Skip to main content

Zdrav život postaje navika

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Program finansiran od strane EU podržava projekat koji pruža sportske aktivnosti na otvorenom i rekreativne aktivnosti za mlade ljude.

Univerzalna sportska škola “Spartakus” osnovana je u septembru 2021. kao odgovor na stvarnu potrebu da se djeci u Gacku pruži stimulativno okruženje koje pogoduje njihovom cjelokupnom psiho-fizičkom razvoju. Osnovni ciljevi organizacije usmjereni su na njegovanje sveobuhvatnog razvoja djece u dobi od 3 do 12 godina. Sve aktivnosti osmišljene su kako bi podstakle holistički razvoj svakog djeteta. Program obuhvata aspekte koji doprinose psiho-fizičkom blagostanju djece, prevenciji deformiteta, obrazovanju i unapređenju motoričkih i kognitivnih vještina. Osim ovoga, akcenat je stavljen i na razvoj društveno poželjnih vještina kod svakog djeteta. Misija je ponuditi djeci raznolik spektar aktivnosti kako bi se obezbijedio njihov pravilan fizički razvoj, kao i aktivnosti koje će ojačati njihovu mentalnu otpornost.

“U današnjem svijetu brze modernizacije, velike upotrebe ekrana i sveprisutne digitalizacije, svjedočimo posljedicama koje osjećaju današnje mlade generacije koje su sve više otuđene, socijalno odvojene i nedovoljno vođene. Ove spoznaje su nas motivisale da promovišemo koncept zdravog načina života kroz različite aktivnosti koje ponovo povezuju djecu i mlade s prirodom i međusobno, što je od izuzetne važnosti.”

Projekat “Zdrav život postaje navika”, iniciran od strane Univerzalne sportske škole “Spartakus” u partnerstvu sa planinarskim društvom “Volujak”, nedavno je pokrenut u opštini Gacko. Ovaj projekat je osmišljen kako bi pružio sportske aktivnosti na otvorenom i rekreativne aktivnosti za mlade, s ciljem da podstakne fizičko i mentalno blagostanje, dok istovremeno usađuje vrijednosti kao što su odgovornost i duboko poštovanje prema prirodi. Projekat je usmjeren na pojedince starosti od 5 do 30 godina.

Nada Jovović iz sportske škole “Spartakus” ističe značaj njegovanja zdrave generacije mladih u društvu. Ona objašnjava da je projekat pokrenut s ciljem usvajanja kulture zdravlja i blagostanja kod mlade populacije od najranijeg uzrasta. “U današnjem svijetu brze modernizacije, velike upotrebe ekrana i sveprisutne digitalizacije, svjedočimo posljedicama posljedicama koje osjećaju današnje mlade generacije koje su sve više otuđene, socijalno odvojene i nedovoljno vođene. Postali su fizički neaktivni i mentalno krhki. Ove spoznaje su nas motivisale da promovišemo koncept zdravog načina života kroz različite aktivnosti koje ponovo povezuju djecu i mlade s prirodom i međusobno, što je od izuzetne važnosti,” kaže Nada.

Projekat “Zdrav život postaje navika” dobio je podršku od Regionalnog programa za lokalnu demokratiju na Zapadnom Balkanu 2 (ReLOaD2) koji je finansiran od strane EU.

Aktivnosti projekta pažljivo su osmišljene kako bi obezbijedile konstantan napredak, pri čemu svaka naredna aktivnost nadograđuje prethodne. Neke od već uspješno sprovedenih aktivnosti uključuju školu trčanja, radionice fokusirane na značaj prve pomoći za sigurne aktivnosti na otvorenom, sesije o orijentaciji i navigaciji u prirodi, školu planinarenja, program treninga na otvorenom, sportski i rekreativni događaj poznat kao “Dan bez telefona”, i još mnogo toga. S druge strane, predstojeći plan aktivnosti uključuje uzbudljive aktivnosti kao što su “Igre sa klikerima i lastišem”, dva treninga na otvorenom, planinarsku ekspediciju, trku s preprekama i još jednu školu trčanja.

“Kroz naše projektno djelovanje, potvrđujemo da pojedinci u manjim lokalnim zajednicama nisu pasivni ili apatični; naprotiv, nedostaje im prilika da svoje slobodno vrijeme učine smislenijim.”

O projektu

The Regional Programme on Local Democracy in the Western Balkans 2 (ReLOaD2) nastavak je inicijativa podržanih od strane EU – Local Democracy Strengthening Project (LOD, 2009-2016)  i naknadno proširenog Regional Program for Local Democracy in the Western Balkans (ReLOaD, 2017-2020). Kao i prethodni, ovaj projekat finansira Evropska unija (EU) i implementira Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). ReLOaD2 se sprovodi na Zapadnom Balkanu, posebno u Albaniji (Albania), Bosni i Hercegovini (BiH) (Bosnia and Herzegovina (BiH)), Kosovu*(Kosovo*), Sjevernoj Makedoniji (North Macedonia), Crnoj Gori (Montenegro)i Srbiji (Serbia).

“Nada Jovović, Univerzalna sportska škola ‘Spartakus’, ističe da je odgovor i entuzijazam lokalne zajednice prema svim aspektima projekta ‘Zdrav život postaje navika’ premašio njihova očekivanja. Ona komentariše: ‘Kroz naše projektno djelovanje, potvrđujemo da pojedinci u manjim lokalnim zajednicama nisu pasivni ili apatični; naprotiv, nedostaje im prilika da svoje slobodno vrijeme učine smislenijim.'”

Nada ističe širi značaj projekta. Ona navodi: “Ono što je zaista važno jeste da će nakon završetka ovog projekta biti znatno veći broj mladih ljudi i djece koji će razviti duboko poštovanje prema prirodi.” Takođe očekuje da će i njihove porodice i roditelji provoditi više vremena u prirodi.

Zvono školskog zvona zazvonilo je po drugi put

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Obrazovanje i zaposlenje povratnika u Severnoj Makedoniji.

Proteklih nekoliko sedmica, Ajnur Ibraimovski, 37-godišnji povratnik u Prilepu, općini u Severnoj Makedoniji, aktivno je pohađao časove u lokalnoj javnoj osnovnoj školi. Ajnur i još 21 polaznik, od kojih su svi povratnici u Prilepu, upisani su u program koji traje 6 mjeseci i koji će im omogućiti da završe osnovnoškolsko obrazovanje. Razmišljajući o svojoj prošlosti, objašnjava: ‘Pohađao sam školu do 4. razreda… ali zbog finansijskih poteškoća kod kuće, morao sam napustiti školu i potražiti posao.’

Ajnurova potraga za bijegom od siromaštva takođe ga je nagnala da emigrira u Njemačku, gdje se nadao boljim izgledima za posao i kvalitetu života. Nakon dvije godine provedene u inostranstvu, vratio se u Prilep. Međutim, pronalaženje stabilnog posla u rodnoj zemlji bilo je pravi izazov. U Sjevernoj Makedoniji, formalno zapošljavanje zahtijeva završenu osnovnu školu. U Prilepu, gdje kompanije aktivno traže radnike zbog specifične dinamike tržišta rada, nedostatak završene osnovne škole predstavljao je značajnu prepreku za formalno zapošljavanje. Prema nedavnom istraživanju, gotovo 30% poslodavaca u regiji prijavilo je poteškoće u pronalaženju kvalifikovanih radnika. Ajnur dodaje: ‘Kompanije traže osobe koje su završile školovanje.’

“Kompanije traže osobe koje su završile školovanje.”

