Skip to main content

Beyond stage mastery: Povezivanje i transformacija pozorišta iza kulisa

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

“Bilo je to intenzivno i uzbudljivo iskustvo. Za 5 dana smo dobili korisne i praktične informacije, od procesa koncipiranja kompozicija i zvučne podloge integrisane u pozorišnu predstavu do praktične upotrebe aplikacija i internet stranica za stvaranje i montažu različitih kompozicija,” kazala je Belkisa Zhelegu, studentica glume iz Tirane, govoreći o svom učešću na masterklas radionici Sound Design koju je u martu 2024. godine vodio Alessandro Olla u Beogradu. 

Ovo je jedna od tri masterklas radionice čiji je cilj unapređenje kvaliteta rada u prostoru iza kulisa u pozorištima u Srbiji, Kosovu i Albaniji, koje su organizovane u okviru programa pod nazivom Beyond Stage Mastery, koji podržava British Council putem projekta CC4WB, a finansira Evropska unija, a koji je namijenjen za podsticanje dijaloga na Zapadnom Balkanu u sektorima kulture i kreativne industrije s ciljem jačeg društvenoekonomskog uticaja. 

Osiguranjem kvalifikovanih majstora zvuka, svjetla i video operatera u pozorištu i istovremeno jačanjem dijaloga i saradnje među mladim umjetnicima i radnicima u struci iz zemalja Zapadnog Balkana, program pod nazivom Beyond Stage Mastery ispunjava dvostruku misiju. 

Pod vođstvom vrhunskih stručnjaka u ovim oblastima kao što su Luigi Bondi (dizajn svjetla), Alessandro Olla (dizajn zvuka) i Lazar Nikolić (video tehnika), radionica je osim osiguranja tehničkog znanja stvorila okruženje zajedništva i kulturnog prihvatanja. 

Bondi, renomirani stručnjak za zvuk i profesor u Nacionalnoj akademiji umjetnosti Silvio D'Amico, je na pitanje o njegovom iskustvu u Beogradu kazao, “podučavanje je uvijek izvrsna prilika za suočavanje. Dok podučavam druge, učim ono što ne znam od osoba koje imaju različita iskustva, koje su druga generacija i iz drugačijih sredina. Kad je riječ o studentima koje sam upoznao na masterklas radionici u Beogradu, imao sam priliku saznati više o zemljama kao što su Kosovo, Srbija i Albanija kao i upoznati pojedince koji motivišu i podstiču moju ljudsku dimenziju.” 

Osim obuke i predavanja, radionice su učesnicima ponudile mogućnost boljeg međusobnog povezivanja i dijaloga, što je utisak koji je stekla i gđica Zhelegu, “Odnosi koje smo izgradili u grupi bili su inspirativni i otvorili mogućnost za buduću saradnju općenito kao i saradnju u oblasti umjetnosti. Bili smo raznolika grupa, s učesnicima iz Albanije, Kosova i Srbije, ali naša strast za pozorištem bila je veća od svega, u jednom trenutku svi smo osjetili pripadnost umjetnosti.” 

Projekat je bio koristan i za mentore, kako je potvrdio Bondi, koji je kazao kako odnedavno ide u jedno pozorište u Sarajevu, te da zahvaljujući razgovoru sa studentima masterklas radionice bolje razumije pozorište, “iako su materijalna sredstva i oprema ograničeni, prisutni su snažna energija i kreativno vrenje, ne samo u pozorištu, nego i u širem području umjetničkih disciplina. Moj utisak je da se u regiji Zapadnog Balkana umjetnost veoma cijeni zbog onog što jeste: moćan pokretač društvenog i kulturnog razvoja,” kazao je Bondi. 

Osim otvaranja mogućnosti za bolje predstavljanje scene Zapadnog Balkana u evropskom prostoru, najvažniji cilj Projekta Beyond Stage Mastery je osnaživanje lokalnih umjetnika i radnika u struci i jačanje konstruktivne povezanosti između njih otvaranjem mogućnosti za neposrednu međusobnu saradnju i mogućnosti da uče jedni od drugih. 

Učesnici u projektu će uz to biti u mogućnosti da koriste program stručne prakse u jednom od pozorišta u regiji Zapadnog Balkana, dok će učesnici iz tri zemlje raditi u zemlji koja nije njihova, što će dodatno doprinijeti njihovom profesionalnom i ličnom napretku i otvoriti mogućnosti za učesnike da bolje upoznaju kulturu zemlje u kojoj gostuju živeći i radeći tamo. 

U okviru projekta su pripremljena tri priručnika za podučavanje o dizajnu zvuka, svjetla i upravljanju video opremom za pozorište, koji će biti podijeljeni građanima i nezavisnim pozorištima u zemljama obuhvaćenim projektom, što će osigurati održivost projekta i nakon zatvaranja. 

Iako se magija pozorišta najčešće dešava na sceni, stvarno majstorstvo je u vezama koje uspostavljamo i lekcijama koje učimo iza pozornice. U ovoj inicijativi nisu bitni samo tehnički kapaciteti – radi se – radi se o osnaživanju umjetnika i jačanju povezanosti i dijaloga među ljudima. 

CEMPROM-ova zelena revolucija: Kako EU pomaže srbijanskom preduzeće da postane predvodnik u održivosti

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

CEMPROM iz Preljine, jedno od vodećih preduzeća u betonskoj industriji, pokazalo je da održivost i poslovni uspjeh nisu suprotstavljeni koncepti. Koristeći sredstva iz Programa Ecoloans, koji finansira Njemačka razvojna banka (KfW) i uz podršku Regionalnog programa energijske efikasnosti (REEP), preduzeće je napravilo krupne korake u pravcu zelenije proizvodnje.   Osnovano 1992. godine, preduzeće CEMPROM je počelo sa proizvodnjom cementnih blokova i pakovanja cementa u vreće i izraslo u vodećeg proizvođača cementa, s projektima kao što su Koridor E 763 i lokalna građevinska partnerstva. Danas sa voznim parkom od preko 100 kamiona i 150 zaposlenih, preduzeće može proizvesti oko 300.000 tona betona godišnje.   Investicijom od 820.000 eura koju je omogućila UniCredit banka, CEMPROM je unaprijedio svoj vozni park vozilima s pogonom na metan. Time je potrošnja goriva smanjena za 42%, emisije dušikovih oksida za 32%, a emisije ugljendioksida za 56%, uz dodatno smanjenje nesagorenih ugljikovodika i krutih čestica.  U finansijskom smislu, ove promjene podrazumijevaju uštedu od oko 20% na godišnjem nivou, s tim da se predviđa da će se uloženi novac isplatiti u roku od četiri do pet godina. Dejan Isailović, direktor proizvodnje u CEMPROM-u, naglašava da ove inicijative, koje su od strateškog značaja i u ekonomskom i u smislu zaštite okoliša, doprinose održivom rastu preduzeća i otvaranju novih radnih mjesta. 

