Skip to main content

Osporavanje načina na koji se odnosimo prema historijskim građevinama

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Priča o projektu Sounding Spomenik Odrastajući na jugu Mađarske sredinom 80-tih godina, László Juhász, trenutno predsjednik, producent i izdavač u Instituta OnRizom, porodične ljetne odmore je provodio na jugoslovenskoj obali.   U to vrijeme nije ni slutio da će planine i građevine u predjelima kojima je prolazio postati ključne u njegovom profesionalnom životu.   U periodu početkom 2010. godine, László i Nataša Serec su, kao i mnogi drugi čitali naslove sa pojmovima kao što su “futuristički”, “brutalista”, “modernista”, “minimalista” preuzimajući savremene platforme za umjetnost i medije. Ove naslove su pratile fotografije mjesta i građevina koje je László posmatrao dok je još bio dijete, sa zadnjeg sjedišta porodičnog automobila prilikom ljetnih putovanja na jugoslovensku obalu.   Ovi naslovi su početkom 2010. počeli bacati novo svjetlo na spomenike posvećene događajima iz II. svjetskog rata koji su se nalazili na cijeloj teritoriji država nastalih raspadom Jugoslavije. Ove čuvene građevine u regiji počele su buditi interes na globalnom nivou. Ovaj interes je uskoro iskoristio poznati muzej MoMA za postavljenje izložbe pod nazivom “Prema betonskoj utopiji: Arhitektura u Jugoslaviji u periodu 1948-1980.” koja je otvorena u Njujorku u julu 2018. godine. Izložba je pobudila veliki interes javnosti za ove spomenike, što je dovelo do objavljivanja nekoliko knjiga fotografija na ovu temu. Ove publikacije su uglavnom dokumentovale vizuelni aspekat spomenika, posmatrajući oblik sa historijskog stanovišta ili arhitektonski i društveni značaj ovog bogatog i višeslojnog nasljeđa socijalizma.   Ipak, tek u drugoj polovini godine pandemije izazvane virusom Kovid, kada je svijet odmarao i ljudi se ponovo povezivali s prirodom, osnivači Instituta OnRizom i istraživačkog projekta Sounding Spomenik, Nataša Serec i László Juhász počeli su obilaziti lokacije ovih građevina. Budući da su oboje muzički producenti, podrazumijevalo se da će ih zanimati zvučni aspekat ovih masivnih i složenih građevina izgrađenih u spomen na II. svjetski rat.   “Materijali od kojih su izgrađeni: uglavnom beton, mramor, staklo i metal, i njihove lokacije naročito su zanimljive za istraživanje sa stanovišta zvuka” navodi Serec, jedna od osnivačica Instituta OnRizom i istraživačkog projekta Sounding Spomenik.   Budući da su tokom pandemije granice bile zatvorene, najprije su Serec i Juhász obilazili samo spomenike u Sloveniji. “Nakon ovog početnog iskustva, gotovo odmah je uslijedila ideja o konceptu Sounding Spomenik: moramo dovesti muzičare da sviraju prenosive akustične instrumente u solo izvedbi u ovim betonskim građevinama i snimiti zvuk koristeći dobre mikrofone i uređaje za snimanje. Izvođenje muzike je samo polovina projekta. Druga polovina je serija autentičnih snimaka zvukova iz okruženja ovih građevina, što znači jednostavno snimanje na terenu bez naknadne obrade,” govori Juhász o ranim fazama projekta.   Spomenici posvećeni događajima iz II. svjetskog rata raštrkani su na cijeloj teritoriji država nastalih raspadom Jugoslavije, što podrazumijevalo da su dvoje istraživača i muzičkih producenata trebali proširiti svoje istraživanje i rad. Prilika za to se ukazala objavljivanjem poziva Kultura pokreće Evropu – mobilnost, Poziv za umjetnike Goethe instituta koji finansira EU.   Ubrzo su stupili u partnerstvo sa srbijanskim Studio6, udruženjem muzičara, kompozitora i istraživača posvećenih promociji savremene muzike. Studio6 ih je ugostio na trosedmičnom rezidentnom boravku u Srbiji, tokom kojeg su u saradnji sa lokalnim umjetnicima, uspjeli provesti istraživanje i snimanje na dva spomenika koje je projektovao Bogdan Bogdanović, u mjestu Popina i u Čačku.    Rezidentni boravak umjetnika u Beogradu u Srbiji u trajanju od 21 dana, čiji je domaćin također bio Studio6 – Udruženje za savremenu muziku bio je prvo duže istraživačko putovanje za OnRizom tokom kojeg su imali dovoljno vremena da upoznaju muzičare, lokalne arhitekte, projektante i terenske stručnjake koji su učestvovali u projektu. Pored uvezivanja, istraživanja, terenskog rada, postprodukcije i prilikom završne večeri rezidentnog boravka, najvažniji cilj je bio brižljivo planiranje i izvođenje sesija snimanja na dva čuvena spomen područja, koja je projektovao arhitekt Bogdan Bogdanović: u mjestu Popina za izvedbu je odabrana violinistica Manja Ristić, dok je u Čačku svirala srpska harfistica Milana Zarić.    Dana 25. jula, do kraja rezidentnog boravka, imali su javno predstavljanje projekta Sounding Spomenik u Beogradu, na kojem im se pridružio historičar Nenad Lajbenšperger.      
  Spoj muzike, arhitekture, projektovanja i historijskog istraživanja je osnov projekta Sounding Spomenik čiji je cilj da preispita spomenike posvećene II. svjetskom ratu koji su široko poznati pod nazivom ‘spomenik’ izvan prevladavajućih političkih i ideoloških narativa, naglašavanjem njihovog arhitektonskog, i što je još važnije, akustičnog značaja. Kroz snimanje na terenu i lokacijama i povremene izvedbe uživo, muzičari stvaraju odnos sa ovim građevinama, dokumentujući tako njihove akustične kvalitete i zvuk iz njihovog okruženja, čime se stvara živi arhiv koji produbljuje naše razumijevanje historije i socijalističkog nasljeđa.  Na svakoj lokaciji, Serec i Juhász pozivaju lokalne muzičare da učestvuju u uspostavljanju odnosa prema ovim građevinama i u snimanjima. Do sada su radili sa nekoliko lokalnih umjetnika u Sloveniji i Srbiji, a trenutno pripremaju rezidentni boravak u Bosni i Hercegovini, gdje će nastaviti istraživanje.

Prilika za nova prijateljstva i cjeloživotno iskustvo – Program SuperSchools

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

“Mislim da bi svako trebao imati iskustvo razmjene u programu SuperSchools. Ovo je bilo najvažnije što mi se desilo u cijeloj školskoj godini“, kazala je Milica Drobnjak, učenica srednje stručne škole u Bijelom Polju u Crnoj Gori, govoreći o učešću u jednoj od razmjena učenika u programu SuperSchools. 

S obzirom na opredijeljenost da podrži proces izgradnje mira i pomirenja kroz međukulturno učenje i dijalog među školama, učenike i njihovo opredijeljenje, RYCO se udružio s GIZ-om na osmišljavanju programa SuperSchools. Evropska unija, Federalno ministarstvo za ekonomsku saradnja i razvoj Njemačke (BMZ) su podržali RYCO i GIZ u ovoj misiji dodjelom značajne finansijske pomoći.  

