Skip to main content

Inspirativna priča o trijumfu nad izazovima

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Anes Kujović: Pionir promjena kao prvi UN volonter sa daunovim sindromom

Životna priča Anesa Kujovića, 21-godišnjaka iz Sarajeva iz Bosne i Hercegovine, bila je različita od priča njegovih vršnjaka. Od malih nogu prolazio je kroz svijet koji često nije razumio njegove jedinstvene sposobnosti. Anes je rođen sa daunovim sindromom, stanjem koje je značajno oblikovalo njegovo odrastanje i životna iskustva, utičući na njegovo obrazovanje, adolescenciju i prihvatanje u društvu. Međutim, svaki izazov s kojim se on suočavao postajao je korak prema njegovom ličnom uspjehu. S nepokolebljivom odlučnošću i čvrstom podrškom porodice i prijatelja, borio se za svoje pravo mjesto u zajednici.

Danas Anes obnaša dužnost u Odjelu za obrazovanje, kulturu i sport u Općini Centar Sarajevo. Kao UN volonter, obavlja administrativne poslove – postignuće koje predstavlja istorijski trenutak, jer je on prvi UN volonter sa daunovim sindromom na svijetu.

“Imam divne kolege. Savjesno obavljamo svoje zadatke, ali dijelimo i opuštene trenutke i smijemo se. Moje odgovornosti uključuju unos podataka u tablice, distribuciju dokumenata različitim odjelima na potpis, sudjelovanje na sastancima s gradonačelnikom, dočekivanje gostiju i povremeno sudjelovanje na sjednicama Općinskog vijeća.”

Anes je izuzetan po tome što je prva osoba sa daunovim sindromom koja obavlja ulogu UN volontera putem Regionalnog programa za lokalnu demokratiju na Zapadnom Balkanu 2 (ReLOaD2). Ova jedinstvena prilika pružila mu je vrijedno radno iskustvo. “Imam divne kolege. Savjesno obavljamo svoje zadatke, ali dijelimo i opuštene trenutke i smijemo se. Moje odgovornosti uključuju unos podataka u tablice, distribuciju dokumenata različitim odjelima na potpis, sudjelovanje na sastancima s gradonačelnikom, dočekivanje gostiju i povremeno sudjelovanje na sjednicama Općinskog vijeća”, pojašnjava Kujović. Jako je zadovoljan stečenim znanjem tokom svog rada u Općini Centar Sarajevo. Međutim, poput svojih kolega, suočava se i sa određenim zadacima za koje mu možda treba malo više vremena za završetak. “Pisanje izvještaja može mi biti malo izazovno, ali optimističan sam da ću to usavršiti s vremenom”, dodaje.

Anes je započeo svoju praksu kao dio Regionalnog programa za lokalnu demokratiju na Zapadnom Balkanu 2 (ReLOaD2), projekta koji finansira Evropska unija, a provodi Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP). S ciljem promovisanja raznolikosti i inkluzivnosti u svim segmentima društva, ReLOaD2 pruža prilike za praksu mladima koji žive u ovoj općini i još 12 partnera lokalnih vlasti, bez obzira na njihove sposobnosti ili poteškoće.

 

Pored iskustva prakse, Anes je imao priliku unaprijediti svoje vještine kroz niz obrazovnih inicijativa koje nudi projekat ReLOaD2. Osim toga, dobio je dragocjeno vođstvo od Farisa Bečića, mladog entuzijaste koji je angažovan u ReLOaD2. Faris ima ulogu mentora, prati Anesov napredak i radnu etiku. Zajedno se bave administrativnim zadacima poput upravljanja slučajevima, skeniranja i štampanja dokumenata, arhiviranja, održavanja sastanaka s različitim dionicima i organizacijama civilnog društva, te evidentiranja dolaznih projekata putem javnih poziva, između ostalih odgovornosti.

Bečić ističe ključnu ulogu mentorske podrške unutar programa ReLOaD2, posebno u prelaznom periodu do zapošljavanja osobe s invaliditetom. Prema njemu, mentorski proces služi kao sredstvo za pažljivo posmatranje osobe na putovanju u područjima rada, razvoja vještina i opšteg profesionalnog rasta. Takođe obuhvata procjenu njihove radne etike i pristupa rješavanju kako jednostavnih tako i složenih zadataka. Tokom saradnje s Anesom, Bečić ističe njegovanje izvanrednog odnosa obilježenog osjetljivošću i razumijevanjem.

“Praksa je donijela ogromne promjene Anesu. Povećalo mu se samopouzdanje, razvio je kritičko razmišljanje i puno je odgovorniji prema poslu nego prema školskim obavezama. Sretan je jer stvarno gradi prijateljski odnos sa svojim kolegama koji su središte njegovih svakodnevnih priča.”

O projektu

Regionalni program za lokalnu demokratiju na Zapadnom Balkanu 2 (ReLOaD2) nastavak je inicijativa koje podržava EU – Local Democracy Strengthening Project (LOD, 2009.-2016.) i naknadno proširen Regional Program for Local Democracy in the Western Balkans (ReLOaD, 2017.-2020.). Kao i prethodni, ovaj projekat finansira Europska unija (EU) i provodi Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP). ReLOaD2 se provodi na Zapadnom Balkanu, posebno u Albaniji, Bosni i Hercegovini (BiH), Kosovu*, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji (Albania, Bosnia and Herzegovina (BiH), Kosovo*, North Macedonia, Montenegro and Serbia).

Anes redovno prima naknadu za svoj volonterski rad, koju ljubazno naziva svojom “platom”. Ima jasne namjere za ove prihode, jer planira koristiti novac kako bi pokrio troškove vozačkog ispita i konačno kupio automobil. “Praksa je donijela ogromne promjene Anesu”, rekla je Anesova majka Sevdija. “Povećalo mu se samopouzdanje, razvio je kritičko razmišljanje i puno je odgovorniji prema poslu nego prema školskim obavezama. Sretan je jer stvarno gradi prijateljski odnos sa svojim kolegama koji su središte njegovih svakodnevnih priča.”

Općina Centar Sarajevo želi postaviti primjer drugim institucijama razvijanjem programa usmjerenih na osnaživanje mladih osoba s invaliditetom. Do danas, ReLOaD2 je omogućio prakse za 22 mlade osobe širom Bosne i Hercegovine, uključujući četiri osobe s invaliditetom.

Uspješna kosovska mala i srednja preduzeća (MSP) koriste sunčevu energiju

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Podrška EU pomaže MSP-ovima na Kosovu da iskoriste solarnu energiju i započnu put ka integraciji u EU.