“Naša nepokolebljiva opredijeljenost ekološkom poslovanju uvijek je bila prioritet. Put koji smo izabrali otvorio nam je nove horizonte, omogućavajući nam da za ključne projekta isporučimo veće količine i proširimo našu djelatnost novim uslugama kao što je prevoz betona.”

Opredijeljenost preduzeća CEMPROM za održivost ne zaustavlja se na transformaciji voznog parka. Otpadna voda se koristi u proizvodnji, a ostaci materijala se pripremaju za korištenje na lokalnom nivou, što odražava posvećenost podršci zajednice i resursnoj efikasnosti. Ovaj proaktivni pristup je inspiracija sličnim preduzećima, budući da CEMPROM postavlja visoke standarde u oblasti energijske efikasnosti i ekološke odgovornosti.   Program Ecoloans, koji se provodi okviru nastojanja na ozelenjavanju ekonomije Srbije, namijenjen je za rješavanje dva najveća izazova za MSP-ove: ograničeno dugoročno finansiranja i potreba za bolje razvijenoj svijesti o značaju održivog poslovanja. Sa iznosom od 120 miliona eura koji je kanalisan u srpske banke, program pomaže poslovnim subjektima u smanjenju troškova za energiju i smanjenju emisija. Kao dio regionalnog programa pod nazivom REEP u okviru Investicionog okvira za Zapadni Balkan, služi kao dokaz snažne podrške EU i Njemačke.      Uprkos početnim visokim troškovima prilagođavanja zelenim praksama, Isailović poziva MSP-ove da prihvate održivost, naglašavajući kratak period povrata sredstava i ogromne prednosti.    Program Ecoloans koji finansira Njemačka razvojna banka i podržava EU osigurao je 120 miliona EURA putem srpskih komercijalnih banaka. Program predstavlja ključnu komponentu Regionalnog programa energijske efikasnosti (REEP).         “Prijeko je potrebno pojačati napore na podizanju svijesti o održivom i zelenom poslovanju”, naglašava. “Najbolji način da se otklone sumnje je otvoreni dijalog i učenje od preduzeća koja su već započela ovo putovanje i ostvarila uštede i unaprijedila proizvodnju.” 

Kolektivno djelovanje ruši stereotipe, izbavite nas od siromaštva 

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

U centrima kulture širom Srbije, mlade Romkinje i Romi stvaraju promišljeno provokativne umjetničke nastupe pod nazivom: “Kako treba da izgleda Rom/kinja?” Njihovi narativ dovodi u pitanje stereotipe i ruši prepreke integraciji Roma. 

U Beratu u Albaniji, mladi Romi obilaze lokalna naselja u nastojanju da prikupe priče o Romima povratnicima. Njihov cilj je da ove priče prenesu širem auditorijumu i pomognu u prevazilaženju prepreka koje otežavaju reintegraciju. 

U međuvremenu, u mjestu Shuto Orizari u Sjevernoj Makedoniji, Romi i povratnici se okupljaju u forumima zajednica kako bi izrazili svoje potrebe za boljim uslugama javne uprave. Ova saradnja vodi formiranju prostora gdje će usluge biti pristupačnije ugroženim grupama i gdje se može voditi dijalog između državne uprave, civilnog društva i zajednica. 

Ovo su samo tri primjera od oko 40 inicijativa koje su potekle iz zajednica za podršku Romima povratnicima u reintegraciji i izbavljanju od siromaštva, u okviru UNDP-ovog Regionalnog projekta za reintegraciju povratnika koji finansira EU. Projekat obuhvata devet općina u Albaniji, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji. 

Uz podršku EU i UNDP-a, Romi, povratnici i lokalne zajednice zajedno uče, rade i zabavljaju se. Njihova saradnja osporava predrasude, ruši prepreke uključivanju i doprinosi ekonomskoj dobrobiti Roma kao i povratnika. 

Ova saradnja je prepoznata na Dan borbe protiv siromaštva, naglašavanjem kolektivne snage za podsticanje promjena i unapređenje ekonomske dobrobiti i društvenog priznavanja. 

 

Kreativni izražaj za inkluziju 

U Novom Sadu u Srbiji, mladi Romi koriste svoju kreativnost za osporavanje stigme. Njihovi nastupi, koji  auditorijumu postavljaju pitanje ”Kako treba da izgleda Rom/kinja?” ohrabruju pojedince da se suoče sa vlastitim predrasudama.

Uz podršku EU i UNDP-a, uče se novinarstvu i usvajaju vještine pripovijedanja kako bi pojačali glas Roma i povratnika. 

U Beratu u Albaniji, ovi izvještači provode vrijeme s Romima povratnicima, dokumentirajući njihove borbe i uspjehe u nastojanju da ponovo izgrade svoj život. U jednoj priči je riječ o grupi žena povratnica koje su pokrenule socijalnu djelatnost koja pruža usluge brige od drugima i čišćenja. Uz medijsku pokrivenost, njihov posao raste. 

Ovaj pristup izvještavanju iz zajednice pokazuje kako mediji mogu zagovarati uključivanje ugroženih grupa. O njihovom radu možete pronaći informacije u video dokumentarcima i podcastima ako želite saznati više o izazovima s kojim se suočavaju i svemu što su ostvarili Romi povratnici.  

 

Javni prostori i usluge u interesu građana 

U mjestu Shuto Orizari u Skoplju se gradi novi društveni prostor radi jačanja povezanosti između državne uprave i ugroženih grupa, a za potrebe osiguranja boljeg pristupa javnim uslugama. Centar za resurse Shuto Orizari, jedno-šalterska usluga za povratnike i druge ugrožene pojedince, osmišljena je u konsultaciji s lokalnim zajednicama za rješavanje njihovih potreba. 

Uz podršku EU i UNDP-a, ovaj centar osim pružanja usluga nudi i prostor za dijalog i saradnju između uprave i zajednice. Vremenom će se razvijati na osnovu iskazanih potreba i primjedbi i komentara pojedinaca koji ga koriste. 

O Projektu 

Projekat Reintegracija povratnika na Zapadnom Balkanu usmjeren je na uklanjanje prepreka koje sprečavaju ugrožene povratnike u reintegraciji u društvo. Ovaj projekat, koji je dio Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) II EU, osigurava podršku ostvarivanju prava romske zajednice i reintegraciji povratnika, u saradnji sa partnerima kao što su UNDP, Svjetska banka i Vijeće Evrope. 