Program SuperSchools osmišljen je za angažman mladih, nastavnika i škola kao institucija. Škole iz različitih zemalja WB6 mogu se prijaviti za status SuperSchools i formirati partnerstvo čime se otvara mogućnost za provođenje razmjene među školama i učešće u aktivnostima programa posvećenim jačanju njihovih kapaciteta, umrežavanju i saradnji. 

Za mlade, program SuperSchools nudi mogućnosti putovanja i istraživanja regije; sticanja novih prijatelja i usvajanja međukulturnih vještina. Program nastavnicima nudi nova iskustva i perspektive; mogućnosti za jačanje kapaciteta kroz tematska područja RYCO-a i edukaciju u upravljanju projektima kao i mogućnost da se uvežu sa istomišljenicima iz regije.  

Alma Deliu, profesorica u Gimnaziji Sami Frashëri u Prištini u Kosovu potvrdila je ovo u odgovoru na pitanje o vlastitom iskustvu, “Smatramo da nećemo razmijeniti samo trenutke zabave nego i korisna iskustva za budućnost, s obzirom na sličnosti koje nas povezuju na miroljubiv i skladan način, iako dolazimo iz dvije različite kulture iz iste regije.”   

Od 2021. godine, kada je program počeo, do 2024. godine, u okviru dva otvorena poziva RYCO je podržao 77 bilateralnih partnerstva srednjih škola iz regije WB6 i omogućio razmjenu oko 1800 učenika srednjih škola u više od 150 organizovanih razmjena. U ovom programu je više od 300 profesora srednjih škola iz regije imalo priliku ojačati kapacitete kroz tematske oblasti RYCO-a, neformalne aktivnosti edukacije i edukacije u upravljanju projektima.  

U ovom kontekstu, iznoseći mišljenje slično onome koje nam je prenijela Deliu iz Prištine, Dušica Golubović, profesorica u srednjoj stručnoj školi u Pirotu u Srbiji, naglašava mogućnosti profesionalnog rasta, što je njeno iskustvo učešća u aktivnostima programa SuperSchool. “Ovaj projekat je po meni fantastična mogućnost za profesionalno usavršavanje, ali istovremeno i test mog ranijeg profesionalnog usavršavanja koje sam prošla kao pedagogica i profesorica u ovoj školi,” kazala je Golubović.  

Od maja 2024. godine, RYCO je počeo novi iznimno važan program koji srednjoškolcima i profesorima iz srednjih škola na Zapadnom Balkanu nudi mogućnost da se povežu i provode zajedničke aktivnosti kroz jedinstvene programe razmjene. Imena 90 srednjih škola iz regije Zapadnog Balkana koje učestvuju u trećem programu razmjene SuperSchool objavljena su u avgustu 2024. godine i aktivnosti razmjene su trenutno u toku. 

Naglašavajući saradnju sa predstavnicima tijela učenika, kao što su vijeća učenika, u okviru novog ciklusa 2024-2026., program SuperSchools će i dalje za mlade osiguravati istinsku i važnu ulogu u osmišljavanju njihovog iskustva neformalnog obrazovanja kroz aktivnosti planiranja i oblikovanje prijava. U novom ciklusu će posebna pažnja biti posvećena konceptu ‘Homestay‘ što podrazumijeva boravak u porodicama učenika škole domaćina – iskustvo koje dokazano učvršćuje veze i razumijevanje među mladima u regiji.

Girls Foodball Festival je više od igre

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

„Nakon učešća na Festivalu ženskog fudbala imam novi entuzijazam i sasvim drugačije razmišljam o svojoj sportskoj budućnosti. Najviše smo uživali u trenucima kada smo igrali zajedno, bez obzira odakle dolazimo – pokazali smo snagu timskog rada, podrške i ustrajnosti“, priča Dalila Komarica iz Sarajeva, trenerica u Ženskom fudbalskom klubu „Respekt“. Naglašava da „ovaj Festival nije slavlje pobjede, već uživanja na terenu i izvan njega“.

„Respekt“ je jedan od devet klubova koji su od 24. do 26. januara 2025. godine učestvovali na Girls Foodball Festival ili Festivalu ženskog fudbala koji je u Sarajevu organizovala Inicijativa Zaigrajmo zajedno (https://izi.ba/ ), prvi put u BiH nakon nekoliko godina održavanja u Beču u saradnji s FairPlay  Inicijativom koja djeluje pri Institututu za međunarodnu saradnju i razvoj iz Beča.

„Festival nam je dao dragocjene lekcije. Naučile smo da pobjeda nije samo  rezultat, već proces učenja, rada i rasta. Pokazalo se koliko je važno ohrabrujuće okruženje i pozitivna atmosferu. GFF sigurno ima dalekosežan uticaj na razvoj mladih sportista i njihovih trenera –  kroz rad u izmiješanim timovima smo imali priliku upoznati nove prijatelje i naučiti nove vještine, a razmijenjujući metodologije proširiti znanje o treniranju i vođenju timova“, priča Dalila.

Učenica srednje medicinske škole Edita Čavrk iz Sarajeva je članica Ženskog fudbalskog kluba „Respekt“.

„Svaka curica je na Festivalu isprobala nešto novo, opustila se i izašla iz zone komfora. Imali smo radionice koje su nam dale uvid u to koliko je svaka od nas posebna i kako svaka na svoj način doprinosimo zajednici, odnosno društvu, da smo bitne. Ipak je najljepše od svega bilo zablistati na terenu u spoju različitih  igračih stilova i  kreirati nešto posebno. Mislim da je moje samopouzdanje sada veće, mogu realno analizirati i vrednovati svoje sposobnosti i nadam se da ću primijeniti sve što sam naučila i nastaviti da se razvijam i kao osoba i kao sportistkinja“, kaže Edita za WeBalkans. Naglašava da jedva čeka novi Festival.

Članica organizacionog tima, Mirna Hrapović iz  Inicijative zaigrajmo zajedno, priča da su ranijih godina na Festivalu učestvovale ekipe iz cijelog  zapadnog Balkana – BiH, Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Kosova i da se nadaju da će tako biti i narednih godina. Ove godine je u Sarajevu bilo devet ekipa iz BiH iz Zenice, Orašja, Gornjeg Vakufa, Pala i  iz Crne Gore iz Bijelog Polja, Berana i Podgorice sa 150 učesnika i učesnica među kojima je najviše bilo sportskinja uzrastu od 13 do 15 godina.

„Iskustvo pokazuje da je to uzrast u kom je s njima najbolje raditi jer su na svojim životnim raskršćima kada razmišljaju šta dalje sa sportskim aktivnostima, a dovoljno su zrele da razumiju koncepte koje mi komuniciramo i prateće radionice o ljudskim pravima, diskriminaciji, rodnoj ravnopravnost, mentalnom zdravlju  i slično“, priča Hrapović i naglašava da nastoje da  u IZI  nastoje da sve što rade ima širi značaj i da sport vide kao sredstvo socijalne transformacije.

