Skip to main content

Spašavanje Kina Lumbardhi

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Priča o izdržljivosti i oživljavanju

Kino Lumbardhi osnovano je 1952. godine u Prizrenu, na Kosovu, u doba Socijalističke Jugoslavije. Bilo je dio modernog kulturnog graditeljstva u novoformiranoj državi, s ciljem obrazovanja masa novom ideologijom putem filmskog medija. Prvobitno kino je puštalo projekcije unutar zatvorenog prostora, a 1959. godine pokrenuto je i otvoreno kino za javne projekcije. Međutim, od samog početka rada kino se suočavalo s konstantnim prijetnjama rušenja i kada je bilo staro već 20 godina 1972. godine, vlasti su donijele odluku da ga sruše. Potom, tokom 1980-ih godina, održan je čak arhitektonski konkurs za redizajniranje čitavog susjedstva, uključujući kino, kao značajni kulturni kompleks. Uprkos tim stremljenjima, svi pokušaji rušenja ili preuređenja nisu uspjeli iz različitih razloga. Nakon toga, godine 2007, općinske vlasti ponovno su odlučile srušiti kino, i predstavljale su mu ozbiljniju prijetnju s mehanizmima za rušenje koji su bili spremni za akciju. Srećom, inicijativa građanskog otpora uspjela je zaustaviti rušenje u posljednji čas, spašavajući kino od uništenja.

“Otvaranje ceremonije DokuFesta protumačeno je kao čin protesta koji je kasnije dobio podršku 58 civilnih društava iz cijelog Kosova, javnosti i mnogih institucionalnih dionika. To je bio izvanredan uspjeh i označio je prvi korak prema spašavanju Kina Lumbardhi.”

“Inicijativa za zaštitu kina Lumbardhi,” koju predvode DokuFest i EC Ma Ndryshe, prvo je uspješno prikupila preko 8.000 potpisa i organizovala proteste kako bi izvršila pritisak na vlasti i time uspješno spriječila očekivano rušenje. Međutim, nije poduzeta nikakva daljnja akcija kako bi se aktiviralo kino, koje je zatvoreno nakon rata. Iako je kino neformalno ponovno otvoreno kao SHKA – Shoqeria Kulturo Artistike na privatnu inicijativu u kratkom periodu od 2012. do 2014. godine, s barom i prostorom za događaje koji su se odvijali na tom mjestu, većinu vremena tokom tih sedam godina nije bilo institucionalnih napora ka ponovnom aktiviranju i obnovljanju kina za javnu upotrebu, objašnjava Ares Shporta, direktor Fondacije Lumbardhi. Godine 2014. pokušan je još jedan i posljednji pokušaj rušenja kina, putem privatizacije od strane AKP-a i planova općine za “proširenje puta”, ponovno otvarajući rasprave o izgradnji parkirališta ili tržnog centra, kao što se dogodilo u mnogim gradovima u regiji.

Ares se sjeća da je odluka o rušenju kina objavljena tri sedmice prije međunarodno priznatog filmskog festivala DokuFest, koji se svake godine održava u Prizrenu i koristi kino kao svoju glavnu lokaciju od 2002. godine”, on dodaje.

Neuspjeh prethodnog pokušaja rušenja poslužio je kao dragocjena lekcija, potičući aktiviste u Prizrenu da preduzmu odlučne akcije i osnuju Fondaciju Lumbardhi kao nezavisnu nevladinu organizaciju. Njihova misija bila je povratiti kino kao kulturno naslijeđe koje je dostupno svima i proaktivno zagovarati provođenje 7 ciljeva inicijative. Pod inicijativom fondacije, osim hitnih intervencija na krovu i manjih intervencija koje su kino učinile upotrebljivijim, u periodu od 2019. do 2020. godine obnovljeno je i otvoreno kino, Kino Bahçe, u saradnji s CHwB Kosova i dizajnom Khora Office putem projekta kojim je upravljao UNDP i kog je finansirala Evropska unija. Nakon toga, detaljni dizajn za sveobuhvatan plan obnavljanja kompleksa kina i pješačke staze implementiran je u jesen 2022. godine.

Paralelno s tim, Fondacija Lumbardhi olakšala je saradnički proces koji uključuje više dionika kako bi se razvio upravljački plan za kino Lumbardhi. Plan je imao za cilj sačuvati kulturnu baštinu kina, potaknuti održivi socijalno-ekonomski razvoj, oživjeti ga kao javni kulturni centar i integrisati ga u kulturni milje Prizrena. Kako bi postigli te ciljeve, fondacija je okupila umjetnike, društvene naučnike i istraživače koji su se upustili u razne projekte, generisali novo znanje i povezali se sa širom publikom.

U potrazi za održivim ekonomskim modelom, kino Lumbardhi uspješno je kombinovalo samostalno ostvarene prihode iz kafića, prihode od najma i prodaje ulaznica s vanjskim izvorima finansiranja. Kao rezultat toga, fondacija sada zapošljava više od 12 zaposlenih i sarađuje s otprilike 10 vanjskih saradnika, čime daje pozitivan doprinos lokalnoj ekonomiji.

“Naš slučaj pokazuje da rušenje i izgradnja iz temelja nisu jedine opcije. Ponovna upotreba zgrade putem obnove i jačanja njenih istorijskih, društvenih i umjetničkih vrijednosti može je ponovno učiniti funkcionalnom.”

O programu

Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA) sredstvo je kojim EU od 2007. godine podržava reforme u regiji proširenja finansijskom i tehničkom pomoći. IPA fondovi jačaju kapacitete korisnika tokom procesa pristupanja, dajući za rezultat progresivne pozitivne promjene u regiji.

Za period od 2007. do 2013. godine, Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA) imao je proračun od 11,5 milijardi eura. Njegovom sljedbeniku, IPA II, dodijeljen je proračun od 12,8 milijardi eura za period 2014. – 2020. godine. Za višegodišnji finansijski okvir perioda 2021. – 2027., proračunski okvir IPA III iznosi 14,162 milijarde eura.

Tokom najnovijeg pokušaja rušenja kina 2014. godine, Evropska unija snažno je podržala građansku inicijativu za njegovu zaštitu. Naknadno, 2018. godine, Evropska unija takođe je obećala značajnu podršku, pruživši 1,5 milijuna eura za buduću obnovu kina. Projekt obnove uključuje instalaciju novih sistema grijanja, ventilacije i hlađenja, prilagođenje pozadinskih i radnih prostora, očuvanje značajnih područja poput balkona i projekcijske dvorane te održavanje drugih elemenata koji doprinose jedinstvenom identitetu kina. Osim toga, projekat će omogućiti prostor za kafić i vanjske prepravke u skladu s urbanim planiranjem.

“Podrška Evropske unije ključna je, budući da kino trenutno radi punim kapacitetom samo pet mjeseci godišnje. Završetkom obnove biće moguće koristiti kino tokom zimskih i jesenskih sezona za prikazivanje filmova, za koncerte, predstave i slične aktivnosti”, objašnjava Ares. Takođe ističe da će projekat, finansiran od strane EU-a, poboljšati rentabilnost zgrade, te kao rezultat povećati prihode. Osim toga, s estetskog stajališta, zgrada će postati privlačnija za širu javnost. “Naša akcija pokazuje da rušenje i počinjanje iznova nisu jedine opcije. Ponovna upotreba zgrade putem oživljavanja i očuvanja njenih istorijskih, društvenih i umjetničkih vrijednosti može je ponovno učiniti funkcionalnom”, dodaje Ares.

Promovisanje zdravog odrastanja u predškolskim ustanovama u Sarajevu

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Projekat finansiran od strane Evropske unije osnažuje vaspitače i roditelje za optimalni razvoj djece u općini Centar Sarajevo u Bosni i Hercegovini.