Sunce je glavni izvor energije na planeti Zemlji, a procjenjuje se da Kosovo ima 240 sunčanih dana godišnje. Taj ogroman potencijal koriste mala i srednja preduzeća (MSP) na Kosovu i prelaze na čiste izvore energije te počinju da investiraju u obnovljivu energiju, a pri tim investicijama pomaže im Evropska unija (EU) koja će kasnije imati koristi od toga. Osim toga, ove investicije u obnovljivu energiju ne pomažu samo preduzećima, već i otvaraju Kosovu put prema članstvu u EU, što nudi mnoge prilike, posebno za MSP-ove. Ipak, put prema usvajanju acquis communautaire donosi značajne regulatorne promjene i nametanje značajnog finansijskog tereta preduzećima koja se trude ispuniti te nove standarde.

“Instalirali smo 112 kWp solarnih panela, što je značajno smanjilo naše troškove energije. Ranije je naš račun za struju iznosio otprilike 1200 eura mjesečno. Sada je naša mjesečna potrošnja otprilike 200 eura. To znači približno 80% smanjenje naših troškova energije.”

Forma SHPK, srednje preduzeće osnovano 2013. godine u selu Bresalc unutar općine Gjilan/Gnjilane, postigla je značajan napredak u svom sektoru kroz nepokolebljivu predanost i teški rad. Besim Rexhi, menadžer u Formi SHPK, ističe njihov primarni cilj širenja na domaće i međunarodna tržišta kako bi privukli nove kupce. On ističe ključne faktore koji doprinose njihovom uspjehu, uključujući posvećenu radnu snagu i predanost kontinuiranoj inovaciji u proizvodima i uslugama.

Preduzeće trenutno zapošljava 70 ljudi, što je znatno povećanje u odnosu na prvobitno osoblje od 10-15 zaposlenika. Njihova osnovna proizvodnja uključuje proizvodnju plastičnih komponenata koje se uglavnom koriste u prijevoznim uslugama, posebno za vozove i tramvaje, a Njemačka je njihova glavna izvozna destinacija.

S ciljem smanjenja troškova energije i doprinosa zaštiti okoliša, Forma SHPK uložila je u solarne panele putem kredita za koji je dobila pomoć Programa potpore konkurentnosti MSP-ova u Kosovu, koji provodi Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD). U sklopu te inicijative, Forma SHPK takođe je dobila neprocjenjive besplatne tehničke smjernice od međunarodnog tima konsultanata i grant za povrat novca finansiran od strane EU. Besim Rexhi, menadžer preduzeća, hvali izvanredne rezultate koji proizlaze iz ove investicije. “Instalirali smo 112 kWp solarnih panela, što je značajno smanjilo naše troškove energije. Ranije je naš račun za struju iznosio otprilike 1200 eura mjesečno. Sada je naša mjesečna potrošnja otprilike 200 eura. To znači približno 80% smanjenje naših troškova energije,” s ponosom ističe Rexhi.

“Samo mi je žao što nisam ranije bio svjestan ogromnih prednosti obnovljive energije. Iako trenutni solarni paneli zadovoljavaju moje energetske potrebe, ako je moguće, instalirao bih dodatnih 100 panela. Prihvatanje okolišno prihvatljivih praksi ne samo da smanjuje troškove energije, već pruža lični osjećaj zadovoljstva jer znate da doprinosite pozitivnoj promjeni na našoj planeti.”

About the project

The Kosovo SME Competitiveness Support Programme was developed specifically to assist privately owned SMEs to meet the new regulations and to understand the improvement requirements in the field of environmental protection, occupational health and safety and product quality and safety. The credit line provided by the EBRD via local Partner Banks together with a 15% grant and free technical assistance funded by the European Union, helps SMEs identify their investment requirements for upgrading towards compliance with the Priority EU Directives. The free technical advice, provided by an international team of experts helps SMEs in Kosovo find the best solution to meet EU directives, become competitive in their trade with EU partners and increase their profitability at home through higher quality product and service offerings.

Budući smjer preduzeća podrazumijeva predanost proširenju izvoza ulaskom na nova strana tržišta, njegovanje čvrstih odnosa s klijentima, dobavljačima i različitim partnerima, te daljnje unapređenje vještina njihovih radnika. Besim takođe zagovara da i druga preduzeća na Kosovu prihvate obnovljive izvore energije. “Samo mi je žao što nisam ranije bio svjestan ogromnih prednosti obnovljive energije. Iako trenutni solarni paneli zadovoljavaju moje energetske potrebe, ako je moguće, instalirao bih dodatnih 100 panela. Prihvatanje okolišno prihvatljivih praksi ne samo da smanjuje troškove energije, već pruža lični osjećaj zadovoljstva jer znate da doprinosite pozitivnoj promjeni na našoj planeti”, dakako, zaključuje Rexhi.

Osnaživanje mladih filmskih autora: Uticaj Sarajevo Film Festivala

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Uloga Sarajevo Film Festivala u promicanju mladih talenata.

Po završetku četverogodišnje opsade Sarajeva 1995. godine, Obala Art Centar preuzeo je inicijativu za osnivanje Sarajevo Film Festivala s ciljem pomoći obnovi civilnog društva i očuvanju duha kosmopolitskog grada. Danas, nakon gotovo tri decenije, Sarajevo Film Festival izrastao je u vodeći filmski festival u regiji, zaslužujući priznanje kako filmskih profesionalaca tako i raznolike publike. Svake godine u avgustu, festival okuplja predstavnike filmske industrije, filmaše, medijske stručnjake i veliku publiku filmskih entuzijasta iz Bosne i Hercegovine i šire. Poznat po izvanrednom programiranju, snažnom industrijskom segmentu i platformi za mlade filmaše da uče i uspostavljaju kontakte, festival je postao istaknuti događaj u filmskom kalendaru.

Osim toga, festival igra ključnu ulogu u podstcanju ličnog i profesionalnog razvoja mladih pojedinaca kroz prilike za volontersko uključivanje, zapošljavanje i posvećene programe poput Talenti Sarajevo. Ove inicijative nude puteve za mlade ljude da razvijaju svoje vještine i napreduju u svojim karijerama u filmskoj industriji.

“Vjerujem da je Sarajevo Film Festival prije svega mjesto gdje možete upoznati profesionalce iz cijelog svijeta. Imate priliku pristupiti im, postavljati im pitanja, i često imate šansu popiti kavu s njima i učiti od njih.”

Tarik Bičo, dvadesetpetogodišnji nedavni diplomac Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu, Bosna i Hercegovina, već nekoliko godina aktivno sudjeluje na festivalu. Njegovo putovanje započelo je tokom njegove prve godine studija kada se pridružio festivalu, postupno radeći kao asistent koordinatora programa u dokumentarnom takmičarskom programu tokom tri godine. Od prošle godine, Tarik je preuzeo ulogu producenta, kreatora i redatelja, sarađujući s kolegama kako bi kreirali različite festivalske sadržaje.

