Skip to main content

Area of Cooperation: Environment

EU Beach Clean Up – EU akcija čišćenja plaža na jezeru Prespa

Written on . Posted in Vijesti.

U nedelju, 17. septembra 2023. godine, u 12.00 časova na jezeru Prespa, zamjenik šefa delegacije Evropske unije Ben Nupnau i gradonačelnik Resena Jovan Tozievski započeli su prvu #EUBeachCleanup akciju organiziranu u Sjevernoj Makedoniji. Akcija čišćenja je godišnja globalna inicijativa, a ove godine će se organizirati na plaži Slivnica putem mreže “We Balkans” koju finansira EU, a koja okuplja mlade evropske ambasadore.

 

Inicijativa EU Beach Clean Up globalno se provodi u trećoj sedmici septembra. #EUBeachCleanup je kampanja koju organizira Evropska komisija u saradnji sa EEAS i Ujedinjenim nacijama. Ona se odvija na svim vrstama obala, s krajnjim ciljem podizanja svijesti o izazovima koji prate morsko zagađenje i plastični otpad.

 

Procjenjuje se da će do 2040. godine godišnje u okean dospijevati čak 37 miliona tona plastičnog otpada. Zagađenje plastikom danas je ogroman problem, ali i male akcije mogu napraviti velike promjene. Svaka boca, svaka slamka, svaki komad smeća koji se očisti može doprinijeti da planeta bude čišća i zdravija.

 

Ove godine obalu Prespanskog jezera očistilo je 20 mladih evropskih ambasadora sa Zapadnog Balkana, koji su se pridružili svojim makedonskim vršnjacima u čišćenju plaže Slivnica. Ovo je treća godina kako mladi evropski ambasadori iz regiona učestvuju u događaju, koji je organiziran putem EU- finansiranog projekta “We Balkans”. Ova zajednička aktivnost, podržana od strane Delegacije Evropske unije, Evropske kuće, kao i općine Resen, ohrabriće ljude da se riješe užasnog otpada koji se nalazi na plažama Prespanskog jezera.

Uspješna kosovska mala i srednja preduzeća (MSP) koriste sunčevu energiju

Written on . Posted in Priče.

Podrška EU pomaže MSP-ovima na Kosovu da iskoriste solarnu energiju i započnu put ka integraciji u EU.

Sunce je glavni izvor energije na planeti Zemlji, a procjenjuje se da Kosovo ima 240 sunčanih dana godišnje. Taj ogroman potencijal koriste mala i srednja preduzeća (MSP) na Kosovu i prelaze na čiste izvore energije te počinju da investiraju u obnovljivu energiju, a pri tim investicijama pomaže im Evropska unija (EU) koja će kasnije imati koristi od toga. Osim toga, ove investicije u obnovljivu energiju ne pomažu samo preduzećima, već i otvaraju Kosovu put prema članstvu u EU, što nudi mnoge prilike, posebno za MSP-ove. Ipak, put prema usvajanju acquis communautaire donosi značajne regulatorne promjene i nametanje značajnog finansijskog tereta preduzećima koja se trude ispuniti te nove standarde.

“Instalirali smo 112 kWp solarnih panela, što je značajno smanjilo naše troškove energije. Ranije je naš račun za struju iznosio otprilike 1200 eura mjesečno. Sada je naša mjesečna potrošnja otprilike 200 eura. To znači približno 80% smanjenje naših troškova energije.”

Forma SHPK, srednje preduzeće osnovano 2013. godine u selu Bresalc unutar općine Gjilan/Gnjilane, postigla je značajan napredak u svom sektoru kroz nepokolebljivu predanost i teški rad. Besim Rexhi, menadžer u Formi SHPK, ističe njihov primarni cilj širenja na domaće i međunarodna tržišta kako bi privukli nove kupce. On ističe ključne faktore koji doprinose njihovom uspjehu, uključujući posvećenu radnu snagu i predanost kontinuiranoj inovaciji u proizvodima i uslugama.

Preduzeće trenutno zapošljava 70 ljudi, što je znatno povećanje u odnosu na prvobitno osoblje od 10-15 zaposlenika. Njihova osnovna proizvodnja uključuje proizvodnju plastičnih komponenata koje se uglavnom koriste u prijevoznim uslugama, posebno za vozove i tramvaje, a Njemačka je njihova glavna izvozna destinacija.

S ciljem smanjenja troškova energije i doprinosa zaštiti okoliša, Forma SHPK uložila je u solarne panele putem kredita za koji je dobila pomoć Programa potpore konkurentnosti MSP-ova u Kosovu, koji provodi Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD). U sklopu te inicijative, Forma SHPK takođe je dobila neprocjenjive besplatne tehničke smjernice od međunarodnog tima konsultanata i grant za povrat novca finansiran od strane EU. Besim Rexhi, menadžer preduzeća, hvali izvanredne rezultate koji proizlaze iz ove investicije. “Instalirali smo 112 kWp solarnih panela, što je značajno smanjilo naše troškove energije. Ranije je naš račun za struju iznosio otprilike 1200 eura mjesečno. Sada je naša mjesečna potrošnja otprilike 200 eura. To znači približno 80% smanjenje naših troškova energije,” s ponosom ističe Rexhi.