Godine 2019., Institut za Stanovništvo i Razvoj (IPD), nevladina organizacija iz Bosne i Hercegovine, proveo je istraživanje koje je uključivalo 127 vaspitača u Sarajevskom kantonu. Cilj je bio identifikovati njihove potrebe za dodatnom stručnom podrškom u provođenju programa za zdrav rast i razvoj, koji dobija podršku od Ministarstva obrazovanja, nauke i mladih Sarajevskog kantona. Tokom ovog procesa, IPD je prepoznao potrebu za kontinuiranim radom s predškolskom djecom. Koristeći rezultate istraživanja iz 2019. godine i uz stručno vodstvo, razvili su obrazovni paket za poboljšanje emocionalnih i socijalnih vještina djece.

Ovaj paket posebno je dizajniran kako bi odgovorio na potrebe roditelja i vaspitača. Kako bi pružili odgovarajuće smjernice za njegovu upotrebu i učinkovito zadovoljili potrebe djece u dobi od četiri do šest godina, IPD je pokrenuo dodatni projekt pod nazivom “Promocija zdravog odrastanja djece u predškolskim ustanovama u općini Centar Sarajevo.” Ovaj projekat se provodi sa Razvojnim programom Ujedinjenih nacija (UNDP) kroz program ReLOaD2, koji finansira Evropska unija.

“Kreirali smo web platformu ‘Zdravo odrastanje’, na kojoj roditelji mogu proći online obuku, te se upoznati s praktičnim vježbama koje mogu prolaziti zajedno sa svojom djecom”,

Prema riječima koordinatora projekta Amera Džekmana, inicijativa obuhvata 19 predškolskih ustanova i uključuje 50 vaspitača iz ove općine. Ti vaspitači sudjelovali su na dvodnevnim radionicama s ciljem poboljšanja svojih vještina i kompetencija potrebnih za provođenje projekta. Svaka predškolska ustanova dobila je na raspolaganje “vrtićku kutiju” u kojoj se nalazi niz praktičnih alata koje vaspitači koriste u radu s djecom. U vrtićkim kutijama nalaze se i lutke imenovane Hana i Dado, koje su postale neizostavan dio svakodnevnog života djece u Općini Centar Sarajevo.

Džekman pojašnjava da ove lutke služe vaspitačima da djeci na razigran način prenose korisne savjete koji im pomažu u zdravom odrastanju. Kroz igru, djeca lako usvajaju teme o zdravom načina života. Osim toga, u vrtićkim kutijama se nalaze radni listovi, plakati, slikovne kartice i kartice s emocijama koje su usklađene s projektnim aktivnostima. Štaviše, Džekman ističe da je uključenosti roditelja bila ključna za provedbu projekta. “Kreirali smo web platformu ‘Zdravo odrastanje’, na kojoj roditelji mogu proći online obuku, te se upoznati s praktičnim vježbama koje mogu prolaziti zajedno sa svojom djecom”, pojasnio je Džekman.

“Kasnije se među dječacima često manifestuje I fizičko nasilje, dok kod djevojčica dominiraju razne forme verbalnog nasilja. Dječaci koji su u ranom životu izloženi fizičkom nasilju dvostruko su češće i sami nasilnici, više su uključeni u tučnjave, skloniji nošenju oružja i nasilnom ponašanju u vezama. Upravo zbog ovih tvrdnji važno je da programi koji imaju sličan cilj kao ‘Zdravo odrastanje’ započnu sa implementacijom u ranijoj životnoj dobi”,

O projektu

Regionalni Program za Lokalnu Demokratiju na Zapadnom Balkanu 2 (ReLOaD2) nastavak je inicijativa podržanih od strane EU – Projekt za Jačanje Lokalne Demokratije (LOD, 2009-2016) i naknadno proširen Regionalni Program za Lokalnu Demokraciju na Zapadnom Balkanu (ReLOaD, 2017-2020). Kao i prethodni, ovaj projekt finansira Europska unija (EU) i provodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP). ReLOaD2 provodi se na Zapadnom Balkanu, posebno u Albaniji, Bosni i Hercegovini (BiH), Kosovu*, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji (Albania, Bosnia and Herzegovina (BiH), Kosovo*, North Macedonia, Montenegro and Serbia.)

Ukupno 150 roditelja je uspješno završilo online obuku “Zdravo odrastanje,” a više od 200 ih je pristupilo uslugama savjetovanja i podrške u okviru IPD Facebook platforme “Roditeljski savjetnik.”

Majka djeteta koje je ukjučeno u program “Zdravo odrastanje”, Maja Alihodžić, kaže da je obuka pomogla roditeljima da prevladaju svakodnevne izazove u odgoju svojih mališana. “Po prvi put sam imala osjećaj da se na drugačiji način priča i radi sa djecom. Savjeti koje smo dobili su mi puno pomogli da otvorimo neke teme, da razgovaramo i učimo zajedno. Imam osjećaj da se bolje razumijemo, da bolje znam  šta uraditi u određenoj situaciji.  Nadam se da će nešto slično biti dostupno i u osnovnim školama, te da će ovaj pristup uključenosti roditelja i podučavanja djece postati standard u svim obrazovnim ustanovama”, rekla je Alihodžić.

Iz IPD-a kažu da već kod djece u nižim razredima osnovnih škola bilježe porast nasilja, isprva verbalnog u vidu uznemiravanja i vrijeđanja, koje se podjednako dešava među djevojčicama i dječacima.

Džekman napominje: “Fizičko nasilje obično se manifestira kasnije kod dječaka, dok različite oblike verbalnog nasilja dominiraju među djevojkama. Dječaci koji dožive nasilje u ranoj dobi dvostruko su skloniji postati sami nasilnici, uključujući sudjelovanje u tučnjavama, nošenje oružja i iskazivanje nasilnog ponašanja u odnosima. Ovi problemi naglašavaju važnost provedbe programa koji dijele zajedničke ciljeve s ‘Zdravim Rastom i Razvojem’ u ranom djetinjstvu,” dodaje Džekman.

On smatra da bi se edukacija djece o zdravim stilovima života trebala sistemski ukorijeniti u svim ustanovama i institucijama koje imaju obavezu brige o djeci. Kvalitetno obrazovanje i osiguranje zdravog života su dio Sedamnaest globanih ciljeva za održivi razvoj (Sustainable Development Goals, SDGs) Ujedinjenih naroda čijem ostvarenju doprinosi i projekt ReLOaD2, koji finansira Evropska unija.

Lokalno jačanje za integraciju Albanije u EU

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Inicijativa koju finansira EU-a osnažuje albanske općine da imaju značajniju ulogu u procesu evropske integracije. 2014 godine Albanija je poduzela značajne korake sa inicijativom za reformu svog sistema lokalne samouprave, gdje teži prema pravoj decentralizaciji, nadograđujući prethodne, ali nedovoljne napore. Ova inicijativa ima za cilj osnažiti lokalnu samoupravu značajnim finansijskim i ekonomskim ovlastima, pravima i odgovornostima. S namjerom da poboljša administrativne, investicijske, regulatorne i uslužne sposobnosti u osnovnim funkcijama te obuhvati prijenos dodatnih odgovornosti. Istovremeno, reforma teritorijalne administracije ima za cilj uskladiti administrativne granice zemlje reorganizacijom fragmentiranih jedinica lokalne samouprave. Ova reorganizacija ima za cilj rješavanje problema nezadovoljavajućih javnih usluga koje se pružaju lokalnim zajednicama i nedostatka ekonomije obima, što ima za rezultat prekomjerne administrativne troškove. Cilj je stvoriti kohezivniji i učinkovitiji teritorijalni sistem koji bi bolje služio potrebama stanovništva.

“Međutim, ovo mišljenje je netačno, jer se značajan dio zakonodavstva zapravo provodi na lokalnoj razini. Albanija je započela proces usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s EU zakonodavstvom. Kao i u zemljama EU, procjena u Albaniji je potvrdila da se 70% usklađenog/približenog zakonodavstva s EU zakonodavstvom provodi na lokalnoj razini.”

Voditeljica tima, Jolanda Trebicka izdvaja drugi ključni aspekt koji se ticao uloge općina u procesu evropske integracije u okviru reforme lokalne samouprave u Albaniji. U to vrijeme izvršna direktorica Organizacije za razvoj Evropskih partnera u Albaniji (EPD), bila je među stručnjacima aktivno uključenima u proces reforme. Ona naglašava da je postojalo rasprostranjeno mišljenje među vlastima da se evropska integracija uglavnom fokusira na usklađivanje zakonodavstva na središnjoj razini, zanemarujući značaj lokalne samouprave.