Za Tarika, Sarajevo Film Festival ima ogromnu vrijednost kao platforma za povezivanje s profesionalcima iz cijelog svijeta. Pruža mu neprocjenjivu priliku da s njima sarađuje, postavlja im pitanja i čak dijeli kavu dok uči iz njihovih iskustava. “Vjerujem da je Sarajevo Film Festival prije svega mjesto gdje možete upoznati profesionalce iz cijelog svijeta. Imate priliku pristupiti im, postavljati im pitanja, i često imate šansu popiti kavu s njima i učiti od njih”, kaže Tarik.

Iako je festival nesumnjivo mjesto za zabavu i susrete s iskusnim filmašima, Tarik ističe izazovnu prirodu uključenog rada. On vidi festival kao jedinstveno okruženje za testiranje i razvoj vještina jer postavlja pojedince u situacije gdje se moraju prilagoditi i iskoristiti svoj puni potencijal. Tarik prepoznaje festival kao idealno okruženje za lični i profesionalni rast.

Prije dvije godine, Tarik je završio svoj diplomski film, koji je imao premijeru na Sarajevo Film Festivalu. To služi kao još jedan dokaz kako festival predstavlja ključnu platformu za mlade filmaše da pokažu svoj rad. Trenutno je Tarik u potpunosti uključen u svoj prvi dugometražni filmski projekt, s ciljem da ga dovrši u naredne tri godine. Dok revnosno radi na svom filmu, s nestrpljenjem iščekuje nadolazeće izdanje Sarajevo Film Festivala. “Ispunjen sam iščekivanjem početka festivala. Uključuje puno rada, ali svaka godina donosi novu radost”, kaže Tarik.

Tokom proteklih desetljeća, Sarajevo Film Festival je primio značajnu podršku Evropske unije, prije svega putem programa Kreativna Europa. Ova podrška igra ključnu ulogu u razvoju i uspjehu festivala.

“Ispunjen sam iščekivanjem početka festivala. Uključuje puno rada, ali svaka godina donosi novu radost.”

O programu

Kreativna Europa je program EU-a koji podržava kulturne i kreativne sektore. Novi program Kreativna Europa 2021-2027, s proračunom od 2,44 milijarde eura, investiraće u aktivnosti koje jačaju kulturnu raznolikost i odgovaraju na potrebe i izazove kulturnih i kreativnih sektora. Njegove novosti pridonijeće oporavku tih sektora, jačajući njihove napore da postanu digitalniji, zeleniji, otporniji i inkluzivniji.

Prije dvije godine, Tarik je završio svoj diplomski film, koji je imao premijeru na Sarajevo Film Festivalu. To služi kao još jedan dokaz kako festival predstavlja ključnu platformu za mlade filmaše da pokažu svoj rad. Trenutno je Tarik u potpunosti uključen u svoj prvi dugometražni filmski projekt, s ciljem da ga dovrši u naredne tri godine. Dok revnosno radi na svom filmu, s nestrpljenjem iščekuje nadolazeće izdanje Sarajevo Film Festivala. “Ispunjen sam iščekivanjem početka festivala. Uključuje puno rada, ali svaka godina donosi novu radost”, kaže Tarik.

Tokom proteklih desetljeća, Sarajevo Film Festival je primio značajnu podršku Evropske unije, prije svega putem programa Kreativna Europa. Ova podrška igra ključnu ulogu u razvoju i uspjehu festivala.

Od male farme do pilićarske korporacije

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Program IPARD koji finansira EU podržava rast crnogorskog pilićarskog preduzeća.

U svojim dvadesetim godinama, Radovan Jovović je završio pravni fakultet u Beogradu s namjerom da postane pravnik i radi za državno preduzeće. Međutim, sve se promijenilo prilikom jednog putovanja po Evropi kada je naišao na farmu s pilićima koja je privukla njegovu pažnju. Radoznao, zaustavio se da razgovara s vlasnikom farme, nesvjestan da će ovaj susret duboko uticati na njegov život. “Dok sam razgovarao s vlasnikom farme s pilićima, počeo sam shvatati da bi ovo mogao biti intrigantan poslovni poduhvat za istraživanje”, razmišlja Radovan.

“Kao porodični posao, uspjeli smo ostvariti poštenu zaradu, posebno uzimajući u obzir ekonomske uslove devedesetih godina.”

Po povratku u Crnu Goru, Radovan je nastavio svoju karijeru kao pravnik u državnoj instituciji. Međutim, opčinjenost za pokretanjem farme s pilićima nije ga napuštala. Imajući podršku svojih roditelja, odlučio se za korak dalje i osnovao malu farmu s oko 70 koka nosilica. Na njegovo oduševljenje, taj poduhvat se pokazao unosnim. Trošak hrane za piliće bio je prihvatljiv, a tržišne cijene jaja su bile povoljne. “Kao porodični posao, uspjeli smo ostvariti poštenu zaradu, posebno uzimajući u obzir ekonomske uslove devedesetih godina”, kaže Radovan.

Sukobi i ratovi koji su se dogodili u bivšoj Jugoslaviji negativno su uticali na poslovanje; međutim, preduzeće je opstalo unatoč izazovima. Radovan objašnjava da su ekonomske sankcije koje su nametnute Jugoslaviji i nestabilni uslovi na tržištu činili poslovanje izuzetno teškim za njih. Međutim, oko 2004. godine, situacija je počela da se normalizuje, a tržište se postupno stabilizovalo. U to vrijeme, Radovan je krenuo na još jedno putovanje po Evropi, ovaj put s ciljem nabavke opreme i tehnologije koja bi im omogućila širenje posla kako bi smjestili preko 10.000 koka nosilica.

Godine 2007. uspješno su nabavili najsavremeniju računarsko baziranu tehničku opremu iz Evrope. Istovremeno su proširili fizički prostor farme i sagradili novu, modernu zgradu sa znatno većim kapacitetom od preko 15.000 koka nosilica. “Ova investicija označila je prekretnicu u istoriji našeg preduzeća, pretvarajući ga iz malog porodičnog biznisa u korporaciju”, tvrdi Radovan.

“Kao jedan od pionira koji se prijavio za IPARD program u Crnoj Gori, s povjerenjem mogu reći da je podrška koju smo primili bila prekretnica i katalizator ne samo za naše preduzeće, već i za brojna druga preduzeća u našoj zemlji.”

O programu

Dio Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) dizajniran za podršku reformama u zemljama u procesu pridruživanja EU, Instrument za pretpristupnu pomoć za ruralni razvoj (IPARD) fokusira se na agro-prehrambeni sektor i ruralna područja tih zemalja. Putem ovog alata, EU pruža korisnicima finansijsku i tehničku pomoć kako bi njihov poljoprivredni sektor i ruralna područja postali održiviji, usklađeni sa zajedničkom poljoprivrednom politikom EU-a.