“Samo mi je žao što nisam ranije bio svjestan ogromnih prednosti obnovljive energije. Iako trenutni solarni paneli zadovoljavaju moje energetske potrebe, ako je moguće, instalirao bih dodatnih 100 panela. Prihvatanje okolišno prihvatljivih praksi ne samo da smanjuje troškove energije, već pruža lični osjećaj zadovoljstva jer znate da doprinosite pozitivnoj promjeni na našoj planeti.”

About the project

The Kosovo SME Competitiveness Support Programme was developed specifically to assist privately owned SMEs to meet the new regulations and to understand the improvement requirements in the field of environmental protection, occupational health and safety and product quality and safety. The credit line provided by the EBRD via local Partner Banks together with a 15% grant and free technical assistance funded by the European Union, helps SMEs identify their investment requirements for upgrading towards compliance with the Priority EU Directives. The free technical advice, provided by an international team of experts helps SMEs in Kosovo find the best solution to meet EU directives, become competitive in their trade with EU partners and increase their profitability at home through higher quality product and service offerings.

Budući smjer preduzeća podrazumijeva predanost proširenju izvoza ulaskom na nova strana tržišta, njegovanje čvrstih odnosa s klijentima, dobavljačima i različitim partnerima, te daljnje unapređenje vještina njihovih radnika. Besim takođe zagovara da i druga preduzeća na Kosovu prihvate obnovljive izvore energije. “Samo mi je žao što nisam ranije bio svjestan ogromnih prednosti obnovljive energije. Iako trenutni solarni paneli zadovoljavaju moje energetske potrebe, ako je moguće, instalirao bih dodatnih 100 panela. Prihvatanje okolišno prihvatljivih praksi ne samo da smanjuje troškove energije, već pruža lični osjećaj zadovoljstva jer znate da doprinosite pozitivnoj promjeni na našoj planeti”, dakako, zaključuje Rexhi.

Od male farme do pilićarske korporacije

Written on . Posted in Priče.

Program IPARD koji finansira EU podržava rast crnogorskog pilićarskog preduzeća.

U svojim dvadesetim godinama, Radovan Jovović je završio pravni fakultet u Beogradu s namjerom da postane pravnik i radi za državno preduzeće. Međutim, sve se promijenilo prilikom jednog putovanja po Evropi kada je naišao na farmu s pilićima koja je privukla njegovu pažnju. Radoznao, zaustavio se da razgovara s vlasnikom farme, nesvjestan da će ovaj susret duboko uticati na njegov život. “Dok sam razgovarao s vlasnikom farme s pilićima, počeo sam shvatati da bi ovo mogao biti intrigantan poslovni poduhvat za istraživanje”, razmišlja Radovan.

“Kao porodični posao, uspjeli smo ostvariti poštenu zaradu, posebno uzimajući u obzir ekonomske uslove devedesetih godina.”

Po povratku u Crnu Goru, Radovan je nastavio svoju karijeru kao pravnik u državnoj instituciji. Međutim, opčinjenost za pokretanjem farme s pilićima nije ga napuštala. Imajući podršku svojih roditelja, odlučio se za korak dalje i osnovao malu farmu s oko 70 koka nosilica. Na njegovo oduševljenje, taj poduhvat se pokazao unosnim. Trošak hrane za piliće bio je prihvatljiv, a tržišne cijene jaja su bile povoljne. “Kao porodični posao, uspjeli smo ostvariti poštenu zaradu, posebno uzimajući u obzir ekonomske uslove devedesetih godina”, kaže Radovan.

Sukobi i ratovi koji su se dogodili u bivšoj Jugoslaviji negativno su uticali na poslovanje; međutim, preduzeće je opstalo unatoč izazovima. Radovan objašnjava da su ekonomske sankcije koje su nametnute Jugoslaviji i nestabilni uslovi na tržištu činili poslovanje izuzetno teškim za njih. Međutim, oko 2004. godine, situacija je počela da se normalizuje, a tržište se postupno stabilizovalo. U to vrijeme, Radovan je krenuo na još jedno putovanje po Evropi, ovaj put s ciljem nabavke opreme i tehnologije koja bi im omogućila širenje posla kako bi smjestili preko 10.000 koka nosilica.