„Ideja je da se upoznaju, razbiju i prevaziđu predrasude i pitanja da li je fudbal igra za djevojčice. Iz godine u godinu svjedočimo da u početku budu suzdržane, ali već nakon prvih aktivnosti igraju kao da se poznaju cijeli život“, kaže Hrapović i naglašava da su nakon ranijih Festivala neke djevojke zaigrale za reprezentacije svojih zemalja.

Na GFF je gostovala i ekipa Akademija Berane iz Crne Gore u kom ženska ekipa djeluje pola godine. U Sarajevu je igralo 11 djevojčica uzrasta od 12 do 14 godina.

„Atmosfera je bila fenomenalna i nemoguće je reći šta se djevojčicama najviše svidjelo, ali bih izdvojio propozicije po kojima su se svi klubovi izmiješali i napravljeni su novi timovi čime su se sklapala nova prijateljstva. Ovaj festival djevojčicama pomaže da shvate da su bitne, da fudbal može mnogo da pruži, da je budućnost ženskog fudbala u CG i BiH na njima i  mislim s njima nema straha za budućnost našeg fudbala u regiji. GFF pomaže i u socijalizaciji djevojčica jer je, osim igre, ponudio druge važne aktivnosti i urezao nezaboravne uspomene“, priča Aleksandar Raković, trener Akademije Berane. U ovom Klubu se nadaju da će sljedeći Festivala biti u Crnoj Gori i raduju se da uzvrate gostoprimstvo prijateljicama iz BiH.

Iz Evropske unije pojašnjavaju da su posvećeni rodnoj ravnopravnosti u svim aspektima života uključujući sport.

„Ženski fudbal postaje sve popularniji ali još uvijek postoje prepreke za djevojke i žene u fudbalu, posebno u poređenju sa muškim fudbalom.  Ali postoje mnoge inicijative koje finansira EU koje podržavaju povećanje učešća žena u sportu, uključujući #BeInclusive EU sportske nagrade, inicijativu HealthyLifestyle4All inicijativu i Erasmus+ Sport program.  Ponosni smo što smo finansirali prvi Festival ženskog fudbala u Bosni i Hercegovini jer ta inicijativa promoviše jednake mogućnosti, razbija stereotipe i pomaže mladim ženama da imaju isti pristup sportu kao muškarcima. Dajući djevojčicama više mogućnosti da igraju, uče i povezuju se podržavamo inkluzivnost i jednak pristup. Dugoročno ova inicijativa ima cilj povećanje vidljivosti žena u fudbalu i pomoć u izgradnji lokalnih mreža koje podržavaju sportašice“, kaže Ferdinand Koenig iz Delegacije EU u BiH.

Sudeći po Festivalu, ali  i drugim procesima, ženskom sportu se smiješe bolji dani –  Olimpijski komitet BiH je Team Support Grant od 100.000USD dodijelio Ženskoj košarkaškoj reprezentaciji BiH, a  naredni će dobiti ženska ragbi-reprezentacija dok IZI najavljuju da će pratiti i pomagati osnivanje novih ženskih fudbalskih klubova.

EU podržava regionalnu saradnju za održivi razvoj

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Peti zajednički poziv EU i Fonda za Zapadni Balkan (WBF) za dostavljanje prijedloga projekata usmjerenih na jačanje regionalne saradnje stavio je naglasak na jačanje regionalne saradnje i jačanje regionalne povezanosti u regiji WB6, sa tri najvažnija područja intervencija, i to saradnja u oblasti kulture, razmjene u oblasti obrazovanja i nauke, i održivi razvoj, što je ukazalo na važnost saradnje između zemalja Zapadnog Balkana u rješavanju problema koji su bitni organizacijama i pojedincima za rad na poboljšanju života zajednica u ovoj regiji.  

Podršku na osnovu ovog poziva dobile su različite inicijative, od onih koje se bave rješavanjem hitnih ekološki problema do inicijativa posvećenih uspostavljanju regionalne saradnje i razmjene u oblasti jačanja i očuvanja tradicionalnih rukotvorina, uključujući ciljane lokalne intervencije, uz istovremenu promociju ekonomskog osnaživanja žena. 

S novim pozivom WBF-a i EU koji će uskoro biti objavljen, prenosimo uspješne priče o provođenju regionalnih projekata Udruženja Prijatelji Korče iz Albanije i Organizacije Jednakost iz Kosova.  

 

Solarna energija za građane na Zapadnom Balkanu 

Nekoliko organizacija civilnog društva iz Albanije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Srbije udružilo se s jedinstveno misijom: rad na ublažavanju uticaja klimatskih promjena na Zapadnom Balkanu i korištenje prednosti solarne energije. Pod vođstvom udruženja “Prijatelji Korče” iz Albanije, ovaj projekat je okupio partnere poput Balkanske WASH mreže (BWN) iz Sjeverne Makedonije, Centra za održivi razvoj zajednice iz Sjeverne Makedonije, Fond za inovacije iz Crne Gore, MSJA iz Crne Gore uz Ekološke ambasadore za održivi razvoj iz Srbije, Politehnički univerzitet u Tirani iz Albanije, kao i albansko Udruženje za obnovljivu energiju i Univerzitet Korče iz Albanije. Ovi partneri su osnovali Solar-PV4Western Balkans Network, čiji je cilj da uključi zainteresovane strane sa institucionalnog nivoa na nivou lokalne zajednice radi zagovaranja i promocije najboljih praksi u samostalnoj proizvodnji energije.

Informisanje i razmjena znanja o zakonima, inicijativama i inovativnim rješenjima o solarnoj energiji bili su ključni za uspostavljanje temelja za opsežne aktivnosti zagovaranja i edukacije koje provode u svim državama u kojima je mreža zastupljena.  

 

“Danas je energija za građane, zajednice i mala preduzeća izuzetna mogućnost. Evropska unija je odobrila važne programe i zakone o razvoju solarne energije. Mi jednostavno trebamo usvojiti ove zakone i programe u našim zemljama u najkraćem roku, kako bismo osigurali čistu energiju, jeftinu energiju za naše građane, radna mjesta i prihode za lokalnu privredu,” kaže Gjergji Gjinko iz udruženja Prijatelji Korče, koji je vodio projekat Solarna energija za građane na Zapadnom Balkanu. 

 

Stručnjaci uključeni u projekat iz svih partnerskih organizacija dali su doprinos projektu kroz vlastito stručno znanje, od iskustva u identifikaciji i promociji najboljih praksi za vođstvo žena u oblasti održive energije i rodno pravedne održive energetske usluge za sredine s niskim prihodima koje su slabo povezane, po nižim cijenama, do artikulacije pitanja klimatskih kriza na akademskom nivou.  

 

Projekat je dostavio izvještaje za četiri države (Albanija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Srbija) koji će poslužiti za informisanje građana o zakonima, mogućnostima i prednostima korištenja solarne energije, kao i za potrebe zagovaranja na nivou donošenja politika. Internet stranica napravljena u okviru projekta odražava smisao misije i njenih partnera i osigurava dugotrajnost rezultata projekta, širi domet kao i nastavak misije njenih partnera.  