Radovan objašnjava da su u posljednjim godinama naišli na dodatne izazove, uključujući poteškoće na tržištu uzrokovane pandemijom COVID-19 i nestašicom hrane za piliće i sirovina zbog ruske agresije na Ukrajinu. “Ipak, uspješno smo se nosili s tim izazovima, što dodatno potvrđuje održivost i stabilnost našeg preduzeća”, tvrdi Radovan.

Kao održivo i stabilno preduzeće, Alkoset je takođe uspio iskoristiti podršku EU kroz IPARD program za Crnu Goru. Preduzeće je imalo koristi od pomoći u izgradnji, rekonstrukciji i nabavci opreme, uključujući agregate, termotehniku, opremu za uzgoj kokoši u kavezima, opremu za koke nosilice i izgradnji novih objekata. “Kao jedan od pionira koji se prijavio za IPARD program u Crnoj Gori, s povjerenjem mogu reći da je podrška koju smo primili bila prekretnica i katalizator ne samo za naše preduzeće, već i za brojna druga preduzeća u našoj zemlji”, dodaje Radovan.

Oživljavanje turizma na sjeveru Crne Gore: Inovativni projekat

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Projekat finansiran od strane EU podržava osnaživanje ruralnog turizma u Crnoj Gori

Sjeverni dio Crne Gore obiluje prirodnim i kulturnim blagom, što ga čini primamljivom destinacijom za posjetioce. U proteklim godinama, ruralni turizam u domaćinstvima doživio je značajan rast u ovom području, s brojem posjetilaca koji se konstantno povećava. Ovo se može pripisati, u velikoj mjeri, dostupnosti visokokvalitetne domaće hrane i pića, kao i mogućnosti doživljaja tradicije. Međutim, uprkos ovim pozitivnim trendovima, broj noćenja među posjetiocima još uvijek nije na nivou na kojem može biti. Razlog za to bio je nedostatak dodatnih atrakcija ili zabavnih opcija koje bi privukle posjetioce da produže svoj boravak. Prepoznajući ovaj izazov, Udruženje za ruralni turizam, nevladina organizacija koja djeluje na sjeveru Crne Gore, započela je projekat s ciljem rješavanja ovog problema i unapređenja turizma ukupno.

“Iako ruralna domaćinstva na sjeveru Crne Gore nude odličnu hranu i smještaj, nedostajalo im je iskustvo u pružanju zabavnih sadržaja za posjetioce.”

Dalibor Sekularac, predstavnik Udruženja za ruralni turizam, ističe da je pitanje pomanjkanja zabavnih sadržaja za posjetioce redovna tema rasprave unutar udruženja već više od godinu dana. “Iako ruralna domaćinstva na sjeveru Crne Gore nude odličnu hranu i smještaj, nedostajalo im je iskustvo u pružanju zabavnih sadržaja za posjetioce,” objašnjava Dalibor. Da bi riješili ovaj problem, udruženje je osmislilo plan da uspostavi stazu za pješačenje dugu devet kilometara koja će povezivati sela Lubnice i Kurikukuce. Ova staza bi ponudila posjetiocima jednostavnu i ugodnu šetnju, omogućavajući im istraživanje prirodnih atrakcija u regiji. Fokus je bio posebno usmjeren na porodični turizam, budući da je područje već imalo izazovne staze za iskusne planinare, ali je nedostajalo opcija prikladnih za porodice s djecom koje preferiraju rekreativne šetnje.

Da bi ostvarili svoju viziju, Udruženje za ruralni turizam je apliciralo za finansiranje putem Programa za lokalnu demokratiju na Zapadnom Balkanu 2 (ReLOaD2), koji podržava EU i sprovodi UNDP. Njihov projekat se uklopio u kriterije programa, te su dobili neophodnu podršku. Uz pomoć ReLOaD2 programa, identifikovali su i očistili stazu, koristili profesionalno označavanje GPS-om kako bi osigurali preciznost, postavili potrebne oznake, te kreirali mapu i letke s informacijama o stazi. Nadalje, promovisali su stazu na platformama za outdoor turizam poput Vikilock-a i vlastite web stranice. Kako bi povećali vidljivost, napravili su tri promotivna videa – jedan koji prikazuje stazu, drugi koji ističe ruralna domaćinstva, i treći koji daje pregled ruralnog turizma u regiji. Informacije o stazi takođe uključuju geocaching oznake, odražavajući trenutni trend u modernom turizmu.

“Staza je dobro prihvaćena od strane posjetilaca, čak su neki vlasnici ruralnih domaćinstava počeli pružati usluge vodiča za stazu.”

O projektu

Regionalni program za lokalnu demokratiju na Zapadnom Balkanu 2 (ReLOaD2) je nastavak inicijativa podržanih od strane EU – – Local Democracy Strengthening Project (LOD, 2009-2016) i naknadno proširenog Regionalnog programa za lokalnu demokratiju na Zapadnom Balkanu (ReLOaD, 2017-2020). Opšti cilj projekta je jačanje participativnih demokratija i integracije u EU na Zapadnom Balkanu osnaživanjem civilnog društva i potsticanjem mladih da aktivno sudjeluju u procesu donošenja odluka, te poboljšanjem podržavajućeg pravnog i finansijskog okruženja za civilno društvo.

Staza je sada u funkciji već skoro godinu dana, a nedavno su predstavnici Udruženja ruralnih domaćinstava, UNDP-a i EU-a posjetili sela kako bi ocijenili njen uspjeh. “Staza je dobro prihvaćena od strane posjetilaca, čak su neki vlasnici ruralnih domaćinstava počeli pružati usluge vodiča za stazu,” kaže Dalibor.

Prema Daliboru, projekat nije samo pružio podršku domaćinstvima, već je takođe poslužio kao vrijedna prilika za učenje. “Iako je bio projekat manjeg obima, naučio nas je važnim vještinama u nabavci, izvještavanju i drugim relevantnim područjima”, objašnjava Dalibor. “S obzirom na znanje koje smo stekli, osjećamo se sigurnije u apliciranju za veće projekte i programe finansirane od strane EU i drugih donatora.”

Revolucionarne promjene u poljoprivrednom istraživanju u Srbiji: Pionirski objekat BioSens Instituta

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Uz podršku kredita EIB, Institut BioSens u Srbiji je stekao novu zgradu opremljenu iznimno sofisticiranim alatima i velikim radnim prostorijama.

BioSens, pionirski Institut za istraživanje i razvoj IT-a u biosistemima, stoji na čelu transformacije poljoprivrede putem digitalnih inovacija u Srbiji. Od svog osnivanja 2015. godine, institut je bio u vrhu istraživanja najnovijih naučnih i tehnoloških dostignuća u primjeni IT-a u poljoprivredi. Njegov primarni cilj je pružanje najsavremenijih digitalnih rješenja poljoprivrednom sektoru u Srbiji i globalno, osnažujući poljoprivrednike da postižu veće prinose uz optimizaciju ulaganja. Uticaj naučnih postignuća Instituta BioSens seže daleko izvan granica njegovih laboratorija. Ove inovacije se besprijekorno integrišu u društvo, pružajući korist poljoprivrednicima, službama za proširenje, kompanijama, donosiocima političkih odluka, studentima i učenicima.