Godine 2007. uspješno su nabavili najsavremeniju računarsko baziranu tehničku opremu iz Evrope. Istovremeno su proširili fizički prostor farme i sagradili novu, modernu zgradu sa znatno većim kapacitetom od preko 15.000 koka nosilica. “Ova investicija označila je prekretnicu u istoriji našeg preduzeća, pretvarajući ga iz malog porodičnog biznisa u korporaciju”, tvrdi Radovan.

“Kao jedan od pionira koji se prijavio za IPARD program u Crnoj Gori, s povjerenjem mogu reći da je podrška koju smo primili bila prekretnica i katalizator ne samo za naše preduzeće, već i za brojna druga preduzeća u našoj zemlji.”

O programu

Dio Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) dizajniran za podršku reformama u zemljama u procesu pridruživanja EU, Instrument za pretpristupnu pomoć za ruralni razvoj (IPARD) fokusira se na agro-prehrambeni sektor i ruralna područja tih zemalja. Putem ovog alata, EU pruža korisnicima finansijsku i tehničku pomoć kako bi njihov poljoprivredni sektor i ruralna područja postali održiviji, usklađeni sa zajedničkom poljoprivrednom politikom EU-a.

Radovan objašnjava da su u posljednjim godinama naišli na dodatne izazove, uključujući poteškoće na tržištu uzrokovane pandemijom COVID-19 i nestašicom hrane za piliće i sirovina zbog ruske agresije na Ukrajinu. “Ipak, uspješno smo se nosili s tim izazovima, što dodatno potvrđuje održivost i stabilnost našeg preduzeća”, tvrdi Radovan.

Kao održivo i stabilno preduzeće, Alkoset je takođe uspio iskoristiti podršku EU kroz IPARD program za Crnu Goru. Preduzeće je imalo koristi od pomoći u izgradnji, rekonstrukciji i nabavci opreme, uključujući agregate, termotehniku, opremu za uzgoj kokoši u kavezima, opremu za koke nosilice i izgradnji novih objekata. “Kao jedan od pionira koji se prijavio za IPARD program u Crnoj Gori, s povjerenjem mogu reći da je podrška koju smo primili bila prekretnica i katalizator ne samo za naše preduzeće, već i za brojna druga preduzeća u našoj zemlji”, dodaje Radovan.

Oživljavanje turizma na sjeveru Crne Gore: Inovativni projekat

Written on . Posted in Priče.

Projekat finansiran od strane EU podržava osnaživanje ruralnog turizma u Crnoj Gori

Sjeverni dio Crne Gore obiluje prirodnim i kulturnim blagom, što ga čini primamljivom destinacijom za posjetioce. U proteklim godinama, ruralni turizam u domaćinstvima doživio je značajan rast u ovom području, s brojem posjetilaca koji se konstantno povećava. Ovo se može pripisati, u velikoj mjeri, dostupnosti visokokvalitetne domaće hrane i pića, kao i mogućnosti doživljaja tradicije. Međutim, uprkos ovim pozitivnim trendovima, broj noćenja među posjetiocima još uvijek nije na nivou na kojem može biti. Razlog za to bio je nedostatak dodatnih atrakcija ili zabavnih opcija koje bi privukle posjetioce da produže svoj boravak. Prepoznajući ovaj izazov, Udruženje za ruralni turizam, nevladina organizacija koja djeluje na sjeveru Crne Gore, započela je projekat s ciljem rješavanja ovog problema i unapređenja turizma ukupno.

“Iako ruralna domaćinstva na sjeveru Crne Gore nude odličnu hranu i smještaj, nedostajalo im je iskustvo u pružanju zabavnih sadržaja za posjetioce.”

Dalibor Sekularac, predstavnik Udruženja za ruralni turizam, ističe da je pitanje pomanjkanja zabavnih sadržaja za posjetioce redovna tema rasprave unutar udruženja već više od godinu dana. “Iako ruralna domaćinstva na sjeveru Crne Gore nude odličnu hranu i smještaj, nedostajalo im je iskustvo u pružanju zabavnih sadržaja za posjetioce,” objašnjava Dalibor. Da bi riješili ovaj problem, udruženje je osmislilo plan da uspostavi stazu za pješačenje dugu devet kilometara koja će povezivati sela Lubnice i Kurikukuce. Ova staza bi ponudila posjetiocima jednostavnu i ugodnu šetnju, omogućavajući im istraživanje prirodnih atrakcija u regiji. Fokus je bio posebno usmjeren na porodični turizam, budući da je područje već imalo izazovne staze za iskusne planinare, ali je nedostajalo opcija prikladnih za porodice s djecom koje preferiraju rekreativne šetnje.