U Albaniji, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, projekat testira nove pristupe održivoj reintegraciji na lokalnom nivou. Osim toga, omogućava dijalog o unapređenju politika i programa na cijelom Zapadnom Balkanu s ciljem pružanja podrške ugroženim povratnicima.

Saradnja za uključivanje  i smanjenje siromaštva 

Saradnja i djelovanje zajednice su od suštinske važnosti za uključivanje i smanjenje siromaštva. Zajednički rad, kako u samoj romskoj zajednici tako i sa širim krugom sudionika, može dovesti do stvarnih promjena. Ovim naporima se zadovoljavaju neposredne potrebe, kao što je unapređenje javnih usluga, uz istovremeno rješavanje dugoročnih izazova, kao što su predrasude. 

Ujedinjene, zajednice mogu postići stvari koje ne može nijedan pojedinac samostalno. Kolektivnim djelovanjem, ljudi se mogu izbaviti iz siromaštva. Na Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobra, i svakog drugog dana trebamo prepoznati snagu zajedničkog rada u razbijanju stigme i kreiranju inkluzivnijeg svijeta.

Novi regionalni sporazumi i potvrda opredijeljenosti za EU na Berlinskom Samitu

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Berlin, 15. oktobar 2024. godine – lideri iz šest zemalja Zapadnog Balkana – Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija – okupili su se u Berlinu povodom 10. godišnjice samita Berlinskog procesa, gdje su još jednom potvrdili zajedničko opredjeljenje za regionalnu saradnju i snažniju integraciju u Evropsku uniju. U organizaciji njemačkog kancelara Olafa Scholza i uz prisustvo predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen, samit je označio ključni korak u pravcu ekonomske integracije regije.     Regionalna saradnja ojačana novim sporazumima   Vrhunac samita bilo je potpisivanje:   Plan zajedničkog regionalnog tržišta, koji je osmišljen s ciljem jačanja trgovine i ekonomskog rasta uklanjanjem prepreka između zemalja.   Sporazum o mobilnosti s ciljem boljeg pristupa visokom obrazovanju u cijeloj regiji, kroz osiguranje većeg broja mogućnosti mladim ljudima za studij i rad u drugim državama.   Ovi sporazumi su u skladu s Planom rasta vrijednim 6 milijardi eura od Evropske unije, sredstvima namijenjenim za ekonomski rast i osiguranje uslova za države Zapadnog Balkana da u konačnici postanu članice EU.     Proširenje EU se nastavlja prema plana   Na samitu je kancelar Scholz naglasio opredijeljenost EU za proširenje, navodeći: 

“Evropska unija je cjelovita samo uz članstvo zemalja Zapadnog Balkana. Nadam se da neće trebati još 10 godine da se svih šest država pridruži zajednici.”

Njemački kancelar Olaf Scholz  Von der Leyen je s istim optimizmom naglasila da je ponovo oživljena usmjerenost ka proširenju: 

“Put u EU je otvoren, ali svaka država mora napraviti bitne korake u tom pravcu. Napredak zavisi od reformi i regionalne saradnje, koje će na kraju krajeva koristiti građanima.” 

SEPA integracija donosi konkretne prednosti   Istoga dana uporedo sa samitom, Gert Jan Koopman, generalni direktor Glavne uprave za susjedstvo i pregovore o proširenju, sastao se sa guvernerima centralnih banaka zemalja Zapadnog Balkana:   “Bilo je zadovoljstvo sastati se sa guvernerima centralnih banaka zemalja Zapadnog Balkana. Razgovarali smo o napretku u provođenju Plana rasta, u vezi sa pristupom mehanizmu SEPA.  Olakšano prekogranično plaćanje donijet će konkretne prednosti građanima i privrednim subjektima!”   Cilj ove inicijative je integracija zemalja Zapadnog Balkana u SEPA (Jedinstveno područje platnog prometa u eurima), čime će biti pojednostavljeno plaćanje i promet postati ekonomičniji i pristupačniji za privredne subjekte i pojedince. Normalizacija i rješavanja sukoba i dalje su od ključne važnosti   Kancelar Scholz pohvalio je odluku Kosova da ukine zabranu na uvoz robe iz Srbije, nazivajući to značajnim korakom u pravcu ispunjavanja uslova iz CEFTA sporazuma i unapređenjem regionalne saradnje. Scholz i von der Leyen su naglasili da je rješavanje otvorenih pitanja između Kosova i Srbije ključno za stabilnost i napredak u procesu integracije u EU.   Von der Leyen je naglasila: “Regionalno jedinstvo je ključno, a sukobi ne smiju biti prepreka napretku.”     Rješavanje geopolitičkih izazova   Na samitu se također diskutovalo o rastućim geopolitičkim pritiscima u regiji, pri čemu je von der Leyen istakla sve veći uticaj Rusije na Zapadnom Balkanu.   “Napad Rusije na Ukrajinu jasno pokazuje – morate se svrstati na pravu stranu historije i postupati u skladu s međunarodnim pravom.”