EU pruža podršku Institutu BioSens finansirajući ga putem projekta ANTARES, velikodušno dodjeljujući 14 miliona eura iz programa EU-a Horizon 2020 “Širenje izvrsnosti i povećanje učešća”. Vlada Srbije takođe je pružila značajan doprinos od 20 miliona eura, što je osigurano dobijanjem povoljnog kredita od 18 miliona eura od Evropske investicione banke. Ovi fondovi su posvećeni razvoju istraživačke infrastrukture, uključujući novo otvorenu, vrhunsku zgradu Instituta i naprednu naučnu opremu.

“Od našeg osnivanja 2015., sa samo 10 zaposlenih, doživjeli smo izuzetan rast, sada zapošljavajući 150 osoba. Obim našeg istraživanja se značajno proširio, što je zahtijevalo izgradnju nove zgrade, unaprijeđenu infrastrukturu i modernizovanu opremu.”

Profesor Vladimir Crnojević je direktor Instituta BioSens. Ističe hitnu potrebu za dodatnim radnim prostorom koja se pojavila tokom vremena. “Od našeg osnivanja 2015. godine sa samo 10 zaposlenih, doživjeli smo izuzetan rast, sada zapošljavajući 150 osoba. Obim našeg istraživanja se značajno proširio, što je zahtijevalo izgradnju nove zgrade, unaprijeđenu infrastrukturu i modernizovanu opremu,” objašnjava profesor Crnojević.

Nova zgrada Instituta BioSens ističe se kao jedna od najinovativnijih građevina u Srbiji. Pažljivo je dizajnirana da zadovolji  potrebe istraživača koji rade na projektima koji se odnose na mikro i nanotehnologiju, vještačku inteligenciju, istraživanje biosistema, ćelijsku poljoprivredu, bioarheologiju i različite druge naučne discipline koje istražuje i razvija Institut za informacionu tehnologiju u biosistemima.  Laboratorije i kancelarije čine otprilike 60% ukupne površine zgrade, što obezbijeđuje širok radni prostor za istraživače Instituta. Obuhvatajući oko 6.500 kvadratnih metara, ova zgrada služi kao primjer jedinstvenih arhitektonskih elemenata i složenih inženjerskih rješenja. Posebno je opremljena tehnologijom bazne izolacije, kombinujući seizmičke izolatore i izolacione temelje kako bi je zaštitila od seizmičkih aktivnosti i čak najmanjih vanjskih vibracija. Ova antivibracijska osnova obezbijeđuje da delikatna oprema smještena unutar zgrade ostane zaštićena od vanjskih smetnji.

Laboratoriji u Institutu BioSens zahtijevaju izuzetan nivo čistoće, tu se čak i najmanja čestica prašine smatra prevelikom. Da bi zadovoljili ove stroge zahtjeve, određeni laboratoriji u objektu su dizajnirani kao čistionice. Ovako kontrolisani uslovi zahtijevaju prisustvo čistog i nekontaminiranog zraka, stvarajući prikladan radni prostor za rukovanje najosjetljivijom opremom. Pristup ovim prostorijama je ograničen, te zahtijeva da osobe promijene odjeću prije postupnog ulaska kroz sve čišće prostore. Vizuelna komunikacija između različitih prostorija omogućena je kroz staklene panele, dok posebne transferne kutije olakšavaju razmjenu materijala i opreme. Nadalje, institut se ponosi optičkom laboratorijom, koja je potpuno obložena crnom bojom za specijalizovana optička istraživanja.

“Zahvaljujući projektu ANTARES i podršci Evropske investicione banke, uspjeli smo nabaviti potrebnu opremu i investirati u našu novu zgradu.”

O programu

Evropska investiciona banka, institucija za dugoročno finansiranje Evropske unije, podržava održive kapitalne investicione projekte koji doprinose političkim ciljevima Unije. U zemljama Zapadnog Balkana, finansijske operacije EIB doprinose olakšavanju integracijskog procesa sa Evropskom unijom. Od 2001. godine, EIB je odobrio preko 7 milijardi eura za projekte u Srbiji.

Institut BioSens je doživio izuzetan rast, upošljavajući  50 radnika na početku projekta a danas broji 140 zaposlenih, od kojih više od 50 posjeduje doktorat. Ovu ekspanziju omogućio je EU-finansirani program ANTARES. Projekat je direktno obezbijedio 37 novih radnih mjesta, a očekuje se dodatno popunjavanje još 15 pozicija do završetka projekta. Ovaj veliki podsticaj značajno je unaprijedio naučne kapacitete Instituta, imajući za rezultat uspješno pokretanje 36 Horizon projekata, još 22 međunarodna projekta, 9 industrijskih projekata i 38 nacionalnih projekata, čime je ostvaren ukupan prihod od otprilike 25 miliona eura.

Profesor Vladimir Crnojević priznaje ključnu ulogu koju je odigrao projekat ANTARES i odluka države da obezbijedi finansiranje od Evropske investicione banke. “Zahvaljujući projektu ANTARES i podršci Evropske investicione banke, uspjeli smo nabaviti potrebnu opremu i investirati u našu novu zgradu,” potvrđuje profesor Crnojević.

Izgradnja mostova preko umjetnosti

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Projekat finansiran od strane EU pomaže kulturnim organizacijama iz Kosova i Srbije da se povežu i razviju nova partnerstva.

Ana Pinter, režiserka pozorišta iz Beograda, Srbija, identifikuje se kao eksperimentalna umjetnica. Ona je aktivni član Udruženja za nezavisnu kulturnu scenu Srbije (ICSS), saradničke platforme koja okuplja preko 80 organizacija iz 21 grada u sektoru kulture i umjetnosti Srbije. Ana je trenutno u posjeti gradu Peja/Peć u Kosovu kao učesnik ANIBAR Međunarodnog festivala animiranog filma. To je njen prvi posjet Kosovu i gradu Peja/Peć. “Oduševljena sam živahnošću ovog grada i divnim festivalom, koji je ove godine odabrao temu ljubavi. Radujem se susretu i razgovorima s kolegama iz ANIBAR-a, i istraživanju temelja potencijalnih saradnji”, kaže Ana.

“Stoga smo smatrali da je značajno stvoriti priliku za mlade ljude iz Kosova i Srbije da sarađuju i u formalnim i neformalnim okruženjima. Zbog toga smo razvili projekat, podnijeli zahtjev za finansiranje, dobili podršku i sada smo započeli njegovu realizaciju.”

