestala da nudi grijanje građanima Đakovice, a kasnije ga je obezbjeđivala samo nekoliko sati u toku dana.

Tračak nade da bi preduzeće ponovo moglo da ponudi održivo grijanje pojavio se početkom prošle decenije, kada je uz podršku EU kompanija za daljinsko grijanje Ngrohtorja pokrenula studiju izvodljivosti o obezbjeđivanju kvalitetne i ekološki prihvatljive energije za grijanje lokalnom stanovništvu.

„Kada je ideja prvi put predstavljena u javnosti, bili smo oduševljeni, ali u isto vrijeme postojao je određeni stepen sumnjičavosti, zato što mnogo godina pre toga preduzeće nije nudilo kvalitetno grijanje.“

Albana Skivjani je generalna direktorka preduzeća. Kada je pokrenuta studija izvodljivosti, ona nije bila rukovodilac, već građanka Đakovice, korisnica usluga preduzeća za daljinsko grijanje, i dobro se seća oduševljenja među stanovništvom. „Kada je ideja prvi put predstavljena u javnosti, bili smo oduševljeni, ali u isto vrime postojao je određeni stepen sumnjičavosti, zato što mnogo godina pre toga preduzeće nije nudilo kvalitetno grijanje.“

Studijom izvodljivosti dokazano je da postoji realna mogućnost da se sistem centralnog daljinskog grijanja vrati u Đakovicu i istovremeno koristi ekološki prihvatljiv izvor energije.

Čarobna riječ je bila – biomasa!

Da bi elektrana obezbijedila grijanje ili električnu energiju, ona za gorivo koristi organske materije. U slučaju Đakovice, planirano je korišćenje drvnog otpada (piljevine) i otpada nastalog orezivanjem vinove loze, čega ima u izobilju na tom području. Međutim, uprkos pristupačnosti biomase koja bi mogla da se koristi kao gorivo, projekat nije bilo lako oživjeti, jer je cijena tehnologije bila veoma visoka, a bio je potreban i visok nivo stručnosti da bi ona funkcionisala. Evropska unija je intervenisala i podržala projekat sa oko 15 miliona eura.

Novo postrojenje koje proizvodi i toplotnu i električnu energiju svečano je otvoreno u jesen 2021. godine, postavši jedan od retkih najsavremenijih sistema na biomasu na Zapadnom Balkanu i pionir u oblasti energetike. Ove zime, energija proizvedena u elektrani obezbijedila je 24-časovno grijanje većini korisnika  usluga preduzeća za daljinsko grijanje Ngrohtorja a.d.

„Lično i u ime stanovnika našeg grada, izražavam veliku zahvalnost EU za ovaj ogroman projekat koji će obezbijediti grijanje u narednim decenijama i biti dobar primjer drugim gradovima.“

O projektu

Kroz program Instrument pretpristupne pomoći (IPA) 2015, Evropska unija je uložila preko 15 miliona eura u pripremne aktivnosti i izgradnju toplane na biomasu u Đakovici. Projekat će imati značajan ekonomski i ekološki uticaj na grad: očekuje se da će se godišnji operativni troškovi za Ngrohtorju a.d. smanjiti za 35 do 50%, dok će se ukupan nivo zagađenja u toj oblasti smanjiti za preko 90%.

Prema Albaninim riječima, upravljanje novom tehnologijom bio jedan od glavnih izazova, jer većina zaposlenih nije imala iskustva sa njom. Međutim, ova prepreka je prevaziđena uz podršku projekta koji je finansirala EU i koji je obezbijedio specijalizovanu obuku za zaposlene koji koriste novu tehnologiju. Albana objašnjava da su ove zime prvi put posle mnogo godina mogli da obezbijede 24-časovnu redovnu energiju svojim klijentima. „Naši klijenti su oduševljeni, kao i ostali stanovnici, jer osim što imaju grijanje, mi više ne zagađujemo grad kao nekada“, kaže Albana. Pouzdano grijanje koje elektrana obezbjeđuje bilo je posebno važno ove godine, zbog globalne energetske krize, kada su cijene energije porasle i kada je u nekim mjestima došlo i do nestašice energije.

„Lično i u ime stanovnika našeg grada, izražavam veliku zahvalnost EU za ovaj ogroman projekat koji će obezbijediti grijanje u narednim decenijama i biti dobar primjer drugim gradovima“, kaže Albana.

Pomoć za bosanskohercegovačke maline koje osvajaju tržište EU

Written on . Posted in Priče.