Klik bliže: Osporavanje stereotipa i oslobađanje kreativnosti

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

U današnjem digitalnom svijetu, usvajanje digitalnih vještina više nije luksuz. Digitalne vještine mogu premostiti jazove, otvoriti mogućnosti, a i dovesti u pitanje duboko ukorijenjene predrasude. Zamislite mladog Roma koji živi na Zapadnom Balkanu, obično se suočava s preprekama u zapošljavanju i najčešće je nezaposlen, nije u sistemu obrazovanja i osposobljavanja (NEET). Prema podacima iz Ankete o Romima koju je proveo UNDP 2017. godine, stope NEET populacije među Romima kreću se od 73% do 86%, s tim da u nekim sredinama ove stope kod Romkinja dosežu čitavih 93%.     Za rješavanje problema nezaposlenosti mladih Roma potrebna su integralna rješenja, a digitalne vještine su ključne. Uz pristup digitalnom osposobljavanju, mladi Romi mogu usvojiti korisne vještine u oblasti digitalnog marketinga, šifriranja, analize podataka, osloboditi poduzetnički talent u sebi i započeti vlastiti posao. Ova promjena može potpuno preobraziti narativ od isključenosti do uključivanja, od predrasude do mogućnosti.     Regionalni projekat za reintegraciju povratnika koji finansira EU, a provodi UNDP (RRR) in Albaniji, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji radi sa partnerima i povratnicima na naglašavanju važnosti digitalne inkluzije i ulaže u programe digitalnog osposobljavanja koji su prilagođeni potrebama povratnika i Roma. Ove inicijative su Romima i povratnicima omogućile usvajanje ključnih digitalnih vještina, što je doprinos ravnopravnijem i pravednijem društvu.     Digitalne vještina isto tako jačaju inovativnost i kreativnost, koje su dugo prisutne u romskim zajednicama. S digitalnim vještinama, mladi Romi mogu pokazati svoje talente cijelom svijetu koristeći društvene medije, online poslovanje ili digitalno pripovijedanje.     Ovo je  priča o Doanu Uzeiroski iz Prilepa u Sjevernoj Makedoniji, koji je prije nekoliko mjeseci završio digitalno osposobljavanje u okviru Regionalnog projekta za reintegraciju povratnika koji finansira EU, a provodi UNDP. On je sada jedan od 145 mladih Roma i povratnika u partnerskim općinama u Sjevernoj Makedoniji koji su završili kurs.      Doanove oči svjetlucaju dok govori o svom životnom snu. “Tako sam ponosan što sam završio kurs digitalnog osposobljavanja i sada planiram vještine koje sam usvojio iskoristiti da napravim vlastiti YouTube kanal. Kasnije želim otvoriti vlastitu frizeraj, kreirati vlastiti logotip i internet stranicu, snimati svoje stilističke aktivnosti i na taj način se reklamirati. Digitalni svijet je tako ogroman u pun mogućnosti. Ja sam tek počeo, ali sam uvjeren da mogu naći svoj ‘digitalni kutak’ u njemu!” Doan Uzeiroski, Prilep – Sjeverna Makedonija   Digitalna transformacija također mijenja društva, što često podrazumijeva usvajanje novog načina pružanja javnih usluga online. U Albaniji projekat RRR pomaže u digitalnom osposobljavanju ugroženih povratnika u ruralnim sredinama. Uz podršku EU i UNDP-a, a u partnerstvu sa Državnom agencijom za zapošljavanje i osposobljavanje Albanije (NAES), 195 mladih Roma i Egipćana su završili osposobljavanje u digitalnim vještinama, što doprinosi njihovoj boljoj zapošljivosti i pomaže njihovim zajednicama. 

“Zahvaljujući kursu IT, postala sam vrlo važna ličnost u selu Baltez. Svaki dan pomažem ljudima u pristupu javnim uslugama putem portala E-Albanija!” 

  Digitalnim osposobljavanjem mladih povratnika i Roma, projekat pomaže ne samo u ublažavanju nepoznavanja digitalnih vještina, nego u osporavanju predrasuda, ponovnom kreiranju narativa i stvaranju mogućnosti za bolju budućnost u kojoj svaki pojedinac može napredovati.             Slično tome su u Srbiji 150 mladih Roma i povratnika pohađali program digitalnog osposobljavanja, što im je osiguralo vještine koje mogu ponuditi na tržištu. Nastavni plan i program za osposobljavanje osmišljen je tako da za pristup programu nije potreban određeni nivo obrazovanja ili prethodno znanje.   “Završavanjem kursa digitalnog osposobljavanja WORDPRESS značajno su povećane moje šanse da dobijem posao. Nadam se da ću naći posao uz koji mogu nastaviti s učenjem i razbiti predrasude o romskoj zajednici!”, – Marina Milosavljević, Valjevo – Srbija.  

Oživaljavanje stare tradicije: Tinejdžeri u Velesu uče grnčarstvo

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Mlade zanatlije u Velesu ponovo otkrivaju svoje nasljeđe kroz oživljavanje tradicionalnog umijeća grnčarstva. Šetnja uskim, strmim ulicama Velesa u Sjevernoj Makedoniji ostavlja utisak da se vraćate u prošlost. Gradić, sa kaldrmom popločanim sokacima i tradicionalnim kamenim kućama, podsjeća na vremena kad je ovdje cvjetala umjetnost grnčarstva. Među najpoznatijim mjestima u Velesu je Aleja poezije u kojoj je rođen čuveni pjesnik Kocho Racin. Racin nije bio samo pjesnik; bavio se i grnčarstvom, zanatom koji je  nekada bio žila kucavica grada. Njegovi radovi, kao i radovi nekih drugih zanatlija su tako visoko cijenjeni da su neki izvezeni u Zapadnu  Evropu.   Danas je grnčarstvo umjetnost koja je u Velesu gotovo potpuno iščezla. Ali, zahvaljujući novoj inicijativi, zanat se vraća, i to sa novom generacijom mladih zanatlija. Anastasija Davcheva i Antonio Trajkovski, oboje 14-godišnjaci, dio su grupe od 25 učenika iz Velesa koji su ponovo otkrili strast za grnčarstvo kroz kurseve koje su podržali EU i UNDP. Ove radionice su provedene u okviru inicijative “Etničke kreativne radionice za oživljavanje starih zanata,” koja se finansira u okviru Regionalnog programa o lokalnoj demokratiji na Zapadnom Balkanu (ReLOaD).  Antonio je u početka bio nesiguran u pogledu radionica.

“U samom početka mi je grnčarstvo bilo strano. Ali vremenom je postajalo interesantnije. Sada radije pravim stvari od gline nego da igram igrice na telefonu. Grnčarstvo je istinski zanimljiv zanat.”  

Antonio Trajkovski “U samom početka mi je grnčarstvo bilo strano,” kaže. “Ali vremenom je postajalo interesantnije. Sada radije pravim stvari od gline nego da igram igrice na telefonu. Grnčarstvo je istinski zanimljiv zanat.”  Slično je i kod Anastasije. Smatra da je radionica “zabavna”, naročito rad na grnčarskom točku i crtanje  nacrta.   Ove radionice vodi Goce Stanchev, jedan od četvorice posljednjih umjetnika koji rade s keramikom u Velesu. Uprkos prvobitnom skepticizmu, Stanchev uočava sve veći interes među djecom.

“Ako uspijemo da barem dvoje od ukupno 20 djece osposobimo za ovaj zanat, bit će to veliki uspjeh.”