Da bi ostvarili svoju viziju, Udruženje za ruralni turizam je apliciralo za finansiranje putem Programa za lokalnu demokratiju na Zapadnom Balkanu 2 (ReLOaD2), koji podržava EU i sprovodi UNDP. Njihov projekat se uklopio u kriterije programa, te su dobili neophodnu podršku. Uz pomoć ReLOaD2 programa, identifikovali su i očistili stazu, koristili profesionalno označavanje GPS-om kako bi osigurali preciznost, postavili potrebne oznake, te kreirali mapu i letke s informacijama o stazi. Nadalje, promovisali su stazu na platformama za outdoor turizam poput Vikilock-a i vlastite web stranice. Kako bi povećali vidljivost, napravili su tri promotivna videa – jedan koji prikazuje stazu, drugi koji ističe ruralna domaćinstva, i treći koji daje pregled ruralnog turizma u regiji. Informacije o stazi takođe uključuju geocaching oznake, odražavajući trenutni trend u modernom turizmu.

“Staza je dobro prihvaćena od strane posjetilaca, čak su neki vlasnici ruralnih domaćinstava počeli pružati usluge vodiča za stazu.”

O projektu

Regionalni program za lokalnu demokratiju na Zapadnom Balkanu 2 (ReLOaD2) je nastavak inicijativa podržanih od strane EU – – Local Democracy Strengthening Project (LOD, 2009-2016) i naknadno proširenog Regionalnog programa za lokalnu demokratiju na Zapadnom Balkanu (ReLOaD, 2017-2020). Opšti cilj projekta je jačanje participativnih demokratija i integracije u EU na Zapadnom Balkanu osnaživanjem civilnog društva i potsticanjem mladih da aktivno sudjeluju u procesu donošenja odluka, te poboljšanjem podržavajućeg pravnog i finansijskog okruženja za civilno društvo.

Staza je sada u funkciji već skoro godinu dana, a nedavno su predstavnici Udruženja ruralnih domaćinstava, UNDP-a i EU-a posjetili sela kako bi ocijenili njen uspjeh. “Staza je dobro prihvaćena od strane posjetilaca, čak su neki vlasnici ruralnih domaćinstava počeli pružati usluge vodiča za stazu,” kaže Dalibor.

Prema Daliboru, projekat nije samo pružio podršku domaćinstvima, već je takođe poslužio kao vrijedna prilika za učenje. “Iako je bio projekat manjeg obima, naučio nas je važnim vještinama u nabavci, izvještavanju i drugim relevantnim područjima”, objašnjava Dalibor. “S obzirom na znanje koje smo stekli, osjećamo se sigurnije u apliciranju za veće projekte i programe finansirane od strane EU i drugih donatora.”

Revolucionarne promjene u poljoprivrednom istraživanju u Srbiji: Pionirski objekat BioSens Instituta

Written on . Posted in Priče.

Uz podršku kredita EIB, Institut BioSens u Srbiji je stekao novu zgradu opremljenu iznimno sofisticiranim alatima i velikim radnim prostorijama.

BioSens, pionirski Institut za istraživanje i razvoj IT-a u biosistemima, stoji na čelu transformacije poljoprivrede putem digitalnih inovacija u Srbiji. Od svog osnivanja 2015. godine, institut je bio u vrhu istraživanja najnovijih naučnih i tehnoloških dostignuća u primjeni IT-a u poljoprivredi. Njegov primarni cilj je pružanje najsavremenijih digitalnih rješenja poljoprivrednom sektoru u Srbiji i globalno, osnažujući poljoprivrednike da postižu veće prinose uz optimizaciju ulaganja. Uticaj naučnih postignuća Instituta BioSens seže daleko izvan granica njegovih laboratorija. Ove inovacije se besprijekorno integrišu u društvo, pružajući korist poljoprivrednicima, službama za proširenje, kompanijama, donosiocima političkih odluka, studentima i učenicima.

EU pruža podršku Institutu BioSens finansirajući ga putem projekta ANTARES, velikodušno dodjeljujući 14 miliona eura iz programa EU-a Horizon 2020 “Širenje izvrsnosti i povećanje učešća”. Vlada Srbije takođe je pružila značajan doprinos od 20 miliona eura, što je osigurano dobijanjem povoljnog kredita od 18 miliona eura od Evropske investicione banke. Ovi fondovi su posvećeni razvoju istraživačke infrastrukture, uključujući novo otvorenu, vrhunsku zgradu Instituta i naprednu naučnu opremu.

“Od našeg osnivanja 2015., sa samo 10 zaposlenih, doživjeli smo izuzetan rast, sada zapošljavajući 150 osoba. Obim našeg istraživanja se značajno proširio, što je zahtijevalo izgradnju nove zgrade, unaprijeđenu infrastrukturu i modernizovanu opremu.”

Profesor Vladimir Crnojević je direktor Instituta BioSens. Ističe hitnu potrebu za dodatnim radnim prostorom koja se pojavila tokom vremena. “Od našeg osnivanja 2015. godine sa samo 10 zaposlenih, doživjeli smo izuzetan rast, sada zapošljavajući 150 osoba. Obim našeg istraživanja se značajno proširio, što je zahtijevalo izgradnju nove zgrade, unaprijeđenu infrastrukturu i modernizovanu opremu,” objašnjava profesor Crnojević.