Nakon svog povratka, Ajnur je osigurao privremenu poziciju u jednoj kompaniji u Prilepu, gdje sada ima priliku da se pređe na stabilniju poziciju operatera viljuškara. Međutim, kako bi se bavio ovim poslom, mora se pobrinuti da njegove obrazovne kvalifikacije odgovaraju radnim propisima u Sjevernoj Makedoniji. Stoga je Ajnur donio odluku da se vrati u školu. Trenutno učestvuje u programu obrazovanja odraslih u općini Prilep, zajedno s drugim povratnicima koji dijele slična iskustva prijevremenog napuštanja škole. Ovaj zajednički faktor povezuje ih na njihovim različitim životnim putevima. Program obrazovanja odraslih namjerno je osmišljen kako bi pomogao odraslim povratnicima da završe svoje osnovno obrazovanje po povratku. Podržani od strane projekta Regionalna reintegracija povratnika (RRR) finansiranog od strane EU, a sprovedenog od strane UNDP-a, 56 odraslih povratnika u Sjevernoj Makedoniji vratilo se u školu i sada naporno rade na završetku osnovnog obrazovanja i unapređenju svojih izgleda za zapošljavanje.

S druge strane, djeca povratnici nailaze na posebne izazove vezane za obrazovanje po povratku. Ti izazovi mogu uključivati administrativne procese vezane za priznavanje njihovog prethodnog obrazovanja, kao i teškoće prilagođavanja u novom školskom okruženju. Ako se ne riješe, ovi izazovi za rezultat mogu imati da djeca ponavljaju razred ili da potpuno napuste školu. Takva odluka imala bi ogroman uticaj na njihovu budućnost. Kako bi ublažili ove izazove, lokalne nevladine organizacije (NGO) uz podršku projekta RRR pomažu povratnicima u pristupu raznim vladinim uslugama po povratku, uključujući upis njihove djece u lokalne škole. Do danas je projekat RRR omogućio za preko 380 povratnika u Severnoj Makedoniji da pristupe raznim vladinim uslugama.”

“Prvo i najvažnije, težim da postanem pismena osoba. Mnoge mogućnosti će mi se otvoriti kada dobijem diplomu za završenu osnovnu školu. Takođe će mi omogućiti da proširim znanja i da pružim pomoć svojoj djeci u njihovom školovanju. Neću propustiti prilike za posao, kao što sam prije, zbog nedostatka obrazovanja.”

O projektu

Projekat Reintegracija povratnika na Zapadnom Balkanu usmjeren je na rješavanje ključnih prepreka za socio-ekonomsku reintegraciju ranjivih povratnika na Zapadnom Balkanu. Projekat je dio Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) II Multi-Country Action, podrška EU Fondamentalnim pravima romske zajednice i reintegracija povratnika, povjeren UNDP-u, Svjetskoj banci i Vijeću Evrope. U svim ekonomijama Zapadnog Balkana, projekat procjenjuje političke i institucionalne praznine te olakšava dijalog o mehanizmima za sprovođenje i praćenje politika i programa reintegracije. U Albaniji, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, projekat sprovodi programe na lokalnom nivou i testira inovativna rješenja za održivu socio-ekonomsku reintegraciju povratnika.”

Metula Ismailoska, 29-godišnja povratnica iz Njemačke, pronašla je inspiraciju za povratak obrazovanju kroz svoju djecu koja su školskog uzrasta. Rano je napustila školu, udala se veoma mlada, te zajedno sa suprugom krenula na putovanje iz Sjeverne Makedonije u potrazi za boljim životom u inostranstvu, unutar Evropske unije. Nakon njihovog boravka u EU, Metula se zajedno sa svojom šestočlanom porodicom vratila u Prilep. Priznajući važnu ulogu obrazovanja, Metula je odlučna u tome da obezbijedi da njena djeca završe školovanje. Ona objašnjava zašto i kako se odlučila vratiti u školu i sudjelovati u programu podržanom od strane EU i UNDP-a: “Nisam imala prethodnog iskustva sa školovanjem… Tako sam kroz svoju djecu otkrila da postoji obrazovna prilika i za mene.” Govoreći o značaju obrazovanja za sebe, Metula ističe: “Prvo i najvažnije, težim da postanem pismena osoba. Mnoge mogućnosti će mi se otvoriti kada dobijem diplomu za završenu osnovnu školu. Takođe će mi omogućiti da proširim znanja i da pružim pomoć svojoj djeci u njihovom školovanju. Neću propustiti prilike za posao, kao što sam prije, zbog nedostatka obrazovanja.”

Odsustvo formalnog obrazovanja ističe se kao glavni čimbenik brojnih izazova s kojima se suočavaju mnogi povratnici u Sjevernoj Makedoniji, grupa koja je uglavnom sačinjena od Roma. Prema istraživanju iz 2022. godine koje je sproveo RRR projekt, 57% Roma u Prilepu nema formalno obrazovanje. Slično iskustvima Ajnura i Metule, životne priče mnogih povratnika odražavaju kako ovaj nedostatak obrazovanja trajno prožima njihove društvene i ekonomske probleme. U Sjevernoj Makedoniji, završetak osnovnog obrazovanja nije samo preduslov za formalno zapošljavanje, već i za učešće u aktivnim vladinim inicijativama na tržištu rada. Stoga, uprkos dinamici tržišta rada i povećanim mogućnostima za posao, povratnici koji nemaju osnovno obrazovanje ostaju uskraćeni za te mogućnosti zapošljavanja. Procjena RRR projekta iz 2022. godine otkrila je da 84% ispitanih nije bilo upoznato s mjerama zapošljavanja vlade koje pruža Zavod za zapošljavanje, iako je 70% njih registrovano da aktivno traže posao.

Dakle, čak i uz otvorena radna mjesta i vladine programe, povratnici bez osnovnog obrazovanja nisu u mogućnosti iskoristiti te prilike. Rani prekid školovanja prisiljava pojedince na neformalno, nesigurno zaposlenje. Obrazovanje ima ključnu ulogu u životima povratnika, obuhvatajući i odrasle osobe i djecu školskog uzrasta. Baš zbog toga iskorištavanje transformacijskog potencijala obrazovanja za olakšavanje uspješnog povratka kući ostalo je centralna tema projekta Regionalna reintegracija povratnika koji finansira EU, a sprovodi UNDP.

Projekat EU SHAI mijenja živote pružanjem socijalnog stanovanja

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Projekat u Srbiji, finansiran od strane Evropske unije, pomaže ugroženim zajednicama u postizanju socijalne inkluzije.

Miljana, dvadesetsedmogodišnja stanovnica romskog naselja u Svilajncu, suočava se sa svojim izazovima u životu. Nakon završetka srednje škole trgovine, našla se u ulozi samohrane majke svoje sedmogodišnje kćerke, Petre. Njihov prethodni dom, mala i oronula kuća, pružala im je nezavidne uslove za život. Međutim, nedavno se desila pozitivna promjena u njihovim životima. Preselile su se u novoizgrađenu zgradu socijalnog stanovanja koja se nalazi odmah preko puta njihovog starog naselja. Ova naizgled mala promjena napravila je veliku razliku u njihovim životnim uslovima. Njihov novi stan je prostran i potpuno opremljen novim namještajem i modernim kućanskim aparatima.