“Međutim, ovo mišljenje je netačno, jer se značajan dio zakonodavstva zapravo provodi na lokalnoj razini. Albanija je započela proces usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s EU zakonodavstvom. Kao i u zemljama EU, procjena u Albaniji je potvrdila da se 70% usklađenog/približenog zakonodavstva s EU zakonodavstvom provodi na lokalnoj razini.  Naposljetku, prepoznato je da je evropska integracija sveobuhvatna praksa i da općine igraju ključnu ulogu u tom procesu”, ističe Trebicka. Stoga je početna strategija decentralizacije imala za cilj uspostaviti EU kutke u 30 albanskih općina do 2020. godine.

2017 godine EU u Albaniji pokreće projekat “Općine za Evropu”. Cilj ovog projekta je davanje većeg značaja ulozi općina u procesu evropske integracije. Počevši gotovo iz početka, projekat je pružio sveobuhvatnu podršku u različitim područjima, tako što je pomogao 61 općini u uspostavljanju EU jedinica i omogućio im da učinkovito obavljaju dužnosti. Projekat je organizovao nekoliko obuka kako bi unaprijedio kapacitete općina za pristupanje EU fondovima i podržao EU jedinice u organizaciji lokalnih događanja za širenje informacija o EU.

 

“Postoje područja koja zahtijevaju daljnja poboljšanja. Međutim, mogu i uvjereno potvrditi da smo postavili temelje za općine da u budućnosti preuzmu znatno važniju ulogu u procesu evropske integracije.”

O projektu

Opšti cilj projekta “Općine za Evropu” bio je jačanje kapaciteta upravljanja općinama i pružanje informacija albanskim građanima i lokalnim administracijama o EU, njenim politikama, programima i fondovima. Sve aktivnosti projekta organizovane su oko sljedećih komponenata: integracija u EU i koordinacija donatora, izgradnja institucija i obuka, umrežavanje i online komunikacija, vidljivost i događaji, te sveprisutni problemi. Tehnička pomoć projektu pružila je podršku za uspostavljanje i učinkovito funkcionisanje Odjela za EU poslove u svakoj općini. Odjeli za EU poslove od ključnog su značaja za upravljanje internim (unutar općina) procesima koordinacije u vezi s pitanjima EU-a i služe kao glavna struktura za koordinaciju i provođenje aktivnosti usmjerenih prema zajednici. Ukupna finansijska vrijednost projekta (oba dijela) iznosi 3,6 milijuna eura.

Osim toga, projekat je pružio podršku Delegaciji EU u provođenju informacijskih i komunikacijskih aktivnosti na razini općina. To uključuje učešće u kampanjama protiv ilegalne migracije, promovisanje programa ERASMUS+ među mladima u općinama i podizanje svijesti o programima podrške ruralnom razvoju EU na lokalnoj razini. Takođe je pokrenuta značajna kampanja ‘Evropa je ovdje’, koja se sastojala od informisanja lokalnog stanovništva o doprinosu EU-a socijalnom i ekonomskom razvoju lokalnih zajednica.

Uopšteno, projekat je značajno i bitno doprinio povećanju kapaciteta upravljanja općina u vezi s pitanjima povezanima s EU, donoseći pozitivne rezultate. Projekat se smatra najboljom praksom u zemljama Zapadnog Balkana tokom događanja organizovanog u okviru Dana proširenja od strane Odbora regija 6. jula 2022. Ipak, gospođa Trebicka priznaje da i dalje postoji prostor za poboljšanje. “Postoje područja koja zahtijevaju daljnja poboljšanja. Potrebno je učiniti više kako bismo informisali i povećali kapacitete cijele lokalne uprave te podržali gradska vijeća da igraju aktivniju ulogu u važnim procesima evropske integracije na terenu. Međutim, mogu i uvjereno potvrditi da smo postavili temelje za općine da u budućnosti preuzmu znatno važniju ulogu u procesu evropske integracije”, izjavljuje Trebicka.

Transformacija običnog hobija u uspješan posao

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Podrška EU osnažuje mladu crnogorsku preduzetnicu da osnuje vlastiti posao i proizvodi ekološki prihvatljive igračke.

Jasna Radenović , mlada preduzetnica iz Crne Gore, vodi kreativno preduzeće  specijalizovano u proizvodnji eko prihvatljivih igračaka. Sa prebivalištem u gradu Plav, koji se nalazi u sjeveroistočnom regionu Crne Gore, Jasna je majka troje djece. Sa populacijom od preko 3.000 stanovnika, Plav je centar opštine Plav, koja ima više od 9.000 stanovnika. Prije jedne decenije, Jasna je težila ka tome da njena djeca imaju igračke od prirodnih materijala. S obzirom na ograničen izbor dostupan u crnogorskim radnjama u to vrijeme, Jasna je došla na ideju da sama pravi igračke. „Drvo je bilo lako dostupan materijal u našem gradu. U početku sam počela da pravim igračke za slaganje, postepeno krojeći dizajn prema uzrastu i potrebama moje djece“, razmišlja Jasna. Međutim, tokom vremena, ova skromna zabava se pretvorilo u nešto značajnije, što je navelo Jasnu da ga transformiše u punopravni posao.

“Danas, pravimo ekološki prihvatljive igračke od drveta i tkanine, namijenjene djeci svih uzrasta. Naše igračke olakšavaju učenje u oblastima kao što su matematika, prva slova, muzičke note i geografija. Doprinose razvoju motoričkih sposobnosti i stimulišu dječiju maštu.”

Jasna je 2020. godine iskoristila priliku i prijavila se na program pokretanje poslovanja Nacionalnog zavoda za zapošljavanje, koji je dobio sredstva Evropske unije i Vlade Crne Gore. Ova finansijska podrška omogućila joj je da osnuje svoje preduzeće, „Tri vuka“. “Danas, pravimo ekološki prihvatljive igračke od drveta i tkanine, namijenjene djeci svih uzrasta. Naše igračke olakšavaju učenje u oblastima kao što su matematika, prva slova, muzičke note i geografija. Doprinose razvoju motoričkih sposobnosti i stimulišu dječiju maštu,“ objašnjava Jasna.

Osim granta EU preko Zavoda za zapošljavanje, koji je Jasna upotrijebila za nabavku mašina i osnovnih materijala za proizvodnju igračaka, dobila je i značajnu mentorsku podršku kako bi unaprijedila svoje vještine strateškog planiranja i marketinga. Kroz regionalni projekat pod nazivom „Promovisanje inkluzivnih rješenja tržišta rada na Zapadnom Balkanu“, koji finansira  Austrijska razvoja agencija, kancelarija UNDP-a je ponudila mentorsku pomoć učesnicima programa samozapošljavanja. „Kako nisam imala prethodnog poslovnog iskustva, nisam bila sigurna na koje proizvode da se fokusiram i kako da se efikasno predstavim na tržištu. Međutim, dobila sam izuzetnu podršku mentora,“ kaže Jasna.

Dok Jasna teži da njeni proizvodi postanu zaštitni znak Crne Gore, ona priznaje izazove sa kojima se suočavaju žene preduzetnice u zemlji. “Najizazovniji aspekt je balansiranje ličnih i poslovnih obaveza. Zahtijeva efikasno upravljanje vremenom sa tri dječaka različitog uzrasta, osiguravajući da se njihovo školovanje i vannastavne aktivnosti dobro vode, a istovremeno se razvija posao”, priznaje Jasna.

“Ako ne pokušate nikada nećete znati obim svojih sposobnosti. Uvjerena sam da ćete, kao i ja, dobiti pomoć i podršku od sistema.“

O projektu

Program grantova koji ima za cilj podršku samozapošljavanju i pokretanju biznisa je direktan grant u vrijednosti od 3,5 miliona eura. Sufinansiraju ga Evropska unija i Vlada Crne Gore. Ova inicijativa, poznata kao „Program grantova za samozapošljavanje“, dio je šireg programa EU-Crna Gora za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu zaštitu (SOPEES), koji ima ukupno 18 miliona eura iz pretpristupnih fondova EU (IPA II). Realizacija programa se odvija u saradnji sa Ministarstvom za ekonomski razvoj i Ministarstvom finansija i socijalne zaštite, uz podršku Delegacije EU u Crnoj Gori.