 

Osnaživanje žena kroz izradu tradicionalnih rukotvorina 

 

“Uspostavili smo vezu sa organizacijama Pazarski bazar rukotvorina i Centar “Women in Public Services” s ciljem jačanja položaja žena iz Kosova, Albanije i Srbije u našoj regiji i pružanja podrške za zaštitu i razvoj starih zanata. Željeli smo pokazati i zaštiti od zaborava sav teški rad koji su obavljale žene u našem društvu, te našoj regiji predstaviti sve posebne odlike i karakteristike naših tradicija koje će biti nastavljene i očuvane u budućnosti,” kaže Ubejda Osmani iz nevladine organizacije Jednakost iz Prizrena u Kosovu čije je opredjeljenje jačanja Bošnjačke zajednice i uticaja u javnom, političkom i kulturnom životu kroz osnaživanje prvenstveno žena i mladih u zaštiti ljudskih prava kroz različite oblike obrazovanja, volonterstva, kao i jačanje uloge žena i mladih u društvu.  

 

S ciljem uspostavljanja regionalne saradnje i razmjene u oblasti promocije i očuvanja tradicionalnih rukotvorina uključujući ciljane intervencije na lokalnom nivou uz istovremeno jačanje ekonomskog osnaživanja žena, projekat je počeo angažmanom u lokalnoj zajednici u Prizrenu u različitim selima i sredinama, te obilaskom žena koje prave tradicionalne ručno rađene proizvode, preduzeća koja vode žene i poduzetnica. Nakon toga su uslijedile dvije radionice, na kojima su učestvovale žene iz Albanije, Bosne i Hercegovine i Kosova. Jedna od ovih radionica odnosila se na promociju i brendiranje rukotvorina, a na drugoj je organizovana edukacija o načinu pisanja poslovnog plana i privlačenja investicija. Težište regionalne konferencije koja je održana u Draču u Albaniji, uz učešće tridesetak žena iz Albanije, Bosne i Hercegovine i Kosova, bilo je na regionalnoj promociji rukotvorina i nematerijalnom kulturnom nasljeđu žena. 

Fond za Zapadni Balkan (WBF) je međunarodna organizacija sa sjedištem u Tirani u Albaniji, koju su osnovale vlade Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova*, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Srbije. Osnivanje ovog fonda, kao sveobuhvatne inicijative sa odgovornošću na regionalnom nivou, smatra se jasnim znakom da na Balkanu zaživljava novi duh saradnje. Cilj WBF-a je jačanje saradnje i zajedničkih vrijednosti kod građana, civilnog društva i na nivou pojedinaca, osiguranjem finansiranja za male i srednje projekta u sljedećim ključnim oblastima.

“Podrška koju smo dobile od Fonda za Zapadni Balkan pomogla nam je da unaprijedimo i ojačamo regionalnu saradnju” kazala je gđa Osmani, istovremeno naglašavajući učešće žena iz Kosova, Albanije, Srbije u projektu, i to žena iz različitih etničkih grupa i sredina, “U projektnim aktivnostima su učestvovale žene i djevojke različitog etničkog porijekla, starosne dobi od 20 do 65 godina, koje su vješte u pravljenju tradicionalnih rukotvorina i koje su pokazale interes za start-up inicijative ili samozapošljavanje. Bilo je tu samohranih majki, udovica, udatih žena i onih koje žive same, s različitim stepenom i vrstom obrazovanja, različitih zanimanja i interesa iz Kosova, Albanije i Srbije, kao i iz različitih zajednica, uključujući albansku, srpsku, bošnjačku, tursku i romsku zajednicu, te starijih žena” dodala je.  

 

Priče žena koje su učestvovale u projektu objavljene su u ovom dokumentarnom filmu u produkciji nevladine organizacije Jednakost i njenih partnera.  

Umjetnost i kultura kao sredstvo za ujedinjenje podijeljene zajednice

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

“Uvijek smo ponosni zbog toga što živimo u multietničkom gradu, ali smo shvatili da nemamo prostora da se ujedinimo i okupimo preko etničkih linija. Kultura u Subotici je često sredstvo koje lokalne vlasti koriste za produbljivanje podjela među različitim etničkim grupama,” navodi Gordana Vukov Ciganjik, suosnivačica udruženja za kulturu Klara i Rosa u Vojvodini u Srbiji.  

“Na primjer, ako lokalne vlasti odluče izgraditi tri spomenika, Hrvati će dobiti najmanji, dalje od centra grada; Mađari će dobiti veći spomenik, bliže centru grada; a najveći spomenik u samom centru grada će biti za Srbe. Nismo potpuno podijeljeni, postoje mnogi mješoviti brakovi; ali uvijek smo prinuđeni da se izjašnjavamo prema etničkoj pripadnosti, ne kao osobe,” objašnjava ona.  

Sa udruženjem Klara i Rosa, Gordana, koja je po zanimanju glumica, i suosnivačica Danijela Mamužić, skulptorica, željele su ponuditi mjesto za kulturnu razmjenu, dijalog i učešće građana kroz umjetnost bez obzira na etničko porijeklo.   

“Smatramo da je umjetnost najvažnije sredstvo za promjenu društva,” navodi Gordana. “U ovom trenutku i vremenu, naročito nakon pandemije, ljudi su sve otuđeniji, usamljeniji, a društvo je sve zatvorenije prema pridošlicama. Po našem mišljenju, uloga umjetnosti i kulture je da liječi i povezuje, jača zajednicu, pokrene dijalog o temama koje su inače tabu.”  

Povezivanje ljudi kroz kulturne aktivnosti  

 

U prvih devet godina postojanja, udruženje Klara i Rosa bilo je primorano za svoje aktivnosti koristiti javne prostore, kao što su parkovi, trgovi, ulice. Preuredili su dvorište jednog starog napuštenog kina u prvu otvorenu galeriju u Subotici, gdje se svakog mjeseca održavaju izložbe umjetničkih radova. Finansiranje koje osigurava EED promijenilo je ovu situaciju, po prvi put omogućivši grupi da iznajme prostor za svoje aktivnosti.   

Događaji koje organizuju su različiti, od projekcije filmova i koncerata do kurseva keramike i pozorišnih radionica, a sve u duhu kulturnog dijaloga i jačanja zajednice kroz umjetnost.   

Također su otvorili Plac, što je radio stanica na kojoj svako može osmišljavati sadržaje. U njihovom prostoru, profesor filozofije iz mjesne srednje škole organizuje javne rasprave o različitim temama, od politike do ljubavi i smrti. Njihove aktivnosti se održavaju na srpskom-bosanskom-hrvatskom (BHS) i mađarskom jeziku, ali sve češće i na engleskom kako bi se uključili i stranci koji su se tek doselili u Suboticu, te kako bi se građanima dala mogućnost da koriste svoje znanje engleskog jezika.  

Gordana opisuje godišnji boravak umjetnica i aktivistica na izdvojenom mjestu kao jedan od najuspješnijih programa do sada: Neke učesnice su rekle da im je to promijenilo život. Učesnice dolaze s cijelog Balkana, a ovo je prilika za upoznavanje, uspostavljanje novih veza, pokretanje novih projekata.”  