Ana i drugi umjetnici iz Udruženja za nezavisnu kulturnu scenu Srbije (ICSS) posjećuju ANIBAR kao dio projekta finansiranog od strane EU “Podsticanje održivih partnerstava i dijaloga: saradnja u umjetnosti i kulturi između Kosova i Srbije.” Ovaj projekat zajednički provode ANIBAR i ICSS. Luka Knežević Strika, koji predstavlja ICSS, objašnjava da sarađuju s ANIBAR-om posljednje dvije godine u širem regionalnom kontekstu, fokusirajući se na razvoj međunarodne kulturne saradnje i intersektorske saradnje u području kulture u Srbiji i Kosovu. Njihov cilj je uspostaviti nove modele organizacije i partnerstva između civilnog i javnog sektora.

Iako su postojale neke saradničke inicijative između kulturnih organizacija u oba entiteta, i dalje postoji nedostatak održive i struktuisane saradnje između organizacija u Srbiji i Kosovu. Osim toga, nedostaju tehničke i meke vještine u sektoru u obje zemlje, kao i ograničene prilike za mlađe organizacije i pojedince da uđu u sektor. Mnogim mladim ljudima u oba entiteta nedostaju motivacija i vještine potrebne za aktivno učestvovanje u svojim lokalnim zajednicama. “Stoga smo smatrali da je značajno stvoriti priliku za mlade ljude iz Kosova i Srbije da sarađuju i u formalnim i neformalnim okruženjima. Zbog toga smo razvili projekat, podnijeli zahtjev za finansiranje, dobili podršku i sada smo započeli njegovu realizaciju”, objašnjava Luka.

Projekat obuhvata niz aktivnosti namijenjenih jačanju kapaciteta kulturnog sektora i podsticanju saradnje između nezavisnih umjetnika, kulturnih prostora i institucija na Kosovu i u Srbiji. Ove aktivnosti uključuju opremanje kulturnih prostora potrebnom opremom, organizaciju kulturnih javnih programa i događanja te olakšavanje razmjene savremenih kulturnih i umjetničkih programa. Projekat takođe uključuje sazivanje skupština članova mreže, izradu nezavisnog kulturnog časopisa, objavljivanje blog članaka na mreži koji pokrivaju nezavisnu kulturnu scenu, provođenje radionica i obuka za mlade umjetnike te podržavanje 24 zajedničke kulturne razmjene i suprodukcije između Kosova i Srbije.

“Takođe smo nastojali istražiti i eksperimentisati s novim načinima kulturne saradnje između Kosova i Srbije, učeći jedni od drugih kako bismo poboljšali svoje izvođenje i uticaj.”

O projektu

Projekat “Podsticanje održivih partnerstava i dijaloga: saradnja u umjetnosti i kulturi između Kosova i Srbije” koji podržava EU “Program za građansko društvo i medije EU/Zapadni Balkan i Turska za 2021-2023 (IPA III)”. Projekat je pokrenut 2023. godine i planiran je da traje 48 mjeseci. Njegov glavni cilj je jačati i razvijati održive, inkluzivne i participativne prakse i strukture savremene kulturne saradnje između Srbije i Kosova.

Kroz ove zajedničke napore, partneri imaju za cilj da bolje razumiju razlike i sličnosti između kulturnih i društvenih konteksta Kosova i Srbije. “Takođe smo nastojali istražiti i eksperimentisati s novim načinima kulturne saradnje između Kosova i Srbije, učeći jedni od drugih kako bismo poboljšali svoje izvođenje i uticaj”, kaže Luka.

Kulturne organizacije i inicijative u regiji kontinuirano prednjače u promociji važnih tema poput ljudskih prava, ravnopravnosti spolova, demokracije, dobre uprave i održivosti okoliša. ANIBAR i ICSS, posebno, odigrali su ključnu ulogu u zagovaranju inovativnih modela građanskih javnih partnerstava za upravljanje javnom infrastrukturom. Kroz ovaj projekat, izvršna organizacija će imati priliku uspostaviti partnerstva i integrisati ove teme u kulturne i umjetničke programe održavane u kulturnim prostorima.

Prevazilaženje problema vodosnabdijevanja u Sjevernoj Makedoniji

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Sjeverna Makedonija transformiše svoju vodoinfrastrukturu uz podršku Evropske unije.

Božin Spasov, dugogodišnji mještanin sela Leski na istoku Sjeverne Makedonije, već gotovo sedam decenija je svjedokom otežanog pristupa čistoj vodi. Kao nastavnik osnovne škole, uporno je isticao koliko je bitno biti oprezan kada pijemo lokalnu vodu i biti svjestan da nam je ona rijetko dostupna. “Budući da živimo u tako toplom klimatskom području, redovno se suočavamo s problemima snabdijevanja vodom”, objašnjava Spasov. “Naročito tokom ljeta, tad budemo uskraćeni za vodu gotovo svaki dan.”

“Sada imamo pristup vodi i ljeti i zimi. Nema osobe u Leskiju da nije zadovoljna.”

Zastarjele i loše ugrađene vodovodne cijevi doprinijele su još gorim nestašicama vode i dovele u pitanje kvalitet pitke vode u selu tokom cijele godine. Voda se često onečišćavala organskim tvarima i predstavljala bi prijetnju za zdravlje. Da bi riješili ovaj problem, lokalna vlast donijela je odluku o povezivanju Leskija s vodovodnim sistemom grada Vinica, većeg grada u blizini, putem cjevovoda dugog 3,5 kilometara. Istovremeno su u Vinici postavljena najsavremenija postrojenja za pročišćavanje pitke vode i pumpna stanica.

U februaru 2023. godine Evropska investicijska banka odobrila je zajam od 50 miliona eura Sjevernoj Makedoniji za rješavanje problema vodosnabdijevanja u zemlji. Ovaj razvoj donio je značajna poboljšanja situacije u Leskiju. “Sada imamo pristup vodi i ljeti i zimi. Nema osobe u Leskiju da nije zadovoljna”, Spasov radosno komentariše.

Odobreni zajam u Sjevernoj Makedoniji pomoće i drugim gradovima i naseljima koja se suočavaju sa sličnim problemima vodosnabdijevanja. Poznat kao “okvirni zajam”, omogućava finansiranje za različite projekte. Uz podršku jamstva Evropskog fonda za održivi razvoj, programa Evropske unije, ovaj okvirni zajam omogućiće izgradnju i obnovu vodosnabdijevajućih, odvodnih i protupoplavnih infrastruktura u 80 gradova ili naselja širom Sjeverne Makedonije. Takođe je Evropska investicijska banka odobrila 1,2 miliona eura za tehničku pomoć.

Uticaj projekta će biti značajan i od njega će imati koristi približno 700.000 ljudi i njime će se podsticati nove ekonomske prilike. Takođe će poboljšati otpornost zemlje na klimatske promjene, a od toga će imati koristi oko 40% stanovništva.