Miljana je korisnica projekta “Nove kuće i inkluzivno okruženje za ranjive kategorije stanovništva u Svilajncu”, koji je dio EU Support for Social Housing and Active Inclusion (EU SHAI) programa. Osim što joj je pružila udoban novi dom, ova inicijativa je takođe podržala Miljanu u finansijskoj nezavisnosti i socijalnoj inkluziji. Miljana je aktivno učestvovala u radionicama s ciljem poboljšanja njenih mogućnosti zapošljavanja, uključujući obuku za dobijanje vozačke dozvole kategorije B.

“Aktivne mjere uključivanja imaju ključnu ulogu u obezbjeđivanju održivosti projekta, budući da su te mjere pažljivo osmišljene i provedene u skladu s jedinstvenim potrebama porodica i pojedinačnih članova porodice.”

Za socijalno stanovanje, projekat koristi tri metode podrške: izgradnju novih stanova i kuća, nabavku već izgrađenih kuća za korisnike i renoviranje kuća koje pripadaju korisnicima. Do sada je ukupno 127 porodica, sa 361 članom porodice (171 muškarac i 190 žena), uspješno prešlo u svoje nove domove u novim socijalnim stanovima u Čačku, Svilajncu, Loznici, Vrnjačkoj Banji, Ljuboviji, Šapcu i Raškoj. Dodatno, izgrađeno je 14 porodičnih kuća u Koceljevi i Zagubici, koje sada koriste porodice koje u njima žive. Projekat je takođe nabavio 56 seoskih kuća i završio renoviranje 92 kuće, sve s ciljem poboljšanja uslova stanovanja za one kojima je to potrebno.

Dragana Milošević, menadžer projekta EU SHAI programa, detaljno objašnjava sveobuhvatnu podršku koju pruža porodicama koje su odabrane za socijalno stanovanje. Ova podrška je pažljivo prilagođena specifičnim potrebama svakog člana porodice, utvrđenim kroz temeljnu procjenu nakon procesa odabira za socijalno stanovanje. Ona navodi: “Na primjer, ako porodica broji četiri člana kojima je potrebna podrška, mi pružamo pomoć u skladu s tim. U slučajevima kada pojedinac ima posebne potrebe, kao što je osoba s invaliditetom koja treba invalidska kolica ili, u jednom slučaju, mladić koji pohađa srednju školu u drugom gradu i treba novac za smeštaj u domu, mi pokrivamo te troškove kako bi završio srednjoškolsko obrazovanje. Neke osobe možda trebaju pohađati određene kurseve; na primjer, nudili smo obuku za zavarivanje, danas veoma tražen zanat, i omogućili im pohađanje.”

Do sada je projekat podržao 324 porodice, obuhvatajući preko 1.000 pojedinaca, kroz niz mjera aktivne inkluzije. Među njima, 167 djece je dobilo obrazovnu podršku, dok je 104 odraslih muškaraca i 221 žena prošlo obrazovnu obuku. Dodatno, 146 porodica je imalo koristi od grantova za stvaranje prihoda, 42 korisnika je privremeno angažovano na poslovima, a 29 korisnika je postalo samozaposleno. Psihosocijalna podrška pružena je za 135 porodica, uključujući 391 člana. Takođe, oko 280 porodica je dobilo pomoć u vidu nameštaja i kućnih aparata. Dragana ističe značaj aktivne inkluzije, navodeći: “Ona igra ključnu ulogu u obezbjeđivanju održivosti projekta, jer je pažljivo osmišljena i sprovedena u skladu sa specifičnim potrebama porodica i pojedinačnih članova porodice.”

“Projekt EU SHAI je izazvao značajne promjene u životima ljudi, a oni su itekako svjesni ove promjene.” 

O projektu

Program podrške Evropske unije za socijalno stanovanje i aktivno uključivanje (The European Union Support to Social Housing and Active Inclusion Programme) (EU SHAI) osmišljen je za unapređenje sprovođenja politika socijalne inkluzije u Srbiji i pružanje održivih rješenja za stanovanje uz aktivne mjere inkluzije za najranjivije stanovništvo. Evropska unija (EU) je izdvojila 27 miliona eura kroz Instrument pretpristupne pomoći (IPA) 2018 za realizaciju programa u trajanju od 63 mjeseca, a kao partner za sprovođenje odabran je Ured za projekte Ujedinjenih nacija (UNOPS).

Dragana ističe izuzetan značaj podrške obrazovanju i profesionalnom napredovanju među korisnicima, prepoznajući da samo pružanje socijalnog stanovanja ne rješava sve njihove izazove. Ona pojašnjava: “Kako bi unaprijedili svoj društveni status, pojedinci moraju unaprijediti svoje vještine i obrazovanje. Poboljšanjem svojih izgleda za zapošljavanje, mogu promijeniti svoj status primalaca državne socijalne podrške.” Takođe napominje: “Projekat EU SHAI je izazvao značajne promjene u životima ljudi, a oni su itekako svjesni ove promjene.”

Zaštita Vardar rijeke uz podršku EU

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Vodovodni sistem glavnog grada Sjeverne Makedonije, Skoplja, dobija podsticaj, što pokazuje da se razvoj odvija paralelno s integracijom u EU.

Gradovi se neprestano moraju prilagođavati kako bi se mogli nositi s brzim rastom urbanog stanovništva, suočiti se s izazovima klimatskih promjena i upravljati ograničenim resursima. Skoplje, glavni grad Sjeverne Makedonije, aktivno i predano radi na transformaciji u održivu, modernu evropsku metropolu sa snažnim naglaskom na zaštitu okoliša. Ta predanost se ogleda u značajnoj inicijativi za zaštitu okoliša grada izgradnjom postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda. Ovo postrojenje će obezbijediti usluge sanitacije za više od pola miliona stanovnika dok će istovremeno smanjiti zagađenje rijeke Vardar, najduže rijeke u Sjevernoj Makedoniji.

Vode ove značajne rijeke, koja protječe kroz glavni grad zemlje, Skoplje, do sada nisu bile pravilno tretirane. Unutar kanalizacijske mreže kojom upravlja JKP Vodovod i kanalizacija, otpadne vode se ispuštaju na više mjesta duž lijeve i desne obale rijeke Vardar. Iako postoji određeni nivo kontrole i početnog tretiranja za ispuštanje ovih voda, one na kraju završavaju direktno u rijeci Vardar.

“Godinama smo marljivo radili kako bismo stvorili potrebne uslove za realizaciju ovog izuzetno značajnog infrastrukturnog projekta.”

Gđa. Kaja Shukova, ministarka zaštite okoliša i prostornog planiranja Sjeverne Makedonije, ističe značajnu ulogu izgradnje postrojenja za obradu otpadnih voda za grad Skoplje. Ona izjavljuje da je ovaj problem još uvijek, jedno od najhitnijih pitanja ne samo za Ministarstvo i Vladu, već prije svega za građane i njihovo zdravlje i dobrobit. Ministarka Shukova napominje: “Godinama smo marljivo radili kako bismo stvorili potrebne uslove za realizaciju ovog izuzetno značajnog infrastrukturnog projekta.”

Tokom pripremne faze, projekat je primio vrijednu tehničku pomoć u obliku donacija iz nekoliko uglednih institucija, uključujući Evropsku investicionu banku, Evropsku banku za obnovu i razvoj, Zapadnobalkanski investicijski okvir i francusku vladu. Ova podrška odražava nepokolebljivu predanost Team Europe da se pomogne Sjevernoj Makedoniji. Osnovni cilj ove pomoći je rješavanje kapacitetskih ograničenja unutar lokalnih partnera, unapređujući njihove sposobnosti u planiranju, operativi i održavanju investicijskih projekata.