Poljoprivredno preduzeće iz Bosne i Hercegovine povećalo je svoje proizvodne kapacitete uz podršku EU

Više od dvije decenije Nebojša Radović iz Bratunca u Bosni i Hercegovini gaji maline, a danas mu na plantaži pomažu supruga i troje djece. Zbog dodatnog prihoda koji donose, Nebojša objašnjava: „Maline nam mnogo znače. Žena mi je nezaposlena, a moja redovna plata nije dovoljna da pokrije sve troškove života. Naučili smo i našu djecu da gaje maline.“

Nebojša je jedan od mnogih kooperanata porodične kompanije Herbos Nature, koja od 2006. godine sakuplja šumsko voće. Od 2012. godine bavi se otkupom, preradom i veleprodajom bobičastog voća, pečurki i bilja. Danas ima mrežu od preko 1.000 kooperanata širom zemlje.

„Kako smo neprekidno rasli, imali smo tekućih problema, ali sa pandemijom poteškoće su se povećale, posebno za naše kooperante.“

Podrška rastu u vrijeme krize

Maida Hadžiavdić iz preduzeća Herbos Nature objašnjava da je njena firma godinama postojano rasla, ali da su se, kao i ostala preduzeća, suočili sa poteškoćama kada je pandemija koronavirusa počela 2020. godine. „Kako smo kontinuirano rasli, imali smo tekućih problema, ali sa pandemijom su se poteškoće povećale, posebno za naše kooperante“, kaže Maida.

Upravo tada objavljen je konkurs za podnošenje predloga za podršku poljoprivrednim preduzećima u Bosni i Hercegovini, raspisan u okviru projekta EU4AGRI koji finansira EU. Herbos Nature je aplicirao i dobio podršku, uključujući kupovinu opreme za preduzeće i njihove kooperante i drugu srodnu pomoć za poboljšanje uslova rada, u ukupnom iznosu od preko 114.000 eura.

Kao jedan od kooperanata preduzeća Herbos Nature, Nebojša je dobio vrijednu opremu koju je finansirala EU, kako bi rad porodice bio malo lakši i djelotvorniji. „Pošto sada imam svoj kultivator koji je donirala EU4AGRI, moji troškovi su manji“, objašnjava Nebojša.

„EU4AGRI nam je pomogao da proširimo svoje tržište. Pored Ustikoline i Bratunca, sada imamo i novu poslovnicu u Travniku. Zaposlili smo još ljudi i počeli da radimo sa novim kooperantima.“

O projektu

Projekat EU4AGRI je četvorogodišnja inicijativa (2020-2024) usmjerena na modernizaciju poljoprivredno-prehrambenog sektora, otvaranje novih radnih mjesta i zadržavanje postojećih, kao i na pružanje podrške u oporavku od krize izazvane pandemijom u Bosni i Hercegovini. Ukupna vrijednost ovog projekta koji finansira Evropska unija iznosi preko 20 miliona eura, a zajednički ga realizuju i sufinansiraju Program za razvoj Ujedinjenih nacija (UNDP) u BiH i Češka razvojna agencija.

Projekat je takođe omogućio kompaniji da ima koristi od nove opreme i druge vrste podrške. „Podrška EU4AGRI nam je pomogla da proširimo svoje tržište. Pored Ustikoline i Bratunca, sada imamo i novu poslovnicu u Travniku. Zaposlili smo još ljudi i počeli da radimo sa novim kooperantima“, kaže Maida. Kroz opremu dobijenu preko EU4AGRI preduzeće je takođe modernizovalo proizvodne procese.

Kao i 23-godišnja Maida, zaposleni su uglavnom mladi obučeni profesionalci, sa zadatkom da se postaraju da svi radni procesi budu u skladu sa najvišim standardima. Preko 95% proizvodnje namijenjeno je izvozu u zemlje kao što su Francuska, Njemačka, Poljska, Srbija, Slovenija, Švajcarska i Turska. „Nova oprema poboljšala je uslove proizvodnje i pomogla nam da ispunimo zahtjeve naših kupaca“, kaže Maida. „Srećni smo što smo učestvovali u EU4AGRI projektu i time doprinijeli održivosti poljoprivrednog i prehrambenog sektora u BiH.“

YEA i Američki savjet za mlade u Albaniji pripremaju inicijativu za zabranu plastičnih kesa

Written on . Posted in Vijesti.

U Tirani je 16. marta održana druga otvorena diskusija između ambasadora EU i Sjedinjenih Američkih Država u Albaniji i mladih evropskih ambasadora i Američkog saveta za mlade. Strane su razgovarale o saradnji ostvarenoj nakon prvog sastanka održanog u junu 2021. godine, kao i o mogućoj daljoj saradnji dvije omladinske mreže.

 

Sastanak je bio fokusiran na Zelenu agendu EU za Zapadni Balkan – i na to kako mladi mogu da se uključe u formiranje Zelene agende u praktičnom smislu. U skladu sa ambicijama evropskog Zelenog dogovora, Zelena agenda trasira put transformaciji ka klimatski neutralnim i otpornim, zelenim i kružnim ekonomijama u regionu.

 

Sve u svemu, dva ambasadora su ih podstakla da budu aktivni, da razmjenjuju ideje i učestvuju u izgradnji bolje i bezbjednije budućnosti za svoju zemlju, imajući u vidu svoje mjesto u svijetu i promjene do kojih mogu da dovedu.