Podrška ženama u biznisu je ključna, posebno imajući u vidu da one u prosjeku 10 godina svog života provode na neplaćeni rad i brigu o domaćinstvu. Značaj ove podrške dodatno je naglašen tokom pandemije COVID-19, pri čemu su neplaćeni rad žena i kućne obaveze nadmašile rad muškaraca za 92%. Nedavno istraživanje UNDP-a otkrilo je da, dok je 11% žena izjavilo da se obično ne bave kućnim poslovima, udio među muškarcima je mnogo veći i iznosi 42%.

Jasna priznaje postojanje predrasuda prema ženama preduzetnicama, koje ih mogu obeshrabriti da se upuste u vlastite poslovne poduhvate. Ona dijeli svoje iskustvo, navodeći: “Kada ljudi otkriju da je žena direktorica, često se postavlja pitanje da li je dorasla izazovu. Međutim, ostala sam odlučna da uspijem i prevaziđem takve predrasude. Na sreću, nisam naišla na značajne prepreke unutar sistema. Naprotiv, svi su bili podrška i pomogli.”

Jasna potiče nezaposlene žene da vjeruju u sebe i prijave se za programe koji promovišu žensko poduzetništvo. Ona čvrsto vjeruje da je preuzimanje inicijative od suštinskog značaja, napominjući: ” Ako ne pokušate nikada nećete znati obim svojih sposobnosti. Uvjerena sam da ćete, kao i ja, dobiti pomoć i podršku od sistema.”

Revolucionizacija stočarstva u Srbiji

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Upoznajte RoboShepherd-a izum napravljen u Naučno-tehnološkom parku u Nišu

Vjerovatno, većina vas poznaje RoboCop-a, protagonistu filma iz 80-tih koji je bio pola čovjek, a pola mašina. Tokom te ere, koncept robota koji mijenja ljude u različitim ulogama bio je samo pojam prikazan u naučnofantastičnim filmovima. Međutim, tokom narednih decenija ova ideja se postepeno pretvarala u stvarnost, a danas smo svjedoci robota koji nam pomažu u različitim zadacima. Nedavno se u Srbiji pojavio takav zapažen primjer. Ipak, ovoga puta cilj nije zamjena ljudskog rada, već rješavanje zadataka povezanih s ponašanjem životinja, posebno onih koji se odnose na ovčarske pse.

 

Coming Computer Engineering, srpsko preduzeće za informacione tehnologije, sarađivalo je  sa inženjerima sa Mašinskog fakulteta (Faculty of Mechanical Engineering) Univerziteta u Nišu na razvoju i uvođenju najsavremenijeg, multifunkcionalnog robota poznatog kao RoboShepard. Ova inovativna kreacija rješava jedan od najvećih izazova sa kojim se susreću poljoprivredni proizvođači u Srbiji: nedostatak raspoloživih radnika.

“RoboShepard je dizajniran za revitalizaciju tradicionalnog stočarstva, uključujući uzgoj stoke na pašnjacima.“

“RoboShepard je dizajniran za revitalizaciju tradicionalnog stočarstva, uključujući uzgoj stoke na pašnjacima“, izjavljuje Dušan Krstić, rukovodilac projekta u Coming Computer Engineering. „Uzimajući u obzir ograničeno raspoloživu radnu snagu u poljoprivredi, naš cilj je bio da zamijenimo ljude robotima. Ovi roboti će voditi životinje na pašnjake, štiti ih od grabežljivaca i osigurati da pasu odgovarajuću količinu trave.“ Mogućnost da vidite robotske pastire kako čuvaju stado od 620 ovaca mogla bi da postane poznat prizor na srpskim pašnjacima. Pored brige o stoci, Coming Computer razvija i robote za razne druge poljoprivredne zadatke, kao što su sadnja, navodnjavanje, žetva, i oranje.

Za razliku od mnogih mašina, ovi elektronski asistenti su sposobni da rade na strmim terenima.

“Testirali smo sposobnost prototipa da povuče 345 kilograma uz nagib od 30%, koristeći sistem automatskog niveliranja“, objašnjava Nikola Velčev, inženjer u Coming-u. „Ovaj sistem omogućava robotu da spusti prednji dio kada naiđe na strme padine, sprečavajući prevrtanje kada nosi značajan teret ili  vuče prikolicu.“ Robot je takođe prilagodljiv za operacije na zemlji, kao što je branje jagoda, te može momentalno prilagoditi robotsku platformu da podigne ruku do 2 metra u visinu.

„Naš cilj je da razvijemo platformu koja može uključivati razne dodatke za različite aktivnosti“ objašnjava Velčev. „Robot se kontroliše pomoću džojstika, opremljenog pokretom podržanim senzorom koji može detektovati prepreke i izbjeći ih. Uz pomoć GPS navigacije, moći će se autonomno vraćati sa pašnjaka u štalu.“

U naredne tri godine, roboti će ući u proizvodnju, sa cjenovnom strategijom koja će ih učiniti dostupnim za male poljoprivredne proizvođače. Trenutno, roboti ove vrste koštaju preko 100.000 eura, što ih čini nedostupnim većini poljoprivrednika u Srbiji i okruženju.

“Suština naučno-tehnološkog parka  je u uspostavljanju zajednice inovativnih preduzeća, podsticanju razmjene znanja, međusobne podrške i aktivnog učešća u organizovanim aktivnostima.”

O projektu

Projekat istraživanja i razvoja u javnom sektoru (R&D) odnosi se na niz investicija usmjerenih na revitalizaciju javnih istraživačko-razvojnih aktivnosti u zemlji. Investicije uključuju nadogradnju postojeće infrastrukture, stvaranje centra za promociju nauke, izgradnju smještaja za studente i mlade naučnike i stvaranje centara izvrsnosti u prioritetnim istraživačkim oblastima. Cijena projekta procijenjena je na procijenjenu investicionu cijenu od 420 miliona eura. Projekat je u potpunosti u skladu sa kreditnim prioritetima EIB-a za jačanje i razvoj aktivnosti podrške zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima. Evropska investiciona banka, dugoročna finansijska institucija Evropske unije, podržava održive projekte kapitalnih investicija koji unapređuju ciljeve politike Unije. U zemljama Zapadnog Balkana, finansiranje EIB-a doprinosi olakšavanju procesa integracije sa Evropskom unijom. Od 2001. godine EIB je dodijelila 2,6 milijardi evra u korist projekata u Srbiji.

Podizanje standarda u naprednoj poljoprivredi

Obično, potrebno je pet do deset godina za razvoj ovako karakterističnih poljoprivrednih rješenja baziranih na vještačkoj inteligenciji. Čak i za svjetske visoko-tehnološke kompanije sa sjedištem u istaknutim centrima informacionih tehnologija poput Silicijumske doline. Međutim, inovatori u Naučno-tehnološkom parku u Nišu (Science-Technology Park in Niš) postigli su ovaj uspjeh u nevjerovatne tri godine, uz podršku Fonda za inovacionu djelatnost Republike Srbije (Republic of Serbia's Innovation Fund)i Evropske unije.

Među brojnim preduzećima koja posluju u okviru Naučno-tehnološkog parka u Nišu, centra za inovacije koji je otvoren 2020. godine, nalazi se Coming Computer Engineering. Park je nastao kao regionalna ključna tačka za unapređenje inventivnih naučnih i tehnoloških projekata, uz njihovu međunarodnu promociju. Blisko sarađuje sa univerzitetskom i akademskom zajednicom, ujedinjujući preko 500 mladih IT inženjera kako bi podstakli regiju da postane globalni centar za vrhunske tehnologije.