Postrojenje za pročišćavanje vode u Skoplju dizajnirano je da služi 650.000 stanovnika. Faza izgradnje predviđa se da će trajati tri godine, nakon čega slijedi dvogodišnje probno razdoblje posvećeno testiranju funkcionalnosti postrojenja za obradu otpadnih voda i obuci osoblja odgovornog za njegovu operaciju. Objekat će zauzimati površinu od 13 hektara, i biti smješten u općini Gazi Baba, na lijevoj obali rijeke Vardar u području Trubarevo. Projekat je zajednički napor u kojem sudjeluju JKP Vodovod i kanalizacija – Skoplje, Grad Skoplje, Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog planiranja i Ministarstvo finansija. Nakon završetka izgradnje, Postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda – Skoplje biće u vlasništvu JKP Vodovoda i kanalizacije – Skoplje.

Projekat će se odvijati u dvije različite faze. Prva faza će obuhvatati prvobitnu obradu i biološko pročišćavanje otpadnih voda I trajaće najduže do 2035. godine, dok će se sljedeća faza fokusirati na uklanjanje azota i fosfora iz otpadnih voda koje se ulijevaju u rijeku Vardar, a planirano je da ona bude završena najkasnije do 2045. godine. Nakon potpune operativnosti postrojenja za pročišćavanje, do 2027. godine u ovoj zemlji će raditi oko 74,7% potrebnih kapaciteta za pročišćavanje otpadnih voda.

“Sa sigurnošću mogu tvrditi da bi konačna faza izgradnje stanice bila ogroman izazov da nismo imali pristup ovim evropskim finansijskim mehanizmima. Izuzetno cijenimo podršku EU u tom smislu, kao i u drugim procesima kroz koje težimo dostizanju evropskih standarda.”

O projektu

Kao EU klimatska banka, Evropska investiciona banka godišnje finansira 3 milijarde eura za infrastrukturu vode, s fokusom na vodenu sigurnost i prilagođavanje klimatskim promjenama. Oko 30% projekata banke u sektoru vode je izvan Evropske unije, često u nekim od najsiromašnijih i najsušnijih zemalja svijeta. U 2022. godini, investirali smo oko 2,17 milijardi eura u sektor vode (we have invested about €2.17 billion in the sector ), što je poboljšalo sanitaciju za 10,8 miliona ljudi i omogućilo bolji pristup pitkoj vodi za 25,4 miliona ljudi.

Za osnaživanje ovog poduhvata, Evropska unija je putem Zapadnobalkanskog investicijskog okvira odobrila značajan grant od 70 miliona eura. Ova dodjela sredstava označava najznačajniji doprinos koji je ikada dala jedna međunarodna finansijska institucija unutar sektora vode zemlje. Finansijska podrška EU-je ima potencijal da značajno ubrza pripreme i izvođenje projekta, što će konačno imati za rezultat pročišćenje 90% otpadnih voda grada Skoplja i 74,7% otpadnih voda u državi. Ovaj projekat se savršeno uklapa u Ekonomski i investicijski plan EU-je, Globalnu strategiju pristupa tržištu i Zelenu agendu za Zapadni Balkan.

Osim toga, Vlada Republike Sjeverne Makedonije omogućila je finansiranje izgradnje postrojenja za pročišćavanje putem kredita dobijenih od dvije banke EU-je, od Evropske investicione banke (EIB) 68 miliona eura i od Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) 58 miliona eura. Ministarka Shukova ističe ključnu ulogu koju EU igra u implementaciji ovog izuzetno važnog infrastrukturnog projekta. Ona napominje: “Sa sigurnošću mogu tvrditi da bi konačna faza izgradnje stanice bila ogroman izazov da nismo imali pristup ovim evropskim finansijskim mehanizmima. Izuzetno cijenimo podršku EU u tom smislu, kao i u drugim procesima kroz koje težimo dostizanju evropskih standarda.” Postrojenje za pročišćavanje biće opremljeno najsavremenijom tehnologijom, najnovijom opremom i praksama energetske efikasnosti. Toplotna energija proizvedena u postrojenju koristiće se za spaljivanje mulja u akceleratoru. Projekat takođe obuhvata dodatne aspekte poput tehničke pomoći i obuke osoblja kako bi se obezbijedila održivost instalacije.

Otkrivanje prekograničnih čarolija Kosova i Crne Gore: predstavljeni Peć i Gusinje

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Projekat finansiran od strane EU podržava promociju kulturne baštine na prekograničnom području između Kosova i Crne Gore.

Smješteno među veličanstvenim pejzažima Jugoistočne Evrope leži skriveno blago, gdje se prirodna raskoš planina harmonično spaja sa bogatom raznolikošću kultura. Prekogranično područje koje obuhvata Kosovo i Crnu Goru, obuhvatajući općine Peć i Gusinje, je privlačna destinacija koja mami hrabre putnike i zaljubljenike u kulturu. Ovo prekogranično područje ima očaravajuće pejzaže koji svjedoče o veličanstvu prirode. Visoki planinski vijenci, posebno Prokletije, pružaju jedinstvenu priliku za planinarenje, penjanje i posmatranje divljih životinja.

Međutim, pored očaravajućih pejzaža, ovo prekogranično područje obiluje i istorijom i kulturom. Nažalost, kulturna baština ovog područja nije dobila isti nivo promocije kao prirodno bogatstvo. Stoga su dvije prekogranične općine, Peć na Kosovu i Gusinje u Crnoj Gori, preduzele proaktivne mjere da bi učinile da te promocije budu na istom nivou.

“Redovno održavamo kontakt sa posjetiocima u našem turističkom informativnom centru. Većina naših projektnih prijedloga proizilazi iz povratnih informacija koje dobijemo od posjetilaca i zajednice.”

Blerta Harxhi Begolli obavlja funkciju senior projekt menadžera u sektoru turizma u Općini Peć. Ona detaljno objašnjava konzistentni uspjeh općine u pružanju podrške za projekte prekogranične saradnje, navodeći: “Redovno održavamo kontakt sa posjetiocima u našem turističkom informativnom centru. Većina naših projektnih prijedloga proizilazi iz povratnih informacija koje dobijemo od posjetilaca i zajednice.”

Općine Peć i Gusinje već su neko vrijeme uspostavile partnerski odnos. Prepoznajući zajedničku potrebu za unaprijeđenom promocijom svoje kulturne baštine, zajedno su odlučili da pokrenu i apliciraju za projekt “Kulturna baština: Blago prekograničnog područja”. Ovaj projekat obuhvata niz mjera usmjerenih na unapređenje količine, kvaliteta i vidljivosti turističkih aktivnosti koje se odnose na cijenjenje kulturne i prirodne baštine.

Za unapređenje stanja kulturnih lokacija duž kulturne rute i pružanje boljih usluga turistima, nabavljene su audio vodiči za Peć. Dodatno, postavljene su informativne table na tri glavna ulaza u Peć radi širenja detalja o kulturnoj baštini grada. Oznake su strategijski postavljene ispred ovih kulturnih dobara u Peći, uz prostor za sjedenje da bi bile pristupačnije posjetiocima.

Projekat je nedavno završen, a unutar svog okvira, partnerske općine su sprovele opsežna istraživanja o kulturnim naslijeđima regiona. Takođe su sastavile studiju fokusiranu na valorizaciju kulturne baštine, uspostavile kulturne rute, unaprijedile objekte duž kulturne rute kako bi poboljšale iskustva posjetilaca, pružile mogućnosti za jačanje kapaciteta pružateljima usluga, implementirale označavanje putokaza za promociju novorazvijenih ponuda i sprovele različite druge inicijative za promociju kulturne baštine.”