Više informacija možete pronaći na stranici programa ReLOaD, posjetite internet stranicu.                Grnčarstvo u Velesu ima duboke korijene. Početkom 20. vijeka su se mnoge porodice u gradu bavile grnčarstvom, proizvodeći predmete koji su bili poznati i van granica Sjeverne Makedonije. Zbog ove povezanosti s tradicijom, oživljavanje grnčarstva je još značajnije, kako za nasljeđe tako i za budućnost grada.  Stanchev smatra da bi za opstanak grnčarstva i drugih zanata bila nužna njihova integracija u obrazovni sistem. “Ima budućnosti u grnčarstvu, ali je potrebno ohrabrenje,” kaže. “Moja supruga i ja se bavimo ovim zanatom 15 godina. Potražnja na tržištu postoji, ali nema dovoljno zanatlija da ispune potrebe. Ja sam dokaz da se može živjeti od grnčarstva.”  Ova inicijativa koja se provodi u Velesu je samo jedan od 50 projekata koji su u protekle tri godine dobili podršku od programa ReLOaD u Sjevernoj Makedoniji. Najvažnije oblasti ovih projekata su osnaživanje mladih, jačanje socijalne kohezije, zaštita okoliša i očuvanje kulturnog nasljeđa.   Za ove mlade učesnike, radionice grnčarstva su više od vanškolske aktivnosti, one su način da se povežu sa svojim nasljeđem i potencijalni putokaz za buduću karijeru. Kako Anastasija kaže, “bilo bi lijepo održati grnčarstvo kao zanat, zato što predstavlja dio tradicije naše zemlje.”   Ova priča pokazuje kako stari zanati mogu naći novi život kroz entuzijazam mladih ljudi, vođen mudrošću onih koji su tradiciju održavali u životu. Moćan je to podsjetnik da čak i u digitalnoj dobi kreativno stvaralaštvo i povezanost s naslijeđem ima vrijednost i ispunjava nas. 

Ursula von der Leyen u posjeti Zapadnom Balkanu: Ostvarivanje čvršćih veza sa EU

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Od 23. oktobra, Predsjednica Evropske komisije, Ursula von der Leyen, boravila je u posjeti Zapadnom Balkanu, gdje je još jednom potvrdila podršku EU za ekonomske reforme, regionalnu saradnju i direktnu pomoć za oporavak od poplava.  Njena posjeta, nakon odobravanja Programa reformi, naglasila je podršku EU za društveno-ekonomske reforme i regionalnu saradnju. Počevši svoju posjetu u Tirani u Albaniji, svečeno je otvorila kampus Evropskog koledža, naglašavajući mogućnosti koje nudi mladim liderima. Tokom posjete koja ju je vodila kroz Bosnu i  Hercegovinu, Kosovo, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju, naglasila je ekonomsku integraciju, podršku za obnovljivu energiju kao i obećanje o formiranju čvršćih veza sa Evropskom unijom.   Tokom cijelog boravka u regiji von der Leyen je iskoristila priliku da pohvali reforme koje je provela svaka zemlja i najavila značajne investicije EU namijenjene za unapređenje infrastrukture i projekte čiste energije. Njena poruka je dosljedno glasila: EU je odlučna u namjeri da pomogne napredak regije u integraciji u EU, uz Plan rasta koji nudi neposrednu pomoć i dugoročne investicije. Od rješavanja klimatskih izazova u Bosni i Hercegovini do jačanja energetskih projekata u Crnoj Gori, posjeta von der Leyen odražavala je opredjeljenje za budućnost u kojoj partneri sa Zapadnog Balkana igraju ključnu ulogu u Evropskoj uniji. 

“Moje misli su sa žrtvama kao i porodicama i prijateljima koji su ostali iza njih. Evropa je na vašoj strani. Evropa je uz vas, a mi nismo tu radi kratke intervencije, naši su planovi ovdje srednjoročni i dugoročni.” 

Ursula von der Leyen, tokom posjete području koje je najteže pogođeno poplavama u Jablanici u Bosni i Hercegovini.  U Tirani se sastala s predsjednikom Bajramom Begajem i premijerom Edijem Ramom na kojem se je najveću pažnju posvetila integraciji Albanije u EU i Planu rasta EU, te naglasila inicijative za obnovljivu energiju i solidarnost EU po pitanju klimatskih promjena. Narednog dana je posjetila Sjevernu Makedoniju gdje se sastala sa predsjednicom Gordanom Siljanovska-Davkova i premijerom Hristijanom Mickoskim, a najvažnije teme diskusije bile su podrška EU kroz Plan rasta i napori na ekonomskoj integraciji. 

“Otvaramo vrata određenim sektorima na Jedinstvenom tržištu Evropske unije preduzećima iz naših partnerskih zemalja na Zapadnom Balkanu. Zauzvrat, naši partneri na Zapadnom Balkanu provode važne reforme s ciljem osiguranja jednakih uslova za sve. A mi podržavamo ove reforme kroz dodatne evropske investicije.” 

              Dana 25. oktobra doputovala je u Bosnu i Hercegovinu, gdje se sastala sa predsjedavajućom VM Borjanom Krišto u Sarajevu. Na ovom sastanku je najavila direktnu pomoć za oporavak od poplava u iznosu od 20 miliona eura, te naglasila važnost Plana rasta EU za podršku integraciji regije. Kasnije istog dana, otputovala je u Beograd u Srbiji, gdje se sastala sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem. Akcenat diskusije bio na napretku Srbije u procesu pristupanja EU, pri čemu je von der Leyen naglasila investicije koje su u Planu rasta predviđene za jačanje ekonomske integracije Srbije i razvoj infrastrukture.  Na Kosovu se sastala sa predsjednikom Vjosa Osmani-Sadriuem i premijerom Albinom Kurtijem iskoristivši priliku da pohvali napredak koji je Kosovo ostvarilo u integraciji u EU, uključujući nedavnu provedbu bezviznog aranžmana, a naglasila je i važnost regionalne saradnje.   I na posljednjoj stanici u Crnoj Gori se sastala sa premijerom Milojkom Spajićem u Podgorici. U diskusiji je bilo riječi o naporima Crne Gore, a von der Leyen je naglasila važnost ključnih ulaganja u energiju, infrastrukturu, kao i sigurnost na internetu u procesu evropske integracije Crne Gore.   