“Suština Naučno-tehnološkog parka je u uspostavljanju zajednice inovativnih preduzeća, podsticanju razmjene znanja, međusobne podrške i aktivnog učešća u organizovanim aktivnostima“, kaže Milan Ranđelović, direktor Naučno-tehnološkog parka. „Naš cilj je da podstaknemo lokalne visokotehnološke preduzetnike i povećamo svijest uz jačanje cjelokupnog ekosistema inovacija u regiji.“

Zajedno sa svojim virtualnim članovima, preduzeća koja se nalaze u okviru Parka zapošljavaju oko 5.000 ljudi. Izgradnju objekata Naučno-tehnološkog parka je finansirala Vlada Srbije i kredit Evropske investicione banke (a loan from the European Investment Bank) osiguran 2010. godine za sektor istraživanja i razvoja u Srbiji.

Jačanje energetske efikasnosti u javnim zgradama: Transformacija infrastrukture Sarajeva

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Projekat koji finansira EU radi na revitalizaciji javne zgrade Sarajeva za svjetliju i zeleniju budućnost.

Bosna i Hercegovina je zemlja koju karakteriše značajna energetska neefikasnost u građevinskom, industrijskom i uslužnom sektoru. Javne zgrade u Bosni i Hercegovini (BiH) imaju prosječnu potrošnju energije tri puta veću od prosjeka EU, što ih čini potpuno energetski neefikasnim. Više od 70% javnih zgrada u BiH izgrađeno je prije više od 30 godina, bez velikog razmatranja energetske efikasnosti (EE). Štaviše, preko 80% zgrada javnog sektora trenutno se oslanja na fosilna goriva ili sisteme daljinskog grijanja, prvenstveno na bazi uglja.

Sarajevo najveći grad u zemlji sa procijenjenom populacijom od 360.000 stanovnika, se nalazi u Kantonu Sarajevo. Ova regionalna administrativna oblast obuhvata grad Sarajevo i okolinu, sa ukupnom populacijom od oko 450.000 stanovnika. Kanton Sarajevo se u velikoj mjeri oslanja na uvoz električne energije, koji čini oko 61,6% potrošene električne energije u 2021. godini, dok je oko 38,3% proizvedeno iz domaćih izvora. Međutim, postoji napredak u ovoj oblasti, podržan od strane Evropske unije kroz projekat „Energetska efikasnost u javnim zgradama Kantona Sarajevo“.

“EU sa zadovoljstvom podržava napore Vlade Kantona Sarajevo u borbi protiv zagađenja vazduha kroz brojne projekte. Za ovu konkretnu inicijativu, koja će dovesti do čistijeg grijanja, poboljšane izolacije i sveukupno boljih uslova u školama, vrtićima, studentskim domovima i ambulantama u Kantonu Sarajevo, EU obezbjeđuje grant od 2 miliona eura. Ovaj projekat predstavlja važan iskorak prema kolektivnom nastojanju za unapređenje životne sredine i kvaliteta vazduha u Kantonu Sarajevo.“

U toku je značajno povećanje energetske efikasnosti javnih zgrada u Sarajevu zahvaljujući finansijskom paketu od 10 miliona eura Evropske unije (EU) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD). EU je odobrila 2 miliona eura, dok je EBRD dala kredit od 8 miliona eura za obnovu 40 zgrada u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Ovi radovi su prioritetna inicijativa u okviru Akcionog plana Zeleni grad za Kanton Sarajevo.

Investicije su prvenstveno usmjerene na 29 škola i pratećih objekata, šest vrtića, tri studentska doma i dvije ambulante. Očekuje se da će implementacija mjera za uštedu električne energije rezultirati u procijenjenoj uštedi električne energije od oko 13.7 GWh i godišnjim smanjenjem emisije CO2 od 4,774 tona. Mjere za energetsku efikasnost obuhvataju uvođenje čistijih i efikasnijih sistema grijanja, poboljšanu izolaciju, bolje osvjetljenje i sveukupna poboljšanja.

Jedan od korisnika ove podrške je vrtić Labudovi u Sarajevu, gdje su nedavno završeni radovi na energetskoj efikasnosti. Ovi radovi s uključivali  termo-izolaciju fasade, djelimičnu zamjenu dotrajalih otvora, ugradnju termostatskih ventila na postojeće radijatore, ugradnju kalorimetara i automatsku regulaciju grijanja sa cirkularnom pumpom, zamjenu neefikasne rasvjete novim LED sijalicama, te pripremne i prateće mjere za obnavljanje zgrade.

Gilles Rebattet, Šef operacija, Odjeljenja za Ekonomski razvoj, prirodne resurse i infrastrukturu pri Delegaciji EU u Bosni i Hercegovini, prisustvovao je svečanosti povodom obilježavanja završetka radova u vrtiću Labudovi. Istakao je štetan uticaj zagađenja vazduha, koje ima značajne ekonomske posljedice, skraćuje životni vijek i povećava troškove liječenja. “EU sa zadovoljstvom podržava napore Vlade Kantona Sarajevo u borbi protiv zagađenja vazduha kroz brojne projekte. Za ovu konkretnu inicijativu, koja će dovesti do čistijeg grijanja, poboljšane izolacije i sveukupno boljih uslova u školama, vrtićima, studentskim domovima i ambulantama u Kantonu Sarajevo, EU obezbjeđuje grant od 2 miliona eura. Ovaj projekat predstavlja važan iskorak prema zajedničkom nastojanju za unapređenje životne sredine i kvaliteta vazduha u Kantonu Sarajevo“, primjetio je Rebattet.

“Naš vrtić je zaista dobio divan preobražaj koje nas izdvaja. Izolirali smo zgradu i zamijenili sve sigurnosne ventile za grijanje i vjerujem da će i sadašnje i buduće generacije uživati u ljepoti našeg vrtića.”

O projektu

Projekat „Energetska efikasnost u javnim zgradama u Kantonu Sarajevo“ se implementira kao dio Regionalnog programa energetske efikasnosti (REEP/REEP Plus) za Zapadni Balkan. Ovaj program je identifikovan kao jedan od vodećih projekata u okviru „Talasa obnove“ u investicionom prozoru „Čista energija“ Ekonomskog i investicionog plana Evropske komisije za Zapadni Balkan. Ovi projekti daju značajan doprinos smanjenju emisije stakleničkih plinova i poboljšanju životnog standarda i zdravlja građana. Aktivnosti koje se sprovode u okviru REEP/REEP Plus usklađene su sa Uredbom EU i ciljevima Zelene agende za Zapadni Balkan, slijedeći pet stubova Evropskog Zelenog dogovora (European Green Deal).

Regionalni program energetske efikasnosti osnovan je Investicionim okvirom za Zapadni Balkan 2012. godine. Različite organizacije sarađuju kako bi bio uspješan, uključujući Energetsku zajednicu, Evropsku banku za obnovu i razvoj, Evropsku komisiju i KfW razvojnu banku. Sastoji se od više od 600 miliona eura investicija EBRD-a i KfW bankarske grupe, koje su kombinovane sa grantovima iz WBIF-a.

Dječiji vrtić Labudovi u Sarajevu je prvi objekat koji je prošao kompletno renoviranje, čime su stvoreni bolji uslovi za mališane, smanjeni troškove grijanja i minimizirane štetne emisije u vazduh.

“Naš vrtić je zaista dobio divan preobražaj koje nas izdvaja. Izolirali smo zgradu i zamijenili sve sigurnosne ventile za grijanje i vjerujem da će i sadašnje i buduće generacije uživati u ljepoti našeg vrtića”, ističe Špresa Zenoni, dugogodišnje vaspitačica u vrtiću Labudovi. Dodaje de je izolacija objekta omogućila ugodnije i veselije okruženje za djecu u vrtiću.

EDUINO: Kako je rođena najveća digitalna obrazovna biblioteka Sjeverne Makedonije

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Od kratkoročnog rješenja da nacionalnog resursa: Putovanje EDUINO u digitalno obrazovanje

Na početku pandemije COVID-19, kada su škole zatvorene i učenje na daljinu postalo neophodno, postalo je jasno da Sjeverna Makedonija nije bila opremljena za prelazak sa tradicionalnog obrazovanja na digitalno učenje na daljinu. Nije bilo dovoljno digitalnih resursa da se to podrži, a nastavnici su generalno bili nepripremljeni za digitalno obrazovanje. Kao i u drugim dijelovima regiona, vlasti su borile da se nose sa izazovom i tražile su pomoć.