“Još važnije je da povratne informacije posjetilaca pokazuju da su intervencije projekta izuzetno korisne za njih. Kulturne rute se često koriste, a njihov kvalitet odgovara željenim standardima.”

O programu

Unutar drugog poziva za prijedloge unutar IPA CBC programa Crna Gora Kosovo, Evropska unija je dodijelila sredstva koja prelaze dva miliona eura za projekte prekogranične saradnje. Ove inicijative koje vode korisnici projekata značajno su ojačale kvalitet života u regiji. To su postigli promovisanjem zapošljavanja, podsticanjem socijalne inkluzije i unaprijeđenjem turizma, kulturne i prirodne baštine regije.

Blerta ističe izuzetno pozitivan uticaj projekta, naglašavajući jedno od njegovih najznačajnijih postignuća: postavljanje orijentacijskih znakova na kulturnim lokalitetima širom grada. Ona napominje: “Na primjer, prije ovog projekta, posjetioci koji su ulazili u grad Peć nisu imali nikakvih uputa o lokaciji kulturnih lokaliteta. Sada posjetioci imaju sveobuhvatne smjernice za istraživanje kulturne baštine grada i okolnih područja.”

Što se tiče održivosti, Blerta napominje da partnerske općine, u saradnji sa civilnim društvom i ostalim dionicima, konstantno održavaju kulturne rute i putokaze. Ona naglašava: “Još važnije je da povratne informacije posjetilaca pokazuju da su intervencije projekta izuzetno korisne za njih. Kulturne rute se često koriste, a njihov kvalitet odgovara željenim standardima.”

Prava na posjed, reintegracija i povratak u Albaniju

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Istraživanje putovanja albanskih povratnika i prilagođavanje obradivog zemljišta za nove prilike uz podršku EU i UNDP-a.

U komunističkoj eri Albanije, porodice i pojedinci koji se nisu pridržavali pravila partije bili su zatvarani u kolektivnim logorima, gdje su obavljali zadatke poput rudarenja i poljoprivrede. Jedno od takvih kolektivnih imanja uspostavljenih tokom komunističkog režima bilo je i selo Seman a bavilo se poljoprivredom. Tadašnji režim je u to selo smjestio porodice sumnjivog ugleda, kao i ranjive grupe poput Roma i Egipćana. Zemljište koje su obrađivali ovi farmeri zvanično je pripadalo državi, a veći dio tog zemljišta bio je oduzet od originalnih vlasnika kada je režim preuzeo vlast nakon Drugog svjetskog rata. Međutim, stvari su postale složenije nakon pada komunizma 1990. godine kada je uvedena demokratija. Demokratska albanska vlada pokrenula je reformu zemljišta i odlučila da raspodijeli zemlju među seljacima i farmerima koji su radili na njoj tokom komunističke ere.

 

Ovaj poduhvat se pokazao većim izazovom nego što je bilo očekivano, jer je neko zemljište imalo prethodne vlasnike koji su polagali pravo na njega. S druge strane, porodice koje su radile na zemlji nisu imale vlasničke papire niti bilo kakvu dokumentaciju koja bi dokazivala vlasništvo. Ipak, seljaci su morali proći kroz pravne procese, i neki od njih su uspjeli dobiti vlasničke papire. Međutim, to nije bio slučaj sa ranjivim grupama poput Roma i Egipćana. Glavni razlozi za taj propust bili su njihova neinformisanost o administrativnim procedurama i nedostatak finansijskih resursa za pokrivanje troškova i pravno zastupanje u sporovima potrebnim za proces. Mnogi od njih su na kraju emigrirali u zemlje EU i drugdje, ali tokom vremena, neki su odlučili se vratiti.

“Otišli smo u Njemačku u potrazi za azilom i boljim životom jer smo se ovdje suočavali sa velikim izazovima.”

Po njihovom povratku, mnogi povratnici su naišli na izazove pri dolasku u svoju sredinu. Iako su prepreke s kojima su se povratnici suočavali bile različite, takođe postoje zajednička iskustva koja dijele mnogi, a tiču se problematike ostvarenja stabilnog prihoda i pronalaženja formalnog zaposlenja. Povratnici iz romskih i egipatskih zajednica sela Seman imali su dugu istoriju obrađivanja zemljišta, prenoseći usmeno poljoprivredno znanje kroz generacije. Međutim, kako su seljaci počeli odlaziti u potrazi za boljim prilikama u inostranstvo, zemljište sela je ostalo neobrađeno i zapušteno. Parcele su iznajmljivane za skromne iznose dok su seljaci tražili svoju sreću drugdje, a poljoprivredni način života doživio je nazadovanje, što je dovelo do značajnih poteškoća u lokalnom razvoju za zajednice širom Albanije.”

“Otišli smo u Njemačku u potrazi za azilom i boljim životom jer smo se ovdje suočavali sa velikim izazovima”, objašnjava Laureta Xhelalii, poljoprivrednica pšenice iz sela, dok objašnjava svoje razloge za migraciju. Iako je porodica Laurete živjela u selu generacijama i posjedovala zemlju, obrađujući je iz godine u godinu, nisu posjedovali legalni list za svoju imovinu. Administrativni troškovi povezani s dobijanjem vlasničkih papira jednostavno su bili izvan njihovih mogućnosti. Međutim, po povratku, povratnici su dobili podršku od Projekta reintegracije povratnika na regionalnom nivou, finansiranog od strane EU-a, a sprovedenog od strane UNDP-a, koji im je pomogao u suočavanju s raznim izazovima s kojima su se susreli po povratku.

Na primjer, iako su imali praktične poljoprivredne vještine i znali raditi sa zemljom, povratnici nisu mogli u potpunosti iskoristiti svoje obradivo zemljište zbog nedostatka vlasničkih papira. “Prošlo je trideset godina, a mi još uvijek nismo dobili naše vlasničke listove”, primjećuje Laureta Xhelalii. U saradnji sa lokalnim nevladinim organizacijama, UNDP je olakšao proces za 16 povratničkih porodica da dobiju svoje vlasničke papire. Laureta Xhelalii izražava svoju zahvalnost: “Zahvaljujući podršci projekta i odlučnosti naše porodice, sada ubiremo plodove naših napora sa našom prvom žetvom pšenice.” Iako je primarni fokus podrške projekta bio na obezbijeđivanju vlasničkih papira i poticanju povratnika da nastave poljoprivrednu proizvodnju, takođe je omogućio povratnicima da obrađuju pšenicu na većim parcelama obradivog zemljišta. Kao rezultat toga, 27 porodica je dobilo podršku za pokretanje proizvodnje pšenice. Zajednički napori povratnika, lokalnih nevladinih organizacija i UNDP-a omogućili su povratnicima da produktivnije koriste svoje zemljište. “Ranije sam mogao priuštiti samo da posijem dva ara zemlje. Zahvaljujući podršci, sada imam hektar pšenice”, kaže Anila Kazanxhiu, povratnica i poljoprivrednica pšenice.

“Ovo je veoma pohvalan projekat s obzirom na održivost i njegov uticaj jer pruža i mogućnosti i opipljive rezultate u vrlo kratkom vremenskom periodu. Vidljivo je, opipljivo i ostavlja trajni uticaj.”