“Ovo je prioritet za pružanje boljih životnih uslova i put prema pristupanju EU uz usklađivanje s EU standardima. Ovaj investicijski projekt pomoće u zatvaranju značajnog jaza u investicijama u sektoru vode i pružiti našim lokalnim partnerima dugoročno finansiranje za ispunjenje njihovih potreba i ciljeva održivosti.”

O inicijativi

Pokrenuta 2016. godine, ERI je dio odgovora Evropske unije na izazove u Južnom susjedstvu i Zapadnom Balkanu, poput prisilnih premještaja i migracija, ekonomskih kriza, političkih kriza, suša i poplava. ERI stvara radna mjesta i ekonomski rast u regiji investirajući u ključnu infrastrukturu i razvoj privatnog sektora. Takođe može pomoći u upravljanju migracijskim tokovima. ERI nudi paket kredita i inovativnih financijskih proizvoda te kombinuje sredstva donatorske zajednice s finansiranjem EIB-a. Inicijativa se provodi u bliskoj saradnji s državama EU, Evropskom komisijom i drugim partnerima. Bugarska, Hrvatska, Italija, Litva, Luksemburg, Poljska, Slovačka, Slovenija i Ujedinjeno Kraljevstvo bile su prve zemlje koje su dale svoj doprinos ERI-ju.

Alocirana sredstva će omogućiti odabranim općinama modernizaciju i nadogradnju njihove infrastrukture vodosnabdijevanja i odvoda, uključujući distribucijske i kolekcijske mreže. Osim toga, uvešće se hitne mjere zaštite od poplava kako bi se povećala otpornost. Program investiranja u općinsku vodu provodi Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog planiranja Sjeverne Makedonije uz tehničku podršku EIB-a u iznosu od 1,2 miliona eura. Ova inicijativa dio je Ekonomske inicijative za otpornost, koja ima za cilj mobilizaciju dodatnih finansijskih sredstava za podršku rastu, ključnoj infrastrukturi i društvenoj koheziji na Zapadnom Balkanu.

Potpredsjednica EIB-a, Lilyana Pavlova, odgovorna za operacije u Sjevernoj Makedoniji, istakla je stratešku prirodu ove investicije, koju podržava Team Europe. “Ovo je prioritet za pružanje boljih životnih uslova i put prema pristupanju EU uz usklađivanje s EU standardima. Ova investicija pomoće da se popune značajne finansijske praznine investicijama u sektoru vode i da se našim lokalnim partnerima pruži dugoročno finansiranje za ispunjenje njihovih potreba i ciljeva održivosti”, izjavila je Pavlova. Pavlova takođe ističe društvene i ekonomske koristi koje će proizići iz poboljšanja uslova okoliša i života, istovremeno jačajući otpornost vodovodne infrastrukture na klimatske promjene, ključni cilj EIB-a kao EU klimatske banke.

Podsticanje inkluzije i kreativnosti među djecom Gradiške

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Projekat koji finansira EU podržava inicijativu za inkluziju djece s teškoćama u razvoju u Gradišci, Bosna i Hercegovina.

Nevena Gvozdenac je psihologinja koja radi u Gradišci, malom gradu na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine čija je populacija nešto veća od 14.000 stanovnika. Glavni dio njenog posla je rad s djecom, posebno s djecom koja imaju teškoće u razvoju. Iako studije koje su provele međunarodne organizacije ukazuju na neka poboljšanja u općem položaju djece s teškoćama u razvoju u Bosni i Hercegovini tokom posljednjih 20 godina, trenutno stanje je još uvijek daleko od standarda koji su postavljeni međunarodnim pravnim okvirom kao što je Konvencija UN-a o pravima osoba s invaliditetom (CRPD), kao i zakonodavstvo i politika o osobama s invaliditetom u Bosni i Hercegovini.

 

Gospođa Gvozdenac lično se susrela s ovim izazovima tokom svog rada u Gradišci i odlučila je poduzeti korake povodom toga organizujući besplatne aktivnosti kako bi podržala društvenu integraciju djece s teškoćama u razvoju. Pokrenula je radionice gdje djeca s teškoćama u razvoju mogu imati interakciju s djecom koja se razvijaju bez poteškoća, koje imaju za cilj prihvatanje od strane djeca s poteškoćama i razvoj empatije među djecom bez poteškoća u razvoju.

“Ovo nije segregirana radionica za djecu s teškoćama u razvoju. Nevena je omogućila njihovu inkluziju, i vidimo da ove zajedničke radionice ne predstavljaju prezahtijevan izazov za njih, što je roditeljima najvažnije”

Njen koncept je dobro prihvaćen od strane omladinskog centra “Petar Kočić,” koji je sarađivao s gospođom Gvozdenac kako bi razvio projekat nazvan “Kreativni drugari” koji se provodi u Gradiškoj od maja 2022. godine kao dio projekta ReLOaD2 (Regionalni program za lokalnu demokratiju na Zapadnom Balkanu), kog finansira Evropska unija a provodi Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP). Žana Kovačević, koordinator projekta i predsjednica omladinskog centra, podijelila je svoja zapažanja kao majka djeteta s teškoćama u razvoju. Vidjela je Neveninu ideju kao priliku da se pristupi djeci na drugačiji način, da se ona integrišu s djecom koja se razvijaju bez teškoća. “Ovo nije segregirana radionica za djecu s teškoćama u razvoju. Nevena je omogućila njihovu inkluziju, i vidimo da ove zajedničke radionice ne predstavljaju prezahtijevne izazove za njih, što je ključno za nas kao roditelje,” objasnila je Kovačević.

Tokom 2022. godine, omladinski centar “Petar Kočić” u Gradiškoj organizovao je niz kreativnih i edukativnih radionica za djecu s teškoćama u razvoju i za njihove drugare koji se razvijaju bez teškoća. Pod vodstvom stručnog osoblja, ovi mališani proveli su vrijeme zajedno, doprinoseći značajno njihovom razvoju i društvenoj inkluziji. Tokom ljeta, na ulicama Gradiške često su se mogli vidjeti prizori igre djece u raznim kreativnim aktivnostima. Priča iza njihove maštovite igre nosi važnu poruku koju je prepoznala lokalna zajednica.

Žana Kovačević iz omladinskog centra “Petar Kočić” istaknula je da roditelji obično sami ili uz podršku terapeuta dolaze s idejama za dodatne obrazovne i kreativne aktivnosti. “Ova djeca prije svega trebaju neformalno obrazovanje, poput ovih radionica. Mnogi od njih teško stiču vještine koje se podučavaju u osnovnoj školi. Mogu se boriti s pisanjem ili ispravnim govorom, ali važno je da ih nastavimo podučavati. Najvažnija stvar za njih je provesti vrijeme s drugom djecom i sudjelovati u zajedničkom stvaralaštvu,” naglasila je Kovačević.