Nevladina organizacija SmartUp – Social Innovation Lab, zajedno sa UNICEF-om, BDE-om i ključnim ministarstvima obrazovanja u zemlji radili su posljednje 3-4 godine prije pandemije na podršci inovacijama i zajedničkom stvaranju u okviru sektora obrazovanja. Već su obučili solidnu grupu saradnika i razvili neke inicijalne platforme, koje su mogli brzo restrukturirati kako bi odgovorili na ove izazove. Prihvatili su izazov i počeli stvarati ono što je sada poznato kao najveća digitalna obrazovna biblioteka u Sjevernoj Makedoniji.

“Očekivali smo da ćemo na početku dobiti možda 100 ili 200 video lekcija. Međutim, u prva dva – tri dana, imali smo preko 600 video lekcija koje su poslali nastavnici iz cijele zemlje. Bilo je uzbudljivo.”

Aleksander Lazovski, suosnivač SmartUp-a, otkrio je da je organizacija odmah pokrenula poziv za nastavnike da dostave kratke video lekcije za EDUINO platformu, nakon što su preuzeli zadatak obezbjeđivanja digitalnih resursa za podršku učenju na daljinu u Sjevernoj Makedoniji. “Očekivali smo da ćemo na početku dobiti možda 100 ili 200 video lekcija. Međutim, u prva dva – tri dana, imali smo preko 600 video lekcija koje su poslali nastavnici iz cijele zemlje. Bilo je uzbudljivo.”, rekao je Aleksandar

Ovaj početni uspjeh naveo je osnivače da vide potencijal za EDUINO kao dugoročno nacionalno rješenje za digitalno obrazovanje u Sjevernoj Makedoniji. Platforma se pomjerila prema ovom cilju nakon perioda krize,  postajući ono što osnivači zovu “Kolektivni portal za digitalna obrazovna rješenja.“ Platforma je izgrađena na ideji zajedničkog stvaranja i djelovanja u zajednici, nudeći resurse za nastavnike, roditelje i učenike u predškolskom, osnovnom i srednjem obrazovanju.

EDUINO sada uključuje tri glavna dijela: EDUINO Školovanje, EDUINO ECD, i EDUINO Laboratorija.

EDUINO Školovanje sadrži biblioteku video lekcija, tutorijale o 21. digitalnim vještinama za edukatore, digitalne igre i resurse za učenje. EDUINO ECD nudi aktivnosti zasnovane na igri i mogućnosti profesionalnog razvoja. Na kraju, EDUINO Laboratorija je 2D virtuelna naučna laboratorija koja nudi iskustveno učenje o naučnim konceptima i klimatskim promjenama.

“Ove serije webinara koje finansira EU direktno su podržale profesionalni razvoj najmanje 5000 edukatora u Sjevernoj Makedoniji.”

O projektu

EDUINO, platforma za digitalno učenje Sjeverne Makedonije, podstakla je praksu zajednice i uspješno prikupila veliku količinu obrazovnog sadržaja od nastavnika i edukatora širom zemlje u roku od nekoliko sedmica od početka pandemije COVID-19.

Projekat je postigao značajan uspjeh u smislu brojeva i rezultata. Neka značajna dostignuća uključuju kreiranje preko 4500 video lekcija, koje su imale oko sedam miliona pregleda, kao i razvoj oko 800 aktivnosti zasnovanih na igri koje imaju za cilj  da pomognu djeci uzrasta od 3 do 10 godina da nauče složene obrazovne koncepte uz poboljšanje socio-emocionalnih vještina. Projekat je takođe privukao preko 25.000 registrovanih članova EDUINO zajednice.

Evropska unija je prepoznala uticaj i potencijal EDUINO-a i podržala je projekat postavši partner. EU je finansirala seriju EDUINO webinara, koji pruža interaktivne događaje za učesnike koji prate predavanja od 60 do 90 minuta o inovativnim i naprednim temama u oblasti obrazovanja kroz primjere dobre prakse i savjete praktičara ili stručnjaka. Prema Aleksandrovim riječima, serija EDUINO webinara je imala veliki uspjeh, sa ukupno 42 do sada organizovana webinara i prosječno 1800 učesnika po događaju. “Ove serije webinara koje finansira EU direktno su podržale profesionalni razvoj najmanje 5000 edukatora u Sjevernoj Makedoniji,” dodao je on.

Webinari su osmišljeni tako da pruže priliku učesnicima da postavljaju pitanja i savjetuju se sa predavačima o različitim oblicima, metodama, tehnikama i instrumentima za implementaciju procesa učenja i podučavanja u savremenoj nastavi. Danas, serija EDUINO webinara je jedan od najpriznatijih online resursa za sticanje vještina u oblasti obrazovanja i prema statistikama SmartUp-a, najgledaniji online webinari u zemlji.

Osnaživanje osoba sa invaliditetomu Crnoj Gori

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Od medicinske do procjene zasnovane na pravima: Nova era za vještačenje invaliditeta u Crno Gori.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da otprilike 10% svjetske populacije ima neki oblik invaliditeta. Ova statistika se ogleda i u Crnoj Gori, u kojoj podaci Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova iz 2011. godine koju je sproveo Monstat pokazuju da se 11% crnogorske populacije, što je ekvivalentno broju od 68.064 osobe, suočava sa izazovima u dnevnim aktivnostima zbog dugotrajne bolest, invaliditeta ili starosti. Ove osobe nailaze ma teškoće u obavljanju osnovni dnevnih obaveza ili učestvovanju u raznim aktivnostima. Tokom ovog popisa prvi put su prikupljeni podaci o postojanju ovih poteškoća u obavljanju dnevnih aktivnosti.

Proces vještačenja i utvrđivanje invaliditeta je zvanična procedura koja je neophodna za utvrđivanje podobnosti za usluge, proizvode ili beneficije. Služi kao kapija kroz koji pojedinci koji traže podršku u vezi invaliditeta, bilo javno javno ili privatno, moraju proći. U Crnoj Gori, sistem vještačenja i utvrđivanja invaliditeta karakteriše kompleksnost, decentralizacija, manjak koordinacije i oslanjanje na zastarjeli medicinski model. Da bi riješio ovaj problem, Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) sarađuje sa vlastima Crne Gore i dobija podršku Evropske unije kako bi uveli pozitivne promjene u ovoj oblasti.

“Uživam radeći sa mašinama. Izrađujemo kutije, korpe i magnete. Režemo ih i sastavljamo. Okruženje je ugodno za rad; osjećam se kao kod kuće.”

Ismar Ramović, vrijedan i veseo radnik iz Tuzija, je neko koga bi svaki poslodavac želio imati u svom timu, kako ga je opisao Nebojša Milikić, njegov poslodavac. Nakon završetka školovanja, Ismar je strpljivo čekao gotovo tri godine prije nego što je našao zaposlenje. Danas je jedan od deset osoba sa invaliditetom koji rade u preduzeću, gdje se specijalizovao za izradu suvenira. “Uživam radeći sa mašinama. Izrađujemo kutije, korpe i magnete. Režemo ih i sastavljamo. Okruženje je ugodno za rad; osjećam se kao kod kuće,” kaže Ismar.

Kako bi osigurao svoje pravo na rad, Ismar je morao prolaziti kroz duge i zamršene procedure, slično kao i drugi sa invaliditetom. Pored medicinske procjene, Ismar se morao suočiti i sa dvije dodatne komisije za procjenu invaliditeta. ”Susretanje sa tim komisijama me zabrinjava. Brinem jer nisam siguran da li će mi odobriti naknadu,“ kaže on.

Uz podršku projekta „Reforma nacionalnog sistema vještačenja invaliditeta“, koji finansira EU, a implementira UNDP u saradnji sa Vladom Crne Gore i nevladinim organizacijama, uspostavlja se centralizovan proces procjene za procjenu invaliditeta i potreba svih osoba sa invaliditetom. Ova reforma ima za cilj da pojednostavi procedure i eliminiše preko 30 različitih komisija.