Raditi s prirodom umjesto protiv nje

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Održivo upravljanje šumama za egzistenciju i zaštitu okoliša. Rrahim Zeqiri, koji je sada voditelj Udruženja proizvođača drvenog uglja u Llabjanu, Novobërdë/Novo Brdo, sa šumskim proizvodima radi preko 35 godina. Odrastanje u planinskom području, povezalo ga je planinom kako na duhovnom tako i na ekonomskom planu. Kao i više od 20 porodica u njegovom selu, njegova porodica i on su našli način da svoje okruženje pretvore u izvor prihoda. Premda nema formalnog obrazovanja, uvijek je sanjao o poslu u šumarstvu, kako kaže “Uvijek sam volio šumu i sanjao o radu u šumarskoj struci, međutim zbog toga što nemam adekvatno obrazovanje, moj san se nikada nije ostvario”. U 2015. godini je g. Zeqiri na vlastitu inicijativu započeo, kako kaže, “s čišćenjem šuma”, što je zapravo sakupljanje tanjih grana i mrtvog drveta i njihovo iskorištavanje za proizvodnju drvenog uglja koji se uglavnom koristi za grijanje u domaćinstvima.    Međutim, sve vrijeme je, s ciljem da koristi šumu ne uništavajući je, imao je jednu želju, da dobije stručnu procjenu da li nanosi štetu šumi. Ova ga je želja dovela u kontakt sa lokalnim vlastima i što je još važnije s timom projekta koji finansira EU “Podrška jačanju održivog i višenamjenskog upravljanja šumama s ciljem borbe protiv klimatskih promjena i unapređenja izvora izdržavanja u ruralnim sredinama na Kosovu.” Njegova je namjera da kroz ovaj projekat okupi sve druge porodice koje se bave proizvodnjom drvenog uglja i da sarađuje s nadležnim organima kako bi očistili ne samo privatne nego i državne šume.  Ovakve inicijative zajednice, u mjestima gdje “mnoge porodice žive od socijalne pomoći i brinu da će im formalni propisi poput ovog onemogućiti rad” uvijek predstavljaju izazov. Međutim, Rrahim je uvjeren da je zajednički rad za čistije i zdravije šume, uz njihovo iskorištavanje” koristan za sve i odlučan je u namjeri da oko ove inicijative okupi više pojedinaca iz lokalne zajednice.     Kao i Rrahim u mjestu Novobërdë/Novo Brdo, Kumrije Kadriu u selu Vrellë u općini Istog, pokušava okupiti žene koje već za svoje potrebe koriste šumske proizvode oko bolje organizovane i održivije inicijative. Kumrije je voditeljica Udruženja Melissa, koje je prvobitno osnovano kao Udruženje pčelara, ali, kako kaže, “ubrzo su shvatili potencijal sakupljanja plodova kao što su ljekovito bilje i šumsko voće na planinama”. Zarada od prodaje ovih proizvoda pomaže mnogim ženama da dopune prihod domaćinstva, naročito u područjima u kojima ima veoma malo mogućnosti zapošljavanja za žene.  Budući da živi u kraju koji je okružen planinama, za Kumrije i druge žene bilo je gotovo prirodno da prikupljaju svježe bilje i bobičasto voće u planinama za potrebe domaćinstva. Shvativši potencijal ove aktivnosti, počele su ispitivati mogućnosti da od ovoga naprave profitabilnu djelatnost koja bi bila korisna za žene u cijelom ovom području. Međutim, do sada su uspjele samo prikupljati i sušiti ljekovito bilje i bobičasto voće, što im otežava lansiranje novih proizvoda na postojećem tržištu. Za Kumrije i njene kolegice, mašina za pakovanje bilja znatno uvećava vrijednost njihovih proizvoda i mijenja sve.

“Ranije smo mogli prodavati samo svježe bilje, ali sada ga možemo sušiti i pakovati, što uvećava njegovu tržišnu vrijednost”, kaže ona. Sada na onome što su radile cijeli život, mogu ostvariti dobit. 

  Kumrije Kadriu Kumrije objašnjava da je njena namjera da uspostavi održivu mrežu skupljačica koje će ujedno biti njihov lanac snabdijevanja, a oni će otkupljivati sakupljeno bilje i bobičasto voće od žena koje ih već sakupljaju po konkurentnim cijenama s ciljem doprinosa konkurentnosti tržišta, što će biti najkorisnije za žene iz zajednice.    Rrahimovi i Kumrijini napori samo su dio šire inicijative čiji je cilj poboljšanje egzistencije u ruralnim sredinama uz istovremeno osiguranje održivosti šuma Kosova. Projekat koji podržava EU bio je uspješan u nekoliko regija, s akcentom na praksama održivog upravljanja šumama, smanjenju nezakonite sječe šume i promociji korištenja nedrvnih šumskih proizvoda kao što je bilje koje sakupljaju Kumrije i njene kolegice.   Priče kao što su ove o Kumrije i Rrahimu samo su neke od mnogih priča o uspjehu pojedinaca, porodica i zajednica koje su na direktan načini iskoristile projekat koji je finansirala EU, a proveo FAO [Organizacija za hranu i poljoprivredu] “Podrška jačanju održivog i višenamjenskog upravljanja šumama s ciljem borbe protiv klimatskih promjena i unapređenja izvora izdržavanja u ruralnim sredinama na Kosovu”.   Usklađivanjem s međunarodnim standardima i najboljim praksama, naglašavanjem uravnotežene integracije okolišnih, društvenih i ekonomskih funkcija u šumske ekosisteme, izrađena su četiri plana upravljanja šumama uz korištenje metodologije koja umjesto na tradicionalne vrijednosti upravljanja šumom akcenat stavlja na ekosistemski pristup.    Njihov holistički pristup je ono što ove planove čini posebno važnim, ne samo za zajednice i direktne korisnike, nego i za kreatore politika. Ovi planovi nude slojevito i široko znanje o upravljanju šumama, koje uzima u obzir šire ekosistemske usluge koje pruža šuma, uključujući očuvanje biološke raznolikosti, sekvestraciju ugljika i koristi za zajednicu, te nedrvne šumske proizvode. Uz pretpostavku da će je u bliskoj budućnosti koristiti Agencija za šume Kosova, ova metodologija za izradu planova upravljanja će predstavljati važan napredak u praksama upravljanja šumama u zemlji, unaprijediti održivost šuma, doprinijeti naporima na ublažavanju klimatskih promjena i unapređenju dobrobiti lokalne zajednice.  

“Uvijek sam volio šume i sanjao o radu u šumarskoj struci, međutim, zbog nedostatka formalnog obrazovanja, nikada nisam ostvario ovaj san.”  

              U okviru programskih aktivnosti uspješno je pošumljena površina od ukupno 128 hektara. Program je također naglasio učešće lokalne zajednice u ovim aktivnostima, naročito u okviru pilotskih jedinica za upravljanje. Ovaj angažman je pojedincima iz zajednice omogućio sticanje praktičnog iskustva u tehnikama sađenja, a za učešće su dobili i novčanu naknadu. Iako su još uvijek prisutni izazovi u dobrom upravljanju šumama Kosova, s tim što je nezakonita sječa šume i dalje jedan od najurgentnijih problema, zahvaljujući holističkom pristupu programa i intervenciji na više nivoa, od direktnog rada s pojedincima koji žive u planinskim područjima koji se educiraju o pravilnom korištenju dobara koje nude planine, te o načinu da ove aktivnosti učine profitabilnim istovremeno mijenjajući kulturu i odnos prema važnosti zdravih i čistih šuma, do direktnog rada s nizom institucija i pojedinaca koji su nadležni na nivou kreiranja politike – program je odlučan u namjeri da osigura zeleniji i zdraviji okoliš za građane Kosova.  