Nova zgrada Instituta BioSens ističe se kao jedna od najinovativnijih građevina u Srbiji. Pažljivo je dizajnirana da zadovolji  potrebe istraživača koji rade na projektima koji se odnose na mikro i nanotehnologiju, vještačku inteligenciju, istraživanje biosistema, ćelijsku poljoprivredu, bioarheologiju i različite druge naučne discipline koje istražuje i razvija Institut za informacionu tehnologiju u biosistemima.  Laboratorije i kancelarije čine otprilike 60% ukupne površine zgrade, što obezbijeđuje širok radni prostor za istraživače Instituta. Obuhvatajući oko 6.500 kvadratnih metara, ova zgrada služi kao primjer jedinstvenih arhitektonskih elemenata i složenih inženjerskih rješenja. Posebno je opremljena tehnologijom bazne izolacije, kombinujući seizmičke izolatore i izolacione temelje kako bi je zaštitila od seizmičkih aktivnosti i čak najmanjih vanjskih vibracija. Ova antivibracijska osnova obezbijeđuje da delikatna oprema smještena unutar zgrade ostane zaštićena od vanjskih smetnji.

Laboratoriji u Institutu BioSens zahtijevaju izuzetan nivo čistoće, tu se čak i najmanja čestica prašine smatra prevelikom. Da bi zadovoljili ove stroge zahtjeve, određeni laboratoriji u objektu su dizajnirani kao čistionice. Ovako kontrolisani uslovi zahtijevaju prisustvo čistog i nekontaminiranog zraka, stvarajući prikladan radni prostor za rukovanje najosjetljivijom opremom. Pristup ovim prostorijama je ograničen, te zahtijeva da osobe promijene odjeću prije postupnog ulaska kroz sve čišće prostore. Vizuelna komunikacija između različitih prostorija omogućena je kroz staklene panele, dok posebne transferne kutije olakšavaju razmjenu materijala i opreme. Nadalje, institut se ponosi optičkom laboratorijom, koja je potpuno obložena crnom bojom za specijalizovana optička istraživanja.

“Zahvaljujući projektu ANTARES i podršci Evropske investicione banke, uspjeli smo nabaviti potrebnu opremu i investirati u našu novu zgradu.”

O programu

Evropska investiciona banka, institucija za dugoročno finansiranje Evropske unije, podržava održive kapitalne investicione projekte koji doprinose političkim ciljevima Unije. U zemljama Zapadnog Balkana, finansijske operacije EIB doprinose olakšavanju integracijskog procesa sa Evropskom unijom. Od 2001. godine, EIB je odobrio preko 7 milijardi eura za projekte u Srbiji.

Institut BioSens je doživio izuzetan rast, upošljavajući  50 radnika na početku projekta a danas broji 140 zaposlenih, od kojih više od 50 posjeduje doktorat. Ovu ekspanziju omogućio je EU-finansirani program ANTARES. Projekat je direktno obezbijedio 37 novih radnih mjesta, a očekuje se dodatno popunjavanje još 15 pozicija do završetka projekta. Ovaj veliki podsticaj značajno je unaprijedio naučne kapacitete Instituta, imajući za rezultat uspješno pokretanje 36 Horizon projekata, još 22 međunarodna projekta, 9 industrijskih projekata i 38 nacionalnih projekata, čime je ostvaren ukupan prihod od otprilike 25 miliona eura.

Profesor Vladimir Crnojević priznaje ključnu ulogu koju je odigrao projekat ANTARES i odluka države da obezbijedi finansiranje od Evropske investicione banke. “Zahvaljujući projektu ANTARES i podršci Evropske investicione banke, uspjeli smo nabaviti potrebnu opremu i investirati u našu novu zgradu,” potvrđuje profesor Crnojević.

Skrining klastera resursa, poljoprivrede i kohezije počinje sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom

Written on . Posted in Vijesti.

17. jula održan je prvi informativni sastanak o klasteru resursa, poljoprivrede i kohezije (Klaster 5). Klaster 5 pokriva poljoprivredu i ruralni razvoj, sigurnost hrane, veterinarsku i fitosanitarnu politiku, ribolov, regionalnu politiku i koordinaciju strukturnih instrumenata kao i finansijske i budžetske odredbe. Prva dva dana sastanaka bila su fokusirana na poljoprivredu, ruralni razvoj i ribolov, a nakon toga sigurnost hrane i budžetske odredbe. Bilateralni skrining sastanci za Klaster 1, 2, 3 i 4 su završeni.  