O projektu

Projekat reintegracije povratnika na Zapadnom Balkanu usmjeren je na rješavanje ključnih prepreka za socijalno-ekonomsku reintegraciju ranjivih povratnika na Zapadnom Balkanu. Projekat je dio Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) II Multi-Country Action, podrške EU-je osnovnim pravima romske zajednice i reintegracije povratnika, povjeren UNDP-u, Svjetskoj banci i Vijeću Evrope. U svim ekonomijama Zapadnog Balkana, projekat ocjenjuje nedostatke u politici i institucijama te olakšava dijalog o mehanizmima za implementaciju i praćenje politika i programa reintegracije. U Albaniji, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, projekat sprovodi programe na lokalnom nivou i testira inovativna rješenja za održivu socio-ekonomsku reintegraciju povratnika.

Zahvaljujući podršci projekta, oni koji ranije nisu mogli obrađivati svoje zemljište sada to mogu, a povratnički farmeri imaju priliku proširiti svoje obradivo zemljište tako da imaju održivije prihode. Kao dio podrške projekta, ovi farmeri povratnici takođe su prošli niz treninga o dobrim poljoprivrednim praksama. Ova obuka ih oprema sa znanjem i vještinama potrebnim za rješavanje poljoprivrednih zadataka, od sadnje sjemena do prodaje svojih proizvoda na tržištima. Za Mirjetu Ramizi iz UNDP-a Albanija, ovaj projekat se ističe kao jedan od najuspješnijih u njenoj karijeri. Ona primjećuje: “Ovo je veoma pohvalan projekat s obzirom na održivost i uticaj jer pruža i mogućnosti i opipljive rezultate u vrlo kratkom vremenskom periodu. Vidljivo je, opipljivo i ostavlja trajni uticaj.”

Superschools: Premošćivanje razlika i izgradnja prijateljstava na Zapadnom Balkanu

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Program razmjene škola u WB6 RYCO-a podržava proces izgradnje mira i pomirenja u regionu.

Katrina Berišaj Vujačić je nastavnica italijanskog jezika i ima preko 18 godina iskustva u nastavi. Ona živi u Podgorici, glavnom gradu Crne Gore a radi u obližnjem gradiću Tuzi koji je blizu albanske granice. Radeći u mješovitom srednjoškolskom centru, Katrina drži časove na albanskom i crnogorskom jeziku kako bi zadovoljila raznoliko studentsko tijelo. Takođe obavlja funkciju predsjednice Udruženja nastavnika italijanskog jezika Crne Gore. Pored redovne nastave italijanskog jezika, Katrina aktivno učestvuje u neformalnim nastavnim inicijativama. Više od šest godina vodi volonterski klub u svojoj školi i istovremeno se angažuje u brojnim projektima pod okriljem Regionalnog ureda za saradnju mladih (RYCO).

“RYCO je organizovao informativne sesije o programu Superschools, na kojim su prisustvovali nastavnici i predstavnici škola iz čitavog regiona. Bila sam učesnik na jednoj od ovih sesija i odmah sam se uvjerila da naše škole trebaju učestvovati.”

Dok je učestvovala u RYCO projektu koji je uključivao Udruženje nastavnika italijanskog jezika iz Crne Gore i Albanije, Katrina je saznala o programu razmjene škola Superschools na Zapadnom Balkanu, koji je posvećen podršci procesima izgradnje mira i pomirenja u regionu. Ona se sjeća, “RYCO je organizovao informativne sesije o programu Superschools, kojim su prisustvovali nastavnici i predstavnici škola iz čitavog regiona. Bila sam učesnik na jednoj od ovih sesija i odmah sam se uvjerila da naše škole trebaju učestvovati.”

Nakon informativne sesije, Katrina je zakazala sastanak sa školskim direktorom kako bi razgovarali o ovoj prilici. Imajući podršku direktora, škola se pridružila programu razmjene Superschools.

Kao dio programa, škola u kojoj Katrina radi ugostila je na svom kampusu u Tuzima učenike srednje škole “Stevan Sremac” iz Niša, Srbija. Ovdje su učenici učestvovali u zajedničkim časovima na kojim se diskutovalo na različite teme, pružajući im priliku da sarađuju, uspostave nove veze i stvore prijateljstva. Razmišljajući o iskustvu, Katrina dijeli, “Nismo do sada imali iskustvo slično ovome i na početku smo bili zabrinuti kako će sve to funkcionisati. Međutim, već od prvog dana, učenici su se izvanredno zbližili i počeli djelovati kao jedinstvena klasa. Bilo je kao da se poznaju već dugo vremena.”

“Vjerujem da je ova razmjena imala značajan uticaj jer su radionice pokretale teme kao što su stereotipi, predrasude i otkrivanje zajedničkih interesa i kulturnih osobina među pojedincima različitog porijekla. Ovaj aspekt se izuzetno dobro pokazao tokom našeg iskustva na razmjenama.”

O projektu

Superschools je RYCO program za školske razmjene u WB6 s ciljem davanja podrške procesu izgradnje mira i pomirenja, interkulturalnom učenju i dijalogu među školama, učenicima i njihovim zajednicama. Program je dio višedonatorskog projekta “Program razmjene škola na Zapadnom Balkanu” sufinansiranog od strane Evropske unije i  German Federal Ministry for Economic Cooperation and Development (BMZ), a sprovodi ga  Njemačko društvo za međunarodnu saradnju (GIZ) u saradnji s Regionalnim kancelarijom za saradnju mladih (RYCO). Projekat ima ukupan budžet od 5,5 miliona eura i doprinosi općem cilju povećanja vještina i znanja mladih na Zapadnom Balkanu jačanjem obrazovnih sistema i promovisanjem saradnje u regionu, kroz uspostavljanje regionalne školske razmjene.

Katrina napominje da su u početku njihovi učenici koji imaju albansko etničko porijeklo donekle oklijevali da učestvuju u ovom projektu, uglavnom zato što je uključivao učenike iz Srbije. Međutim, do završetka razmjene, došlo je do primjetnog i pozitivnog pomaka u njihovim percepcijama jednih o drugima. Ona objašnjava: “Vjerujem da je ova razmjena imala značajan uticaj jer su radionice pokretale teme kao što su stereotipi, predrasude i otkrivanje zajedničkih interesa i kulturnih osobina među pojedincima različitog porijekla. Ovaj aspekt se izuzetno dobro pokazao tokom našeg iskustva na razmjenama.”

Po mišljenju Katrine, Zapadni Balkan bi znatno profitirao od više projekata ovog tipa jer značajno doprinose daljnjim naporima izgradnje mira, koji su trenutno suštinski neophodni.

Osnaživanje mladih za očuvanje kulturne baštine Prozor-Rame

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

EU-finansirani ReLOaD2 podržava obrazovanje mladih za očuvanje i promociju kulturne baštine u Bosni i Hercegovini.

Prozor-Rama, smještena u Hercegovačko-neretvanskom kantonu Federacije Bosne i Hercegovine, može se pohvaliti bogatom istorijom koja traje kroz vijekove. Ovaj grad imao je ključnu ulogu za vrijeme Osmanskog perioda i služio je kao značajan trgovački centar. Danas, tragovi ovog istorijskog doba još uvijek krase arhitekturu grada, sa ulicama ukrašenim tradicionalnim kućama u osmanskom stilu. Među značajnim znamenitostima u Prozor-Rami nalazi se Prozorska srednjovjekovna kula, drevna tvrđava koja pruža prekrasan pogled na okolni krajolik. Sagrađena u 14. vijeku, ova tvrđava svjedočila je brojnim bitkama i predstavlja dokaz burne istorije grada. Ostali istorijski lokaliteti obuhvataju arheološko nalazište Gradac, Prozorsku srednjovjekovnu kulu, Franjevački samostan Šćit i džamiju Lizoperci.