Primarni cilj ove reforme je da se olakša ostvarivanje prava za osobe sa invaliditetom na pravičniji način. Medicinski model će biti zamijenjen sa modelom procjene invaliditeta baziranim na ljudskim pravima. Kao rezultat toga, preko 50.000 osoba sa invaliditetom u Crnoj Gori će lakše ostvariti svoja prava, uz značajno smanjene administrativne procedure.

“Volio bih da mogu sve, sve administrativne procedure, završiti na jednom mjestu bez čekanja. Ne volim gužvu i čekanje.”

O projektu

Specifičan cilj projekta “Reforma nacionalnog sistema vještačenja invaliditeta” koji finansira EU je reforma nacionalnog sistema vještačenja i utvrđivanje invaliditeta. Reforma će omogućiti osobama sa invaliditetom pravičan tretman, lakši i ravnopravan pristup svim pravima socijalnog osiguranja i bolje izglede za socijalno uključivanje. Ovim projektom želi se postići sljedeći rezultati: Razvoj i usvajanje novih standardizovanih, unificiranih, nacionalnih kriterija za invaliditet zasnovanih na funkcionalnostima/sposobnostima i reorganizacija institucionalnih prava – smanjenjem sadašnjih 26 Komisija (sa oko 120 plaćenih stručnih saradnika) na jednu jedinstvenu komisiju.

“Volio bih da mogu sve, sve administrativne procedure, završiti na jednom mjestu bez čekanja. Ne volim gužvu i čekanje,” kaže Ismar. U Crnoj Gori osobe sa intelektualnim teškoćama se često susreću sa nedostatkom razumijevanja, podrške i prihvatanja od strane društva. Međutim, Ismarovo iskustvo je drugačije „Družim se sa kolegama na poslu, a često idemo zajedno na kafu. Ponekad čak igramo fudbal ili košarku”, dodaje.

Prema riječima njegovog poslodavca Nebojše, Ismar je postigao značajan napredak i postao sastavni dio tima. „Svojim radom i dostignućima, doprinosi ne samo sebi i našem preduzeću već i društvu u cjelini. Doprinos preostalih 15 zaposlenih ne može biti veći od doprinosa Ismara i drugih osoba sa invaliditetom koji rade ovdje”, navodi Nebojša.

Vlada obezbjeđuje beneficije za poslodavce koji zapošljavaju osobe sa invaliditetom, uključujući subvencije na plate i sredstva za adaptacije radnog mjesta. “Ključno je prilagoditi zadatke sa njihovim sposobnostima i uspjeh je zagarantovan. Podstičem sve poslodavce da prate moj primjer i zaposle osobe sa invaliditetom. Uvjeren sam da neće zažaliti”, ohrabruje Nebojša.

Revitalizacija albanske kultne Venecijanske kule

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Projekat koji finansira EU transformiše Venecijansku kulu u centar za multimedijalnu interpretaciju

Venecijanska kula je izuzetna istorijska odbrambena građevina koja se nalazi u Draču, Albanija. Dio je vizantijske tvrđave Drač, koja je bila poznata po tome što je bila jedna od najmoćnijih tvrđava na zapadnoj obali Jadranskog mora. Sadašnja tvrđava je proizvod najranijih građevinskih pohoda vizantijskog cara Anastasija I (491–518), koji je poticao iz Drača, poznatog i kao antički Dyrrhachium. Venecijanska kula, izgrađena tokom XV vijeka, podignuta je na vrhu ostataka vizantijske kule i bila je naoružana topovima za odbranu grada od pomorskih napada. Kula je dizajnirana posebno za artiljeriju i funkcionisala je kao osnovna osmatračnica za okolno područje.

Ovaj veličanstveni spomenik kulturnog nasljeđa i gradsko obilježje pretrpilo je štetu u potresu 2019. godine, ali je od tada podvrgnut restauraciji uz podršku projekta EU4Culture. Projekat je finansirala EU, a realizovao UNOPS u bliskoj saradnji sa albanskim Ministarstvom kulture. Radovi na restauraciji, koji su uključivali multimedijalnu opremu, bili su budžetirani u iznosu od 700.000 €. Nadalje, u razvoj multimedijalnih sadržaja uloženo je dodatnih 300.000 eura.

“Na ovom spomeniku godinama nije bilo intervencija, a šteta koju je prouzrokovao potres dodatno je pogoršala situaciju. Spomenik bi ozbiljno bio ugrožen bez ove intervencije koja je urađena uz podršku EU.“

Alban Ramohitaj, direktor Muzejskog centra Drač, objašnjava da je potres 2019. godine uzrokovao značajnu štetu Venecijanskoj kuli, kako na unutrašnjosti tako i na eksterijeru zgrade. “Na ovom spomeniku godinama nije bilo intervencija, a šteta koju je prouzrokovao potres dodatno je pogoršala situaciju. Spomenik bi ozbiljno bio ugrožen bez ove intervencije koja je urađena uz podršku EU“, kaže Alban.

Lejla Hadžić, savjetnica za kulturno nasljeđe na projektu EU4Culture, napominje da iako nije bilo većih strukturalnih problema sa kulom, bili su neophodni konzervatorski radovi. „Uklonili smo sve dodatke koji nisu bili od odgovarajućih materijala ili materijala koji nisu bili kompatibilni sa istorijskim materijalima i zamijenili ih sa materijalima koji su kompatibilni i više u rječniku tradicionalnih materijala i tehnika koje su korištene u vrijeme kada je kula prvobitno napravljena“, kaže Lejla.

Osim konzervatorskih radova, projekt EU4Culture je također doprinio promociji i tehnološkom napretku kule. Uz podršku projekta, Venecijanska kula je pretvorena u najmoderniji Centar za interpretaciju nasljeđa. Ovaj centar pruža posjetiocima priliku da istraže istorijske događaje i mjesta kroz različite digitalne i multimedijske alate, kao što su VR slušalice, digitalni periskopi, multimedijalne projekcije kupole i druge aktivnosti koje kombinuju zabavu s dubljim pogledom na drevnu povijest grada.

“Međutim, kada se ispravno koriste, restaurirani spomenici ne da samo ostaju dobro održavani, već služe i kao generatori prihoda za sektor kulturnog nasljeđa.“

O projektu

Projekat EU4Culture finansira Evropska unija (EU), a sprovodi ga Kancelarija Ujedinjenih nacija za projektne usluge (UNOPS) u bliskom partnerstvu sa Ministarstvom kulture Albanije. Fokusira se na renoviranje i revitalizaciju glavnih objekata kulturnog nasljeđa oštećenih u potresu i predstavlja jedan od najvećih programa kulturnog nasljeđa koji finansira Evropska unija sa ukupnim budžetom od 40 miliona eura.

Prema riječima stručnjaka za konzervaciju, ključno je da restaurirani objekti puste u upotrebu kako bi se osiguralo njihovo održavanje. U zemljama u kojima su budžeti za kulturu ograničeni, zapušteni spomenici će vjerovatno propasti zbog nedovoljnog održavanja. “Međutim, kada se ispravno koriste, obnovljeni spomenici ne da samo ostaju dobro održavani, već služe i kao generatori prihoda za sektor kulturnog nasljeđa“, kaže Lejla.

Lejla dalje objašnjava da prije radova na restauraciji, ulaznice za Venecijansku kulu nisu bile dostupne. Međutim, nakon intervencije, sve tri lokacije koje je podržao projekat EU4 Culture u Draču – Hamam, Arheološki muzej i Venecijanska kula – će uvesti ulaznice za posjetioce, čime se direktno doprinijeti budžetu za kulturno nasleđe.

Rasvjetljavanje uticaja na životnu sredinu u albanskoj energetskoj i ekstraktivnoj industriji

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Projekat koji finansira EU podržava unapređenje ekološke odgovornosti u albanskom energetskom i ekstraktivnom sektoru.