Analitičko ispitivanje tijela zakona EU (acquis), takozvani skrining, omogućava zemljama kandidatima upoznavanje sa zakonima i standardima EU i obavezama koje oni donose. Takođe, omogućava preispitivanje nivoa pripremljenosti zemlje i planove za dalje usklađivanje, te se tako dobiju  preliminarne indikacije o pitanjima koja će se najvjerovatnije pojaviti u pregovorima. Skrining je prvi korak u procesu pristupnih pregovora. Proces skrininga je strukturiran u šest tematskih klastera. Ovi klasteri obuhvataju relevantna poglavlja acquis-a duž širokih tema koje se odnose na dobro upravljanje, interno tržište, ekonomsku konkurentnost i povezanost.

 

Za Albaniju i Sjevernu Makedoniju je počeo već 19. jula 2022. godine, odmah poslije Međuvladinih konferencija, a završio se u septembru za Klaster 1 – Osnove, oktobru za Klaster 2 – Interno tržište, februaru za Klaster 3 – konkurentnost i inkluzivni rast i u junu za Klaster 4 – Zelena agenda i održiva povezanost.

 

Vježba Skrininga se sastoji od dvije faze:

 

-uvodna sesija na kojoj odjeljenja Komisije objašnjavaju poglavlje po poglavlje pravne tekovine (acquis) EU

 

-bilateralna sesija na kojoj je svaka zemlja kandidat pozvana da prezentuje svoj stav, po poglavljima, u svojim pripremama za usvajanje i implementaciju acquis-a

 

Evropska komisija će procijeniti i izvijestiti Savjet o stepenu pripremljenosti zemlje kandidata za dati klaster, o planovima zemlje kandidata za dalje pripreme i o preliminarnim naznakama pitanja koja će najvjerovatnije da se pojave u pregovorima.

 

Savjet će jednoglasno odlučiti da li će definisati početna mjerila za svaki pregovarački klaster, na osnovu preporuke Komisije u izvještaju o skriningu.

Prevazilaženje problema vodosnabdijevanja u Sjevernoj Makedoniji

Written on . Posted in Priče.

Sjeverna Makedonija transformiše svoju vodoinfrastrukturu uz podršku Evropske unije.

Božin Spasov, dugogodišnji mještanin sela Leski na istoku Sjeverne Makedonije, već gotovo sedam decenija je svjedokom otežanog pristupa čistoj vodi. Kao nastavnik osnovne škole, uporno je isticao koliko je bitno biti oprezan kada pijemo lokalnu vodu i biti svjestan da nam je ona rijetko dostupna. “Budući da živimo u tako toplom klimatskom području, redovno se suočavamo s problemima snabdijevanja vodom”, objašnjava Spasov. “Naročito tokom ljeta, tad budemo uskraćeni za vodu gotovo svaki dan.”

“Sada imamo pristup vodi i ljeti i zimi. Nema osobe u Leskiju da nije zadovoljna.”

Zastarjele i loše ugrađene vodovodne cijevi doprinijele su još gorim nestašicama vode i dovele u pitanje kvalitet pitke vode u selu tokom cijele godine. Voda se često onečišćavala organskim tvarima i predstavljala bi prijetnju za zdravlje. Da bi riješili ovaj problem, lokalna vlast donijela je odluku o povezivanju Leskija s vodovodnim sistemom grada Vinica, većeg grada u blizini, putem cjevovoda dugog 3,5 kilometara. Istovremeno su u Vinici postavljena najsavremenija postrojenja za pročišćavanje pitke vode i pumpna stanica.

U februaru 2023. godine Evropska investicijska banka odobrila je zajam od 50 miliona eura Sjevernoj Makedoniji za rješavanje problema vodosnabdijevanja u zemlji. Ovaj razvoj donio je značajna poboljšanja situacije u Leskiju. “Sada imamo pristup vodi i ljeti i zimi. Nema osobe u Leskiju da nije zadovoljna”, Spasov radosno komentariše.

Odobreni zajam u Sjevernoj Makedoniji pomoće i drugim gradovima i naseljima koja se suočavaju sa sličnim problemima vodosnabdijevanja. Poznat kao “okvirni zajam”, omogućava finansiranje za različite projekte. Uz podršku jamstva Evropskog fonda za održivi razvoj, programa Evropske unije, ovaj okvirni zajam omogućiće izgradnju i obnovu vodosnabdijevajućih, odvodnih i protupoplavnih infrastruktura u 80 gradova ili naselja širom Sjeverne Makedonije. Takođe je Evropska investicijska banka odobrila 1,2 miliona eura za tehničku pomoć.

Uticaj projekta će biti značajan i od njega će imati koristi približno 700.000 ljudi i njime će se podsticati nove ekonomske prilike. Takođe će poboljšati otpornost zemlje na klimatske promjene, a od toga će imati koristi oko 40% stanovništva.