 

Dogovoreno je da YEA i Američki savjet za mlade pripreme nacrt zajedničke inicijative o zabrani plastičnih kesa u Albaniji. Naredni sastanak mreža biće zakazan da bi se izvijestilo o rezultatima.

„Udhë“ pronalazi način da ponudi dijeljenje vožnji na Kosovu

Written on . Posted in Priče.

Grupa mladih inovatora pokrenula je aplikaciju za dijeljene vožnji uz podršku EU

Erol Gorči, rođeni Pećanac, morao je kao student da nekoliko puta nedjeljno putuje u 80 kilometara udaljenu Prištinu, gdje je studirao. Taksiji su bili preskupi, a autobusi nisu bili česti. Kao i mnogi drugi putnici, dovijao se na razne načine, provjeravajući da li će neko od njegovih prijatelja ili rođaka da ide u Prištinu, kako bi mogao da podijeli vožnju s njima.

Erol je studirao informatiku i tehnologiju i dok je razvijao svoje IT vještine, palo mu je na pamet da bi taj nedostatak ponude međugradskog prevoza mogao da se dopuni platformom za dijeljenje vožnji koja bi mogla biti i zanimljiva poslovna prilika. I tako je nastao Udhë (što na albanskom znači „put“ ili „putovanje“), prva aplikacija za dijeljenje vožnji na jugu Balkana koja povezuje vozače i putnike.

„Htjeli smo da testiramo zamisao putem društvenih mreža prije nego što počnemo da razvijamo aplikaciju i uspjelo je.“

Erol i njegovi prijatelji su prvi put razgovarali o ovoj ideji prije nekoliko godina i prvo su odlučili da pokrenu stranicu na društvenim mrežama na kojoj će ljudi zainteresovani za dijeljenje vožnje moći da komuniciraju i organizuju zajednička putovanja. „Htjeli smo da testiramo zamisao putem društvenih mreža prije nego što počnemo da razvijamo aplikaciju i uspjelo je“, kaže Erol.

Za kratko vrijeme, grupa za dijeljenje vožnji na Fejsbuku okupila je oko 10.000 članova. To je bio dokaz da su ljudi zainteresovani, a Erolov tim je prepoznao priliku za razvoj profesionalne usluge. Aplikaciju za vozače i putnike počeli su da razvijaju početkom 2020. godine. Kako su imali vrlo malo iskustva u ovoj vrsti poduhvata, za tehničku pomoć su se prijavili projektu VentureUP koji finansira EU i usmjeren je ka izradi prototipa. Erol i njegov tim su imali koristi od vebinara i marketinških tehnika, poslovnog modeliranja i finansiranja koji su im pomogli da postanu stručniji u ovoj oblasti. Pored toga, fokusirali su se na sistematsko prikupljanje podataka, što im je dalo mnogo čvršću osnovu za sticanje povjerenja u svoj poslovni model i pokretanje aplikacije.

„Podrška koju smo dobili od Evropske unije bila je ključna u razvoju i sprovođenju naše zamisli.“

O projektu

Projekat VentureUP – Venture Incubator Univerziteta u Prištini, koji podržava Evropska unija na Kosovu, pruža studentima i startapima mogućnost da razviju preduzeća koja stvaraju radna mjesta i povećaju svoje šanse za značajno zapošljavanje na Kosovu. Tokom prvog inkubacionog programa u 2019. godini, program je završilo sedam startapa sa ukupno 23 člana. Od toga, četiri startapa su se registrovala kao preduzeća koja ostvaruju prihode i zapošljavaju ukupno 15 ljudi. U 2020. godini bilo je 12 startapa sa 31 članom koji su završili drugi program inkubacije. Kao rezultat toga, registrovano je pet preduzeća koja ostvaruju prihode i zapošljavaju ukupno 18 ljudi.

Aplikacija se nalazi u ponudi preko Google Play-a i Apple store-a od januara 2021. godine. Onlajn zajednica sada ima više od 30.000 pratilaca putem društvenih mreža i blizu 15.000 korisnika mobilne aplikacije. Oni svakodnevno rješavaju probleme prevoza za nekoliko stotina putnika. Erolova četvoročlana ekipa sada traži značajniji obrt i pomoć u obezbjeđivanju anđeoske investicije za proširenje poslovanja. Plan je da pokrenu uslugu u Albaniji i na balkanskim tržištima na kojima je propala najveća platforma EU za dijeljenje vožnji.

Erol objašnjava da u kosovskom obrazovnom sistemu nedostaje obrazovanje o preduzetništvu i načinima razvoja ideje u proizvod i o monetizaciji ideja. Za njega su, dakle, projekti inkubatora presudni u omogućavanju prvih koraka u poslovanju i preduzetništvu. „Podrška koju je pružila Evropska unija bila je presudna u razvoju i sprovođenju naše ideje“, kaže on.