“U posljednje vrijeme radimo na arheološkom nalazištu Gradac, gdje sam profesionalno angažiran kao nastavnik historije. Tokom ovog perioda uvidio sam potrebu za udrugom koja bi bila posvećena promoviranju naše bogate kulturne baštine.”

Antun Kovčalija, stručnjak za istoriju, nedavno je osnovao NVO “Udrugu Hereditas” sa primarnim ciljem unapređenja lokalne i šire promocije kulturne baštine Prozor-Rame. On navodi: “U posljednje vrijeme radimo na arheološkom nalazištu Gradac, gdje sam profesionalno angažiran kao nastavnik historije. Tokom ovog perioda uvidio sam potrebu za udrugom koja bi bila posvećena promoviranju naše bogate kulturne baštine.”

Ranije ove godine, gospodin Kovčalija je učestvovao na sastancima s mladima koje je organizovao Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u okviru EU-finansiranog Regionalnog programa o lokalnoj demokratiji na Zapadnom Balkanu 2 (ReLOaD2). Ti sastanci imali su za cilj identifikaciju interesa mladih i istraživanje najboljih načina podrške. Kulturna baština se pojavila kao jedna od tema interesa među mladim učesnicima. Stoga, gospodin Kovčalija i drugi članovi organizacije osmislili su projektni prijedlog i započeli njegovu implementaciju uz podršku ReLOaD2.”

“Projekt ‘Mladi aktivni u kulturi’, koga vodi Građanska udruga ‘Hereditas’ u Prozor-Rami, ima za cilj uključiti mlade ljude u promociju i očuvanje kulturne, istorijske i prirodne baštine općine. Početne aktivnosti obuhvatile su javni poziv za učešće mladih, održavanje prezentacija projekta te pružanje modula o aktivizmu mladih i volontiranju. Druga faza projekta uključuje edukativne radionice na kulturno i historijski značajnim lokacijama koje vode stručnjaci iz relevantnih područja. Radionice  se održavaju na mjestima kao što su arheološko nalazište Gradac, Prozorska srednjovjekovna kula, Franjevački samostan Šćit i džamija Lizoperci. Ovakve aktivnosti pružaju mladima uvid u kontekst i značaj ovih mjesta, angažujući ih u kreativnim radionicama i volonterskim ekološkim inicijativama povezanim s ovim lokacijama. Volonterski napori obuhvataju čišćenje i uređenje zapuštene srednjovjekovne kule u Prozoru. Takođe, cilj projekta je postavljanje trajnih informativnih ploča i uspostavljanje staza koje povezuju ova značajna mjesta.

“Reakcija mladih ljudi bila je fantastična. Oni su entuzijastični u sticanju novih vještina, posebno u fotografiji. Održali smo radionicu fotografije na različitim kulturno-povijesnim lokalitetima, a opipljivi dokaz njihove posvećenosti vidljiv je u izvrsnoj kvaliteti fotografija koje su proizveli.”

O projektu

Regionalni program o lokalnoj demokratiji na Zapadnom Balkanu 2 (ReLOaD2) nastavak je inicijativa podržanih od strane EU – Local Democracy Strengthening Project (LOD, 2009-2016) i naknadno proširen Regional Program for Local Democracy in the Western Balkans (ReLOaD, 2017-2020). Kao i prethodni, ovaj projekt je finansiran od strane Evropske unije (EU) i implementiran od strane Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). ReLOaD2 se implementira na Zapadnom Balkanu, posebno u Albaniji (Albania), Bosni i Hercegovini (BiH) (Bosnia and Herzegovina (BiH)), Kosovu* (Kosovo*), Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori (Montenegro) i Srbiji (Serbia).”

Prva polovina projekta je završena uspješno organizujući radionicu fotografije, modul usmjeren na volonterski aktivizam mladih, radionicu posvećenu kulturnoj baštini te volontersku akciju čišćenja u blizini dvorca. Gospodin Kovčalija ističe da je do sada interes i angažman mladih u ovim projektima bio izuzetan. On komentariše: “Reakcija mladih ljudi bila je fantastična. Oni su entuzijastični u sticanju novih vještina, posebno u fotografiji. Održali smo radionicu fotografije na različitim kulturno-povijesnim lokalitetima, a opipljivi dokaz njihove posvećenosti vidljiv je u izvrsnoj kvaliteti fotografija koje su proizveli.”

Osnaživanje privatnog sektora na Kosovu u digitalnom dobu

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Kosovo uvodi elektronski identifikacijski sistem uz podršku Evropske unije

Privatni sektor i digitalna ekonomija imaju ključnu ulogu u ekonomskom razvoju svake nacije, što vrijedi i za Kosovo. Način na koji se danas obavlja poslovanje značajno se razlikuje od praksi koje su postojale prije novog milenija. Digitalna ekonomija pruža neviđene prilike, i napravila je revoluciju u ekonomiji, na tržištu i u dinamici rada između organizacija, dobavljača i klijenata. Postala je ključnim pokretačem rasta, inovacija i stvaranja radnih mjesta. U savremenom dobu, društvene mreže i online platforme takođe su se savršeno integrisale u pejzaž digitalne ekonomije, dodatno uvećavajući njen značaj. Nadalje, digitalna ekonomija predstavlja obećavajući sektor za podsticanje ekonomskog napretka Kosova.

“Osnovni cilj projekta je uspostaviti siguran digitalni identifikacijski sistem za pojedince i preduzeća. Kao rezultat toga, bitna poslovna dokumentacija, poput dozvola, registracija preduzeća, sertifikata i drugih, biće lako dostupna putem mobilne aplikacije korisnika, čineći sastavni dio rješenja eID.”

Ključan preduslov za ubrzanje razvoja e-trgovine i e-poslovanja je uspostavljanje elektroničkog identifikacijskog i autentifikacijskog sistema, poznatog kao elektronički identifikacijski sistemi (eID). Dok pojedinci i preduzeća sve više koriste internet za zadatke koji su ranije podrazumijevali lične interakcije, ipak postoji izazov u provođenju online transakcija koje zahtijevaju pouzdanu identifikaciju, poput pristupa uslugama vlade ili refinansiranja hipoteka. Elektronička identifikacija takođe značajno poboljšava kapacitet malih i srednjih preduzeća za učestvovanje u e-trgovini dok jača sigurnost transakcija.

U Kosovu, većina preduzeća je u početnim fazama kada je riječ o korištenju interneta i drugih elektroničkih usluga za svoje operacije. Ipak, važno je napomenuti da se stanovništvo Kosova postupno sve više prilagođava tome. Na primjer, mnoga mala i srednja preduzeća u Kosovu pokrenula su svoje društvene mreže i uspostavila poslovne stranice na platformama poput Facebook-a. Štaviše, s podrškom Evropske unije, vlada je pokrenula implementaciju elektroničkog identifikacijskog sistema (eID) za Kosovo. Ovaj projekat, koji finansira EU, započet je ranije ove godine i njegov završetak se očekuje s početkom 2024. godine. Glavni fokus projekta je razvijanje jakog ekosistema e-poslovanja i e-trgovine, poboljšanje pružanja elektroničkih usluga građanima i preduzećima te povećanje učinkovitosti i produktivnosti privatnog sektora kroz korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT).