Druga uspješna inicijativa je interaktivna pozorišna radionica inspirisana djelom Romeo i Julija sa učenicima srednje škole u Subotici, pola njih govori BHS, a polovina mađarski jezik. “Ovi tinejdžeri idu u istu školu, ali su obično podijeljeni prema jeziku koji govore,” navodi Gordana. “Ovaj projekat je bio jedinstveno mjesto susreta za učenike. Bez mogućnosti interakcije sa vršnjacima iz različitih jezičkih zajednica, jača politička polarizacija.”  

Ponekad ideje za nove događaje dolaze slučajno: razgovor o hrani sa volonterom iz Rusije naveo ih je na ideju o časovima kuhanja. Ponekad pojedinci dolaze u udruženje Klara i Rosa sa idejama. “Za nas je važno da budemo otvoreni za nove inicijative,” kaže Gordana, “To nam pomaže da proširimo krug korisnika i održava različitost i zanimljivost naših programa. Na taj način se osnažuje zajednice, tako da nam daje osjećaj vlasništva nad našim kulturnim prostorom.”  

Podrška zajednice došla je u vidu kampanje prikupljanja sredstava što je omogućilo udruženju Klara i Rosa da prikupi sredstva u iznosu 3.800 eura za buduće aktivnosti. “Možda ne izgleda mnogo, ali je pokazalo da imamo podršku zajednice sa zajedničkim interesima i ciljevima,” navodi Gordana.

Ovaj članak odražava stavove korisnika bespovratnih sredstava koji su u njemu opisani i ne predstavlja nužno mišljene EED-a i WeBalkans.

 

 

 

 

 

 

Rast uz podršku EED-a  

Gordana smatra da ih je podrška EED-a osnažila za ambicioznije ciljeve ubuduće. Počeli su dijalog sa lokalnim vlastima, a nastavili proširivati svoj auditorijum među mladima, naročito u mađarskom govornom području. Također planiraju intenzivirati saradnju i aktivnosti jačanja kapaciteta sa glumcima koji su njihovi istomišljenici stavljanjem u službu zajednice na najbolji mogući način.  

“Imamo velike planove i snove, a mislim da ćemo i uspjeti zahvaljujući našem timu. Ljudi su naše najveće bogatstvo,” kaže Gordana. “Želimo nastaviti povezivati ljude kroz umjetnost i dovoditi ljude iz drugih mjesta. Želimo prenositi našu kulturu, a želimo i pomoći ljudima da shvate da ne moraju otići iz Subotice da bi imali bolji život, da i ovdje mogu biti sretni.” 

Solidarnost na djelu: Reakcija EU na razorne poplave u Bosni i Hercegovini

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

“Srcem i mislima smo s građanima Bosne i Hercegovine koji su pogođeni razornim poplavama. Aktivirali smo naš Mehanizam civilne zaštite EU i šaljemo timove za spašavanje na teren. Ovo je solidarnost EU na djelu,” kazala je Ursula von der Leyen, predsjednica Evropske komisije, osiguravajući učešće EU u pružanju pomoći građanima Bosne i Hercegovine da prebrode teške trenutke nakon katastrofalnih poplava i aktivacije klizišta koji su pogodili ovu zemlju 4. oktobra, a u kojima su smrtno stradale 22 dvije osobe i mnoge se vode kao nestale.   

U katastrofalnim poplavama i klizištima koji su pogodili Bosnu i Hercegovinu početkom ove godine smrtno su stradale 22 dvije osobe, a mnoge se vode kao nestale. Nesreće poput ove nalažu brzo i koordinirano djelovanje, radi pružanja pomoći građanima i obuzdavanja katastrofe. Evropska unija je reagovala brzo aktiviranjem Mehanizma civilne zaštite. Angažovani su timovi za potragu i spašavanje, a Služba za upravljanje vanrednim situacijama Copernicus (EMS) osigurala je satelitske podatke s ciljem pružanja pomoći lokalnim vlastima. Ovi napori su pomogli u vraćanju u funkciju ključne infrastrukture i osigurali podršku lokalnim zajednicama, što je opet pomoglo lokalnim vlastima u obuzdavanju katastrofe i sanaciji najvažnijih infrastruktura. Bujične poplave i klizišta su opustošili područja oko Jablanice i Konjica, sa zatrpanim domovima, uništenim cestama i željezničkom prugom i cijelim zajednicama koje su ostale odsječene. 

Opredijeljenost EU da se stavi na raspolaganje građanima Bosne i Hercegovina dodatno je potvrdio Janez Lenarčič, koji je naglasio, “Predstavnici hitnih službi Bosne i Hercegovine nisu sami u reakciji na ovu smrtonosnu nesreću. 12 država je ponudilo da pošalju hitnu pomoć putem Mehanizma civilne zaštite EU. Timovi za potragu i spašavanje iz Hrvatske, Slovenije, Crne Gore i Srbije već su na terenu gdje pomažu lokalnim kriznim timovima. Ovo je snažan dokaz solidarnosti EU u vremenima prijeke potrebe”. Timovi iz ovih država koji su stigli do 5. oktobra učestvuju u potrazi za nestalim osobama, uklanjanju ruševina i vraćanju u funkciju najvažnijih infrastruktura. Pored toga, Albanija, Mađarska, Rumunija, Crna Gora i Turska su poslale materijalnu pomoć kao što su materijali za podizanje privremenih skloništa. Uz to je EU koordinirala dostavljanje hitne materijalne pomoći, uključujući materijale za podizanje privremenih skloništa iz Albanije, Mađarske, Rumunije, Crne Gore i Turske s ciljem pružanja pomoći raseljenim porodicama. 

Služba za upravljanje vanrednim situacijama Copernicus (EMS) odigrala je ključnu ulogu u reakciji na katastrofu. Osigurala je satelitske snimke radi procjene štete, mapiranja poplavljenih područja, te identifikacije najteže pogođenih sredina. Ovi podaci su timovima za spašavanje omogućili da prioritiziraju svoje napore i da lakše dođu do odsječenih zajednica. EMS Copernicus aktiviran je i ranije tokom ljeta radi pružanja pomoći u opsežnim šumskim požarima koji su zahvatili Albaniju i Sjevernu Makedoniju, još jednom ukazujući na ključnu ulogu u ovladavanju prirodnim nesrećama na cijeloj teritoriji Zapadnog Balkana. 

Dok su se aktivnosti intervencije na poplavljenom području nastavile, redovno su dostavljani snimci visokog kvaliteta i procjene štete, kojima su se rukovodili napori na spašavanju na terenu. Koordinirane aktivnosti EU, putem Mehanizma civilne zaštite i EMS Copernicus, pokazale su nepokolebljivu odlučnost u pružanju podrške Bosni i Hercegovini u kriznim vremenima. Do 11. oktobra, nakon nekoliko dana kontinuiranog rada na spašavanju i sanaciji, završeno je dostavljanje satelitskih snimaka i podataka, što je obilježilo kraj neposredne reakcije EU na kriznu situaciju.