“Ovo je prioritet za pružanje boljih životnih uslova i put prema pristupanju EU uz usklađivanje s EU standardima. Ovaj investicijski projekt pomoće u zatvaranju značajnog jaza u investicijama u sektoru vode i pružiti našim lokalnim partnerima dugoročno finansiranje za ispunjenje njihovih potreba i ciljeva održivosti.”

O inicijativi

Pokrenuta 2016. godine, ERI je dio odgovora Evropske unije na izazove u Južnom susjedstvu i Zapadnom Balkanu, poput prisilnih premještaja i migracija, ekonomskih kriza, političkih kriza, suša i poplava. ERI stvara radna mjesta i ekonomski rast u regiji investirajući u ključnu infrastrukturu i razvoj privatnog sektora. Takođe može pomoći u upravljanju migracijskim tokovima. ERI nudi paket kredita i inovativnih financijskih proizvoda te kombinuje sredstva donatorske zajednice s finansiranjem EIB-a. Inicijativa se provodi u bliskoj saradnji s državama EU, Evropskom komisijom i drugim partnerima. Bugarska, Hrvatska, Italija, Litva, Luksemburg, Poljska, Slovačka, Slovenija i Ujedinjeno Kraljevstvo bile su prve zemlje koje su dale svoj doprinos ERI-ju.

Alocirana sredstva će omogućiti odabranim općinama modernizaciju i nadogradnju njihove infrastrukture vodosnabdijevanja i odvoda, uključujući distribucijske i kolekcijske mreže. Osim toga, uvešće se hitne mjere zaštite od poplava kako bi se povećala otpornost. Program investiranja u općinsku vodu provodi Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog planiranja Sjeverne Makedonije uz tehničku podršku EIB-a u iznosu od 1,2 miliona eura. Ova inicijativa dio je Ekonomske inicijative za otpornost, koja ima za cilj mobilizaciju dodatnih finansijskih sredstava za podršku rastu, ključnoj infrastrukturi i društvenoj koheziji na Zapadnom Balkanu.

Potpredsjednica EIB-a, Lilyana Pavlova, odgovorna za operacije u Sjevernoj Makedoniji, istakla je stratešku prirodu ove investicije, koju podržava Team Europe. “Ovo je prioritet za pružanje boljih životnih uslova i put prema pristupanju EU uz usklađivanje s EU standardima. Ova investicija pomoće da se popune značajne finansijske praznine investicijama u sektoru vode i da se našim lokalnim partnerima pruži dugoročno finansiranje za ispunjenje njihovih potreba i ciljeva održivosti”, izjavila je Pavlova. Pavlova takođe ističe društvene i ekonomske koristi koje će proizići iz poboljšanja uslova okoliša i života, istovremeno jačajući otpornost vodovodne infrastrukture na klimatske promjene, ključni cilj EIB-a kao EU klimatske banke.

Sjeverna Makedonija se pridružuje programu LIFE za zaštitu životne sredine i klimatske akcije

Written on . Posted in Vijesti.

Komesar za zaštitu životne sredine, okeane i ribarstvo, Virginijus Sinkevičius i ministrica za životnu sredinu i prostorno planiranje Sjeverne Makedonije, Kaja Sukova, potpisali su juče poslijepodne u  Briselu sporazum o pridruživanju Sjeverne Makedonije programu LIFE za zaštitu životne sredine i klimatske akcije (LIFE programme for environment and climate action). Sjeverna Makedonija je četvrta zemlja izvan EU koja se pridružila programu poslije Islanda, Ukrajine i Moldavije. Pridruživanjem LIFE programu, Sjeverna Makedonija će imati priliku da iskoristi podršku LIFE-a za mobilizaciju javnih i privatnih resursa za klimatske akcije, zaštitu biodivirziteta, cirkularnu ekonomiju i tranziciju na čistu energiju.

 

Komesar Sinkevičius  je rekao: „Udruživanje Sjeverne Makedonije sa LIFE-om je prilika da ojačamo našu zajedničku akciju u borbi protiv klimatskih promjena, rješavanju zagađenja, podsticanju tranzicije ka čistoj energiji, dostizanju cirkularne ekonomije i zaštiti i obnavljanju biodivirziteta. Uska saradnja će koristiti građanima, preduzećima i civilnim društvima u Sjevernoj Makedoniji  i doprinijeti zelenijem, održivijem kontinentu u  skladu sa ciljevima evropskog Green Deal-a.“

 

Javne i privatne organizacije iz Sjeverne Makedonije moći će da dobiju finansijsku podršku za projekte zaštite životne sredine i klimatske akcije, kao što su na primjer povećanje energetske efikasnosti, čišćenje zagađenih područja, poboljšanje upravljanja vodenim resursima i podrška razvoju, praćenju i jačanju zakona sličnih onima u EU.