Ahmet Jetullahu, predstavnik NVO Priština Rea koja je aktivno uključena u provođenje projekta, pojašnjava da stvaranje široko prihvaćenog oblika elektroničke identifikacije neće samo poboljšati sigurnost online aplikacija za pojedince, već će olakšati pružanje niza inovativnih proizvoda i usluga koji potiču produktivnost kako javnog tako i privatnog sektora. Ove usluge često zahtijevaju potvrdu identiteta ili nekog drugog relevantnog načina identifikacije. Prema njegovom mišljenju, ovaj projekat postavlja temelje neograničenog korištenja digitalnog prostora kako u poslovne svrhe tako i u svrhe fizičkih lica.

On ističe da je osnovni cilj projekta obezbijediti sigurno digitalno identifikovanje kako za pojedince tako i za preduzeća. To implicira da će svi bitni poslovni dokumenti, uključujući dozvole, registracije preduzeća, sertifikate i druge, biti dostupni putem mobilne aplikacije korisnika kao dio rješenja eID. Ahmet Jetullahu pojašnjava gore navedeno, izjavljujući: “Osnovni cilj projekta je uspostaviti siguran digitalni identifikacijski sistem za pojedince i preduzeća. Kao rezultat toga, bitna poslovna dokumentacija, poput dozvola, registracija preduzeća, sertifikata i drugih, biće lako dostupna putem mobilne aplikacije korisnika, čineći sastavni dio rješenja eID.”

“Inicijativa će znatno ubrzati prelaz Kosova u digitalni prostor, stimulišući okolinu u kojoj su preduzeća i finansijske institucije motivisane za integraciju i iskorištavanje prednosti digitalnog sistema.”

O projektu

Opšti cilj projekta je pojačati učinkovitost i produktivnost privatnog sektora zahvaljujići povećanoj upotrebi ICT-a, stvoriti pravi i sigurniji ekosistem e-poslovanja/e-trgovine te poboljšati pružanje elektroničkih usluga građanima i preduzećima. Ova će akcija doprinijeti naporima kosovske vlade za digitalizaciju i povećanje konkurentnosti i profitabilnosti kosovskih preduzeća. Interoperabilnost između Kosova i država članica biće produktivnija i učinkovitija kada se obezbijedi adekvatan sistem e-ID i dobra okolina za e-poslovanje/e-trgovinu,. Projekat provodi konzorcij predvođen preduzećem Evoluxer.

Osim softverskog rješenja, projekat će pružiti sveobuhvatnu obuku institucijama na središnjoj i lokalnoj razini kako bi se obezbijedila učinkovita upotreba i provođenje sistema elektroničke identifikacije. G. Jetullahu potvrđuje: “Ova inicijativa će znatno ubrzati prelaz Kosova u digitalni prostor, stimulišući okolinu u kojoj su preduzeća i finansijske institucije motivisane za integraciju i iskorištavanje prednosti digitalnog sistema.”

Oživljavanje književne baštine Albanije

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Napredna tehnologija koju finansira EU otvara vrata bogatom književnom blagu u Albaniji.

Centar “Sotir Kolea” u Tirani nosi ime po poznatoj ličnosti u albanskoj kulturi. Dio radnog vijeka proveo je na dužnosti direktora Nacionalne biblioteke Albanije od 1928. do 1937. godine i igrao je ključnu ulogu u oblikovanju temelja bibliotekarstva u Albaniji. Osim toga, značajno je proširio zbirke biblioteke s albanološkom građom. Smješten unutar istorijsko značajne građevine, “Centar Sotir Kolea” ima dvostruki značaj. Godine 1912, nakon proglašenja nezavisnosti u Vlori, ovdje je prvi put podignuta albanska zastava u Tirani. Nakon toga, 1920. godine, na istom mjestu Tirana je proglašena novom prijestolnicom i tu se formirala prva vlada nakon Kongresa u Lushnjeu.

Tokom godina, centar je funkcionisao kao “Dodatak” Nacionalnoj biblioteci, gdje su pohranjene stotine hiljada knjiga, mnoge od kojih su bile oduzete pojedincima i institucijama tokom komunističkog režima u Albaniji. Danas, nakon značajnih obnova, ovo bogato književno blago napokon je dostupno javnosti.

“Ovo su knjige koje nikada nisu bile dostupne javnosti. Čuvane su u raznim uslovima, ali sada su dostupne čitateljima. To je značajan događaj, vrlo važan za sve.”

Centar “Sotir Kolea”, ranije poznat kao dodatak Nacionalne biblioteke, pretrpio je veliku štetu tokom potresa 2019. godine. Biblioteka je oživljena zahvaljujući podršci albanske vlade i UNOPS-a putem projekta EU4 Culture finansiranog od strane EU. Fond Nacionalne biblioteke Albanije sada raspolaže najsavremenijom opremom u vrijednosti od 668.922 eura, uključujući servere, skenere knjiga i barkodova, prenosive računare, tablete, specijalizovane uređaje za čišćenje i usisavače knjiga, dezinficijense, komore za odvlaživanje, kao i mašine za čišćenje i deacidifikaciju knjiga. Ova tehnologija će odigrati ključnu ulogu u očuvanju bogate kulture i baštine Albanije te omogućiti pristup knjigama online.

Na početku ovog ljeta, biblioteka je službeno ponovno otvorena i primila je ugledne posjetitelje, uključujući Nj.E. ministricu kulture gđu. Elvu Margariti, Nj.E. veleposlanicu EU u Albaniji gđu. Christiane Hohmann, voditeljicu UNOPS-a u Albaniji gđu. Pamelu Lamu, kao i druge stručnjake iz tog područja i predstavnike medija. Direktor Nacionalne biblioteke, gospodin Piro Misha, srdačno ih je dočekao i proveo ih u obilazak impresivnih prostorija biblioteke, pokazujući novu opremu i pojašnjavajući njene funkcionalnosti gostima i predstavnicima medija. Direktor Misha je primijetio: “Ovo su knjige koje nikada nisu bile dostupne javnosti. Čuvane su u raznim uslovima, ali sada su dostupne čitateljima. To je značajan događaj, vrlo važan za sve.”

“Ova oprema će garantovati najviše standarde u očuvanju i restauraciji knjiga, poboljšati učinkovitost omogućujući obradu većeg broja knjiga u kraćem vremenskom periodu i proširiti pristup zbirkama za istraživače, naučnike i opštu javnost. Nadalje, postavlja hvalevrijedan presedan za druge biblioteke i arhive širom zemlje.”

O projektu

Projekt EU4Culture finansira Evropska unija (EU) i provodi ga Kancelarija za projektne usluge Ujedinjenih naroda (UNOPS) u bliskom partnerstvu s Ministarstvom kulture Albanije. Projekat se fokusira na obnovu i oživljavanje glavnih kulturnih spomenika oštećenih potresom i predstavlja jedan od najvećih kulturnih programa finansiranih od strane Evropske unije s ukupnim proračunom od 40 miliona eura.

Pamela Lama, menadžerica UNOPS-a za Albaniju, izrazila je svoju zahvalnost Evropskoj delegaciji za Albaniju što je odabrala UNOPS kao pouzdanog partnera u izvođenju ovog projekta i pohvalila Ministarstvo kulture na njihovoj produktivnoj saradnji. Izjavila je: “Ova oprema će garantovati najviše standarde u očuvanju i restauraciji knjiga, poboljšati učinkovitost omogućujući obradu većeg broja knjiga u kraćem vremenskom periodu i proširiti pristup zbirkama za istraživače, naučnike i opštu javnost. Nadalje, postavlja hvalevrijedan presedan za druge biblioteke i arhive širom zemlje,” ističe gospođa Lama.