Albanija je zemlja za bogatom raznolikošću prirodnih resursa, uključujući minerale, naftu i vodene resurse, koje eksploatišu rudarska i hidroenergetska industrija. Međutim, ove industrije, su imale značajan uticaj na životnu sredinu, što je bilo predmet mnogih debata i kontroverzi, posebno u posljednjim decenijama. Industrije ekstrakcije nemaju dovoljno monitoringa i rehabilitacije životne sredine. Nedostatak statistike i/ili nepouzdani podaci. Ovo prije svega dolazi iz slabih kapaciteta i infrastrukture monitoringa životne sredine na lokalnom i centralnom nivou. Zbog toga, slabo je i sprovođenje zakona o rehabilitaciji zagađenja životne sredine.

 

Princip zagađivač plaća (Polluter-Pays Principle – PPP) i dalje ne funkcioniše, što čini ruralna područja još ranjivijim na zagađenje sa negativnim uticajima na životnu sredinu, uključujući uništavanje šuma, eroziju tla, zagađenje vode i oslobađanje toksičnih materija u vazduh, tlo i vodu. Teret ostaje na lokalnom stanovništvu. Posljednjih godina, posebno je postojala zabrinutost oko uticaja iskopavanja hroma na životnu sredinu i zdravlje, što je povezano sa povećanom stopom raka i drugih oboljenja u lokalnim zajednicama.

Sa druge strane, hidroenergetska industrija u Albaniji takođe je imala značajane uticaje na životnu sredinu, posebno na rijeke i vodene ekosistem u zemlji. Albanija je blagoslovljena hidro resursima, a vlada je provodila ambiciozan program razvoja hidroenergije posljednjih godina, uključujući izgradnju velikih brana i preusmjeravanje rijeka za proizvodnju električne energije. Međutim, ovi projekti su česti bili kritikovani zbog njihovog uticaja na lokalne zajednice i životnu sredinu, uključujući i gubitak vrijednih staništa, ometanje ribljih migracija i raseljavanje ljudi i zajednica. Iz ovih razloga, nevladina organizacija Organisation Eco Partners for Sustainable Development (ECOP) je pokrenula inicijativu za rješavanje ovih problema.

“Prekomjerna upotreba prirodnih resursa kao što su nafta, minerali i voda bez bilo kakve kontrole u Albaniji, privukla je pažnju ECOP-a. Radimo više od jedne decenije na upravljanju životnom sredinom, a posebno na aspektima sprovođenja i primjetili smo da albansko zakonodavstvo, koje je u procesu usklađivanja sa tekovinom prava EU, zaostaje u implementaciji zakonodavstva, administrativnim, institucionalnim i finansijskim kapacitetima za rješavanje zaštite životne sredine i degradacije, posebno u ruralnim područjima. Zato smo odlučili da doprinesemo u ovom pogledu.”

U 2018. godini projekat Rural Watch – unapređenje uloge civilnih društava u podršci transparentnosti i odgovornosti javnih vlasti i preduzeća u ruralnim oblastima” koji finansira Evropska unija, pokrenuo je EcoP sa ciljem rješavanja problema životne sredine u Albaniji uzrokovanih energetskim i ekstraktivnim industrijama. Entela Pinguli, izvršna direktorica EcoP-a, objašnjava da je potreba za projektima bila urgentna, navodeći: – “Prekomjerna upotreba prirodnih resursa kao što su nafta, minerali i voda bez bilo kakve kontrole u Albaniji, privukla je pažnju naše organizacije. Radimo više od jedne decenije na upravljanju životnom sredinom, a posebno na aspektima sprovođenja i primjetili smo da albansko zakonodavstvo, koje je u procesu usklađivanja sa tekovinom prava EU, zaostaje u implementaciji zakonodavstva, u administrativnim, institucionalnim i finansijskim kapacitetima za rješavanje zaštite životne sredine i degradacije, posebno u ruralnim područjima.”

Projekat je izabrao pet tačaka za energetiku i ekstraktivnu industriju (EEI) kao pilot regione u kojima posluju preduzeća sa praksama koje nisu u skladu sa nacionalnim zakonskim zahtjevima, uključujući dvije lokacije za ekstrakciju u  Patos Marinezu i Bulkizi, kao i tri energetska postrojenja, hidroelektranu rijeke Šušica (u rječnom bazenu Vjosa) i hidroelektranu Karište u Šebeniku i Nacionalnom parku Jablanice i hidroelektranu rijeke Mat. Program izgradnja kapaciteta omogućio je obuku organizacijama civilnog društva, medijima i advokatima na ovih pet EEI lokacija. Projekat je takođe sproveden uz zagovaračke aktivnosti kroz monitoring grupe koje su činili novinari, advokati, tehnički eksperti i predstavnici organizacija civilnog društva ili lokalnih zajednica. Pored direktnih koristi od aktivnosti zagovaranja, cilj je bio uvođenje dobre prakse u lokalne zajednice tako da mogu da nastave da ih sprovode na dug rok.

Projekat je zagovarao ime životne sredine prema lokalnim i centralnim vlastima kao i podizanju svijesti lokalnih organizacija civilnog društva i zajednica o posljedicama zagađenja životne sredine, njihovim pravima i obavezama podižući ovu temu na viši nivo posebno pružanjem komponente pravne pomoći, koja je dodatno osnažila lokalne zajednice da preduzmu akcije u ovom smislu. Projekat je pomogao u izradi  zahtjeva za pristup informacijama o životnoj sredini i osporavanju odbijanja da se informacije daju pred povjerenikom za pravo na informacije ili na sudu. Prava pomoć je takođe pružena za pravno savjetovanje organzacija civilnog društva i lokalnih zajednica u procedurama zaštite životne sredine kao što su Procjena uticaja na životnu sredinu (Environmental Impact Assessment – EIA) i u sudskim raspravama o pitanjima u vezi sa poštivanjem zakona o životnoj sredini.

“Centralizovano donošenje odluka, posebno za upravljanje strateškim prirodnim resursima kao što su nafta, voda, šuma, obalna linija itd., ne pomaže u održivoj upotrebi prirodnih resursa i primjeni politike na lokalnom nivou.“

O projektu

Projekat Rural Watch Albanija bavio se nekim od najurgentnijih pitanja ruralnog razvoja u Albaniji, posebno onima koji se tiču kvaliteta života i standarda za čisto i sigurno okruženje. Uz sve veći pritisak i ekonomski razvoj u ciljanim projektnim područjima kroz Energetiku i ekstraktivnu industriju (EEI) – posebno u Bulkizi sa svojom industrijom hroma; Bulkiza sa svojom hidroenergijom na rijeci Mat; Prrenjas/Librazhd sa svojom hidroenergijom na rijeci Škumbini u Nacionalnom parku Šebenik Jablanice; Fier/Patos sa ekstrakcijom ulja u Patos Marinezu; i Selenice sa svojom hidroenergijom na pritoci Šušice u rijeku Vjosu – postoji još veća potreba za jakim organizacijama civilnog društva (OCD) na terenu koje mogu pozvati nadležne javne vlasti i kompanije na odgovornost za ekološke, zdravstvene i sigurnosne standarde i propise.

Projekat je takođe uključio najbolje prakse u ruralnom razvoju iz Bugarske, naročito vezane za transparentnost i odgovornost energetskih i ekstraktivnih industrija (EEI) u pogledu povećanja javne svijesti, pristupa informacijama i pravdi, i javnog angažmana putem inovativnih medijskih kanala.

Ovo je postignuto u saradnji sa bugarskom organizacijom Blue Link, koja je pružila podršku za sprovođenje informativne kampanje. Kao dio ove kampanje, pokrenut je portal Rural Watch, koji pruža informacije o raznim slučajevima ruralne održivosti obuhvaćenih projektom, kao i korisne izvore informacija za ciljane ruralne lokacije. Entela ističe doprinos projekta podizanju pitanja uticaja na životnu sredinu na viši nivo, govoreći: “Centralizovano donošenje odluka, posebno za upravljanje strateškim prirodnim resursima kao što su nafta, voda, šuma, obalna linija itd., ne pomaže u održivoj upotrebi prirodnih resursa i primjeni politike na lokalnom nivou.“