Evropska unija podržava živopisnu kulturnu baštinu Zapadnog Balkana

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Evropska unija je posvećena očuvanju i promovisanju živopisnog i jedinstvenog kulturnog nasljeđa Zapadnog Balkana. Kroz hiljade projekata koje finansira EU, bogat kulturni pejzaž regiona se revitalizuje i podstiče jedinstvo i saradnju koja prevazilazi granice.

 

Kulturna saradnja na Zapadnom Balkanu (CC4WB)

 

Kako bi unaprijedila kulturnu saradnju i razvoj na Zapadnom Balkanu, EU je pokrenula program Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan (CC4WB). Ova inicijativa, koju finansira EU, a provodi UNESCO u saradnji sa Britanskim vijećem (British Council) i Italijanskom agencijom za razvojnu saradnju, podržava institucije, kulturne i kreativne organizacije, preduzeća, civilno društvo i profesionalce s budžetom od osam miliona eura.

Povezivanje kultura i zajednica

Mirjana, mlada filmska rediteljka iz Sarajeva, učestvovala je u međuregionalnom filmskom projektu CC4VB, gdje je sarađivala sa umjetnicima iz Srbije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore. Njen film, koji istražuje teme vezane za mlade i njihove težnje, odjeknuo je širom Balkana i dokazao kako kultura može da poveže ljude i podstakne zajednički osjećaj nade i novih početaka.

Davanje glasa lokalnim izvođačima

CC4WB daje više prostora lokalnim muzičkim umjetnicima tako što približava jedinstvena kulturna dobra Zapadnog Balkana široj evropskoj publici. Muzički festival „Glasovi Balkana“ ujedinio je tradicionalne i savremene muzičare, privukao hiljade posjetilaca i podstakao lokalni turizam uz slavljenje raznovrsnog muzičkog nasljeđa regiona.

Podsticanje ekonomskog i društvenog razvoja

CC4WB također doprinosi ekonomskom i društvenom razvoju regiona. Ulaganjem u kreativne industrije, program stimuliše zapošljavanje i lokalnu privredu te privlači međunarodne investicije. Osim toga, ovaj program osnažuje nedovoljno zastupljene grupe kroz radionice, obuke i mentorske programe za mlade umjetnike, žene i manjine.

Održivi kulturni uticaj

Održivost je ključni aspekt programa CC4WB. Projekti poput inicijative „Staze baštine“ promovišu kulturni turizam dok istovremeno uključuju lokalne zajednice u očuvanje i tumačenje kulturnog nasljeđa. Ovakvim naporima se nastoje očuvati kulturna blaga Zapadnog Balkana za buduće generacije.

Kreativna Evropa: Šira vizija kulturnog jedinstva

Prenošenjem regionalne saradnje na širi evropski kontekst, Kreativna Evropa igra ključnu ulogu u povezivanju kulturnih i kreativnih sektora širom kontinenta. Sa budžetom od 2,4 milijarde eura za period 2021-2027, Kreativna Evropa podržava kulturne i kreativne sektore, uključujući audiovizuelni sektor širom Evrope, što obuhvata i Zapadni Balkan. Ovaj program podstiče jedinstvo kroz prekograničnu saradnju i može da podrži kulturnu revitalizaciju kroz širok spektar umjetničke i kulturne saradnje.

Podsticanje povezivanja kroz kulturu

Kreativna Evropa ima ulogu katalizatora promjene kroz osnaživanje pojedinaca i njegovanje veza širom regiona. Ana, mlada makedonska rediteljka, iskoristila je mogućnost finansiranja koje nudi Kreativna Evropa kako bi dokumentovala usmenu istoriju svog regiona kroz saradnju sa umjetnicima i istoričarima iz Srbije, Albanije i sa Kosova. Rezultat ovog projekta je niz dokumenata, audio zapisa i digitalnog arhivskog materijala o zajedničkom nasljeđu koje prevazilazi moderne granice.

Emir, bosanski muzičar, stvara muziku koja predstavlja spoj balkanskih instrumenata i modernih džez uticaja. Kroz projekat koji je finansirala Kreativna Evropa, „Balkan Jazz Fusion“, njegov bend je nastupao širom Evrope, povezujući se sa novom publikom i drugim muzičarima i pokazujući snagu kulturne razmjene.

Osnaživanje žena u umjetnosti

Kreativna Evropa osnažuje i žene u umjetnosti. Lina, mlada slikarka iz Crne Gore, izlagala je svoje radove u galerijama širom Italije i Francuske kroz projekat posvećen vizuelnim umjetnostima koji je podržala Kreativna Evropa. Ove izložbe su dale novu perspektivu njenim radovima kao i njenom umjetničkom izrazu.

Planovi za budućnost

I projekat CC4WB i Kreativna Evropa nastavljaju da se prilagođavaju promjenljivim kulturnim i političkim prilikama Zapadnog Balkana. Ovi programi su važni elementi posvećenosti EU kulturnom prosperitetu i jedinstvu u regionu i ilustruju transformacionu moć kulturne diplomatije i saradnje u regionima koji su obilježeni istorijskim podjelama.

Evropska unija podržava živopisno i jedinstveno kulturno nasljeđe Zapadnog Balkana kroz hiljade projekata koje finansira, a čiji je cilj da podstaknu prekograničnu saradnju i obogate kulturni pejzaž regiona. Ovi programi slave bogatu kulturnu raznolikost regiona uz istovremenu promociju zajedničkog nasljeđa i međusobnog poštovanja. I dok se programi šire, priče pojedinaca poput Mirjane, Ane, Emira i Line ističu dubok uticaj kulturne saradnje na stvaranje kohezivnije, živopisnije i ujedinjenije evropske budućnosti.

Otkrijte kako programi Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan (CC4WB) i Kreativna Evropa utiču na živote ljudi i zajednica. Pratite nas i saznajte više o ovim temama putem naloga na društvenim medijima i na web stranici WeBalkans.

 

Benefiti EU Plana rasta za Zapadni Balkan

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

U okviru proslave Dana Evrope, tim Zapadnog Balkana je imao šansu da se sretne sa Davidom Hadsonom, viši ekspert za politiku i regionalnu strategiju Zapadnog Balkana u Generalnom direktoratu za susjedstvo i pregovore o proširenju (DG NEAR) u Evropskoj Komisiji. Njegov posao je da promoviše ekonomsku integraciju u regionu, i spodijeli sa nama o benefitima EU Plana rasta za Zapadni Balkan. Nastavite čitati kako bi saznali više o tome!

 

Šta je EU Plan rasta za Zapadni Balkan?