Made of Us – Putovanje u EU iz zemalja Zapadnog Balkana

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Iz zemalja Evropske unije na Zapadni Balkan: Putovanje koje naglašava kako prednosti članstva u EU obogaćuju svakodnevni život. 

“Prilikom putovanja u Ljubljanu u Sloveniji, gdje smo bili u posjeti ekološkoj organizaciji koju podržava Zelena inicijativa EU, Ekologi brez meja, bila sam zadivljena čistoćom i zelenilom ovog grada. U cijelom gradu su na vidljivim mjestima promišljeno postavljeni kontejneri za reciklabilni otpad i obilježeni za staklo, papir, ambalažu i preostali otpad. Mahinalno sam snimila fotografiju i podijelila je na svojoj Instagram priči. Nisam ni slutila da će ovaj obični postupak imati tako širok odjek.  

Za nekoliko sati, moje sandučić je bio preplavljen sa preko 100 poruka od pratilaca u Sjevernoj Makedoniji, a sve su glasile: ‘Ovakav sistem trebamo u našoj zemlji!’ Oduševljenje i strast tako velikog broja ljudi bilo je fascinantno. Pojedinci su istraživali svoje frustracije zbog načina upravljanja otpadom i želju za čistijim i održivijim okolišem, naglašavajući koliko je važno jačanje svijesti i podsticanje na djelovanje. 

Ganulo me koliko je ljudima u mojoj zemlji istinski stalo da žive u čistijem i zelenijem okruženju. Njihovi iskreni odgovori su mi ulili novu nadu i vjeru da i sićušni koraci, kao što je iznošenje ideja i primjera, mogu doprinijeti konstruktivnim promjenama.”  

Izjava Jelene Spendzarske, influenserice iz Sjeverne Makedonije, odlično ilustruje da prednosti članstva u EU i vrijednosti koje predstavlja nisu apstraktni i složeni pojmovi. Oni su odraz konkretnih elemenata svakodnevnog života – elemenata koji unapređuju naše zajednice, nadahnjuju nas da razmišljamo drugačije i navode nas da vjerujemo u mogućnost bolje budućnosti. 

 

Made of Us – ponovo na putu  

Jelena je učestvovala u kampanji “Made of Us – Putovanje u EU iz zemalja Zapadnog Balkana ”, koja je okupila 12 influensera podijeljenih u dva tima: Plavi tim i Žuti tim. Dok je Jelenin tim obilazio Hrvatsku, Sloveniju i Italiju, Plavi tim je istraživao Mađarsku, Slovačku i Austriju.   

Kampanja, koja je 20. oktobra pokrenuta u Briselu, počela je sa intenzivnom edukacijom sa DG NEAR i grupom stručnjaka. Nakon ove pripreme, influenseri su se ukrcali u manje kombije i krenuli na putovanje, s ciljem da obiđu projekte koje podržava EU i saznaju kako članstvo u EU transformiše društva. 

Za vrijeme putovanja, influenseri su razgovarali s pojedincima iz lokalnih zajednica koji su im pružili uvid u pozitivne kao i kritičke perspektive, prikazujući skladnu sliku EU kao zajednice prednosti, odgovornosti i napornog rada. Širom svih šest glavnih gradova, timovi su dokumentovali primjere iz stvarnog života i moguća rješenja koja bi mogla nadahnuti građane zapadnog Balkana, nudeći nadu i provedive ideje.    

Čim je pokrenuta u saradnji sa influenserima, kampanja „Made of Us” je privukla pažnju auditorijuma i dovela do značajnog naglog porasta pratilaca na Instagram nalogu  WeBalkans. Posjete influensera projektima koje finansira EU potakle su intenzivnije aktivnosti, uključujući aktivni angažman auditorijuma na sadržaju, izražavanje   mišljenja, što je doprinijelo boljem dosegu kampanje. 

U Mađarskoj je akcenat posjete stavljen na radnu snagu i mobilnost u obrazovanju, uključujući slobodu kretanja u Šengen zoni. Pokazivanjem igre Teqball, sporta za koji se  izdvajaju sredstva iz EU fondova, pokazali su kako NextGenEU, sljedeća generacija EU, njeguje sport, inovacije, infrastrukturu i prekograničnu saradnju.  

U Slovačkoj je predmet istraživanja bio pristup zajedničkom tržištu u oblasti obrazovanja i poslovanja. Tu su se sastali sa Udruženjem akademske zajednice za međunarodnu saradnju Slovačke, te razgovarali sa poduzetnicima i studentima koji učestvuju u programu Erasmus.  

U Austriji, gdje su influenseri obišli digitalne centre za poduzetništvo i inovacije, ponuđen im je uvid u digitalnu budućnost. Društvena preduzeća su pokazala kako mali privredni subjekti mogu rasti i napredovati uz podršku koju osigurava EU.  

U Hrvatskoj je akcenat stavljen na osnaživanje mladih, jer su tamo prisustvovali Evropskom skupu mladih (EYE) i stekli uvid kako programi kao što su Erasmus+ i NextGenEU jačaju mobilnost, doprinose razvoju vještina i jačaju učešće. Također su slušali priče o otpornosti, poput one o projektu “Sigurni i jednaki u vanrednim situacijama, koji finansira EU, koji pruža podršku osobama s invaliditetom u situaciji nesreća. Posjeta zdravstvenim ustanovama u Varaždinu pokazala je kako je članstvo u EU značajno doprinijelo unapređenju javnih zdravstvenih usluga i kvaliteta života generalno.  

Mogućnosti i šta je potrebno uraditi 

U Sloveniji su influenseri nakon sastanka sa predstavnicima organizacije Ekologi brez meja bili suočeni sa fizičkim izazovom potrage za dokazima ostvarenja ambicioznog cilja nulte stope otpada. Posjetili su i preduzeće Komunala Kranj i Bled, turističku destinaciju s nultom stopom otpada.  

I Venecija, turistički dragulj, je pokazala da osiguranje održivosti nalaže opsežne napore. Influenseri su imali direktan uvid u način na koje projekti poput REEL i TESTEAT, koje finansira EU (Interreg program Italija-Hrvatska), spajaju tradiciju i inovacije radi očuvanja ovih jedinstvenih destinacija.  

Osim napornog rada, kampanja je ponudila zanimljive zadatke nadahnute inicijativama koje podržava EU, kao što su SLIDES i Potraga za simbolima EU, koje spajaju zabavu sa upoznavanjem kulture i okoliša. Kampanja je naglasila jednostavna ali značajna poboljšanja koja odražavaju najvažnije vrijednosti EU – bolji životni standard, uzajamno poštovanje, tolerancija i mir.  