 

Kandidati iz Sjeverne Makedonije mogu poslati prijedloge u okviru LIFE poziva za dostavljanje prijedloga objavljenih 2023. godine (LIFE calls for proposals launched in 2023).

MADE OF US: A Remarkable Adventure Successfully Comes to an End!

Written on . Posted in Vijesti.

Kampanja “Made of Us – Putovanje  EU-Zapadni Balkan“ koju podržava EU, a donosi vam WeBalkans, se završila sa velikim uspjehom. Kampanja je imala za cilj da podstakne pozitivnu percepciju o EU među ljudima na Zapadnom Balkanu, i obrnuto. U njoj je učestvovalo 12 mladih vlogera, dinamičnih pojedinaca iz EU i sa Zapadnog Balkana, koji su zajedno krenuli na putovanje Zapadnim Balkanom. Svaki par vlogera je dokumentovao svoja iskustva i usput svakodnevno dijelio zadivljujući online sadržaj.

 

Prošle sedmice 12. juna 2023. godine, vlogeri su imali priliku da posjete Berlaymont,  sjedište Evropske komisije i upoznaju se sa članovima kabineta komesara Varhelyi-ja u okviru završnog događaja kampanje Made of Us. Događaj je bio prilika za vlogere da pokažu svoj najbolji sadržaj i govore o najupečatljivijim trenucima putovanja, kao i da članovi tima Made of Us predstave preliminarne rezultate kampanje. Nakon prve prezentacije, vlogeri su se premjestili u sjedište DG NEAR, gdje ih je srdačno dočekala Sigrid Brettel, vršilac dužnosti šefa jedinice za međuinstitucionalne odnose i komunikaciju DG NEAR-a. Tokom ove interakcije, vlogeri su imali priliku da dalje podijele svoje lično iskustvo sa putovanja i vlogovanja, kao i vrijedne povratne informacije i naučene lekcije sa završenih putovanja. Događaj se završio razgledanjem Brisela koje je posebno organizovano da se vlogeri oproste jedni od drugih i da proslave završetak projekta.

 

Kampanja je počela 18. aprila i nastavila se do 30. maja, fokusirajući se svake sedmice na jednog od WB6 partnera. Vlogeri su pokrili ukupno 18 projekata koje podržava EU, prešli 6000 km autom, na putu sreli zanimljive i inspirativne lokalne ličnosti, sve vrijeme pokazujući prirodni pejzaž, izuzetne znamenitosti i jedinstveno kulturno nasljeđe koje Zapadni Balkan može da ponudi. Dvanaest vlogera su snimili svoja iskustva koristeći vlastitu opremu i kanale društvenih mreža, prevodeći svoje putovanje u visokokvalitetni sadržaj za društvene mreže i web, fotografije i video zapise, koji je distribuirano na WeBalkans kanalima.

 

Za više informacija o ovom uzbudljivom putovanju molimo vas da posjetite stranicu kampanje Made of Us

 

(Made of Us campaign page).

Energetska efikasnost u Sarajevu u slikama

Written on . Posted in Vijesti.

Izložba fotografija je bila postavljena do kraja maja blizu obale rijeke u Sarajevu u okviru projekta „Energetska efikasnost u javnim zgradama Kantona Sarajevo“ ( “Energy efficiency in public buildings of the Canton of Sarajevo”). Izložba predstavlja rezultat uspješnog završetka prve faze projekta, tokom koje je renovirano 15 javnih objekata u Sarajevu. Uključuje škole i vrtiće, kao i Dom zdravlja Ilidža. Kao rezultat investicija u toplotnu izolaciju, ugradnju LED rasvjete i zamjenu izvora energije, očekuje se da se emisija CO2 prepolovi.  Sa boljim kvalitetom grijanja i hlađenja, korisnici ovih javnih zgrada će se osjećati ugodnije, a smanjenje potrošnje energije dovešće do značajnih ušteda u budžetu kantona Sarajevo. Projekta se finansira kroz Regionalni program energetske efikasnosti – REEP (Regional Energy Efficiency Programme (REEP)), vodeću investiciju Ekonomskog i investicionog plana za Zapadni Balkan za period od 2021. do 2027. godine.

 

Radovi na objektima su finansirani grantom od 2 miliona eura iz Evropske unije i 8 miliona eura kredita EBRD-a. Austrijska vlada je osigurala sredstva za tehničku pomoć. Projekta je dio Akcionog plana EBRD-a Zeleni gradovi (“Green Cities”) za Sarajevo. Izložba je bila postavljena ispred Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu, gdje su je građani mogli posjetiti od 16 do 29 maja.

 

Izložbu je svečano otvorio premijer Kantona Sarajevo, Nihad Uk, uz predstavnike Evropske unije, Ambasade Austrije u Bosni i Hercegovini i EBRD-a.