“Sve radionice bile su dizajnirane kako bi potaknule timski rad, a trudili smo se da uključimo bilo koje dijete. Naš fokus bio je prvenstveno na kreativnim aktivnostima koje su djeci omogućile da puste maštu i stvaraju razne rukotvorine koristeći prirodne materijale.”

O projektu

Regionalni program za lokalnu demokratiju na Zapadnom Balkanu 2 (ReLOaD2) nastavak je inicijativa koje je finansirala EU – Projekat jačanja lokalne demokratije (LOD, 2009-2016) i naknadno proširenog Regionalnog programa za lokalnu demokratiju na Zapadnom Balkanu (ReLOaD, 2017-2020). Kao i prethodni, ovaj projekat finansira Evropska unija (EU) i provodi Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP). ReLOaD2 provodi se na Zapadnom Balkanu, posebno u Albaniji, Bosni i Hercegovini (BiH), Kosovu*, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji (Albania, Bosnia and Herzegovina (BiH), Kosovo*, North Macedonia, Montenegro and Serbia.)

Omladinski centar “Petar Kočić” organizovao je prvu seriju radionica za mlade početkom juna 2022. godine, koje su trajale do septembra iste godine. Nevena Gvozdenac ističe: “Sve su radionice osmišljene kako bi potaknule timski rad, i trudili smo se uključiti da uključimo bilo koje dijete. Naš je fokus bio prvenstveno na kreativnim aktivnostima koje su djeci omogućile da puste maštu i stvaraju razne rukotvorine koristeći prirodne materijale.”

Putem radionica provedenih u sklopu projekta “Kreativni prijatelji,” omladinski centar “Petar Kočić” predstavio je novi model za promociju kulture Gradiške. Uposlenici centra objašnjavaju da su rukotvorine koje su djeca stvorila tokom radionica iskorištene za izradu karte grada i sela, koja je izložena u Kulturnom centru Gradiška. Ta izložba, održana krajem 2022. godine, predstavila je nevjerovatnu kreativnost djece s teškoćama u razvoju.

Obučavanje mladih za tržište rada

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Otključavanje potencijala: EU finansira povećanje zapošljavanja mladih iz Gjakove putem praktične obuke

Kosovo se suočava s velikom potražnjom za stručnim radnicima koji su spremni raditi lično ili na daljinu za ostatak svijeta. Uviđanje novih prilika koje su omogućene zelenom i digitalnom tranzicijom leži u cjeloživotnom učenju i razvoju vještina. Slični jazovi među radnom snagom prisutni su i na području EU, zbog toga je Evropska komisija (EK) proglasila 2023. Evropskom godinom vještina (European Year of Skills). Cilj je obezbijediti građanima relevantne vještine za prilagođenje promjenama na tržištu rada.

“Na tržištu rada Kosova postoji veliki jaz u vještinama koji se samo produbio nakon pandemije.”

Postignuće je u većem uticaju u manjim gradovima

Tržište rada Kosova suočava se s mnogim izazovima, ali u manjim gradovima postoji još manje prilika za poslodavce i radnike. Na vrhu liste problema je jaz u vještinama: preduzeća ne pronalaze radnike koje trebaju, dok oni koji traže posao nemaju dovoljno kvalifikacija za zaposlenje. U zapadnom gradu Gjakova, Centar za inovacije Jakova (JIC) (Jakova Innovation Centre) prepoznao je veliki potencijal za rješavanje nesrazmjera između potreba tržišta rada i obrazovnih vještina. Ovo je vjerovatno razlog nezaposlenosti više od polovice mladih u Kosovu.

“Na tržištu rada Kosova postoji veliki jaz u vještinama koji se samo produbio nakon pandemije”, kaže Fatos Axhemi, voditelj projekta sufinansiranog od strane Europske unije i općine Gjakova, a koji se bavi zapošljavanjem mladih, žena i ranjivih skupina.

Da bi se uhvatio u koštac s problemom, JIC je primijenio dvosmjerni pristup: saradnja s poslodavcima i osobama koje traže posao. Nakon što su popisali potencijalne prilike u privatnom i javnom sektoru, identifikovali su osam traženih vještina putem analize tržišta rada i procjene potreba – rezultat: 31 zaposlen i preko stotinu završenih stažiranja.

“Naše metode za uključivanje mladih na tržište rada pokazale su se uspješnima, za što smo imali vrlo pozitivne kritike”, kaže Axhemi. “Završili su stažiranje na kojem su samostalno radili poslove, obavljali stručne dužnosti na temelju onoga u čemu su vješti.”

Osim obuke, praktikanti su se razvijali kroz svoje iskustvo s programom mentorstva tokom dvogodišnjeg projekta.

“Postavili smo temelje odlične mreže postojećih i novih preduzeća koja posluju u Gjakovi, koji aktivno identifikuju nedostatke vještina nadležnim javnim vlastima, što doprinosi našim postignućima kao projektu.”

O projektu

Kao vodeći partner, Centar za inovacije Jakova i Općina Gjakova provodili su projekat “Zajedno prema osnaživanju mladih, žena i ranjivih skupina” koji je trajao dvije godine i kog je finansirala Kancelarija Evropske unije na Kosovu. Glavni cilj projekta bio je analizirati trenutno tržište rada i stvarati nove prilike za mlade, žene i ranjive skupine. Osim toga, projekat je imao za cilj pružiti ciljanim skupinama neophodne vještine koje su potrebne za tržište rada, povezivanje poslodavaca i zaposlenika za obuku na poslu, stažiranje i redovno zapošljavanje te finansiranje novih inovativnih ideja za stvaranje novih start-upova.

Pokretanje start-upova i prevladavanje prvih prepreka

JIC je takođe podržao start-up firme koje su trebale pomoć kako bi počele sa radom, posebno one koje djeluju u malim sredinama poput Gjakove i susjednih općina Junik i Deçan. Među 16 korisnika sredstava, projekat je podržao preduzetnice i vlasnike start-upova s invaliditetom u različitim industrijama, kao što su prerada hrane, IT, savjetovanje o prehrani, poslovni rast i mnoge druge.

“Postavili smo temelje odlične mreže postojećih i novih preduzeća koja posluju u Gjakovi, koji aktivno identifikuju nedostatke vještina nadležnim javnim vlastima, što doprinosi našim postignućima kao projektu”, kaže Axhemi.

Kontinuirano prepoznavanje i rješavanje nedostatka vještina nužno je za sve učesnike, kao i potreba za cjeloživotnim učenjem i sticanjem vještina koje odgovaraju promjenama koje povećavaju šanse za zapošljavanje svih. Više od tri četvrtine firmi u EU ima poteškoća u pronalaženju radnika s potrebnim vještinama, a samo trećina odraslih provodi obuku, iznosi EK.