Pobjednici  

Žuti tim u sastavu: Farah Hadžiabdić iz BiH, Martin Jakubis iz Slovačke, Tamas Majer iz Mađarske, Giorgina (Xhorxhina) Roci iz Albanije, Laura Falquez iz Austrije i Luka Alerić iz Srbije, kao i Plavi tim, čiji su članovi Juš Čop iz Slovenije, Jelena Spendzarska iz Sjeverne Makedonije, Floreta Hajdaraj iz Italije, Tomislav Pancirov iz Hrvatske, Luka Bojanović iz Crne Gore, Agnesa Sejdiu iz Kosova su postigli izvrsne rezultate postavljanjem na stotine objava, reelova, nastupima u TV programima i u prijateljskom takmičenju tokom dvosedmičnog putovanja. Angažovali su milione pojedinaca na cijelom Zapadnom Balkanu i u EU, iznoseći uvjerljive opise o načinima na koje članstvo u EU može promijeniti život i pokazujući da smisao EU nisu samo politike i programi, nego i različitost, mogućnosti i osnaživanje običnih građana kako bi mogli provesti izuzetne promjene. 

Na svečanom događaju na Zlatiboru, WeBalkans je proglasio pobjednike takmičenja kampanje Made of Us. Pobijedio je Plavi tim zahvaljujući njihovom ogromnom doprinosu i angažmanu auditorijuma.  

“Otkad je postala država članica EU, Hrvatska je doživjela ogroman napredak, a posebno sam oduševljen što sam imao priliku da naše pozitivne primjere prenesem mladima iz zemalja Zapadnog Balkana. Za mene su bit EU ljudi, a ovo je dokaz da saradnja i jedinstvo donose konkretne prednosti za sve nas“ kazao je Tomislav Pancirov, influenser iz Hrvatske na svečanoj dodjeli nagrada. 

Zelene vještine, čista budućnost: Kako EU4Green transformiše Zapadni Balkan

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Inicijativa EU4Green je više od projekta – to je pokret koji transformiše Zapadni Balkan u centar održivosti i inovacija. Od rješavanja problema zagađenosti do jačanja zelenih vještina i edukacije, EU4Green stvara uslove za čistiju i zdraviju budućnost uz istovremeno otvaranje novih mogućnosti zapošljavanja i jačanje veza sa EU. Evo kako ova revolucionarna inicijativa donosi značajne promjene u cijeloj regiji.  Inicijativa EU4Green doprinosi značajnom napretku u jačanju održivosti na cijelom Zapadnom Balkanu. Jedan od primjera je ‘Western Balkans GreenCast’, serija podkasta koja istražuje važna ekološka pitanja i strategije zelene tranzicije u regiji i EU. U ovoj seriji se provode intervjui sa stručnjacima, studije slučajeva iz stvarnog života, dubinske diskusije s ciljem da se slušaoci podstaknu na usvajanje održivih praksi i rješenja za zdraviju planetu i njihove edukacije.  Prva epizoda, ‘Voda: svakodnevna potreba,’ stavlja akcenat na zaštitu vode, ključno pitanje za Zapadni Balkan i EU. U podkastu učestvuju profesorica Dragana Tomašević Pilipović sa Univerziteta u Novom Sadu i Harald Loishandl Weisz, stručnjak za dekontaminaciju vode iz Agencije za zaštitu okoliša Austrije. Razgovaraju o izazovima zagađenosti vode, zašto je važno zaštiti vodne resurse, te o strategijama za osiguranje održive budućnosti voda. Naglašavaju uobičajene zablude, objašnjavajući da je po pitanju voda uz kvalitet jednako važan i kvantitet. Raspravljaju i o potrebi za boljim sistemima praćenja, problemima sa zastarjelim pogonima za otpadne vode, kao i zagađenju iz industrije i poljoprivrede. U epizodi je podcrtana hitna potreba za širom regionalnom saradnjom i efektivnim provođenjem propisa o zaštiti okoliša.  Ova serija podkasta je primjer opredijeljenosti inicijative EU4Green za transparentnost i učešće javnosti, jer naglašava značajne uspjehe u zaštiti okoliša i podstiče optimizam kod građana uz istovremeno zagovaranje odgovornosti u upravljanju. Ukazivanjem na ono što je postignuto kroz inicijative kao što je kampanja #WeDidIt, EU4Green odaje priznanje napretku regionalnih i lokalnih nastojanja u realizaciji mjera i reformi u okviru smjernica Zelene agende. Ovaj pristup, osim što ukazuje na pozitivne učinke zajedničkih napora u oblasti zaštite okoliša i društva, također omogućava razmjenu znanja među akterima, podstičući i druge ekonomije da kopiraju i primijene uspješne strategije.  Kroz ovakve inicijative, EU4Green nastavlja pružati podršku zemljama Zapadnog Balkana na putu u zeleniju i održiviju budućnost, kroz usklađivanje sa širim ciljevima Zelene agende Evropske unije.  Za više informacija, ovdje možete pogledati prvu epizodu Western Balkans GreenCast: Prekogranični podkast EU4Green     O projektu:  Projekat EU4Green  pruža podršku zemljama Zapadnog Balkana – Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo*, Sjeverna Makedonija i Srbija u provođenju ‘Zelene agende za Zapadni Balkan’, u ozeljenjavanju njihovih ekonomija u konsultacijama s relevantnim partnerima i u unapređenju praćenja i izvještavanja.  EU4Green će zemljama u regiji pomoći u: 
  • prelasku na cirkularnu ekonomiju; 
  • praćenju i smanjenju zagađujućih materija u zraku, vodi i tlu; 
  • postizanju bolje održivosti i otpornosti poljoprivrede na klimatske promjene; 
  • očuvanju biološke raznolikosti; 
  • osiguranju ad hoc podrške na nivou visoke politike; 
  • unapređenju praćenja i izvještavanja o provođenju Zelene agende; 
  • boljem razumijevanju Zelene agende kroz aktivnosti komunikacije; 
  • unapređenju zelenog obrazovanja; 
  • uključivanju civilnog društva i drugih zainteresovanih strana; 
  • boljem finansiranju zelene tranzicije. 

Od krize do mogućnosti: Nova era za trgovinu na Zapadnom Balkanu

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Na vrhuncu pandemije izazvane virusom Kovid, granice su postale tačke zagušenja, dovodeći u pitanje protok osnovnih roba i ugrožavajući egzistenciju miliona ljudi. Lanci nabavke su se naprezali pod težinom zastoja, a privredni subjekti se suočavali sa sve većim gubicima. Ipak, uprkos krizi, pojavila su se inovativna rješenja – inicijativa Zeleni koridori.  

Nastali kao rezultat saradnje između Prometne zajednice, CEFTA-e i Evropske unije, Zeleni koridori su osmišljeni na način da budu više od privremene mjere. Predstavljali su odvažnu novu viziju za povezanost, zasnovani na modernizaciji, digitalizaciji i saradnji. Rezultati? Ušteda kumulativnog vremena od gotovo 20 godina čekanja na granici i osnov za otporniju mrežu trgovine.  

 

Priča o transformaciji  

Za Mateja Zakonjšeka, direktora Prometne zajednice, Zeleni koridori su značili osjetnu razliku. “Kamioni poput ovog ranije su predugo čekali na graničnim prelazima na Zapadnom Balkanu. Ovo je negativno uticalo na trgovinu, emisije CO2, kao i sigurnost u prometu,” kazao je.   