Radi se o poboljšanju života građana na Zapadnom Balkanu stvaranjem mogućnosti za poslovanje i širenjem za ubrzanje ekonomskog rasta regiona. To je jedan od ključnih ciljeva Plana rasta, jer postoji potreba za većim ekonomskim rastom, otvaranjem više radnih mjesta, donošenjem investicija i povećanjem atraktivnosti poslovanja u regionu.

Ali Plan rasta ima i politički cilj: želimo da ubrzamo proces pristupanja, a Plan rasta će tome doprinijeti na dva načina: prvo, zato što povećanje ekonomskog rasta znači povećanje resursa dostupnih vladama da ulažu u proces pristupanja. Drugi razlog se odnosi na način na koji je konstruisan Plan rasta: on se zaista zasniva na implementaciji i usklađivanju sa zakonodavstvom EU, kao i na napredovanju u zalaganju ka pristupanju.

Kako će ovaj plan poboljšati život običnih ljudi na Zapadnom Balkanu?

Učinit će život boljim jer će potaknuti ekonomski rast, što će poboljšati živote ljudi, jer će otvoriti nova radna mjesta i nove mogućnosti, ali i osigurati da roba koja cirkulira u regionu bude kvalitetnija, sigurnija i pristupačnija. Ukratko, daće više mogućnosti, kako u regionu, tako i u Evropskoj uniji, građanima Zapadnog Balkana i njihovim porodicama.

Možete li navesti primjere konkretnih projekata koji će biti započeti u okviru ovog plana?

Uzmimo jedan vrlo aktualan primjer na kojem vlade naporno rade: Jedinstveno područje plaćanja u evrima ili „SEPA“ kako se često naziva. Jednostavno rečeno, to je oblast u kojoj postoje veoma niske naknade za prijenos eura. Ali trenutno, ako ste radnik sa Zapadnog Balkana koji radi u Njemačkoj, na primjer, postoji visoka cijena u transferu novca nazad vašoj porodici. Cijene za to su vrlo skupe, dok je sličan transfer unutar Evropske unije vrlo jeftin. Učlanjenje u Jedinstveno područje plaćanja u evrima, kako je predviđeno Planom rasta, moglo bi uštedjeti domaćinstvima na Zapadnom Balkanu i do 500 miliona eura godišnje, na osnovu tekućih transfera od članova porodice u inostranstvu do domovine.

Kako će Plan rasta pomoći u otvaranju novih radnih mjesta na Zapadnom Balkanu?

To će pomoći otvaranju novih radnih mjesta jer će povećati atraktivnost regije. To će značajno pojednostaviti mogućnost izvoza u Evropsku uniju, kako gotovih proizvoda, tako i onoga što nazivamo intermedijarnom robom, a to je roba koja se proizvodi u regionu kao dio lanca nabavke koji potom ide evropskim kompanijama, poput autodijelova ili elektronskih komponenata. Osim toga, omogućiće da se u budućnosti lakše prepoznaju standardi kvaliteta robe, što će olakšati i izvoz. Osim toga, to će pomoći u smanjenju graničnih redova za robu, koji trenutno mogu trajati i do 16-18 sati. Skraćivanjem vremena provedenog u graničnim redovima roba će pojeftiniti i za izvoz. Sve ovo će region učiniti privlačnijim za potencijalne investitore. A više investicija znači više radnih mjesta i bolje plaćene poslove u sektorima veće vrijednosti. To će koristiti ekonomiji Zapadnog Balkana, njenim porodicama i građanima.

Više informacija o Planu rasta Evropske unije za Zapadni Balkan možete naći ovdje.

 

 

 

 

 

 

 

 

Koje mogućnosti će imati mladi ljudi zahvaljujući Planu rasta?

Plan rasta će imati širok domet pogodnosti za mlade. Jedna od stvari koju želimo da uradimo je da proširimo postojeće ugovore od prije nekoliko godina: ugovore o mobilnosti, priznavanje stručnih kvalifikacija i priznavanje akademskih kvalifikacija. Kao što sam objasnio, sa većim regionalnim tržištem, ljudi će moći da pronađu prilike za posao koji odgovaraju njihovim vještinama i očekivanjima u regionu. To će podstaći mlade ljude i zaustaviti potrebu da se iseljavaju negdje drugdje. A istovremeno želimo da osiguramo da će kratkoročno biti omogućeno onima koji žele da steknu iskustvo, da rade van regiona, u EU, ali na način koji povoljan za njih.

Mladi iz regiona će takođe moći da iskoriste prednost konkretnih mjera koje bi uskoro trebale da počnu, kao što je Wi-Fi za zapadni Balkan. To je već urađeno unutar Evropske unije: finansirali smo Wi-Fi u općinama širom država članica EU. Želimo to učiniti i za Zapadni Balkan. Dakle, do 500 općina će do kraja ove godine ili do prve polovine 2025. godine dobiti Wi-Fi u područjima u kojima ga ranije nisu imale. Ovo će opet učiniti region privlačnijim, uključujući i turiste.

Pored kratkoročnih ishoda, koji su dugoročni ishodi koje ljudi Zapadnog Balkana mogu očekivati od Plana rasta?

U konačnici, to će ubrzati put ka pristupanju EU. S jedne strane, važno je shvatiti da će Plan rasta, integracijom Zapadnog Balkana u jedinstveno tržište, donijeti neke od ekonomskih koristi od pristupanja regionu, prije samog datuma pristupanja. S druge strane, mi dajemo poticaj da se usvoje standardi EU i da se implementiraju zakoni EU prije članstva kroz Plan rasta. Usvajanje i implementacija ovih zakona ubrzaće pristupne pregovore jer će partneri sa Zapadnog Balkana moći da pokažu da su spremni za ulazak u Evropsku uniju u tim oblastima.

Na kraju, ali ne i najmanje važno, kako se Plan rasta bavi pitanjima životne sredine i održivosti na Zapadnom Balkanu?

Brige za životnu sredinu su očigledno veoma važne i stoga su uključene u logiku Plana rasta. Već imamo Zelenu agendu za zapadni Balkan sa kojom su se vlade složile. To je nacrt plan koji gleda na dugoročnu održivost i dekarbonizaciju. Sada smo integrirali elemente Zelene agende u arhitekturu Plana rasta, tačnije u ono što zovemo Reformske agende. Riječ je o sporazumima između entiteta Zapadnog Balkana i Evropske unije, prema kojima će Evropska unija raspodijeliti sredstva kada se provedu određene reforme: to je potpuno novi način upravljanja našom pomoći. A u ovim reformskim agendama postoji važan fokus na zelene reforme, tačnije na dekarbonizaciju i udaljavanje od fosilnih goriva, tako da će to biti ključni poticaj za sprovođenje reformi koje se bave pitanjima okoliša i podstiču održivost.