“Zahvaljujući podršci EU, sada imamo kraće vrijeme čekanja, modernizirane prelaze i sigurnija putovanja. Ovo predstavlja stvarnu vrijednost za naše građane, poslovne subjekte i posjetioce ove predivne regije.“

Ove promjene su mnogo više od ublažavanja logističkih prepreka. Zeleni koridori su postali simbol onoga što se može postići unapređenjem regionalne saradnje. Vlade, carinske uprave i privrednici su se okupili i pokazali snagu kolektivnog djelovanja na rješavanju zajedničkih izazova.  

 

Vizija za budućnost  

Koristeći prethodno postignuti zamah, Zeleni koridori se razvijaju s ciljem čvršćeg povezivanja Zapadnog Balkana sa EU i modernizacije najvažnijih graničnih prelaza. Digitalne inovacije kao što su sistem SEED+ i program Ovlašteni privredni subjekti (AEO) doprinose pojednostavljivanju carinskih postupaka, skraćuju vrijeme zastoja i smanjuju troškove. Sporazumi između zemalja – kao što su sporazumi koji povezuju Hrvatsku i Crnu Goru, Italiju i Albaniju ili Grčku i Sjevernu Makedoniju – pokazuju kako Zeleni koridori postaju most do jedinstvenog tržišta EU.  

Kako je Danijela Gačević, vršiteljica dužnosti direktora CEFTA-e, spretno formulisala, “Uspostavljanje zelenih koridora između regije i EU je od presudne važnosti. Ubrzava trgovinu, čini je ekonomičnijom i sigurnijom, otvara više mogućnosti za privredne subjekte i građane.”  

U međuvremenu je uloženo 50 miliona eura u unapređenje 11 najvažnijih graničnih prelaza sa novom infrastrukturom, digitalnim sistemima i poboljšanim mjerama sigurnosti. Ova poboljšanja uključuju dodatne trake, kolne vage i elektronske sisteme lista čekanja, osiguravajući brži i efikasniji prelaz granica.  

Iz perspektive poslovne zajednice, Stevica Čarapić naglašava hitnost rješavanja nedostataka. “Najveći izazov s kojim se trenutno suočavamo je predugo vrijeme čekanja na graničnim prelazima. Ovaj nedostatak ne pogađa samo pojedine zemlje, već negativno utiče na konkurentnost cijele regije. Sa inicijativom Zeleni koridori, nadamo se značajnim poboljšanjima u protoku tereta i saradnji između vlada na smanjenju zastoja i pojednostavljivanju postupaka.”  

Također naglašava da su u nekim situacijama redovi bili dugi i do 15 kilometara, s vozačima koji su danima čekali na prelazak granice. “Ovo nije samo logistički problem, nego predstavlja prepreku napretku za sve u regiji,” dodao je.  

Pristup u čijem je središtu čovjek  

Inicijativa Zeleni koridori nije korisna samo za poslovne subjekte – ona mijenja život ljudi. Profesionalni vozači sada provode manje vremena u čekanju, a više vremena na putu, što smanjuje stres i doprinosi boljoj sigurnosti. Putnici se suočavaju sa manje zastoja, što odmore čini ugodnijim. Lokalne zajednice osjećaju povratni učinak snažnije ekonomije i boljih mogućnosti zapošljavanja.  

Matej napominje, “Modernizacijom graničnih prelaza, ne samo da smanjujemo vrijeme čekanja, nego stvaramo sigurnije i efikasnije okruženje za sve. Ovo je najbolji način osiguranja dodatne vrijednosti za našu regiju.”  

 

Naredni koraci  

Uspjeh Zelenih koridora svjedoči o snazi partnerstva. Ovo je priča o otpornosti i inovaciji, koja pokazuje kako kriza može podstaći trajne promjene. Kako Zapadni Balkan i EU nastavljaju raditi zajedno, vizija nesmetane povezanosti i zajedničkog prosperiteta postaje sve realnija.  

Ulaganjem u digitalizaciju, modernizaciju i regionalnu saradnju, inicijativa Zeleni koridori utire put za bolju budućnost. Ona je više od logističkog poboljšanja; ona je pomak u ostvarivanju jedinstva, rasta i mogućnosti za buduće generacije.

Kultura povezuje ljude i inicijative

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Kampanja “Kultura povezuje” WeBalkans predstavljena je na Regionalnoj konferenciji o saradnji mladih u oblasti kulture koja je održana u Kući Evrope u Beogradu u organizaciji Omladinske laboratorije Zapadnog Balkana 2 Vijeća za regionalnu saradnju (RCC). 

Događaj je okupio umjetnike, predstavnike EU, te službenike iz Regionalnog ureda za saradnju mladih (RYCO) i RCC-a koji su raspravljali o saradnji u regiji. 

Ognjen Marković, voditelj tima Omladinske laboratorije ZB 2 RCC-a otvorio je konferenciju odlučnim pozivom na osiguranje boljih sistema podrške radi potpunijeg iskorištavanja kreativnih i vizionarskih potencijala mladih. “Ulaganjem u naše mlade talente i pružanjem podrške inicijativama, učvršćujemo kulturno tkivo Zapadnog Balkana i postavljamo temelje za inkluzivniju i dinamičniju budućnost,” kazao je. 

Prilikom predstavljanja kampanje “Kultura povezuje” podcrtana je važnost saradnje u oblasti kulture i naglašeno je kako različite kulture Zapadnog Balkana doprinose dinamičnosti i otpornosti regije, isticanjem važne uloge podrške EU kroz programe poput programa Kreativna Evropa, CC4WB koji podstiču inicijative u oblasti kulture u ovoj regiji. 

Ovo je naglasio i Richard Maša, šef operacija, Sekcija II u Delegaciji EU u Srbiji, koji je potvrdio opredijeljenost EU za njegovanje potencijala mladih i osnaživanje. 

“Podrška kulturi i kulturnom dijalogu je ključna za povezivanje ljudi i jačanje jedinstva u našoj različitosti”

Na konferenciji je naglašena ključna uloga sektora kulture kao pokretača ekonomskog rasta i povezanosti zajednice, što predstavlja najvažniji korak u pravcu jedinstvenijeg kulturnog okruženja u kojem mladi umjetnici mogu ići dalje od samog učešća – mogu aktivno oblikovati kulturni narativ regije. 

Marija Bulat, šefica lokalnog ureda organizacije RYCO, govorila je o transformativnoj snazi kulturnog dijaloga. “Dijalog je od ključnog značaja za uklanjanje prepreka, jer podstiče empatiju i jača regionalnu saradnju,” pojasnila je, dodajući da Omladinski fond za kulturu Zapadnog Balkana utire put za izgradnju mira kroz umjetnost i kulturu. 

Pored predstavljanja kampanje “Kultura povezuje”, na konferenciji je bilo riječi o tijesnoj saradnji sa WeBalkans. Mladi evropski ambasador Adi Softić vodio je sesiju “Uspostavljanje održivih mreža kulture”. Naša ambasadorica kulture Mara Prohaska pridružila se stručnjaku kampanje radi predstavljanja segmenta o produkciji dokumentarnog stvaralaštva. Pored toga, uvodničarka je bila mlada umjetnica Hanna Dujmović, koja vrši funkciju ambasadorice kulture kampanje Kultura povezuje.